Tagovi

Mišljenja Ustavnog suda i DIP-a o izbornoj reformi

Kakve izmjene izbornog zakona možemo očekivati poslije odluke Ustavnog suda od 08.12.2010. koja je potvrdila nejednakost birača u različitim izbornim jedinicama, i svojim izvješćem uputio Sabor da zakon usklade sa Ustavom:

„Osobito je važno da se podjela na izborne okruge ne može urediti jednom zauvijek. Migracijski procesi zahtijevaju stalnu prilagodbu izbornih okruga promijenjenim odnosima, i to zemljopisnim mijenjanjem granica izbornih okrugova, ili promjenom broja mandata u izbornom okrugu." (Nohlen, Dieter: Izborno pravo i stranački sustav, Biblioteka alternative, Školska knjiga, Zagreb, 1992., 48.).“

Na Saboru je da preciznije odredi ovlasti Državnog izbornog povjerenstva i odredi proceduru za usklađivanje izbornih jedinica i mandata, te metodu izbora zastupnika. Ustavni sud, pak u svojem izvješću suglasan je kako bi DIP mogao, umjesto Sabora, donositi odluke o teritoriju izbornih jedinica i biračkim mjestima.
Postoje i brojne druge nerješene ili nezadovoljavajuće odredbe izbornog zakonodavstva koje je i sam DIP predložio da se reguliraju u okviru donošenja jedinstvenog izbornog zakona RH. Najčešće su to prijedlozi produljenja izbornih rokova, određivanja minimuma zastupljenosti svih kandidata u predizbornim predstavljanjima, uz poštivanje uređivačke slobode, te razlikovanje javnih i komercijalnih medija, kao i ukidanje predizborne šutnje dan prije izbora.
Također, potrebno je i izjednačiti nezavisne kandidate/liste sa strankama i u području prikupljanja sredstava za kampanju izjednačavanjem tretmana otvaranja financijskih računa (trenutno stranke mogu koristiti svoje redovne račune, a nezavisni moraju otvarati posebne, samo za kampanju). Na kraju, DIP je predložio da Predsjednik DIP-a postane profesionalac, umjesto sadašnjeg rješenja, gdje dužnost ad hoc obavlja predsjednik Vrhovnog suda (u svoje slobodno vrijeme).
Puno je to nerješenih pitanja u izbornoj godini. S obzirom na to da su izbori udaljeni najviše godinu dana od nas, a to je najkraći rok za izmjenu izbornog zakonodavstva, vjerovatno će se izmjene naći pred Saborom već u siječnju ili veljači.
Kad bi se broj zastupničkih mandata uskladio sa brojem stanovnika pojedine izborne jedinice, vidjeli bi smo preraspodjelu pet mandata na štetu Zagreba i Slavonije, a u korist Dalmacije i Središnje Hrvatske.
Da rezimiram, usklađenje se može obaviti na nekoliko načina:
a) Izmjenama granica postojećih deset izbornih jedinica, smanjujući prevelike, a povećavajući manje (slavonske) izborne jedinice. Loša strana i dalje ostaje neprirodnost izbornih jedinica.
b) Izmjene bi se ograničile na promjenu broja zastupnika prema broju birača u pojedinoj postojećoj izbornoj jedinici. Tj. smanjenje za dva zastupnika u Osječkoj, te po jednog u Zagrebačkoj, Brodskoj i Sisačkoj izb. jedinici, a u korist Zadarske (2 zastupnika) i po jednog u korist Bjelovarske, Karlovačke i Splitske izborne jedinice.
c) Moguće je zakon promijeniti kako bi istovremeno i uskladio omjer birača i zastupnika, ali i poštovale granice županija, kako je to uređeno i u drugim europskim državama poput Češke i Portugala. Postojalo bi samo DEVET izbornih jedinica, koje bi imale različit broj zastupnika. Osim Zagreba, ostale izborne jedinice zadržale bi broj zastupnika od 13 do 16, te ne bi došlo do drastičnih odstupanja od postojećeg zakona. Tablica:

IZBORNA JEDINICA
Županije
Zastupnika

1.
Grad Zagreb
25

2.
Bjelovarska, Koprivnička,Sisačka
14

3.
Krapinska, Međimurska, Varaždinska
14

4.
Osječka, Virovitička
13

5.
Brodska, Požeška, Vukovarska
14

6.
Ukida se
0

7.
Karlovačka, Zagrebačka
14

8.
Istarska, Primorska
16

9.
Dubrovačka, Lička, Šibenska, Zadarska
15

10.
Splitska
15

140

Varijanta a) značila bi nastavak politike po starom i ne bi izazvala značajnije promjene u sastavu Sabora. Došlo bi još većeg prelaženja županijskih granica pri krojenju izb. jedinica. 

Varijanta b) oslabila bi utjecaj Zagreba i Slavonije, a ojačala zastupljenost pro-HDZ raspoloženih regija, što su veliki razlozi HDZ-u da se odluči upravo za istu.
Varijanta c) najpoštenija je prema građanima iako bi omogućila održanje postojećeg izbornog sustava u korist najvećih nacionalnih i regionalnih stranaka. Zbog rasta utjecaja regionalaca, ovu varijantu ne žele ni HDZ ni SDP.
Ni jedna od ovih promjena na žalost ne dodiruje problem koji SVE stranke izbjegavaju: IZRAVNOST izbora, tj. pravo građana da izravno izaberu svojeg zastupnika, bilo uvođenjem otvarenih lista tako da građani mogu zaokružiti ime kandidata neovisno o mjestu na stranačkoj listi, bilo uvođenjem alternativnog preferencijalnog sustava ili sustava apsolutne ili relativne većine u jednozastupničkoj jedinici.
O pitanju opravdanosti postojanja zastupnika manjina i dijaspore (državljana bez prebivališta), te o moralnosti i političkoj prihvatljivosti da oni odlučuju o izboru vlade iako nemaju ni podršku birača ili čak ni ne žive u državi, ovaj put ne želim sada više elaborirati. To je, uz regionalizaciju, demokratizaciju (referendumi) i europeizaciju, pitanje za buduće neminovne izmjene Ustava, a ne pitanje za ove izborne reforme.

Posjetite Otvoreni Blog i na Facebooku

Komentari

novi list

evo malo vezanog medijskog sadrzaja.
pise u novom listu:

Potpredsjednik hrvatskih laburista, Nikola Vuljanić, autor predložene podjele ... procjenio je da bi ovakva podjela na izborne jedinice utjecala na regionalne stranke koje bi lošije prošle na izborima (što ja smatram diskutabilnom procjenom - op. ja), ali istodobno veća izborna jedinica smanjuje važnost dhondtove metode i manji je rasap glasova.

Arsen Bauk iz SDP-a ustvrdio je da je za njegovu stranku veći problem netočan popis birača nego sam Zakon o izbornim jedinicama, a inicijativa Ustavnog suda samo dodatno nagrađuje područja u kojima je uočen višak birača u odnosu na broj stanovnika.

Naveo je da je sličan prijedlog lani javno iznio. ... Bauk je radio i projekcije tako organiziranih jedinica na temelju parlamentarnih izbora 2007. Uz petpostotni izborni prag, takva podjela daje gotovo identičan izborni rezultat.

link za pretplatnike novog lista:
http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285F28632859286328...


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

1. Veća izborna jedinica u

1. Veća izborna jedinica u stvarnom svijetu znači objektivno manje šanse za nezavisne liste i regionalne stranke. Newsflash: Zemlja je okrugla. I oni to znaju.
Možda će HDZ i SDP biti razmjerno bolje zastupljeni, ali ostali neće biti zastupljeni uopće !

2. Arsen je odlično vidio ono što i ja očekujem:
Tj. smanjenje za dva zastupnika u Osječkoj, te po jednog u Zagrebačkoj, Brodskoj i Sisačkoj izb. jedinici, a u korist Zadarske (2 zastupnika) i po jednog u korist Bjelovarske, Karlovačke i Splitske izborne jedinice.

3. Ako to žele spriječiti, zašto ne predlože izmjene izbornog zakonodavstva koje bi uzelo u obzir i ostala pitanja: dužinu kampanje, obaveze medija sa nacionalnom koncesijom (a ne samo HRT), kontrolu i ograničenje financiranja kampanje, otvorene liste. Zašto se ne ukinu nositelji lista, nisu kandidati, nemaju što tražiti nas listiću !?! Imena kandidata MORALA bi biti na listiću !

4. Zašto ni jedna stranka ne dopusti svojim članovima da nominiraju kandidate za izbore, umjesto da ih imenuje predsjednik. Bez unutarstranačke demokracije ne može biti ni višestranačke demokracije.

I na kraju, prenosiš da je Arsen rekao Uz petpostotni izborni prag, takva podjela daje gotovo identičan izborni rezultat. Da, ali uz eliminaciju malih. Dvije stranke pravaša, dvije umirovljenika, dvije liberala... ma da, uopće novac, moć i utjecaj obje velike stranke nema veze sa time.
A Sahara je bogata rijekama :)

Tko je glasao

4. Zašto ni jedna stranka ne

4. Zašto ni jedna stranka ne dopusti svojim članovima da nominiraju kandidate za izbore, umjesto da ih imenuje predsjednik. Bez unutarstranačke demokracije ne može biti ni višestranačke demokracije.

Ispravak netočnog navoda: kod laburista je to moguće

Tko je glasao

Hej, Hatz!

A zašto ti maltretiraš Essekera sa brojkama kad matematika (tvoj fah!) nije suština politike izbora???!!!

Tko je glasao

pa oprosti sto se u rapravi

pa oprosti sto se u rapravi koristim argumentima.
buduci te to previse zivcira, necu vise.
idemo se pausalno nabacivati blatom i lazima.
ah da, lakse je nabaciti demagosku i pausalnu ocjenu o "prljavim politicarima" "izbornoj nepravdi" i slicno, nego istinski proanalizirati temu o kojoj se raspravlja.

sorry, ali izborni sustav JEST (i) matematika, buduci je njegova srz kako jedan broj (glasova) prevesti u drugi broj (mandata). :roll:

PS: kakve veze sa raspravom ima da li je matematika moj fah ili ne? argumenti su utemeljeni ili nisu, bavio se ja profesionalno matematikom ili bogoslovljem.


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

što znači politika? što znači

što znači politika? što znači biti političarem?

koliko ti tvoji ARGUMENTI znače onoj materi pred suicidom (zavjernik, falkuša)?

tamo te nema ni za lijek.

Tko je glasao

ovo je demogogija najnize

ovo je demogogija najnize razine.
u nedostatku istinskih argumenta pokreces napad na osobu, u potpunosti nevezan uz temu, pritom se koristeci tragicnom zivotnom pricom.
polako ali sigurno ucis od mentora. steta.


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

hatz, radi kako hoćeš, samo

hatz,

radi kako hoćeš, samo imaj na umu da mi moramo živjeti to što ti računaš. rezultat je očit, a ja sve više sumnjam u motive tzv. političara mladog kova.

nemam mentora. što će mi?
da ga imam, radila bih manje pogrešaka u pristupu koji samo ljudski i praktičan. zanima me što mi, građani, imamo od vas, vaših stranaka i politike - ništa.

Tko je glasao

samo imaj na umu da mi moramo

samo imaj na umu da mi moramo živjeti to što ti računaš.

ja nisam u saboru, niti donosim zakone.
to sto ja "racunam" samo prikazuje moj osobni politicki stav.

nemam mentora. što će mi?

ma da?
mozda sam trebao pisati sa velikim pocetnim slovom. izgleda da je osjetljiv :)

zanima me što mi, građani, imamo od vas, vaših stranaka i politike - ništa.

to je to "vas"?
i zar ja nisam gradjanin pa ne spadam u "mi"?

ja od politike ne zivim, ne primam nikakav honorar, niti nisam ni na kakvoj funkciji.
znam da ti je lakse utrpati me u bezlicnu masu ("oni"), i tim cinom dehumanizacije negirati moje pravo na stav, no sorry. ja imam svoje ja i svoje misljenje. zalosno je da me zbog te cinjenice automatski diskvalificiras, samo zato jer se to misljenje ne poklapa sa tvojim. i tvog Mentora :) :)


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

Reprezentabilnost

odgovaram na ovom mjestu zbog citljivosti komentara.

dakle, mislim da jednu predrasudu vezanu uz reprezentabilnost izbornog modela treba razbiti:

Što više zastupnika se bira u pojedinoj izbornoj jedinici to D`Hondt ima veći utjecaj.

Malo sam pojednostavio, ali matematika ne laže...

upravo suprotno od navedenog - dhondtova metoda daje politicki reprezentabilniji rezultat kada se u jedinici dodjeljuje veci broj mandata. evo primjera za ilustraciju.

npr. neka je u nekoj izbornoj jedinici 5 stranaka dobilo slijedece postotke glasova:

stranka A 38,1
stranka B 32,3
stranka C 8,5
stranka D 6,1
stranka E 5,2

(primjer je ilustrativne naravi, ali prenosi poruku).

pogledajmo sad sto se desava kada se u toj izbornoj jedinici redom dodjeljuje 5, 14, odnosno 22 mandata:

iz tablice je vidljivo da u slucaju dodjele malog broja mandata (5) samo prve dvije liste dobijaju mandate.
pri dodjeljivanju veceg broja, politicka reprezentabilnost se popravlja.

iz tablice je takodjer vidljivo da dhondt preferira najjacu stranku, koja je u mandatima uvijek jace predstavljena nego li u izbornom rezultatu (sto takodjer nije dobar izbor za usporedbu, buduci bi postotak mandata trebalo usporedjivati sa relativnim postotkom osvojenim medju strankama koje prelaze prag, no to je druga prica)

za razliku od dhondta, metoda najveceg ostatka daje slijedecu podjelu mandata:

tu je pak vidljivo da se pri raspodjeli mandata ide na ruku slabijim strankama, no opet je bitno za uociti da podjela manjeg broja mandata u izbornoj jedinici opet rusi politicku reprezentabilnost.

i jedna i druga metoda predstavljaju svojevrsne krajnosti - jedna prednost daje najjacim listama (preferirajuci stabilnost), a druga slabijim listama (preferirajuci reprezentabilnost, na stetu stabilnosti). postoje i metode koje balansiraju izmedju ove dvije (primjerice drop ili hare quota).

no opet je bitno za primjetiti da razlika izmedju ovih krajnosti nije prevelika - ovisno o metodi razlika je u jednom ili dva zastupnika.
problem nastaje kad se ta razlika od jednog do dva zastupnika multiplicira velikim brojem izbornih jedinica - sto je upravo ono sto imamo u hrvatskoj.
time se upotrebom dhondtove metode stvara mandatni benefit za najjacu stranku reda velicine 10-15 zastupnika.
dhondt sam po sebi nije losa metoda, ako se upotrebljava u ispravnim okolnostima - na malom broju izbornih jedinica sa vecim brojem dodjeljenih mandata, buduci se na taj nacin omogucava izbor stabilne vecine koji ne stvara izrazitu stetu reprezentabilnosti.


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

A to što time (velikim

A to što time (velikim izbornim jedinicama) jamčiš da male, lokalne i regionalne stranke i nezavisni zastupnici objektivno nemaju šanse biti izabrani, te da će biti izabrani isključivo niskorangirani stranački podobnici, to nema veze ?

Izborni zakon mora omogućiti:
A) da GRAĐANI izaberu zastupnike
B) da svi hrvatski krajevi budu zastupljeni u Saboru (ne samo Zagreb)

Tko je glasao

Zastupljenost

B) da svi hrvatski krajevi budu zastupljeni u Saboru (ne samo Zagreb)

Ha,ha, upravo Zagreb omogućava najbolju zastupljenost svih hrvatskih krajeva, kako u granicama RH, tako i šire ;)

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

A to što time (velikim

A to što time (velikim izbornim jedinicama) jamčiš da male, lokalne i regionalne stranke i nezavisni zastupnici objektivno nemaju šanse biti izabrani, te da će biti izabrani isključivo niskorangirani stranački podobnici, to nema veze ?
Male i regionalne stranke svoj prvenstveni utjecaj trebaju imati u prostoru u kome djeluju, dakle na lokanu sredinu. Ako se žele razvijati i razvijaju se tada će širiti svoj prostor i utjecaj. Na lokalnim izborima mogu do nogu potući velike stranke. Konkurenata ima po popisu za 2009 godinu oko 94, bez nezavisnih kandidata. Mjesta u saboru je 140.

Kada se govori o zastupljenosti u saboru svih krajeva, problem je u tome što se smatra "krajem". Da li je svaki grad, svaka općina, svaka županija. Dakle za svaku od ovih nabrojanih jednostavno nema mjesta u Saboru pa to niti jedan izborni zakon ne može niti omogućiti.

Tko je glasao

A to što time (velikim

A to što time (velikim izbornim jedinicama) jamčiš da male, lokalne i regionalne stranke i nezavisni zastupnici objektivno nemaju šanse biti izabrani,

to nije apriori tocno.

izbor (manjih) regionalnih stranaka ovisi o formalnom izbornom pragu, pa bi vece izborne jedinice trebalo kombinirati s nizim izbornim pragom, ili pak sa potpunim ukidanjem praga ukoliko se koristi dhondt (buduci je fakticno suvisan).

vece regionalne stranke (poput IDS-a i HDSSB-a) bez problema prelaze prag u jedinicama sa cca 700 000 biraca. HDSSb je primjerice u IV izbornoj jedinici osvojio 15%, a u V izbornoj jedinici 13%. te dvije izborne jedinice imaju zajedno cca 550 000 biraca.

stovise, njima bi objedinjavanje izbornih jedinica u jednu koristilo, zato jer HDSSB ne bi rasipao glasove u nekoliko izbornih jedinica, vec bi imao koncentrirani rezultat u jednoj (i veci udio u dhondtovoj razdiobi), a IDS ne bi gubio glasove iz primorsko-goranske izborne jedinice.

nadalje, 5 izbornih jedinica sa cca 25 kandidata pogodovale bi manjim nacionalnim strankama poput HNS-a i HSU-a koji nemaju koncentraciju izborne baze, vec su do sada rasipale glasove postizuci rezultate 4-5% (uz naravno, pretpostavljeno snizenje izbornog praga, optimalno na 4%, sto je u skladu sa odabirom 25 kandidata po jedinici).

u biti, navise bi izgubile dvije najace stranke. kad uhvatim vremena napraviti cu simulaciju na osnovi rezultata prethodnih izbora. sad to ne stignem.

nezavisni zastupnici objektivno nemaju šanse biti izabrani,

to iskljucivo ovisi o politickoj snazi (i njezinoj koncentraciji) nezavisnih kandidata.
neuspjeh nezavisnih na parlamentarnim izborima nije posljedica metode, vec politickog odabira biraca. biraci su puno vise spremni podrzati nezavisne na lokalnoj razini od nacionalne.

to nema veze ?

sto god si ti mislio, moj cilj nije izborni sustav koji bi forsirao stranacki apsolutizam.
da mi je to cilj, zalagao bi se za vecinski izborni sustav.
evo ti britanije, pa pogledaj koliko je nestranackih u parlamentu, koliko posto dvije vodece stranke dobijaju na izborima, a koliko dobiju mjesta u parlamentu, te prouci politicku reprezentabilnost primjerice liberala.

Izborni zakon mora omogućiti:
A) da GRAĐANI izaberu zastupnike

to i omogucuje.
zao mi je sto se mnogi ocigledno ne mogu pomiriti sa tom cinjenicom, ali proporcionalni izborni sustavi u kojima gradjani biraju zastupnike putem lista su legitima i u zapadnim demokracijama siroko koristen koncept provedbe demokratskih izbora.

B) da svi hrvatski krajevi budu zastupljeni u Saboru (ne samo Zagreb)

mozes ovo elaborirati?


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

Imaš potpuno iskrivljenu

Imaš potpuno iskrivljenu zagrebocentričnu viziju stvarnosti.
Različite regije i subregije (npr. Slavonska Posavina, Sjeverna Dalmacija, Varaždinska) imaju različite interese. Gerrymandering, gdje se ne poštuju granice povijesnih i zemljopisnih regija podjednako je "pošten" kao i "Khuenovi" izbori. Hrvatska u tome ima bogatu povijest.

Tvrditi da će biti bolja zastupljenost npr. dominantno osječko-baranjskog (redovno osvaja 25-30 %), pogotovo nakon integriranja nezavisnih lista prošli tjedan ! (u ostalim županijama, osim Brodske, skoro nepostojećeg) HDSSB u jednoj slavonskoj izbornoj jedinici (2007. U Brodu HDZ je osvojio 8 mandata, a u Osijeku 4) ili IDS pripajajući povezujući Istru i Zadar u jednu izbornu jedinicu nema veze sa ničim !
To je čisti gerrymandering u najgorem izdanju.
A da napravimo izbornu jedinicu Vukovarsko-dubrovačku, Međimursko-šibensku, Splitsko-Novozagrebačku ? Siguran sam da možeš naći neke "podatke" koji bi i njih opravdali. :)

Još lani je Friščić (preko Sveučilišta) predložio podjelu hrvatske na PET regija, koje bi preuzele regionalnu samoupravu i bile izborne jedinice (Istra-Rijeka-Karlovac-Sisak) jedna izborna jedinica, Varaždin-Bjelovar-Zagrebačka druga izb.jed.). On je barem poštovao europske standarde od 800 000 stanovnika.
Krojiti izborne jedinice bez poštivanja lokalnih i regionalnih specifičnosti (poštivajući županijske, gradske i općinske granice) znači imati zakon koji ne poštuje ni zemlju ni ljude koji u njoj žive.
Hrvatska je jednostavno premala za broj izbornih jedinica i zastupnika koji ti predlažeš. Idealno bi bilo, ako ćemo poštivati regionalne razlike, zadržati barem sedam do devet izbornih jedinica i u svakoj birati barem 20 zastupnika. Znaš kad će se to desiti ? Nikada !
Svatko tko je radio na izborima zna koliko je teško pokriti velike izborne jedinice i koliko su zastupnici orijentirani samo na stranke.
U velikim izbornim jedinicama NIKAD nije izabran nezavisni zastupnik !
Birači nisu budale i ne žele bacati glas. Lokalni izbori su tome dokaz, a ne obrnuto.

Nevjerovatno je koliki spin u uzaludnost (futility) forsiraš.
Potpuno je jasno da će zakon donijeti HDZ-ova većina i da će on morati poštivati prijedloge Ustavnog suda i Državnog izbornog povjerenstva.
Jasno je da izborni prag nije 5 %, već je veći 6-7 % i da je jedino pitanje da li će se odlučiti za daljnji gerrymandering ili za različit broj zastupnika po izbornim jedinicama. Nikakvih velikih promjena neće biti. Ovakav zakon odgovara i Milanovići i Kosor (jedinima koji stvarno biraju zastupnike Sabora).
Ovakav zakon, kakav danas imamo, nema nitko NA SVIJETU.
Ali prekrajanje na pet ili šest jedinica također neće osigurati zastupljenost građana i regija. Samo će dodatno centralizirati stranke !
Građani NE BIRAJU zastupnike. To je istina, makar je ti ne vidiš. Oni su prisiljeni birati između lista koje sastavljaju dva stranačka šefa (od kojih je jedan u zatvoru !). Nikakav izborni rezultat nije bitan za dodjelu mandata, a otvorene liste su anatema.
Iako većinski sustav nije savršen, on bar osigurava da su zastupljeni svi krajevi zemlje. Znaš li da npr. cijela Slavonija nije imala (a možda još nema) najmodernije aparate za analizu srčanih bolesti, dok su Zagreb, Rijeka i Split pokriveni ? Da npr. politika odlučuje o ukidanje stanica HITNE pomoći ili rodilišta u manjim gradovima. Pod isprikom kako ne zadovoljavaju kriterije za broj stanovnika koji se primjenjuju u velegradima zapada ! To su kruške i jabuke, Zamisli tek mućke oko autocesta, HEP-a, naftovoda ili sličnog. Stranačka hijerarhija/stega tu je IZVOR korupcije, a jedino rješenje je IZRAVNA izbornost zastupnika.
O čemu ja razmišljam ? Preširoko je za ovaj dnevnik, ali Hrvatska treba nužno potpuno NOVI USTAV. Ukidanje Županijskog doma bila je najveća glupost Račanove vlade ! To je učinio samo zbog "ubrzanja reformi", a deset godina poslije vidimo kako je to prošlo. Ovlasti županijskog doma bile su minorne, ali čak i takva decentralizacija je nepodnošljiva zagrebačkoj eliti.
Proporcionalni izborni sustavi se koriste u kojim ono zapadnim demokracijama ? Americi, Britaniji, Njemačkoj (samo polovično, to smo i mi imali zakonom iz 1992.)... ne, samo u Italiji (leglu političke korupcije još od Renesanse), Belgiji koja se raspada, Nizozemskoj koja ponavlja pogreške Njemačke tridesetih, Rusija .... :)
Kao i Ustav, i izborni zakon se ne može samo prepisati iz jedne države na drugu. Kao sa tranplantacijom organa, moraš uzeti u obzir strukturu države, specifične interese i prijetnje demokraciji.

************************************************************************************
Vratite izborni zakon iz 1992.
(60 izravno izabranih i 60 izabranih sa državne liste, prag 4 %) *****************************************************************************************************

Tko je glasao

@Esseker, posebni plus za "60

@Esseker, posebni plus za "60 izravno izabranih i 60 izabranih sa državne liste" Rezultati takvih izbora bi ujedno pokazali i "ugled" pojedinih političara koji imaju u biračkom tijelu.

Kod takvog izbornog sustava bi bilo logično i fer da se prave i istinske vođe stranaka i lideri s pripadnicima stranačke elite, pojave na listi izravno biranih, čime bi rezultati izbora bili istovremeno i svojevrsna ocjena biračkog tijela o vodstvu stranke.

Pa da onda vidimo hoće li Jaca, Zoki, ili neko drugi štranački šef dobiti podršku biračkog tijela koja ga vidi ne samo kao šefa čopora, već premijera, ili osobe koja će određivati sastav vlade. Tek tada bi biračko tijelo jasno i bez dvojbe bilo u prilici da određuje tko će obnašati vlast u državi.

Naravno samo onda kada bi izabrani poštivali volju birača, te nebi kao do sada, tu volju ignorirali, obezvrijedili i poništili kuplerajskim dogovorima!

Po pitanju uvođenja izbornog praga od 4 % dijelim mišljenje hatzivelkos — Sri, 05/01/2011 - 11:15. http://pollitika.com/misljenja-ustavnog-suda-i-dip-a-o-izbornoj-reformi#... i nisam siguran da je to garancija da male stranke lakše pređu izborni prag.

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

Dom naroda (49) + DPD (49)

Kuki, plus tebi za podršku institutu neposrednih izbora i otvorenih lista (na državnoj listi) čime bi se stranke stavile u okvire gdje im je i mjesto. Glede izbornog praga smatram da je to manje važno pitanje u podešavanju detalja funkcioniranja državne liste ali je bitno naglasiti da već samim uvođenjem Doma naroda na teritorijalnom nestranačkom principu osigurava daleko veći stupanj participacije građana u upravljanju državom no bilo kakva Hatzova matematika u sadašnjem izbornom sustavu gdje se zločinačka organizacija samo perpetuira i sama sebi služi. Međutim veliki problem vidim u odnosima snaga koje neće dozvoliti neposredne izbore jer bi u tom slućaju te snage bile bile detronizirane i sa smanjenom moći. Priča koju forsira Hatz jest možda važna u detaljima međutim u strateškom smislu u ovakvom izbornom sustavu je samo zamagljivanje i odvraćanje pažnje a kaj ja smatram politički naručenom sabotažom kolko god se on toga branio raznim spinovima.

Tko je glasao

Još lani je Friščić (preko

Još lani je Friščić (preko Sveučilišta) predložio podjelu hrvatske na PET regija, koje bi preuzele regionalnu samoupravu i bile izborne jedinice (Istra-Rijeka-Karlovac-Sisak) jedna izborna jedinica, Varaždin-Bjelovar-Zagrebačka druga izb.jed.). On je barem poštovao europske standarde od 800 000 stanovnika.
Krojiti izborne jedinice bez poštivanja lokalnih i regionalnih specifičnosti (poštivajući županijske, gradske i općinske granice) znači imati zakon koji ne poštuje ni zemlju ni ljude koji u njoj žive.

s kim se ti svadjas?
sa mnom? sa lesarovim prijedlogom?

ako vec mislis vrijedjati na osobnoj razini, onda se barem prvo upoznaj sa cinjenicama. jedan od mojih prvih tekstova na pollitici (dakle, prije cca 3 godine) je bio o izbornom sustavu u kojemu sam pisao o 5 izbornih jedinica (slicno "friscicevom" prijedlogu).

sto se vecinskih izbornih sustava tice, ne mislim se vise na to vracati.
to je po mom misljenju los model koji bi samo pojacao bipolarizaciju politicke scene, a u slucaju jednokruznog vecinskog sustava, tjerao politicke stranke na predizborno "dijeljenje" jedinica, sto je istinsko izbijanje legitimiteta iz izbornog procesa.

Oni su prisiljeni birati između lista koje sastavljaju dva stranačka šefa (od kojih je jedan u zatvoru !).

tko ih na to sili?
SDP je prije petnaestak godina bio stranka koja je dobijala 5%


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

Ne svađam se sa nikim. Ovo

Ne svađam se sa nikim. Ovo nije privatna pošta.
Uvreda je riječ koju ti prvi put sad spominješ. Više liči na provokaciju.
Ali neka, izgleda da je cilj postignut, dnevni listovi su barem načeli temu izbornog zakonodavstva.
Neću ti dozvoliti da manipulacijom brojkama koje samo naizgled nešto dokazuju skreneš temu: ¨Izborni zakon treba treba mijenjati u korist građana, a ne u korist stranaka ! Nitko iskren ne tvrdi da je ovaj sadašnji model ni pošten ni pravedan.

Naravno da ću komentirati različite prijedloge IZBORNOG zakona, njihove predlagače, na svome tekstu o IZBORNOM zakonodavstvu. Nisam vidio nikog drugog da pokušava problem sagledati u cjelini, sa posljedicama u praksi.

Hrvatska je imala drukčije izborne zakone 1990., 1992., 1995., 2000., i 2011. Svaki put pravila su išla ka umanjivanju utjecaja građana i ograničavanju mogućnosti ravnopravne kampanje. Nešto što stalnim "prebrojavanjem" (nedokazane špekulacije brojkama NISU dokaz !) se ne može sakriti.

Sama tvrdnja da građani birači i kandidati (kao i male stranke) imaju jednake mogućnosti kandidiranja, predstavljanja kandidata i programa, financiranja i vođenja kampanje, te nadzora izbora kao i dvije velike stranke dovode u sumnju tvoju objektivnost !

A SDP je bio na 5 % 1992. Bilo je to prije više od 15, skoro 20 godina. I tada izborni zakon nije bio ovako nedemokratski. Bio je isti kao i Njemački, ali to ovdašnjim manipulatorima nije odgovaralo. Sve poslije bilo je "domaće" proizvodnje.

A možda si čuo za uništavanje stranaka korupcijom, rascjepima, osnivanjem drugih stranaka sa "sličnim" imenima i drugim manipulacijama ? Jednake šanse, ne zafrkavaj !

Tko ih (birače) sili ?
Ma bravo, ako ne možeš uvjeriti ljude u ispravnost svojeg stava i/ili političkog smjera, omalovažavanje i ignoriranje problema sigurno će uspjeti !

A onda se ljudi još pitaju ZAŠTO SDP gubi izbore ?
Zašto ljudi radije prelaze/biraju Bandića, Keruma i Glavaša. Reći ću ti, oni se barem ne pretvaraju !

Inače mislim kako se trudiš pisati česte i kvalitetne tekstove.
Ni drugi ne pišu da bi tebe provocirali. Pozdrav

Tko je glasao

Neću ti dozvoliti da

Neću ti dozvoliti da manipulacijom brojkama koje samo naizgled nešto dokazuju skreneš temu: ¨Izborni zakon treba treba mijenjati u korist građana, a ne u korist stranaka !

ako netko ovdje manipulira, onda si to ti.
za argumentaciju svog stava koristis se pausalnim ocjenama koje ne mozes ili ne znas podkrijepiti argumentima. kada te se pak suoci za suprotnim misljenjem, onda pak ne valja jer "previse kompliciram" i "manipuliram brojevima". pa gle, kad se prica o izbornom zakonu, mislim da je nuzno prouciti brojeve. barem za kvalitetnu argumentiranu raspravu.

nadalje, kazes "da skreneš temu: ¨Izborni zakon treba treba mijenjati u korist građana, a ne u korist stranaka !"

ja sam se u svojem komentarima ocitovao samo o jednom segmentu teme, koji smatram problematicnim - a to je legalizacija prenapuhanih birackih popisa (procjene govore o 200 000 - 400 000 laznih biraca) kroz promjenu izbornih jedinica.

u ostalo nisam ni ulazio - stovise slazem se da postoje znacajne nejednakosti u tretmanu nezavisnih lista i stranaka (glede financiranja, vodjenja posebnih racuna i slicno).

sve ostalo (pa i rasprava o dhondtu, i primjeri koji ilustriraju moje tvrdnje) dosli su kao reakcija ne neki od tvojih neistinitih navoda. ja tu nemam nikakvu agendu.

stovise, mislim da bi cijela rasprava bila puno cisca da si vec u samom dnevniku napisao za kakav se izborni sustav zalazes - to je slobodna politicka odluka svakog pojedinca, koju mozes imati i bez navodjenja neistinitih tvrdnji (poput one da veci broj mandata u izbornoj jedinici u kombinaciji sa dhondtom smanjuje reprezentabilnost). bas kao sto i ja imam pravo smatrati da bi vecinski izborni sustav ili neka njegova kombinacija sa proporcionalnim povela politicku scenu ka jacoj bipolarizaciji (btw, jel znas da njemacki izborni sustav (pola proporcionalno, pola vecinski) nazivaju sustavom za "dvije i pol stranke" - sigurno ne zbog toga jer steti velikim strankama)

Sama tvrdnja da građani birači i kandidati (kao i male stranke) imaju jednake mogućnosti kandidiranja, predstavljanja kandidata i programa, financiranja i vođenja kampanje, te nadzora izbora kao i dvije velike stranke dovode u sumnju tvoju objektivnost !

gdje sam ja ustvrdio tako nesto?
sama tvrdnja da sam ja ustvrdio nesto sto nisam dovodi u sumnju tvoju objektivnist.

A SDP je bio na 5 % 1992. Bilo je to prije više od 15, skoro 20 godina. I tada izborni zakon nije bio ovako nedemokratski. Bio je isti kao i Njemački, ali to ovdašnjim manipulatorima nije odgovaralo. Sve poslije bilo je "domaće" proizvodnje.

sad mi molim te objasni na koji nacin izborni sustav ima veze sa brojem glasova (ne mandata!) koje stranka dobija na izborima?

cinjenica da je SDP prije petnaestak godina dobijao 5%, a danas 30+% samo potvrdjuje da nitko birace ne tjera da glasaju za tu stranku.

mi se mozemo raspravljati o samim izbornim modelima, i saborskoj zastupljenosti obzirom na ostvarenu biracku potporu, ali biracka podrska je temelj koji se ne moze osporavati. ako neka stranka izgradi svoju politicku poziciju kroz petnaestak godina, i to uglavnom iz opozicijskog polozaja, onda se ne moze pricati o prisili.

Tko ih (birače) sili ?

Ma bravo, ako ne možeš uvjeriti ljude u ispravnost svojeg stava i/ili političkog smjera, omalovažavanje i ignoriranje problema sigurno će uspjeti !

ovo mi moras objasniti.
ja sam jednostavno preglup, i u svom pitanju ne vidim ni omalovazavanje ni ignoriranje problema. na koji nacin SDP sili birace da glasaju za njih?

A onda se ljudi još pitaju ZAŠTO SDP gubi izbore ?
Zašto ljudi radije prelaze/biraju Bandića, Keruma i Glavaša. Reći ću ti, oni se barem ne pretvaraju !

e jesi ga pogodio.

jedan se pretvara da nije ratni zlocinac, i da je ok pobjeci u drugu drzavu pred zatvorom. drugi se pretvara da nije korupcijom premrezio glavni grad. treci se pretvara da nije u sukobu interesa. a svi se skupa pretvaraju da je populizam, tj. neposredno podilazenje biracima, odgovorna politika. btw, ja jos nisam cuo bandica da direktno odgovori na jasno postavljeno pitanje. ti jesi?

ako te likove smatras "nezavisnima"... onda mi objasni kako su "nezavisni" financijski zakinuti u izbornoj kampanji, kad je bandic na predsjednickim izborima zdrobio love vise nego li kandidati dvije najvece stranke zajedno. i od kud mu novci - SDP je primjerice za josipoveicevu kampanju dizao kredit.


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

Zašto ljudi radije

Zašto ljudi radije prelaze/biraju Bandića, Keruma i Glavaša. Reći ću ti, oni se barem ne pretvaraju !

koliko god mi se želudac obrće od takvih, s njima ljudi znaju na čemu su i princip ponašanja: kuc, kuc, ja sam taj od toga, trebam to i to - jel' može?

:))))

Tko je glasao

otkud ova tvrdnja da je istra

otkud ova tvrdnja da je istra i zadar ista izborna jedinica?

Tko je glasao

iz lesarovog prijedloga -

iz lesarovog prijedloga - prenio ga je bube.
ne znam samo kakve to veze ima sa mnom?


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

Dom naroda (županijski!?) + Društveno-politički dom

Uf, uf - esseker - napokon si stavio stvari na svoje mjesto. Bravo!

Tko je glasao

800 godina ova zemlja se

800 godina ova zemlja se zvala Hrvatska, Slavonija i Dalmacija.
Ovo danas je Zagrebačko carstvo, a ne Hrvatska ! Bar ne onakva kakvu su hrvati dalmatinci, slavonci, zagorci... željeli.

Tko je glasao

Politokracija, politokracija...

Svi lokalni političari samo razmišljaju kako zasjesti u Zagrebu, a kad zasjednu - (lokalna županija) daleko od očiju, daleko od srca.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Samo ako su ovisni o

Samo ako su ovisni o zagrebačkom gospodaru !

Takav opći ignorantski stav prema "provinciji" i je izravan rezultat što jačaju lokalni šerifi: Kerum, Bandić, Glavaš, Cucurin, Jakovčić, Čehok...
I što propadaju male liderske trgovačke strančice (sve od 3 do 7 %).

Tko je glasao

Županijski dom

Mislila sam da samo ja žalim za Županijskim domom koji, kao što znamo, i nije imao neki ugled pa nitko za njim nije niti previše tugovao niti se previše pitao o razlozima njegova ukidanja. Ja međutim, često razmišljam o Županijskom domu kakav bi trebao biti, a kojemju bi ponajviše odgovarao upravo naziv - Dom naroda.

Ukidanje Županijskog doma, koje je doduše već bilo u planu i tijekom HDZove vlasti, jedna je od stvari koje najviše zamjeram Račanovoj vladi.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

pa naravno da ga nisu

pa naravno da ga nisu cijenili, kad su imali ciljeve koji nisu opće dobro i politika u službi i rukama naroda - hej!?

a tek partitokracija? cijeli sistem je onaj koji zna-a vi ste glupi pa ne znate-zato slušajte mene, podesio na način da je sudbina zemlje u rukama elite.

cilj i jeste ljudima nabijati komplekse da su glupi i ništa ne znaju, iza leđa maksimalno komplicirati i manipulirati tako da prosječan građanin uopće ne razumije o čemu se radi - i povući vodu skroz na svoj mlin.

i to je Hatz ovdje pokušao napraviti Essekeru, umjesto da kao mlad čovjek kaže ne elitizmu i radi na približavanju politike običnom čovjeku, on od javne stvari koja bi morala biti dostupna svakoj budali, radi višu matematiku.

i tko da učestvuje u takvom razgovoru? nitko osim odabranih , naravno.

Tko je glasao

Istina je...

da se ponekad stvari koje bi običan građanin bio dužan razumijeti nemjerno ili nenamjerno zamagljuju ponekad nepotrebnom kompleksnošču, ali isto tako je potrebno pogledati činjenicama u oči i razmisliti na osnovu istih, a ne povoditi se isključivo vlastitim "gut feeling-om".
(Mislim, to i sama sebi često govorim;)

Ja u raspravi Hatza i Essekera ne vidim ad hominem diskusiju nego borbu argumenata, a ruku na srce način na koji se dodjeljuju mandati prema izbornim rezultatima je stvar matematike.

P.S. I ja bih željela kad bi izborna metoda bila tako naštimana da pobijedi neka humanistička, zelena, lijeva, a opet liberalna stranka koja će stvoriti ozračje u kojoj će svaki čovjek ostvariti svoj hrvatski san ;) Ipak, bojim se da to ne ovisi o metodi.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

stvari su uvijek puno

stvari su uvijek puno jednostavnije negoli se čine. i treba ih pojednostavljivati. npr. novinari su u službi (bi trebali biti) oblikovanja javnog mnijenja i posrednika između vlasti i populusa. oni moraju o najkompliciranijoj temi pisati tako da ih razumiju i čistačica i dr. nauka. tako i politika - politika je stvar svakog čovjeka i njegovog odnosa i odgovornosti prema zajednici u kojoj živi. politika nije svijet za sebe i političar ne mora biti matematičar - on mora prvenstveno biti svjestan svoje uloge i odgovornosti u društvu. nadalje, politika je konstantan rad, a ne buđenje prije izbora. i da su stranke radile svoj posao, ulagale u ljude i bile njima na usluzi, prosječni građanin bio bi u stanju pratiti zbivanja, zakone, sudjelovati u procesima odlučivanja, itd.

a vi filozofirajte i dalje - zato i jesmo tu gdje jesmo.

Tko je glasao

i to je Hatz ovdje pokušao

i to je Hatz ovdje pokušao napraviti Essekeru, umjesto da kao mlad čovjek kaže ne elitizmu i radi na približavanju politike običnom čovjeku, on od javne stvari koja bi morala biti dostupna svakoj budali, radi višu matematiku.

cilj mog pisanja komentara na ovom dnevniku nije "educirati javnost", nego argumentirano raspraviti izborne modele. ne radim "visu matematiku" od javne stvari, nego pisem o stvarima kakve jesu, i reagiram na tvrdnje koje smatram neistinitima. kako smatram da reakcija ne bi trebala biti samo "to nije istina", vec takvu tvrdnju treba i argumentirati, onda taj argument i navodim. ako ti je ono sto napisem nerazumljivo, obrati se golgoti. on ce kao strucnjak za "numerologiju" otvoriti tarot karte, zaviriti u (ustavnu) kristalnu kuglu i iscitati sve sto je potrebno - pa makar to bilo laz, manipulacija i izvan orginalnog konteksta.


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

Stranački vojnik ne trpi drugačija mišljenja

ako ti je ono sto napisem nerazumljivo, obrati se golgoti. on ce kao strucnjak za "numerologiju" otvoriti tarot karte, zaviriti u (ustavnu) kristalnu kuglu i iscitati sve sto je potrebno - pa makar to bilo laz, manipulacija i izvan orginalnog konteksta.Kao prvo gospon Hatzi u MIOC-u su te učili da se početna slova "imena" pišu velikim početnim slovima pa ako ti nije teško drugi put kad pišeš Golgota stisni shift, ok!? Ako ćemo o kristalnoj kugli onda je jasno ko ima kristalnu kuglu na Ibleru. A glede numerologije - sorry, ti i pripadnici rvacke političke elite smišljeno iz demokracije delate nauku koja je običnom čovjeku nerazumljiva a nerazumljiva je stoga da se otuđi participacija onih koji glasuju od onih za koje se glasa. I tu si ti bio jasan kad si rekao da si protiv neposrednih izbora koje propisuje Ustav a koje zločinačka organizacija ignorira. Toliko o tvom legalističkom pristupu pitanja izbornih procesa u Hrvatskoj. A da bi to umotao u celofan izvlačiš gomilu dhontova kao da je to suština lakoće vladanja otuđene Hrvatske politike. I nije ti neugodno kao intelektualcu na taj način prezentirati djelatnu demokraciju. Ogavno!

Tko je glasao

Veli Jože, cilj i jeste

Veli Jože,

cilj i jeste ljudima nabijati komplekse da su glupi i ništa ne znaju, iza leđa maksimalno komplicirati i manipulirati tako da prosječan građanin uopće ne razumije o čemu se radi - i povući vodu skroz na svoj mlin

Jel si ti možda primjetila koji ljudi na pollitika.com konstantno drukčije misleče nazivaju glupima i neškolovanima?

Tko je glasao

kompleksaši i glupani! koliko

kompleksaši i glupani!

koliko god da se ideološki s nekim slagali ili ne, nemamo nikoga pravo vrijeđati ni omalovažavati. i zato ti ja njima ponekad postavim pitanje - što je znanje, ljudi?

obično oni koji kao znaju, nemaju veze sa životom i biti čovjekom. a to je jedino bitno.

Tko je glasao

nemamo nikoga pravo vrijeđati

nemamo nikoga pravo vrijeđati ni omalovažavati.

kao sto si ti sa mnom napravila.
molim tebe, a i skvikija, da navede jedan primjer kada sam ja nekoga nazvao glupim ili neskolovanim, ili kada sam (formalnu) naobrazbu koristio kao argument.

izgleda da se moram ispricavati zato jer pokusavam shvatiti sve ISTINSKE poslijedice raznih izbornih modela, te sto se u raspravi ne koristim pausalnostima i demagogijom.
pa evo, ispricavam se, necu vise.


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

ISTINSKE poslijedice raznih

ISTINSKE poslijedice raznih izbornih modela, te sto se u raspravi ne koristim pausalnostima i demagogijom.

oprosti, malo sam nagla jer mi je stalo, no to sam napisala misleći općenito na neke garniture koje kupuju sela, dok drugima djeca teško obolijevaju, a nemaju ni krov nad glavom. i to su ti istinske posljedice izbornih modela.

Tko je glasao

Aleks, Ja nisam ni rekel da

Aleks,

Ja nisam ni rekel da si ti osobno nekog nazval glupim ili neškolovanim, no neki ljevičari to stalno ponavljaju. Moje mišljenje se o tebi nije promjenilo, no ne moram se uvijek s tobom slagati.

Tko je glasao

Rvacka numerologija

Dakle - za ne vjerovati! Suština problema izbornog zakonodavstva se pronalazi u brojevima, a ne u zatrtom temeljnom načelu demokracije koje počiva na vladavini većine i ustavnom određenju da narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika neposrednim izborom. Koliko je ljigava stranačka mašinerija po pitanju neposrednih izbora vidljivo je i iz konstatacije uvodnog teksta da stranke taj vrući krumpir uporno izbjegavaju dok dolje u jednom komentaru Hatz zakljućuje da najprije treba osvojiti vlast (pobijediti na izborima) a tek potom mijenjati zakon. Nebitno jel će o sudbini naroda odlučiti 5 il 10% glasača. Bitno da se vlada idučih 4 godine. Veoma interesantno da nitko od sudionika ne spominje da bi izbori trebali biti u službi služenja a ne vladanja. Dakle, ništa novo u državi rvackoj - sjaši kurta da uzjaši murta - jer tako kaže numerologija nekih prosviječenih. Ogavno!

Tko je glasao

Lesar i Zakon o izbornim jedinicama

Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor (NN 116/99) donesen je “garimenderingom Hrvatske demokratske zajednice pred božićne izbore, a cilj mu je bio sklopiti izborne jedinice tako da se maksimalno iskoriste prednosti pojedinih područja, razbije opozicijsko biračko tijelo i dobiju izbori pod svaku cijenu” smatra Dragutin Lesar, predsjednik naših Laburista.

Ustavni sud je zatražio od Sabora da mijenja zakon do izbora jer težina biračkoga glasa u pojedinim jedinicama nije bila ista. Štoviše, negdje su odstupanja bila i 30 posto

Zbog tog odstupanja, izborni rezultati u izborima koji slijede se mogu dovesti u pitanje.

Prva stranka koja je javno iznijela svoj prjedlog o nvom orgsniziranju izbornih jednica su Lesarovi Laburisti a cilj je učiniti građane ravnopravnima i da njihov glas jednako vrijedi.

Izborna mapa po prijedlogu Laburista

br. izborne
jedinice

Područje

broj
birača

daje
zastupnika

glasova po
zastupniku

1 Zagreb 721.522 25 28.861
2 Zagrebačka, Karlovačka i Sisačko-moslavačka županija 594.773 20 29.739
3 Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Požeško-slavonska i Vukovarsko-srijemska županija 708.934 24 35.446
4 Bjelovarsko-bilogorska, Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Međimurska, Varaždinska i Virovitičko-podravska županija 672.418 23 29.235
5 Dubrovačko-neretvanska, Splitsko-dalmatinska i Šibensko-kninska županija 663.095 23 28.830
6 Istarska, Ličko-senjska, Primorsko-goranska i Zadarska županija 724.188 25 29.967

Razlika najmanje/najviše za zastupnika = 909 birača = 3,21%
Sabor 140 zastupnika – za jedan mandat potrebno je 29.178 glasova (100% izlazak)

Iz ovog prijedloga je vidljivo:

- smanjenje broja izbornih jedinica (i grad Zagreb kao posebna jedinica),

- različit broj zastuonika po jedinicama,

- različit broj potrebnih glasova za jednog zastupnika,

- predpostavlja se broj birača po popisu birača koji mnogi smatraju neodgovarajućim

- predpostavlja se da Sabor treba imati 140 zastupnika.

 

Svaka od ovih vidljivih elemenata prijedloga, pa i one koje se ne ističu posebno je podložna diskusiji i kritici. Mislim da svaki od prijedloga mora uvažavati, pored zakonom propisanih, i kulturološke, povijesne,  razvojne i neke druge logične cjeline u kojima bi se izbori trebali organizirati. Postoje i pitanja zašto sada?, ima li vremena za izmjene?, može li i ima li interesa oporba uvjetovati izmjene svojim izlaskom na izbore?.

(Prijedlog je izvorno objavljen na osobnim stranicama D. Lesara http://lesar.info/ )

Tko je glasao

ovaj prijedlog je po

ovaj prijedlog je po definiciji protuustavan i čudno je da su se uopće usudili predložiti nešto tako očigledno loše tako da je besmisleno ulagati trud na analizu

Tko je glasao

Pitanje

Što je protuustavno?

->Pointer

Tko je glasao

pa primjerice to da se 5%

pa primjerice to da se 5% izbornoga praga u gradu zagrebu ili zagrebačkom prstenu razlikuje za nekih 6.125 glasača ili za cca. 20%

i tako onda u svakoj predloženoj izbornoj jedinici posebno

prijedlog je loš po puno osnova i čak je ovaj postojeći HDZov bolji i bliži stvarnome stanju uključivo i razlike u broju birača po izbornoj jedinici

Tko je glasao

@mrak

pa primjerice to da se 5% izbornoga praga u gradu zagrebu ili zagrebačkom prstenu razlikuje za nekih 6.125 glasača ili za cca. 20%

uz pretpostavku da su svi izasli na izbore, ne?
gle, ne mozes usporedjivati apsolutne brojeve - jednakost je zadovoljena istim postotnim pragom.

meni je veci problem u d'hondtu primjenjenom na razlicitom broju zastupnika - manje izborne jedinice (tj manji broj zastupnika u izbornoj jedinici) daju manju politicku reprezentabilnost - dhondtov proces zaokruzivanja ima veci utjecaj pri podjeli manjeg broja mandata. no nisam siguran da je to ustavna kategorija.

cini mi se da model sa razlicitim brojem zatupnika ne bi bio protuustavan, ali mi se ne svidja jer donosi vise pomutnje nego li koristi. skloniji sam periodicnom (recimo svakih deset godina, nakon popisa stanovnistva - iako nije direktno vezano) minimiziranom prekrajanju izbornih jedinica uz fiksan i jednak broj zastupnika, te uz manji broj izbornih jedinica (cca 5), nego li ovakvom rjesenju. da, i bilo bi korisno da taj posao obavlja netko poput DIP-a.

btw, po mom misljenju veci broj izbornih jedinica ne pridonosi vecoj reprezentabilnosti u saboru, cak i ako se ne primjenjuje dhondt. svaki model raspodjele zastupnika MORA napraviti neku vrstu zaokruzivanja (u kojemu minimalno jedan zastupnik dobija zastupnicko mjesto na temelju neke vrste ostataka, a ne punog broja glasova). puno izbornih jedinica znaci puno zaokruzivanja, tj. manju politicku reprezentabilnost.
ovo sve vrijedi uz pretpostavku da se izbori provode proporcionalnim modelom.

nego, zanimljiva mi je ideja ovog dvokruznog glasanja u kombinaciji sa proporcionalnim modelom - kako si to zamislio?


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

gle, ne mozes usporedjivati

gle, ne mozes usporedjivati apsolutne brojeve - jednakost je zadovoljena istim postotnim pragom.

nije, jednakost je zadovoljena ako je isti postotni prag i ako je isti broj birača; uostalom nije li RAZLIKA broja birača bila i povod naputka ustavnog suda?

postotak je samo jedan od parametara koji osigurava jednakost

Tko je glasao

uostalom nije li RAZLIKA

uostalom nije li RAZLIKA broja birača bila i povod naputka ustavnog suda?

da, zbog toga sto se u svakoj izbornoj jedinici bira isti broj kandidata.
zbog toga su vece razlike u broju biraca ozbiljan prigovor.

ako se koristis kriterijem apsolutnog broja za dokazivanje nejednakosti, onda moras uvaziti kontraargument izlaznosti, jer on jos vise (od samog broja biraca u pojedinoj jedinici) apostrofira nejednakost apsolutnih brojeva - bilo da se radi o pragu ili broju glasova potrebnih za ostvarivanje mandata. zbog toga se i ne ulazi u argumentaciju s apsolutnim brojevima.
5% je 5% bez obzira o kojem se izbornom tijelu radilo.

PS: nego, daj nabaci koji detalj o tom dvokruznom proporcionalnom modelu izbora.


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

ako se koristis kriterijem

ako se koristis kriterijem apsolutnog broja za dokazivanje nejednakosti, onda moras uvaziti kontraargument izlaznosti

žao mi je ali to nije niti može biti kontra argument jer on ovisi o volji birača, ti MORAŠ osigurati zakonske pretpostavke koje svima daju jednaku šansu a što će se desiti s izlaznošću ovisi o biračima i tome koliko su ih kandidati motivirali da izađu na izbore

to ti je kao da kažeš ako je izlaznost u jednoj izbornoj jedinici 40%, onda u nekoj drugoj jedinici ne možemo priznati glasove iznad 40% izlaznosti; što jhe suludo jer kako određuješ koji višak glasova nećeš pribrojati

Tko je glasao

žao mi je ali to nije niti

žao mi je ali to nije niti može biti kontra argument jer on ovisi o volji birača,

slazem se sa tvrdnjom - nisam bio dovoljno precizan.
kao polaznu tocku uzeo sam tvoju recenicu:

i ako u jednoj izbornoj jedinici imamo prag od 30.000 glasača a u drugoj 36.000 (što proizlazi iz prijedloga) to onda više nije prihvatljivo jer je logistika potrebna za prikupljanje jednog ili drugog broja birača različita

ako na taj nacin gledas na pojam jednakosti, onda moras u obzir uzeti i izlaznost, jer je "logistika potrebna za prikupljanje jednog ili drugog broja birača različita"

u biti smatram da je rasprava akademskog tipa, buduci se ne zalazem za razlicit broj mandata po izbornim jedinicama. jedino ne smatram da je prica protuustavna, i da je "jednakost svih pred zakonom" osigurana jednakim postotnim zahtjevom.


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

ako na taj nacin gledas na

ako na taj nacin gledas na pojam jednakosti, onda moras u obzir uzeti i izlaznost, jer je "logistika potrebna za prikupljanje jednog ili drugog broja birača različita"

gle, zakonodavac mora osigurati istovjetne uvjete pretpostavljajući da će ostatak biti jednak za sve

dakle, u konkretnom slučaju, parametri koji jesu unutar domene zakonodavca moraju biti jednaki svima bez iznimke, a to hoće li izaći u jednoj izbornoj jedinici 30 a u drugoj 60% birača je nešto što je izvan dometa izbornog zakona (barem dotle dok izlazak ne postane obavezan)

Tko je glasao

Mrak ++

Manipulacijom

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci