Tagovi

Misli li netko?*

Prvi dio teksta je iz prathistorije stručnosti, iz godine xx13 prije razdoblja stručnosti.

Rečenica, najblaže rečeno, čudna sadržaja
Ako se od ukupnog proračunskog deficita oduzme oko Y milijardi troškova
kamata dobije se oko Z milijardi koje trošimo, a za koje nemamo proračunski prihod.

Moguća značenja riječi?
Trošimo = vlast rasipa novac na nepotrebne upravljačke i organizacijske troškove.
Nemamo = vlast loše upravlja i nije sposobna ostvariti moguć prihod državnog proračuna moderne države.
Modernu državu karakterizira provođenje koncepata koji omogućavaju stvaranje velike dodane vrijednosti za građane i državu.

Mnogo građana tvrdi da nisu dio subjekta koji se odnosi na "trošimo". Mnogo građana tvrdi da nisu dio subjekta koji se odnosi na "nemamo" jer nemaju istu zadaću kao vlast.

Rečenice koje treba svatko misliti sam
Proračunski deficit od X milijardi = suma više desetina pribrojnika iz podgrupa
koji se nalaze u dvije grupe. Navodi se samo mali broj podgrupa pribrojnika.

Grupa nepotrebnih i prevelikih troškova javnog sektora
* nepotrebni organizacijski troškovi rada, troškovi niske učinkovitosti, troškovi loše kvalitete
* nepotrebni organizacijski troškovi javne uprave
* loše oblikovanje procesa središnje državne uprave koji bi trebali stimulirati odgovornost dužnosnika i upravljača u javnom sektoru, a to ne čine
* nerestrukturirana javna poduzeća
* loše oblikovane javne usluge
* nerestrukturirane agencije i ustanove
* troškovi korupcije i kriminala u javnom sektoru
* ...

Grupa odsustva prihoda i nepotrebno premalih prihoda javnog sektora
* nedovoljna naplata poreza i "opraštanje poreza"
* ne pokretanje stečaja na vrijeme i gubitaka proračuna zbog toga
* loša naplata korištenja državnih resursa
* loše upravljanje vlasništvom države u poduzećima
* loše upravljanje vlasništvom države
* ...

Rečenice koje će postati istinite kada se počne misliti i učiti
Da su učili i pripremali se dok su bili opozicija, da su pokretali potrebne kaznene progone pojedinaca iz vlasti, da su javno tumačili što se vlast radi pogrešno, da su započeli reforme po dolasku na vlast te dobro upravljali državom proračunski deficit bi bio mali ili ga ne bi bilo.

Otprilike pola proračunskog deficita troši se na nepotrebne organizacijske troškove i nepotrebne troškove lošeg upravljanja. Baca se.
Druga polovica proračunskog deficita se može izbjeći da javni sektor radi sve zadaće modernog javnog sektora, da se javni sektor razvija te da vlast radi sukladno državnom interesu i interesima građana.
To je jedan od razloga zašto se povećava razvojni jaz spram razvijenih i zašto se država ne razvija.

Ima li nekoga tko ......
Imaju li oni nekoga u svojoj blizini da ih poduči?
Je li on tako strašan da mu se svi boje reći?
Je su li oko njega i njih neznalice?

* Oprez, ovo je stručna priča koja opisuje sadašnjost koristeći stručna znanja, metode, procjene i analize situacija, ali bez statističkog istraživanja.
Za razliku od znanstvene fantastike koja opisuje nepostojeća, a moguća buduća tehnička i tehnološka sredstva, prirodne događanje, društvene odnose te bića i civilizacije sa drugih planeta i svemira, u stručnoj priči vjerojatnost da čitatelj priču prihvaća istinitom ovisi o znanju čitatelja o kontekstu teme.

Komentari

o dekadenciji (indian — 18/09/2011)

da se odmaknemo od lokalnog i probamo dalekosežnije.
....predložimo dopunu UN-ove povelje o ljudskim pravima :
..."svatko ima pravo na neograničeno uzimanje i izdavanje
kredita i duga, bez obzira na spol, boju kože i solventnost...."
(dopisati što kome odgovara)
...a što se tiče MMf-a i ECB-a sve manje zemlje sada
mogu od njih očekivati samo savjete. Što se tiče
kredita za "restrukturalizaciju", tj. za izvlačenje iz
dužničkog gliba imaju prednost veliki. Mi i ostale
manje zemlje ćemo se morati sami poigrati s time.
Zakasnilo se. Izloženosti koju financijske kuće
imaju kod Italije, Španjolske, Francuske.... čine
moguće gubitke u Grčkoj, Irskoj, Portugalu, Belgiji
u nas, Mađarskoj i sličnima, skoro zanemarivim
A naplatit će se prije ili kasnije.
Desi li se da padne netko velik, povući će cijeli
globalni sustav . Ti će im biti prioritet, sada je to ozbiljno.
...i nema povjesnog presedana na koji bi se mogli referirati u potrazi mogućim za rješenjem...
...ovaj put je ipak drugačije.
ova kriza je za stupanj dublja. Ovo je dužnička kriza utoliko dublja
što dugovi niti nisu stvarani printanjem, novac nije niti izašao iz
financijskih domova, zaslugom tehnologije. Na tako sofisticiranim
a ujedno i nereguliranim tržištima centralne banke ne prate printanjem
sve ono što se stvara transakcijama tako da u slučaju sloma onaj tko
ima i papirnatu gotovinu je ipak u bitno boljoj poziciji od onih s dugom
iako se, naizgled, osobnim ili korporativnim stečajevima dužnicima
olakšava ponovno kretanje s nule. A zlato u takvim vremenima?... pa
koliko god nominalno i izgubilo na vrijednosti, ostat će nezamjenjivo
kao brand povjerenja u vremenu kada povjerenje postane najdeficitarnija
vrijednost. Za primjer, nafta je od ukidanja zlatnog standarda nominalno
poskupjela 3X a zlato 53X. Da nije ukinut zlatni standard, bi li bilo
moguće da se vozikamo kako se kome zaprdne i da sve umjetne mase
koje koristimo uzimamo zdravo za gotovo, kao da su besplatne?
A ne branim ukidanje zlatnog standarda, samo hoću reći da ova kriza
nije poput onih ranijih. Sve je složenije i svi iz tzv. razvijenog svijeta su
involvirani na ovaj ili onaj način.
...i nemoguće je osmišljavanja drugog sustava dok se
ovaj ne dovede u razumnu mjeru. ...
Osim silom.
Ovo nije ništa drugo već bezgranično zaduživanje, i upravo
staje pred našim očima. U novinama je sve koncetrirano na
dugove centralne države. I tako to izgleda zastrašujuće, ali
kad se tome pribroje i zaduženja domaćinstava i firmi, bez
sektora financijskog posredovanja, dobijaju se brojke preko
kojih se ne može. Ovdje imaš podatke za par zemalja OECD
USA - 268% BDP-A
Japan - 456% BDP-a
Grčka - 262% BDP-a
Italija - 310% BDP-A
Njemačka - 241% BDP-a
Francuska - 321% BDP-a
Belgija - 356% BDP-a
Španjolska - 355% BDP-a
Švedska - 340% BDP-a
Velika Britanija - 322% BDP-a
Australija - 235% BDP-a
Austrija - 238% BDP-a
Dakle, zaduživanje kao takvo, je jedini punopravni ekonomski
sistem u zemljama koje su povjerovale da žive postindustrijsko
društvo.
Otimanje novaca iz budućnosti, (toliko o roditeljskoj ljubavi.)
....dugujemo samima sebi u budućnosti, ili našoj djeci,
kako hoćeš, i to nije filozofski stav već najjasnije objašnjenje koje
znam.
...i da se ti dugovi ne vrate, bar ne u većoj mjeri i bez dobrog razloga,
netko od sudionika mora nestati, fizički.
A to ne ide na civilizirani način.
Sustav i ne postoji osim sustava neumjerenog
zaduživanja. I oni koji se najbolje snalaze u tom
cijelo vrijeme održavaju privid nekog sustava....
I oni koji se najbolje snalaze u tom
cijelo vrijeme održavaju privid nekog sustava u
kojem treba tražiti logiku i ideju, vladare...
Nema,
....samo stihija u kojoj se sudionici kite atributima
lijevih, desnih, liberala... očekivanje boga iz stroja
koji će to dovesti u red, a do tada,
...nek je zabava
....i nek tko može osigura osobni penzijni fond.
Dekadencija kao po definiciji.

Tko je glasao

Autor Je u pravu

Rodjen ispravno postavlja problem, ukazuje na put rjesavanja, a meni Je neshvatljivo sto nema puno vise ljudi, koji slicno osjecaju, misle I djeluju.
Dok Je nizak moralni I intelektualni nivo nema izlaza I Po meni Je tu nsjvazniji uzrok svih nasih problema.
Bogati smo greskama, ali malo tko iz njih uci. Kada pocnemo uciti iz svih promasaja, ocekujmo izlazak iz labirinta, a do tada molimo, ucimo I suradjujmo.
Najvaznije Je voliti bolje od sebe, jer kroz moralno I intelektualno superiornije govori BOG, a na zalost to ni vjernici ne znaju.

Alauc

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci