Tagovi

Malo je pravih liberala

Pobornici liberalne ekonomije s pravom tvrde da više tržišta i više tržišnih sloboda uglavnom znače jaču ekonomiju i bogatije te demokratičnije društvo.
Njima u prilog idu činjenice da su sve razvijene i bogate zemlje redom tržišno orijentirane ekonomije.

Svjetska financijska kriza nekako je poljuljala vjeru naroda u liberalnu i tržišnu ekonomiju.
Pobornici liberalne ekonomije su kao odgovor na krizu zahtijevali više tržišta, više ekonomskih sloboda a manje države i državnog intervencionizma.

Kao protivnike tržišnoj ekonomiji liberali su često isticali političare ( posebno ljevičare ) birokrate, sindikate i radnike, a samo su rijetki kao protivnike slobodnog tržišta isticali poduzetnike, menadžere, banke i korporacije.

Istina je da svi ( uključujući banke, poduzetnike ali i birokrate te sindikate ) zavisno od svojih interesa i razine društvene moći s kojom raspolažu nastoje ograničiti slobodno tržište kako bi za sebe ili svoje poduzeće osigurali privilegirani položaj a time i veću zaradu ili dobit.

Primjerice,
Frizeri su izloženi slobodnom tržištu ( konkurencija, slobodan ulazak u branšu, reklamiranje  ), što se ne bi moglo reći za odvjetnike ( propisane odvjetničke tarife, zabrana reklamiranja i sl. ). Isto tako radnici u privatnom sektoru su izloženi slobodnom tržištu ( konkurencija, mogućnost dobivanja otkaza ) što se ne bi moglo reći za birokrate ( sigurno radno mjesto, nema konkurencije ).
Da se zaključiti da birokrati i advokati imaju puno veću razinu društvene moći od frizera i radnika u privatnom sektoru te shodno tome preko utjecaja na politiku uspijevaju za sebe osigurati povlašten i privilegiran društveni položaj.
U tom istom kontekstu treba gledati na poduzetnike. Velikom broju naših poduzetnika poslovanje je vezano za državu ( čast izuzecima )  a kako poduzetnici i menadžeri imaju visoke razine društvene moći i oni se mogu svrstati u kategoriju koja sprječava razvoj slobodnog tržišta.

U domaćoj ekonomiji nisu radnici ti koji sprečavaju slobodno tržište (iako se od njih stalno traži veća konkurentnost i sl.) već su to u puno većoj mjeri poduzetnici i političari koji se formalno zalažu za slobodno tržište.
Ovo ne znači da radnici ne bi htjeli privilegije za sebe, već jednostavno znači da nemaju dovoljnu razinu društvene moći da bi sebi osigurali privilegije.

Svaki ozbiljan poduzetnik ili menadžer zna da mu najveću prijetnju ne predstavljaju radnici ili sindikati već drugi bolji i sposobniji poduzetnik.
Samo konkurent koji bolje koristi raspoložive resurse, stvara i nudi kvalitetni/povoljniji  proizvod/uslugu ima velike izglede da umanji dobiti ili uništi ranijeg poduzetnika.
Zato poduzetnici ne ulažu sav novac i resurse za unaprjeđenje svog poduzeća već također koriste svoje resurse kako bi lobiranjem i izglasavanjem raznih propisa spriječili nastanak i razvoj konkurencije.

Sprječavanje konkurencije i tržišnih sloboda prisutno je kako na domaćem tako isto i na svjetskom tržištu.

Mnogi Ameriku smatraju srcem liberalno- tržišne ekonomije. Kako objasniti činjenicu da je ta ista Amerika na sve moguće načine ( pritisci, prijetnje ) nastojala spriječiti svoje "partnere i saveznike" da se priključe  Azijskoj investicijskoj banki osnovanoj od strane Kine.
Izgleda da se veliki liberali plaše konkurencije. Amerika je lako svoje interese ( sprečavanje jačanja konkurentske banke ) stavila ispred svojih vrijednosti ( konkurencija i tržište).

Ovaj prikaz s Kineskom bankom nam pokazuje kako danas svijet funkcionira.
Nema tu nikakve ideologije i sustava vrijednosti već samo goli interesi i sila da se ti interesi proguraju.
Slobodno tržište, da kada mi odgovara
Protekcionizam, da kada mi odgovara
Uništavanje konkurencije ( ne tržišnim metodama ) da, to uvijek odgovara.

Kako na domaćem tako i na svjetskom tržištu sve opet zavisi od razine moći kojom subjekti raspolažu i shodno toj razini moći subjekti uspijevaju progurati svoje interese.
Jači tlači to je izgleda univerzalno pravilo koje se nikada i nigdje ne mijenja.

Pravi istinski liberalni poduzetnik bi stavio svoju ideologiju i svoja uvjerenja ( slobodno tržište, konkurencija ) ispred svojih partikularni interesa.

Ali svi znamo da su takvi liberali prava rijetkost, da ih ima više svijet bi zasigurno bio bolje i ugodnije mjesto za život.

Tekst je izvorno objavljen na http://www.strijela.info/malo-je-istinskih-liberala/

Komentari

Odličan tekst! Vrlo je važno

Odličan tekst!

Vrlo je važno za istaknuti upravo tu korporacijsko-lobističku struju kao antitržišnu i antislobodnjačku. Malo ljudi stvarno razumije da su korporacije pro-business a ne pro-market, te da libertarijanci svako korištenje države za antitržišne aktivnosti smatraju socijalizmom. Posve je nebitno da li to korištenje/lobiranje služi sindikatima, korporacijama, financijskom sektoru, eko-udrugama ili kome već ne.

Takvo nerazumijevanje svoj vrhunac doživljava u poštapalici neoliberalizma, pa tako jedan bailout zaigrane financijske institucije koja je too big to fail, predstavljaju kao dio liberalnog pogleda na svijet.

Osobno, po nečijem korištenju ili ne korištenju tog termina razdvajam neozbiljne od ozbiljnih sugovornika.

Ono što me veseli jest činjenica da se libertarijanstvo sve više prepoznaje kao stvarna alternativa ljevičarsko-desničarskoj (tj. partizansko-ustaškoj) lažnoj dilemi iste kolektivističke paradigme.

Tko je glasao

Sjeća li se netko ozonskih

Sjeća li se netko ozonskih rupa i onih teorija kako će nas upropastiti Kinezi, ukoliko si budu mogli priuštiti frižidere... Kao što znamo, Kinezi danas imaju frižidere, čak i aute umjesto velocipeda,
...ali Kinezi više nisu ti drugi, oni su sada "naši"...oni su isto tržišni, samo marxisti, vele, i evo...utrka se nastavlja...
危機, 機
netko tko zna mi je rekao da u Mandarinsko Kineskom jeziku
pojam kriza i pojam prilike funkcioniraju kao sinonimi. Sve je to njima isto,
...ali to su Kinezi, sve što ih zadesi je prirodno stanje. I kriza im je prirodna, kao i prilika koja se ne propušta je prirodna, životna, materijal za rad,...kao što je kriza zapadnog postindustrijskog društva njihova sirovina za profit, prilika...
kao što je njihov kapital i njihova tradicija koje se ne odriču, način života i navike koje ne žrtvuju u zamjenu za naše, nemaju ni naše ideale, ...ali imaju sredstva i znanja na raspolaganju, i naša i svoja,
i samo svoje ciljeve.
...mi, zapad, nemamo pred njima tajni, oni i dalje pred nama imaju...tajni...
...oni, istok, danas u većini zadovoljnije živi nego jučer,...i lakše privređuje
...to mi, zapadnjačke većine teže privređujemo to što nam treba.
Stoga što smo uvjereni da nam treba sve i odmah
Stoga što smo uvjereni da smo napredovali u novu, onu fazu društvenog razvoja koja je superiorna fazi u kojoj su primorani živjeti ti ostali, taj nezapadni dio svijeta.
Ti drugi, neeurocentrični nemaju potrebu za reformiranjem svijeta, oni žive i
privređuju više i lakše nego je to bilo prije 40 ili 35godina,
Većina čak razmjerno
više i nego prije 10 godina. I tima ostalima niti pada na pamet reći svom općinstvu
da je to što žive postindustrijsko društvo.
Iako im u fabrikama radi najmanje toliko
robota koliko i u Evropskim ili Američkim tvornicama...
i time ne korumpiraju glasače u interesu vječnog održanja u političkom sedlu.
Iako, za te potrebe modificiraju lokalna shvaćanja parlamentarne demokracije
,,,,,,,,,
što svakako nema veze s temom o toj predmetnoj kineskoj banci, i tržištu, i ameriki, uostalom nema veze ništa s ničim jer niti nije riječ o retail ili investicijskoj banci da bi se ponašala tržišno. Tu je riječ o političkom projektu, o centralnoj banci...o trgovini rastućim utjecajem, o nečem što nije samo novac...

Tko je glasao

A jesu li postojeće globalne

A jesu li postojeće globalne financijske institucije i banke tržišni ili politički projekti. Koliko ja znam Svjetska banka i IMF nisu osnovani tržišno već političkim dogovorom u BretenWoodsu. Na toj konferenciji u BretenWoodsu stvoren je jedan politički sustav koji se poslije naknadno nastojao prikazati kao tržišni.
Kineska banka je isto tako politički projekt koji će služiti povećanju Kineske "meke sile" i predstavljati konkurenciju postojećim gore navedenim financijskim institucijama.
Kako je Amerika nakon drugog svjetskog rata gledala stvoriti sustav koji će promovirati njezine interese i vrijednosti, tako i Kina danas nastoji stvoriti sustav koji će promovirati Kineske interese i vrijednosti.

Glede svog posta vidim da nisam na pravi način i pravim primjerom izrazio ono što sam htio reći.
Uglavnom,
Ovi javni pobornici liberalne ekonomije i slobodnog tržišta ( bankari, poduzetnici, liberalni političari, kolumnisti, novinari ) stalno okrivljuju radnike i sindikate da koče i sprečavaju razvoj slobodnog tržišta a upravo su oni i njihovi "liberalni" idoli ti koji u najvećoj mjeri sprečavaju slobodno tržište te preko politike i države ( države koju inače vole kritizirati ) osiguravaju sebi razne ne tržišne povlastice u vidu monopola, kartela, poticaja, oprosta dugova i sl.

Zato i kažem da je malo pravih liberala i zagovornika slobodnog tržišta, većina tih poduzetnika, bankara i menadžera koji javno zagovaraju slobodno tržište zapravo posluju ne tržišnim metodama.

Tko je glasao

povlačiš pogrešne usporedbe,

povlačiš pogrešne usporedbe, pa si na kraju zalutao u materiju koja ti je nepoznata.
Prvo, ta banka koja je tebi poslužila za raspravu o liberalnom pristupu tržištu, zapravo i nije banka, samo se tako zove u nedostatku boljeg naziva.
Zove se Asian Infrastructure Investment Bank, institucija kojoj su dioničari države, pa je već po tome bespredmetno razgovarati o liberalima i zagovornicima slobodnog tržišta. Banci je primarni cilj najprije steći 3A rejting a onda jeftinim sredstvima fundirati razvojno-infrastrukturne projekte za koje privatni kapital nema interesa, jer je rok povrata takvih investicija predugačak.
Takva banka već postoji u Aziji. Sjedište joj je u Manili, zove se Asian Development Bank, najveći dioničari su joj USA i Japan, Kina ima samo 6 % glasačkih prava.
Amerikanci su protiv stvaranja nove azijske razvojne banke pod kineskom dominacijom, sa sasvim opravdanim razlozima. Kinezi zapravo nikada nisu ni skrivali ambiciju da ovakvi internacionalni potezi kineske vlade imaju za cilj promociju yuana u valutu ravnopravnu dolaru. Britanci, opet imaju sasvim suprotan motiv. Oni se nadaju da bi London mogao, kao svjetski financijski centar, postati clearing house za renminbi, a za to UK mora biti dioničar nove banke. I ostale velike europske države imaju neke specijalne interese u državi sa tržištem od milijardu i tri sto milijuna ljudi, bez obzira na to što zemljom vlada svemoćna i jedinstvena KP Kine, kojoj je višestranačka demokracija zadnja stvar s kojom bi se bavila, kad bi imala vremena.

Tko je glasao

...daklem, završio sam s: "Tu

...daklem, završio sam s:
"Tu je riječ o političkom projektu, o centralnoj banci...o trgovini rastućim utjecajem, o nečem što nije samo novac..." i to stavlja tu novu financijsku ustanovu u rang tih postojećih međunarodnih monetarnih fondova, svjetskih banaka, banaka za obnove i razvoj i ostalih tristo čuda do sada ostvarenih po osnovama dosadašnjih raspodjela uloga....daklem, nije nesporazum,
...i nije nesporazum u načinu na koji si pisao o poduzetnicima, bankarima, tržištu, liberalizmu i ostalom. Vrlo je jasno što si htio reći.
Samo, ja nisam niti htio o tome razvezati.
Sve je to k´o lanjski snijeg, danas nikome ništa ne znači...niti je tržište tržište u samom značenju riječi, niti poduzetnik u samom značenju te riječi, niti banka u samom značenju te riječi, niti liberalizam u samom značenju te riječi, niti sloboda u samom značenju te riječi, niti su radnici radnici u samom značenju te riječi, niti je poduzetnik poduzetnik u samom značenju te riječi, niti su novinari novinari u samom značenju te riječi, niti je politički lijevo lijevo, niti politički desno desno u samom značenju te riječi,...

Tko je glasao

Mnogi Ameriku smatraju srcem

Mnogi Ameriku smatraju srcem liberalno- tržišne ekonomije. Kako objasniti činjenicu da je ta ista Amerika na sve moguće načine ( pritisci, prijetnje ) nastojala spriječiti svoje "partnere i saveznike" da se priključe Azijskoj investicijskoj banki osnovanoj od strane Kine.

Ovo kaj si napisal je glupo.

Zašto bi se neko priključio onome, ko mu stvara konkurenciju. Pa kad smo već kod priključivanja, zbog čega se Kina nije priključila drugim bankama, nego osniva nešto novo?

Tko je glasao

Nije stvar u tome što se

Nije stvar u tome što se Amerika nije priključila Kineskoj banki već u tom što je vršila pritisak na druge zemlje da se ne priključe.
Zašto bi Amerika nastojala spriječiti primjerice Australiju ili neku Europsku zemlju da se pridruži Kineskoj banki?
Ne znači li veći broj banaka veću konkurenciju a time povoljniji i kvalitetniji proizvod u ovom slučaju kredi za korisnika.
Dakle liberali bi podržali osnivanje konkurentske banke, ako su Amerikanci liberali zašto su se protivili konkurentskoj banki?

Tko je glasao

ovo oko amerike

možda je to zato što cijela Kina i njena banka nastupa kao jedno tijelo prema van.....koje poduzeće ili koja banka može konkurirati cijeloj Kini...

Morali bi znači, baš svi..pa i Kina..igrati po istim pravilima..a znamo da tomu nije slučaj.

Radi usporedbe..kako živi većina ljudi na zapadu..a kako u Kini...

Znaš, to bi bilo kad bi sad primjerice uskratio u kući djeci banane, voće i štedio na hrani, obući, odjeći, knjigama..e da bi uštedio za novi auto, bolji nego susjedov...čija djeca manje oskudjevaju nego tvoja.

Tako ja to vidim...

sve dobro...

Tko je glasao

Ameriku sam uzeo kao primjer

Ameriku sam uzeo kao primjer jer se oni najviše trse zalaganjem za slobodno tržište. Ovo s Kinom stoji ali to je razumljivo jer svatko gleda ostvariti svoje interese.
Primjerice Europska Unija svojim izdašnim poljoprivrednim poticajima remeti slobodno tržište i guši poljoprivredu siromašnih zemalja koje ne mogu dati tolike poticaje.
Airbus ( Europska Unija ) i Boeing ( Amerika ) se već dugo pred svjetskom trgovačkom organizacijom spore oko državnih poticaja za komercijalne avione.
Indonezija je donijela zakon koji nalaže proizvođačima pametnih telefona da jedan dio telefona moraju proizvesti u indoneziji ako žele prodavati pametne telefon u Indoneziji.
http://www.reuters.com/article/2015/04/02/us-indonesia-mobilephone-manuf...
Tu su još i manipulacije s valutama u kojima sudjeluju sve zemlje a tih manipulacija s valutama se nisam ni dotakao u tekstu.

Pišeš u komentaru da bi svi morali igrati po istim pravilima, da morali bi, ali pravila krše svi a ne samo Kina.

Tko je glasao

Znači da

možemo zaključiti...unutar kuće konkurencija i tržište...a prema vani planski i zajednički...pa to ne mora biti loše...

sve dobro...

Tko je glasao

Ne znam što je dobro što

Ne znam što je dobro što loše, ali znam da Kina nije ni prva ni zadnja zemlja koja se razvila na štetu drugih zemalja.
Ako su za sebe našli dobitnu kombinaciju oni će je se držati kao što bi je se držale i sve druge zemlje.

Tko je glasao
Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci