Tagovi

Mimikrirani u uglednike i uzorite

(Kako rade oni koji bi trebali biti uglednici i uzoriti, a nisu)

Utjecaj autoriteta i kvazi autoriteta
Autoriteti u društvima koja se razvijaju, a nažalost i kvazi autoriteti u društvima koja propadaju djeluju na ljude jer su ogledni modeli. Od njih ljudi usvajaju pa koriste njihove načine ponašanja i djelovanja, od prvih dobre, a od drugih loše.
U društvima koje se razvijaju autoriteti potiču razvoj osoba utemeljen na moralu i pravednosti, znanstvenim i stručnim načelima, konstruktivnosti.
U društvima koji propadaju kvazi autoriteti potiču nemoralna djelovanja, nepravednost, destruktivnost. Oni ukazuju da se stranačko i neformalno djelovanje više isplati od znanstvenog i stručnog te poštenog rada.

U društvima koji propadaju u javnom sektoru kvazi autoritet se temelji na hijerarhijskom položaju osobe u vlasti ili na položajima koje određuje vlast te formalnom stupnju školovanja u određenom broju slučajeva stečenim i protivno sveučilišnim standardima umjesto na izvrsnosti znanstvenog i stručnog rada.
U propadajućim društvima osoba na visoke hijerarhijske položaje dolazi zbog djelovanja mehanizama vlasti-stranačkih i unutar institucionalnih „trgovanja“, a ne zbog doprinosa razvoju instituciji i društvenom utjecaju te osobnog znanstvenog i stručnog napredovanja.

Ako laže koza ne laže rog?

Slučaj 1.
Članak jednog pravilnika o radu državnog sveučilišta kaže - Radnik koji se umirovljuje prije 1. 7. ima pravo na puni godišnji odmor za tu godinu.
Zaključuje se da prema tom pravilu radnik koji 2. siječnja ili kasnije do 1. srpnja odlazi u mirovinu ima pravo na puni godišnji odmor.

Pitanja za slučaj 1.
- Je li riječ o pogrešci?
- Kako je moguće da je to pravilo postalo dio pravilnika? Više stručnjaka je trebalo protestirati za pisanja prijedloga i za prihvaćanja prijedloga pravilnika, a nije?
- Koje je načelo usmjeravalo upravljače državnog sveučilišta u oblikovanju pravila?

Vrednote i ocjenjivanje pravila iz slučaja 1.
Je li predmetno pravilo protivno ili sukladno:
* načelu pravednosti,
* načelu povezivanja prihoda radnika sa njegovim radnim doprinosom državnom sveučilištu,
* načelu svrhovite distribucije resursa akterima?

Novac za ostvarenje predmetnog pravila se uzima poreznim obveznicima i to i onima kojima minimalna plaća nije dovoljna za život. Tu jednu punu ili dio plaće koju radnik državnog sveučilišta dobiva po pravilu za GO on nije zaslužio jer ne radi odgovarajući dio godine. To je novac koji je mogao biti dat za studentske stipendije ili uložen u smanjenje troškova studija po studentu.

Slučaj 2.
Ovo je još jedan od brojnih primjera lošeg korištenja/»otimanja» resursa proračuna države i državnih sveučilišta.
Jedan statut državnog sveučilišta kaže - Nastavnici… mogu nakon šest godina rada na državnom sveučilištu… koristiti slobodnu plaćenu studijsku godinu za znanstveno i stručno usavršavanje ili za znanstveno stručni rad (pisanje udžbenika, priručnika,…)

Vrednote i ocjenjivanje pravila iz slučaja 2.
Po kojem moralnom načelu, načelu ustava/zakona je nastavniku na državnom sveučilištu (fizičkoj osobi) dodijeljeno pravo na naknadu za rad za pisanje udžbenika (autorsko pravo),
a da je za to vrijeme fizička osoba u radnom odnosu i prima plaću?

Štetni učinci predmetnog pravila za su:
* fizička osoba prima dva prihoda za jedan rad,
* državno sveučilište ne povećava intelektualno vlasništvo a daje novac,
*studenti plaćaju nepotrebno veliku cijenu udžbenika.
I nikog nije briga za to?

Udžbenici državnih sveučilišta bi mogli, u pravno uređenoj državi, imati manju cijenu najmanje za troškove autorskog prava, dakle za oko jednu trećinu, a u razvijenoj državi studenti bi mogli dobivati e-udžbenike bez naknade.
Jedini razlog da se to ne događa je što kvazi elita ne razumije jačanje državne moći, konkurentnosti i povećanje životnog i javnog standarda građana, a građani su pasivni.

Tko radi u korist građana, a tko protiv
Je su li vrednote/načela po kojima su napisana dva pravila u člancima pravilnika državnih sveučilišta iz slučaja 1. i 2. protivna ili sukladna načelu pravednosti i drugima načelima koja bi morala određivati djelovanje javnog sektora?

Odgovor određuju autoriteti i kvazi autoriteti. U jednom slučaju država i njene institucije se razvijaju, a u drugom propadaju.
Inventura zakona i akata organizacija javnog sektora ukazuje na brojna pogrešna načela i vrednote s aspekta koristi za državu i građane.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci