Tagovi

MMF ODMAH!

MMF treba stici cim prije!
Alternativa je dugogodisnje propadanje, iseljavanje mladih i krah mirovinskih, zdravstvenih, obrazovnih i infrastrukturnih djelatnosti.
U to uopce ne treba sumnjati.
Slicno Grckoj, vrag je dosao po svoje.Vec nam stoji pred vratima.
Ali MMF je veca babaroga. Buuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuu!
Sto se radi da se ona eliminira?
Uzimanje kredita u US $ dok je bio vrlo jeftin, a ocito takav nece biti stalno je vijest za Monthy Pythona.
Ideja kako ce $ pojeftiniti prije nego li je duznicki tango i poceo u prvoj velikoj europskoj drzavi je komicna sama po sebi.
Vec ovo komesanje po Grckoj i skoro i vrlo vjerojatno po juznjacki opustenim Spanjolskoj i Portugalu pokazuje se uz propadanje € vs $.
Aka za $ treba sve vise €.
Ovaj trend ima izgleda perspektivu ustaljivanja, ako ne u jos gorem slucaju i daljenjeg jacanja $.
No "nama ne treba MMF" pa nastavljamo u revijalnom tonu...
Sedmogodišnje euroobveznice u iznosu od 500 milijuna eura stižu na naplatu 24. velja?e, a ve? 8. ožujka Ministarstvo financija mora isplatiti i doma?e izdanje obveznica od tri milijarde kuna.
Još potkraj prošle godine ministar financija Ivan Šuker rekao je da im je namjera vanjske dugove pokriti zaduživanjem u inozemstvu, a doma?e obveze refinancirat ?e kod ku?e.
Za otplate koje dolaze dijelom ?e se iskoristiti novac prikupljen jesenas izdanjem 1,5 milijardi dolara obveznica u SAD-u, a poslužit ?e i nedavno odobreni kredit Svjetske banke od 200 milijuna eura, piše Jutarnji list.
Ono što nedostaje Ministarstvo financija prikupit ?e po?etkom ožujka na doma?em tržištu.
No, Ministarstvo financija mora osigurati i oko 8,5 milijardi kuna za financiranje prora?unskog deficita. Kada ?e se hrvatska delegacija uputiti na inozemnu turneju po kredite, još nije definirano, ali u financijskim krugovima spominje se prolje?e, u travnju ili svibnju.
Kao i jesenas, prili?no je izvjesno da ?e Šuker zaputiti u Ameriku po novac.
Ameri?ki investitori, uglavnom kupci posljednjih hrvatskih obveznica, nedavno su u, sklopu turneje po jugoistoku Europe, posjetili i Hrvatsku. U razgovorima s doma?im predstavnicima financijskog sektora ostavili su dojam da ?e Hrvatsku vrlo rado i ubudu?e kreditirati.
Ministarstvo financija mora osigurati i oko 8,5 milijardi kuna za financiranje prora?unskog deficita. No, analiti?ari vjeruju da ?e za te potrebe ipak trebati više novca, piše Jutarnji list.

Ponavljanje je majka nauke zato jos jednom:
Ministarstvo financija mora osigurati i oko 8,5 milijardi kuna za financiranje prora?unskog deficita.

Dakle da se otpustilo sasvim sigurnih 70.000 birokrata sad tih 8,5 mld. kuna ne bi trebalo posudjivati.Ali kad se posude trebat ce ih i vratiti.
Pitanje je -tko?
Tvrtke, sitnozubani kroz PDV i sl.
Bitno je ne izgubiti glasove, a sve drugo......
Ili operacija je uspjela samo je pacijent - mrtav.
Tako ce se jednom rukom posuditi da bi se drugom vratilo.
Kakvi su onda izdaci za popravljanje stanja u zdravstvu, znanosti i obrazovanju i drugdje moguci?
Sve manji i manji...

Obzirom da se "uzimanje kredita da bi se vratili stari krediti" politika nastavlja, a da se troskovi drzavne potrosnje ne smanjuju, ocito je da bi nas sutra mogli docekati pozdravi podrske iz EU u stilu:
MARC, MUNICH, GERMANY:
I say don't give Greece any money until they not only reduce the debts they build up each year but until they effectively reduce the total of their state's debts.
I don't even care how they do it, but I don't see why other Europeans should work so that the Greeks can live above their means.

Ni ja Marcus, ni ja...

Tko ne zna ili nece smanjiti zderace proracuna neka to prepusti MMF-u.
Nije bitno koje je boje macka, vec da dobro lovi misheve.

MMF ODMAH!

Tagovi

Komentari

Nacional: MMF lažnim

Nacional: MMF lažnim podacima umalo potopio hrvatske banke

U takvoj situaciji mnogi su strahovali kako bi zbog bojazni od propasti banaka štediše mogli početi masovno povlačiti svoje štedne depozite, što bi u konačnici moglo rezultirati raspadom hrvatskog bankovnog sustava. Ipak, prošlog je tjedna otkriveno kako su ti strahovi bili potpuno nepotrebni, s obzirom na to da je MMF-ov izvještaj bio pogrešan, te da je zbog pogreške zaposlenika Fonda koji je unosio podatke austrijska izloženost prema istočnoj Europi prikazana višestruko većom nego što ona ustvari jest.

--------------------------------------------------------------------------------

Na temelju tih krivih podataka mnogi ulagači, pa i ugledni ekonomisti, poput nobelovca Paula Krugmana, zaključili su kako bi Austrija uskoro mogla doživjeti sudbinu Islanda i bankrotirati. Takve procjene izazvale su žestoke reakcije austrijske vlade i guvernera tamošnje središnje banke Ewalda Nowotnyja, koji su tvrdili kako su podaci iz MMF-ova izvješća pogrešni. Ipak, u fondu su odbijali takve optužbe, sve dok nije otkriveno kako je fond objavio pogrešne podatke i za cijeli niz drugih država, kao što su Mađarska, Litva, Poljska, Čile, Estonija i Ukrajina.

Nakon toga, izvršni direktor MMF-a Dominique Strauss-Kahn morao je priznati pogrešku i ispričati se spomenutim državama,

Osim ovoga i nedavno je iz MMF-a stiglo priznanje da su unazad 20 godina forsirali potpuno pogrešnu politiku koja je vodila globalizaciji i sve većom ovisnošću "malih" zemalja o kapitalu velikih gospodarskih i financijskih centara moći i praktički priznali da su oni kao expozitura istih, glavni krivac za ovu globalnu krizu. U tome kontekstu su u zadnje vrijeme promijenili pristup zemljama u problemima te nisu više tako rigorozni u svojim zahtijevima.
Rekao bi čovjek da su se pomalo uljudili.
No bez obzira na ove zaokrete njih bi ja i dalje držao podalje od svog kućnog praga i probleme sam rješavao. Svi znamo što je nužno činiti i to bez daljnih odgađanja treba početi sprovoditi.

Ministrici Matulović Dropulić je konačno došlo do malog mozga da je zaustavljanje stanogradnje uvjetovalo propast i mnogih drugih pratećih djelatnosti.

Tko je glasao

Ministrici Matulović

Ministrici Matulović Dropulić je konačno došlo do malog mozga da je zaustavljanje stanogradnje uvjetovalo propast i mnogih drugih pratećih djelatnosti.

E sad, kad bi joj još došlo i to da, unatoč tome što i sama pripada građevinskome lobiju, umjetno forsiranje "stano" i druge gradnje, pogotovo zidanjem neopravdano visokih cijena, može do kraja uništiti hrvatsko gospodarstvo i socijalni status građana, gdje bi nam bio kraj.

Milijarde uludo ulupane u razne poslove "desetljeća" i "stoljeća" su se mogle puno pametnije iskoristiti. Osobni konti graditeljskih i projektantskih "vizionara" vjerojano ne bi bili takvi kakvi jesu, ali bi zato danas svima bilo puno bolje.

B-52

Tko je glasao

Slažem se da je

Slažem se da je stanogradnja bila ( i još uvijek je) prepuštena stihiji i da ju je preuzela tzv. građevinska mafija koja je uz svesrdnu podršku bankarskog sektora ovaj motor koji vuče cijelo gospodarstvo dovela u ćorsokak. Ne čudim se toliko toj tzv. mafiji koja je nanjušila laku zaradu i odmah reagirala već institucijama koje ovaj vitalan segment nisu valjano i pravovremeno uredile osiguravši mu dugoročni razvoj. U tehničkom smislu glede same gradnje iako kasno (2009.) donošenjem novog Zakona o gradnji i Zakona o građevinskim poduzećima "divlja" gradnja dijelom je stavljena pod kontrolu, no ove mjere nisu pratili i adekvatni zakoni glede financiranja iste već je kompletan biznis prepušten na milost i nemilost pohlepnim bankarima.
Apsurd je bio da država smanjuje poticaje Stambenim štedionicama (s 25%na 15%) koje su građane kreditirale uz FIKSNU kamatnu stopu (iako nešto višu) i na taj način ide na ruku kreditiranju putem banaka koje su poklon objeručke prihvatile. čak vjerujem da je ovo i učinjeno na njihov poticaj.

No dok se ova situacija s financiranjem ne riješi do kraja, bojim se da ni ova najnovija akcija neće polučiti očekujučim rezultatom. U ovim neizvjesnim vremenima i dalje je prevelik rizik uzeti stambeni kredit s kamatom od 7% koja je PROMJENJIVA i vezana uz čvrstu valutu. Što ako zaista dođe MMF i kuna bude morala deprecirati, a plaće padati ova nova mjera (posudba od 200€ po m2) bit će isti tren poništena.

Činjenica je da smanjenje kamatne stope za 1 postotni poen (npr. sa 7% na 6%) ratu kredita ugovorenog na 20 godina smanjuje 10%. Dakle spustimo kamate za stambene kredite na 4%, fiksirajmo ih i efekat će biti daleko, daleko veći. I neće oživjeti samo tržište novih nekretnina, već i tržište polovnih.
Nije li ova globalna kriza koja je nastala u americi uzrokovana upravo katastrofalnom politikom kreditiranja i kamata?!

Tko je glasao

Apsolutno, najnovija Šunker

Apsolutno, najnovija Šunker - Kosor akcija ide na ruku isključivo bankama. Kako znamo, potražnja za stambenim kreditima je drastično opala jer se ljudi boje uzeti kredit s visokim i promjenljivim kamatama.

Prosječnih 200€ očito ima za cilj kompenzirati taj strah i kupce vratiti natrag u šake bankama. Njihove su kamate ostale iste, visoke i promjenljive, a to što će ljudi umjesto 200.000€ sad trebati 180.000€, Vlada za stan od 100m2 daje prosječnih 20.000€, niti malo ne mijenja činjenicu da će profit bankama na ime stambenih kredita sad opet protjecati.

Dakle, Kosorica svjesno ili nesvjesno, osim što signalizira stanogradnji da ne spušta cijene, zapravo spašava strane banke od pada ionako previsoke čiste dobiti.

Korist za građane - kupce je minorna a uzmemo li u obzir da banke bilo kad im se prohtije mogu povisiti kamatu (arsenal obrazloženja im je neograničen) i kompenzirati si tih cca 10% pada dobiti od stambenih kredita, ona je zapravo samo prividna. U stvarnosti ne postoji.

Radi se o akciji koja na prvi pogled dobro zvuči i čak sliči na konkretnu antirecesijsku mjeru ali izvan dobrog PR-a nema veći domet. Nažalost, Kosorica se zadovoljava upravo dobrim PR-om pa od nje ne možemo očekivati ništa konkretnije i za društvo korisnije.

B-52

Tko je glasao

Dakle, Kosorica svjesno ili

Dakle, Kosorica svjesno ili nesvjesno, osim što signalizira stanogradnji da ne spušta cijene, zapravo spašava strane banke od pada ionako previsoke čiste dobiti.

I usput obmanjuje potencijalne kupce pričom kako će profitirati do 40%. Probao sam malo računati uz pomoć kreditnog kalkulatora erste banke koliko će to uštedjeti prosječna mlada obitelj koja stan kupuje npr. u ZG.

Za primjer sam uzeo nekretninu koja košta 100 000€ i čija cijena po kvadratu iznosi 1586€ (s PDV-om jer ova kategorije ostvaruje posudbu od 200€ po m2), jer se po toj cijeni nađe novih stanova u prodaji. Za taj iznos može se kupiti stan od 63 m2 što znači da će država za njegovu kupnju POSUDITI kupcu 12 600 €.
Kad bi kupac kupovao stan bez ove "subvencije" uz trenutnu prosječnu kamatnu stopu od 7%, kreditom od 20 godina, mjesečni anuitet bi iznosio 775,30 € . Po otplati zajmoprimac banci vraća ukupno 186 071,79 € (radi jednostavnosti nisam kalkulirao zavisne troškove oko odobrenja kredita i javnog bilježnika).

Uz "subvenciju" države kupac od banke posuđuje 87 400 € takodjer kreditom na 20 godina uz kamatu 7% i mjesečni anuitet mu u tom slučaju iznosi 677,61 €. Po otplati kredita banci je vratio 162 626,52 €. Istovremeno u tome periodu kupac za posuđeni novac od države istoj plaća 2% god. kamatu što pretočeno u anuitet iznosi 11,24 € mjesečno (bez glavnice, samo kamata), što će ga u tih 20 god. stajati 2697,91 €
Glavnicu državi vraća u narednom periodu od 10 godina uz kamatu od 5% pa će mu anuitet u tome periodu iznositi 133,64€ , odn. po otplati 16 037,04 € + gornja kamata 2 697,91 = 18 734,95 (dakle toliko će kupac stana vratiti državi). Ako ovu cifru pribrojimo cifru koju će vratiti banci 18 734,95 + 162 626,52 = 181 361,47 € što je manje za ciglih 4 710,32 € od ukupnog iznosa koji bi po otplati vratio samo banci bez da prtlja s državom.

Olakšanje je što u prvih 20 godina kupac plaća manji mjesečni anuitet 688,85 € umjesto 775,30...a opterećenje što u narednih 10 godina državi vraća njenu posudbu ( 133,64 € mjesečno) i u kreditnom donosu je punih 30 godina.

E sad neka meni neko objasni gdje je tu ušteda od 40%??? Na koji način je Kosorica računala pa je došla do tolike uštede???

Tko je glasao

Nas je problem vec prije

Nas je problem vec prije same izgradnje, visoka razina raznih doprinosa koje treba platiti da bi se nahranila cijela novodoseljena sela u urede opcina, gradova i zupanija.
Ti su doprinosi jedan od izvora za njihovo inace uglavnom besmisleno postojanje na drzavnoj sisi.
Btw. simptomaticno je da drzave koje imaju negativnu trgovinsku bilancu, a dobar dio prihoda ostvarajuju niskoprofitabilnim djelatnostima poput sezonskog turizma, cesto zidaju cijene nekretnina.
Pumpanje cijena na umjetan nacin tamo gdje je sve manje kupaca uslijed demografske implozije neminovno vodi u tesku krizu.
Kad se malo razmisli o nuzno vecim troskovima stanovanja uslijed ostrijih kriterija oko odlaganja otpada, realnijih cijena energije, ocuvanja vode i jos nekih, to ce biti krah.
Primjer za takvu drzavu je Spanjolska.
O njima cemo na zalost dosta slusati ovih dana i tjedana :(.

Tko je glasao

Slažem se u potpunosti.

Slažem se u potpunosti. Nedavno sam čitao usporednu analizu kupovne moći Hrvata i cijene stambenih kvadrata u odnosu na stanovnike iz EU zemalja. Prema tome, realna cijena metra kvadratnog u Hrvatskoj bi trebala biti oko 600 €. No mi znamo da su nekretnine u nas uvijek bile puno skuplje od naše kupovne moći, i kad je prosječna plaća bila ispod 300 DEM opet je cijena stana u ZG od 63 kvadrata bila u prosjeku oko 100 000, dakle još skuplje u usporedbi s današnjim prihodima.

Ove prilagodbe kriterijima EU mogu kvadrate samo još dodatno poskupjeti, čisto sumnjam da će se država odreći bilo koje komunalne naknade ili doprinosa, a i oni mogu samo rasti.

Uz sve ovo još se moramo nositi s nezasitnim bankarima koji stvar dodatno poskupljuju.
Situacija nam nije nimalo optimistična.

Tko je glasao

teško da će se banke

teško da će se banke okoristiti tom sićom.

Tko je glasao

Pa neće se okoristiti s tim

Pa neće se okoristiti s tim što "daje" Vlada nego od otprilike 9 puta većeg iznosa koji će plasirati kroz skupe stambene kredite (promjenljive kamate, troškovi obradekredita, osiguranje kredita i sl.).

Vlada daje "siću" a građani, ako hoće kupiti stan, i dalje moraju "šišanje" bankama.

A one strižu sve u šesnaest.

B-52

Tko je glasao

ma to je sve premalo. cijene

ma to je sve premalo. cijene idu dole, pada prodaja. ovo je kao da sa hrpom granja pokušavaš zaustaviti amazonu.

Tko je glasao

-

-

B-52

Tko je glasao

Slažem se u potpunosti .

Slažem se u potpunosti . MMF je ovdi triba bit prije deset godina.
Nije uopće upitan dolazak MMF, nego ko će ga pozvat . Ova vlast
siguro neće dokle god ne isiše zadnju kap krvi iz naroda.

Tko je glasao

Hmm, doboro si primjetio,

Hmm, doboro si primjetio, Šuker se preije koji mjesec zadužio u USD (milijardu ili nešto više USD) a mjesec dana dolar je narastao oko 10%, ili čisti gubitak od 100 (ili nešto više) milijuna USD. Uhhhh...

Tko je glasao

da da. spas je definitivno u

da da. spas je definitivno u zaduzivanju s kosoricom na celu.

gpgale blog

Tko je glasao
Tko je glasao

ap je živ :-)) vraaaati

ap je živ :-))

vraaaati seeee

Statistička pogreška

Tko je glasao

G-news Trubim slično već

G-news
Trubim slično već nekoliko mjeseci, malo ljudi shvaća ovu potrebu za MMF-om.
Meni je veća BABAROGA ministar financija Šuker (i Milinović-Kosor kompanija) nego cijela uprava "bezdušnog" MMF-a.
Ima li bezdušnije grupacije političara koji i dalje plaćaju orkestar koji svira jedva podnošljive kompozicije, a u potpalublju broda vode je koju nijedna pumpa više ne može ispumpati. U nas ni mačaka više nema, i one su potopljene... Ostali HDZ miševi (i štakori) koji kolo vode. I koliko samo godina?
Što mislite da li bi bilo moguće da ispari looo šlepera pšenice koja će biti naknađena iz - robnih rezervi odnosno naknadama nas građana, na ovaj ili onaj način.
Pa bio to i žandar MMF u kući, netko treba čuvati ovo malo preostale pšenice (naravno, stvarno i kao metafora).
SAMO MMF HRVATSKU SPAŠAVA...
Danimir

Danimir

Tko je glasao

Najkrace, bez lakiranja i

Najkrace, bez lakiranja i podilazenja bilo kome:
Proračunski rezovi u Europi bit će izuzetno bolni i potrajat će i do 20 godina, upozorio je glavni ekonomist Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Olivier Blanchard u razgovoru za talijanski tisak.
"Prilagodbe su lakše zemljama koje mogu devalvirati nacionalne valute. Zemljama koje nemaju tu opciju otvoreno treba kazati da će rezovi u proračunu biti iznimno bolni", kazao je Blanchard u razgovoru za talijanski dnevni list La Repubblica. Ustvrdio je također da će taj proces zahtijevati zajedničke napore tijekom razdoblja od 10 do 20 godina. U kratkoročnoj perspektivi, upozorava dalje Blanchard, zemlje će ostvarivati niske stope rasta i neizbježan danak bit će kresanje plaća kako bi se obnovila konkurentnost.
Općenitije govoreći, Blanchard je ustvrdio da će vlade u Europi i Sjedinjenim Državama morati provesti rezove u potrošnji i podići poreze kako bi se sredilo stanje proračunskih financija. Samo dan uoči početka općeg štrajka u Grčkoj zbog najavljenih mjera štednje, na vladu u Ateni obrušili su se iz Europske komisije, Europske središnje banke i MMF-a kako bi potvrdila predanost provedbi mjera za smanjenje nabujalog duga.
Pod snažnim pritiskom 15 partnera u eurozoni grčka vlada obećala je srezati proračunski manjak na 8,7 posto BDP-a u ovoj godini, pristavši na bolne proračunske rezove koji su povod općem štrajku najavljenom za sutra.

Tko je glasao

Proračunski rezovi u Europi

Proračunski rezovi u Europi bit će izuzetno bolni i potrajat će i do 20 godina, upozorio je glavni ekonomist Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Olivier Blanchard u razgovoru za talijanski tisak.
Pogrešno! Neće trajati 20 godina jer će Europa u međuvremenu izgorjeti u jednom krvavom i strašnom ratu.
Sve ostalo su priglupa laprdanja tzv. ekonomista, pa makar oni bili i "glavni" ekonomisti MMF.

Tko je glasao

"Prilagodbe su lakše

"Prilagodbe su lakše zemljama koje mogu devalvirati nacionalne valute. Zemljama koje nemaju tu opciju otvoreno treba kazati da će rezovi u proračunu biti iznimno bolni"

to ja trubim već druže vrijeme ovdje. MMF je to predlagao i u slučaju Argentine pa ih nisu slušali . to je MMF predlagao i u slučaju Latvije pa ih nisu slušali. mogućnosti MMF-a su prilično ograničene.

Tko je glasao

NETOČNO! Danimire*¨¨[:o)

NETOČNO! Danimire*¨¨[:o) SAMO MMF HRVATSKU NE SPAŠAVA [:o)))

Tko je glasao
Tko je glasao

Ma ljudi moji, na "čemu su

Ma ljudi moji, na "čemu su ovi"?

Tko je glasao

bunika?!!

bunika?!!

Tko je glasao

Moronske debilčine!!

Moronske debilčine!!

Statistička pogreška

Tko je glasao

'ajde gale naj se srdit -

'ajde gale naj se srdit - još sam ja fina što im se smiješi...

Statistička pogreška

Tko je glasao

Tko ne zna ili nece smanjiti

Tko ne zna ili nece smanjiti zderace proracuna neka to prepusti MMF-u.
Godinu i po do parlamentarnih izbora? To je prekratko, prebrzo. Krpat će se vladajući kako znaju, dok mogu, ali ne na račun žderača, jer žderači čine većinu birača.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci