Tagovi

Mala galerija evropskih likova – ama gdje li ih samo nađu?

Ako sve bude išlo po planu i Lisabonskoga se ugovora bude držalo k'o pijan plota, naredni predsjednik Evropske komisije morao bi biti prvi sa stranačkih lista grupacije koja osvoji najviše glasova na evropskim izborima na proljeće 2014. Po prvi put, velike političke grupacije (dakle pučka odnosno konzervativna, socijalistička, liberalna, zeleni i sektori lijevo od njih) objavit će prije izbora tko je njihov kandidat i po prvi put će države i vlade biti Ugovorima obavezane ne da sami ispod žita de facto imenuju predsjednika Komisije kao do sada, nego da itekako vode računa o tome tko će na izborima osvojiti najviše glasova.

Kako sada stoje stvari, čini se da će socijalistički kandidat biti Nijemac Martin Schulz, podpredsjednik Socijalističke internacionale. Ima 62 godine, nema sveučilišno obrazovanje, no specijalist je za evropsku povijest. Bio je vlasnik knjižare dvanaest godina, a političku je karijeru napravio kao predsjednik općine, što mu je očito bila dobra vježba za pohod na sadašnju dužnost predsjednika Evropskoga parlamenta.

Također je gotovo sigurno da će kandidat liberala biti Belgijanac Guy Verhofstadt, kojemu je 60 godina. Završio je pravo, no nikad se njim nije bavio, jer je kao mladac ušao u politiku, gdje je dobio nadimak Baby Thatcher zbog zaljubljenosti u svoju neoliberalnu muzu, kakvu politiku je i tjerao za vrijeme devet godina koliko je bio premijer.

Vjerojatno je i da će kandidat pučana biti Francuz Michel Barnier, elegantan šezdesetdvogodac (komadi navodno sline za njim), francuski komesar za unutarnje tržište i usluge, Chiracov ministar vanjskih poslova i Sarkozyjev ministar poljoprivrede, sadašnji potpredsjednik Evropske pučke stranke.

Njemu se pak u posao petlja Luksemburžanka Viviane Reding, sadašnja komesarka, nesmiljena zaštitnica prava na jednakost država-članica, no nešto je stala na žulj Francuzima zbog ganjanja Roma (a to isto Nijemcima prešutjela), pa nije vjerojatno da će uspjeti.

Prema sadašnjem stanju javnoga mnijenja, grupa koja će odnijeti najviše glasova na izborima upravo su pučani, tako da postoji šansa da portugalski pučanin širokoga spektra José Manuel Durão Barroso (prošao put od maoista do konzervativca) upravo u Barnieru dobije nasljednika. No nije isključeno da iskusni Schulz uspije iskemijati alijanse koje će ga odvesti u Bruxelles.

Bez obzira tko dobije, velika će vijest biti odlazak elementarne nepogode koja je u dva mandata zadesila Evropsku uniju, tj. odlazak Barrosa s čela Komisije u bespuće povijesne neozbiljnosti. Za vrijeme njegova mandata, uspješno dosegnutoga vjerojatno besprijekornim natakanjem kave Bushu i Blairu na Azorima (Aznar je tamo bio zadužen valjda za dodavanje peciva) gdje su ova dvojica obznanila rat u Iraku. Najveći mu je uspjeh na čelu Komisije bilo njezino gotovo potpuno marginaliziranje, tako da je Unija mogla, kao nikad do tada, uspješno djelovati kao međuvladina organizacija Savezne Republike Njemačke. Njegovo je pokorno djelovanje možda bilo štetno za Uniju, no vjerojatno izvrsno za blistanje njegove osobne karijere – navodno se grebe za mjesto genseka UN-a ili bar NATO-a. Ma nije on čovjek od maloga mota.

Osim predsjednika Komisije, valjat će pronaći i nasljednika Hermana Van Rompuya, prvoga predsjednika UE, samozatajnoga flamanskoga trudbenika, od kojega doduše evropski građani nisu dobili ništa, no zauzvrat su predsjednikovi šefovi bili superzadovoljni. Milovidna Catherine Ashton, visoka predstavnica za vanjska pitanja, drugo čudo nevidljivosti (gdje li ih samo nađu?), bila je uspješno najgora ministrica vanjskih poslova i sigurnosne politike koju su napaćeni građani EU mogli i zamisliti.

Oko njihovih se fotelja omuhuje Poljak Radek Sikorski, sadašnji ministar vanjskih poslova i bivši ministar obrane, pedesetogodišnjak sa završenim studijem filozofije i politike u Oxfordu, koji se bavio novinarstvom, a zastupa teze kojih se ne srami ni Tea Party. Također i Carl Bildt, 64 godine, bivši švedski premijer i sadašnji ministar vanjskih poslova, koji nije stigao završiti studij prava možda samo zbog toga da bi mogao, neopterećen knjiškim znanjem, postati ekspert za "Balkan", gdje smo i mi blagoizvoljeli uživati u dosezima njegove univerzalne stručne, a posebno moralne kompetencije.

Prema tome, varaju se oni koji tvrde da je budućnost EU ugrožena. Ako nije propala dok je, kroz najgoru ekonomsku i političku krizu u njezinoj povijesti, vode ovakvi blijedi likovi bez karaktera (a, zauzvrat, i bez ikakva uvjerenja), političari daleko najmanjega političkoga kapaciteta otkako je sklepana Zajednica za ugljen i čelik, koji su gotovo razvalili i same osnove evropskoga političkoga projekta, onda ni ubuduće Unija ne može propasti.

Ukratko, tutti buona gente. Nekako mi među spomenutim likovima jedino nedostaju domaći rasni političari visokih stručnih i još viših moralnih kapaciteta npr. jednoga Karamarka, Vrdoljaka, Jakovčića, Jakovine ili Josipovića, pa da i mi dadnemo svoj obol Haronu na trajektu za Had.

No šalu na stranu, očito je da takvo kadrovsko stanje valja mijenjati, i to pod hitno. Svi mi, evropski građani, već bismo se sad morali koncentrirati na moguće kandidate, jer smo već uspjeli naučiti, i to najgorom metodom, na vlastitoj izbrazdanoj koži punoj plikova, da onaj koji pravi politiku u EU, nju pravi za nas i na nama, za našu budućnost i budućnost naše djece.

A svi mi naprosto imamo pravo na evropsku politiku koja donosi dobrobit većini građana, a ne samo uskom sloju.

Komentari

opet

Opet se vratila ona reklama sa onom curom u ružičastoj haljini i sa prekrasnim mliječnim žlijezdama i poziva na "love" .

Tko je glasao

jel ovo ruza tomasicka

Tko je glasao

paradoksi

Kaže se da je vlast lakše osvojiti nego održati.

Gledano sa strane naroda, lakše je nekoga dovesti na vlast nego da zbaciti s vladarskog trona.

Tko je glasao

Škola i Karizma

No ja ipak mislim da škola (i pored toga što bih jednu takvu odmah otvorio i kod nas), nije presudno važna, nego dar za politiku i vođenje države - karizma. Danas je potrebna takva demokracija u kojoj će se svatko moći lako natjecati za najviše položaje u državi, ali koja će sadržavati i instrumente pomoću kojih će nedovoljno efikasni državnici biti brzo i lako odstranjeni od osvojenih položaja. Ne može se unaprijed znati kako će tko vladati, ali se (pogledaj Zakon o kontroli efikasnosti admninistrativne djelatnosti) može lako i brzo ustanoviti da li je netko dovoljno dobar ili ne, ili, kako bi rekao Argus: podnošljivo ili nepodnošljivo loš.

Tko je glasao

Škola vladavine

Nastavljam se na Argusa. U UK postoji Eton Colege "Glavna kolijevka engleskih državnika" osnovana 1440 od Hendricka VI. Osamnaest Britanskih premijera završilo je tu školu.
No Eton nije odgajao samo državnike, nego i znnstvenike.

Tko je glasao

No Eton nije odgajao samo

No Eton nije odgajao samo državnike, nego i znnstvenike.

... kao i sovjetske špijune.

Tko je glasao

Ispravak

Dole mi se potkrala greška:
Nije ariston - doručak, nego aristos- najbolji.
Mora da sam bio gladan!!!

Tko je glasao

Demokracija

Alexis de Tockueville -" Stari režim i revolucija" u vrijeme vladavine Napoleona II

On kaže otprilike ovo:

Zašto moderni svijet preferira demokraciju.

Zato što je najvjerojatnije da će taj tip vladavine, na dominantne društvene funkcije dovesti najsposobnije ljude - ljude koji će uistinu dominirati, tj. gospodariti društvom, biti dostojni dominantnih društvenih funkcija i koristiti ih za stvaranje općeg dobra.

No demokracija je dobra i zbog toga što se lako može odriješiti od dominantne društvena funkcije, onaj za koga se ustanovi da nije dorastao dominantnoj funkciji koje se domogao.

Izbori, nisu ništa drugo do potraga za ljudima ili stankama koji bi mogli istinski dominirati, tj. dominirati tako da posljedica njihove dominacije bude rast općeg dobra.

Lat. dominatio - gospodarenje

A što Novi zavjet kaže o tome?

To je objasnio Vrhovni gazda, Dominus Deus, u liku Sina Čovječjeg, kad je mom svetom imenjaku, koji mu je htio oprati noge rekao. " Nisam došao da budem služen, nego da služim"

To, služenje je onaj oblik dominacije, ili gospodarenja ka kojem čovječanstvo oduvijek teži, a da toga uglavnom nije ni svjesno.

Kod demokratskog poretka je najveća vjerojatnost da se takav oblik "dominata" i ostvari. Premda, kao što svi vidimo, i u demokraciji se to događa dosta rijetko i teško.

No kako god bilo liberalna demokracija se i stoljeće i pol nakon de Tockuevillove smrti, ipak pokazala kao najbolji, tj. najfunkcionalniji poznati oblik vladavine, jer najlakše i najčešće vlast daje najboljima, i oduzima ju lošima, nedovoljno dobrima ili nedovoljno sposobnima. Prava demokracije je zapravo istinska aristokracija - vladavina najboljih. Ariston, grč. - najbolji.

Tko je glasao

najbolji, tj.

najbolji, tj. najfunkcionalniji poznati oblik vladavine

Ja bih ipak rekao kao najmanje loš ili kao najmanje nefunkcionalan poznati oblik vladavine.

Tko je glasao

demokracija

Demokracija je kao nož. Netko nožem ubije lava, netko oguli jabuku, a netko opljačka dućan.

Demokracija je kao i krojački salon gdje piše "Šijemo iz donešenog materijala". Zna taj krojač da ima raznih materijala, ali eto - on šije iz donešenog. Drugog nema.

Tko je glasao

Zaphod

Svaki oblik vladavine može biti takav.

Tko je glasao

da, ali :)

U državnim/političkim uređenjima u kojima je bitno tko ti je otac (faron, knez, kralj) čini mi se da je stvar nešto lakša... naime "odabrani član" ipak od djetinjstva uči što je nož, spoznaje povijesnu odgovornost, obiteljsku, truć bla... Dakle, dobijemo više-manje - kvalificiranog rukovatelja nožem. Problem je što je nasljednik obično zadan.

Kada bi se (bilo je već takvih ideja) političari odgajali od malena za tu funkciju, kada bi se uvelo običajno pravo - recimo, da moraš biti jako bogat za tu funkciju, ili jako stručan ili jako nešto treće... to bi poboljšalo "materijal" iz kojega dolaze političari.

U sustavima poput našega je dodatni problem što nakon "revolucije" dolaze "oni drugi, koji su do tada bili potlačeni, diskriminirani" što je obično vrlo loš temelj za dobrog političara.

(zaphodova buncanja uz jutarnju kavu)

Tko je glasao

Kada bi se (bilo je već

Kada bi se (bilo je već takvih ideja) političari odgajali od malena za tu funkciju

U Francuskoj su i sada na snazi. "École nationale d'administration (ENA)" osnovao je De Gaulle 1945. upravo radi snabdijevanja kadrovima za visoko rangirane položaje u državi, među kojima se onda prirodno regrutiraju i političari, i do danas je ostala simbolom republikanske meritokracije.

Tko je glasao

nekima

Što ima lošega u dominaciji, ako se ona zasniva na takvom ostvarivanju vlastitih ciljeva dominanta kroz kojeg on koristi i onima nad kojima dominira, ili im barem ne čini štetu. Ima li nečeg lošeg u dominaciji Japana i Njemačke nakon drugog svjetskog rata. Bilo li je nečeg lošeg u dominaciji Napoleona nad svojim oficirima, ili Cezara nad svojima, u dominaciji Rima nad barbarima.

Nacistička njemačka dominacija nad okolnim narodima bila je nešto sasvim drugo. Svoje ciljeve ostvarivala je na činjenju zla narodima nad koiima je dominirala. A današnja njemačka je daleko od toga, čak hoće plaćati dugove Grka i ostalih lezilebovića. To je loše. Mentalitet lezilebovića treba zatirati, a ne pomagati mu da opstane, Ko njih pomaže taj se bavi uzgojem parazita.

Redovito dominira onaj ko daje veći i bolji doprinos ostvarivanju ciljeva vrste i pravedno je da on dominira, da vodi i određuje što i kako će se raditi. Čim počne griješiti, neće više dominirati.

Zašto islamski svijet, a nažalost ne samo oni mrze Ameriku?

Zato što je dala i još uvijek daje najveći i najbolji doprinos ostvarivanju ciljeva ljudske vrste.

Ko se boji takve dominacije, taj nije dovoljno dobar.

Ja se gadim nad tim strahom od dominacije.

Tko je glasao

svima

Ono o čemu trenutno pišem jest misao da je u svim razvijenim građanskim zemljama, a ne samo u EU ,institucija tradicionalnog privatnog vlasništva, u kojoj je vlasnik živa, tzv. fizička osoba, dakle da je ta institucija postala neproduktivna i da već više od pola stoljeća vodi svjetsku ekonomiju u krizu ili možda kolaps. Ne može takvo ujedinjavanje kao što je evropsko spasiti ili ozdraviti ekonomiju u cjelokupno društvo, pa čak ni da se stvori takva svjetska država. Argus ističe likove koji vode EU, a to su ljudi koji nemaju ni najmanjeg pojma o stvarnim problemima EU, svojih i drugih država. Nema nikakve razlike između njih i naših političkih kreatura, tj karikatura.

Trebaju nam ljudi koji će imati kakav, takav uvid u prave probleme suvremenih razvijenih društava.

Zalažem se za uspostavljanje virtualnog vlasnika.

Virtualnu ili tzv. pravnu osobu već su utemeljili Rimljani, a razvijena je, ali samo u svojstvu virtualnog radnika , tokom 14, 15, 16, 17, 18 19 i prvoj polovici 20 tog stoljeća.

Sada se radi o tome da se toj virtualnoj osobi, putem zakonodavstva dadu još i vlasničke sposobnosti, koje će biti bitno veće, bolje i funkcionalnije od onih što ih ima živi vlasnik..

Stvaranjem virtualnog vlasništva bila bi izvedena sinteza u razvoju virtualne osobe i razvoju vlasništva.

Slobodu, pravdu, blagostanje i napredak može osigurati isključivo virtualni vlasnik.

Slobodu, pravdu, blagostanje i napredak može osigurati isključivo virtualni vlasnik.

Slobodu, pravdu, blagostanje i napredak može osigurati isključivo virtualni vlasnik.

Ovo ponavljanje nije greška niti slučanost.

Moram reći da je ta ideja, tj. želja, makar potpuno nejasna i nesvjesna vodila i Marxovo mišljenje. Ali budući da je bila baš potpuno nejasna Marx i njegovi sljedbenici pokušali su ju ostvariti dijametralno suprotno metodi kojom se ona može i treba ostvariti ukidanje privatnog vlasništva i uspostavljanje društvenog, koje je zapravo ničije - res nulius.

Najbliže toj ideji, Marx je prišao u tzv. Ranim radovima i Komunističkom manifestu. Zato mislim da je jako dobro to što nas je Argus podsjetio na to veličanstveno djelo. Tako veliku zabludu ne može stvoriti običan čovjek..

Ja sam Ekonomiju izučio upravo na Marxu, (nakon Smitha i Ricarda), Na Kapitalu i upravo mi je on otvorio oči i pokazao da je krenuo potpuno pogrešnim putem. Zbog toga je i radni naslov moje knjige Suma ekonomije i bio Antikapital.

Iako nikada nisam bio marksista, Marxa smatram jednim od najvećih duhova što ih je do sada iznjedrio ljudski rod

On je postavio ciljeve - sloboda, pravda, blagostanje, napredak - a ja sam otkrio metodu kojom se oni mogu ostvariti.

Da on nije bio krenuo krivim putem, možda ja nikada ne bih pronašao onaj pravi.

Tko je glasao

Zgodno je naravno pogledati

Zgodno je naravno pogledati te filmiće i poslušati te više ili manje duhovite uvrede, no to je politika verbalne dosjetke, a ne nikakva ozbiljna politika, tako da i Farage zapravo pripada maloj galeriji likova spomenutih u dnevniku.

Tko je glasao

mislim

da je farage, koliko god izgledao harlekinski prilično precizno definirao karijere ashtonice, rompuja i sličnih birokrata za koje nitko ne zna tko ih je izabrao i temeljemo kojeg demokratskog principa sjede na najodgovornijim funkcijama unije.

Tko je glasao

Da, sigurno, veoma plastično

Da, sigurno, veoma plastično opisuje njihove "karijere". No mislim da je on zapravo naličje toga lica. Od njega se, osim ovakvih zgodnih zajebancija, nikad nije mogao čuto - bar koliko je meni poznato - nikakav konstruktivan prijedlog za poboljšanje sustava.

Tko je glasao

Dakle okani se jalove podrske cistoj gluposti

svi ti politicari mozda jesu interesantni... za razmatranje njihovih kvaliteta, mogucnosti i slicnog... samo nisu ni najmanje vazni.. bar ne nama, sve dok postujemo pravila igre..

ipak potcjenjivanje eu politicara mislim da nimalo nij eni pametno ni dobro, makar to radi nas premijer i poneki ministri kad im dode ... trenutak potpunog pomracenja uma..
podrzavati takve izljeve nekulture, na koncu i suslude izjave o ne-vaznosti eu politicara ili ostalog loseg u njihovim mogucnostima ovakvim dnevnicima je suludo..

prvenstveno je suludo iz hrvatske perspektive gdje imamo neznalice, nesposobne, razmazene pojedince bez ikakvih a kamoli dobrih karakteristika ili buducih mogucnosti..

posljedice podcjenivanja i posljedice ne postivanja pravila igre... MI, gradani cemo platiti.. totalnim osiromasenjem drzave i nas kao pojedinaca.. nakon svake eskapade razmazenih nikogovica iz vrha drzave svi oni ce pokusati otkupiti "svoje grijehe" prema velikim vozdovima iz eu-a nasom imovinom.. pa tako posljedica lex-ica i slicnih igrarija politickog djecjeg vrtica u hrvata rezultirati ce ovakvim epilogom:

U iduća dva mjeseca u privatizaciju idu morske luke Rijeka, Ploče, Zadar i Šibenik, Hrvatska lutrija, Croatia Airlines, Narodne novine, riječna luka Vukovar i Petrokemija, doznaje Globus…

U drugoj fazi privatziacije privatnim ulagačima tada se namjerava ponuditi još 19 kompanija.

Prema Globusovim informacijama, riječ je o Hrvatskoj pošti, ACI-ju, Jadroliniji, sedam zračnih luka (Osijek, Pula, Rijeka, Zadar, Split, Dubrovnik, Zagreb), tu je i Imunološki zavod, Croatia banka, APIS, Brijuni, Brodarski institut, Hrvatska brodogradnja – Jadranbrod, Club Adriatic, Park Prevlaka i Zrakoplovno-tehnički centar Velika Gorica.

Predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) i jedan od najbližih suradnika premijera Zorana Milanovića Mladen Pejnović kaže kako ne treba na ovu privatizaciju gledati isključivo kao rasprodaju.
http://www.poslovnipuls.com/2013/10/09/velika-privatizacija/

no nece im uspjeti sebe iskupiti, jer za toliku nesposobnost ni citava drzava na poklon onima tamo za koje kazes da su nesposobni i naprosto nista (treca liga)... kao i drugoj i prvoj nacionalnoj ligi eu nece biti dovoljna..

Dakle okani se jalove podrske cistoj gluposti nasih danasnjih vladajucih.. Potcjenjivanje "protivnika" nece uzdici hrvatsku politiku ni hrvatske politicare vec ce samo svih nas osiromasiti dok ce oni pokusavati nasom imovinom kupiti ponovo naklonost eu-a.. a nakon toga i staviti na ono mjesto gdje odavno pripadamo zato jer biramo ili drakonske budale ili drakonske love da nas predvode i predstavljaju kako doma tako i u tom "belom svetu"

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

pa demantiraj argusa, ako

pa demantiraj argusa, ako misliš da znaš bolje, možda je čovjek jednostavno previdio veličinu i vizionarske sposobnosti postojeće i buduće EU ekipe.

Tko je glasao

Koliko vidim iz reakcija u

Koliko vidim iz reakcija u ostalim komentarima, jedino si ti pročitala dnevnik, na moje iznenađenje, kao podcjenjivanje "protivnika".

Nije riječ ni o kakvom podcjenjivanju, nego o upozorenju na stanje Unije na temelju nekoliko kadrovskih primjera, koje nas se svih itekako tiče i o pozivu da svi razmislimo o tome kako takvo stanje poboljšati, što uključuje dakako i naše predstavnike.

Tko je glasao

zalosno je ... ali stvarno je

zalosno je ... ali stvarno je jedino to zalosno ..

sto sam ja jedina koja ti je napisala ocigledno...

naime tvoj dnevnik samo nastavlja milanovicevu tezu o bezveznjacima iz eu-a koji se, eto njemu, visokouvazenom premijeru... usuduju nesto reci... a sami su tek neka "treca liga", nevazni, komesari.. itd..

slicne komentare je imao i miljanic...

kasnije su se malo iskorigirali u izjavama, mozda zato sto su te vrste nebuloza od komentara "prepustili stranackoj vojsci" i "kreatorima javnog, portalskog i tiskovnog medija" ...

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Pogrešno si razumjela

Pogrešno si razumjela dnevnik.

Tko je glasao

It's better..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

it's better...

Tko je glasao

Odjednom ne valja EU , više

Odjednom ne valja EU , više VAs uopće ne razumijem... Šta ste očekivali najveće kredite i vađenje iz blata Hrvatske uz ovu birokraciju. Pa sama Europa ima preogroman birokratski aparat a kamoli Hrvatska...

Sada cmizdre oni koji su bili za EU birokratski aparata RH...

http://pollitika.com/ide-mi-na-zivce-to-cmizdrenje-protiv-eu

Od ove love nema ništa i ovakvih bajkica...

http://pollitika.com/odgoda-clanstva-u-eu-hrvatsku-bi-skupo-stajao

http://pollitika.com/razlozi-za-eu

Justice for all !

Tko je glasao

Odjednom ne valja EU , više

Odjednom ne valja EU , više VAs uopće ne razumijem...

E, jesi naivac :-)

------------------
[ Lux Veritatis ]

Tko je glasao

Normalno sada se tek doznaje

Normalno sada se tek doznaje da i EU ima korumpiranih političara, pa šta mislite da naša bagra služi slučajno poštenim SAD i EU birokratima...

Justice for all !

Tko je glasao

Svima

Budući da se radi o EU, uz zamolbu za oproštenje Argusu Panoptesu, skrenut ću pažnju na svoj vrlo dosadan ali koristan dnevnik: Novi temelji Eu, dole niže.

Hvala

Tiresija

Tko je glasao

Argus

Sindrom stare, postdinastičke Poljske države - izborna monarhija.

Tendencija plemstva bila je izabrati što lošijeg kralja, kako bi i dalje mogli raditi što žele.

Obijest je diktirala sudbinu Poljske.

Tko je glasao

Argus

Da, tek sada treba početi istinski i kritički čitati Marxov Manifest, a i one Rane radove, ili Temelje slobode.

Tko je glasao

avangarda

iskustvo s njom se čini ipak raznoliko - dok ne prolupa sve je ok, a kad prolupa kasno je

odnosno kako kontrolirati avangardu ?

Tko je glasao

Ne znam, nemam jasnoga

Ne znam, nemam jasnoga odgovora.

Čini se da smo u vremenima kad je u strankama teško ostvariti prohodnost koja bi omogućila ljudima s moralnim i stručnim kapacitetom da izbiju na površinu.

Ostali resursi, prvenstveno sveučilište, čini mi se da su neutralizirani: stranke su ih apsorbirale.

Civilno društvo također vidim da ne "proizvodi" potencijalne kandidate za stvarnu, a ne samo nominalnu političku elitu.

Vjerojatno smo do ovoga stanja došli prvenstveno zbog posvemašnje devalvacije sistema vrijednosti. Osim vrijednosti novca i moći, naravno. A to je pak dovelo do nemogućnosti izgradnje autoriteta na drugim temeljima: na stručnosti, dosljednosti, moralu, obrazovanosti, toleranciji, itd.

Tko je glasao

Za razliku od novih drzava

Za razliku od novih drzava clanica, gdje je biti politicar na EU razini jako pozeljno, u starim (posebno onim vecim) clanicama se politicari iz prve lige ne guraju za EU politicka mjesta. Prava moc se ipak nalazi na drzavnoj razini. I tako u EU politiku ulaze redikuli iz trece lige koji na drzavnoj razini ne bi mogli ni prec opcinsku razinu. Tako je moguce da predsjednik komisije postane Barroso (istina kao rezultat kompromisa jer vecim drzavama nikako ne odgovara politicki jak predsjednik Komisije), ministrica za vanjske poslove barunica Ashtonova za koju prije ove sinekure nitko nije ni znao da postoji (opet kao rezultat kompromisa jer je to mjesto pripalo VB, a nitko iz njihove prve ili druge lige ne zeli u europsku politiku).

Tko je glasao

Jake ličnosti iz jakih zemalja

nekim koncenzusom u ovome trenutku i nisu poželjni.
Pretpostavlja se da bi mogli izazvati strah u manjim zemljama o potpunoj dominaciji najsnažnijih zemalja EU. Kada bi umjesto Barosa (Portugal) bio Nijemac, umjesto Van Rompuja (Belgija), Francuz i umjesto Reading (luksemburg) Talijan a Britancima ostalo mjesto vanjskih poslova (oni drže do forme i ništa ne prepuštaju slučaju) nastala bi panika i teorija zavjere.
EU ide, u ovom trenutku, putem kompromisa. Da li ih ima i previše i da li su oni inntegrivni faktor u ovome trenutku, teško je reći.
Amerikanci kažu da bi volili znati tko je predsjednik Europe i po potrebi direktno ga telefonom kontaktirati. Isto i ministra vanjskih poslova i unutarnjih. No po mnogima takva čvrsta Europa bi, u ovom trenutku, puno lakše pucala i bilo bi puno više konfrotacija nego kompromisa.
Sve ovo je nešto novo čemu će trebati duže vrijeme za evoluciju. Nadam se da će ga biti. Vremena. A i novca. Samo tako će moći ispuniti svoju osnovnu ulogu, obranu zajedničkih interesa prema SAD, Kini i Japanu. U ovom trenutku EU nije spremna ići oštro , đonom, no možda baš zato nitko od konkurenata tako ne ide i ne smije prema njoj. Cilj je, srednjoročni, izbiti na vodeće mjesto svjetske ekonomije, preuzeti lidersku ulogu. Probala je to Europa sa velikim i jakim vođama i vodstvom no nije uspjela. Sada je okrenula politiku , pilu naopako a rezultate ćemo za 5-10 godina vidjeti. Teško da ćemo biti bitni kreatori :)

Tko je glasao

Eh...

Kad bi ovi navedeni značili da ne postoji u stvarnosti navedena dominacija, posebno Njemačke i Francuske, a i Britanaca, koji samo glume kukavičje jaje...

Mediokritet EU političara samo je posljedica mediokritetstva političara općenito. Korektna forma prikriva ispraznost sadržaja.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Da, veoma je važan element u

Da, veoma je važan element u cijeloj priči taj da su se nacionalne države odrekle, povijesno gledano, veoma maloga dijela svoga suvereniteta u korist Unije. Nikome ni ne pada na pamet stvaranje Unijinih policijskih ili vojnih snaga, ili pak sudovanje na razini EU, dakle odricanja od osnovnih elemenata državnoga suvereniteta.

Ako se bolje pogleda, čak ni dva glavna temelja EU, tj. slobodno kretanje roba i slobodno kretanje ljudi, nisu do kraja provedeni. Premda je ukinuta unutarnja carina, razne fiskalne i druge prepreke kretanju roba još uvijek postoje. Tako je i s kretanjem ljudi, gdje dolazi i do regresivnih tendencija (prvo uspostavljanje Schengena unutar EU, a potom i njegova redukcija).

Je li odgovor na političku krizu jačanje centra ili njegovo truljenje, kao što je sada? Je li politička kriza Unije generirala ekonomsku, ili je bilo obratno? O odgovoru se može raspravljati, no države (i društva koja reguliraju) očito nisu spremne drugačije se ponašati

A slabljenje Bruxellesa poklapa se upravo s postavljanjem Barrosa na čelo Komisije i otada dolazi do postavljanja kojekakvih blijedih likova o kojima govori dnevnik.

Prije Barrosa ipak nije bilo tako. Kad govorimo o izvršnoj vlasti, koja itekako može usmjeravati procese, npr. Jacques Delors je bio evropski političar od formata, Romano Prodi također.

Mislim da je pitanje i zašto države šalju u Uniju kojekakvu treću ligu, čak i ridikule, kao što dobro kažeš. Odnosno, kako se tom trendu suprotstaviti.

Tko je glasao

EU-15 je bio elitni

EU-15 je bio elitni zapadnoeuropski projekt (s malo balkanske i mediteranske egzotike- Grcka, jug Italije, jug Spanjolske i Portugal). U to vrijeme se u tadasnjim drzavama clanicama pratila EU politika i EU politika je bila i dio unutrasnje politike. Nakon toga dolazi do vise valova sirenja i na zapadu kontinenta se gubi zanimanje za EU. Ako pratis politicke rasprave u VB ili Njemackoj, uocit ces da je EU potpuno na rubu zanimanja. Ako se spustis medju plebs, uocit ces da postoji samo razlikovanje zapadne i istocne Europe. Bez obzira na obrazovanje, odmah cete znati klasificirati kao Zapadno ili Istocnoeuropljanina. I to nije problem samo u EU politici- na natjecaje za rad u EU institucijama (gdje svaka drzava ima svoju kvotu) se javlja ogromni broj kandidata iz novih clanica, dok se za stare clanice natjecaji ponavljaju zbog nedostatka kandidata.
Onda se u sve umijesao i euro- monetarnom zonom kao jezgrom Unije se upravlja iz ECB-a (dakle institucije s kojom biraci nemaju veze) na koju odredjene clanice imaju veci utjecaj nego druge. Nakon toga dolazi do onoga sto se na engleskom kaze- cherry picking- svaka drzava bi iskoristila ono sto njoj odgovara, dok ono sto njoj ne odgovara ignorira. Nakon toga imamo izuzetno sujetnu politiku na nacionalnoj razini- nacionalna razina ne zeli proaktivnu politiku na 'saveznoj' razini i kao rezultat slabih kompromisa na scenu uskacu uistinu cudni likovi. Sve to je praceno sve nizom i nizom izlaznoscu na europske izbore.
Tome se ne moze doskocit, vec treba jednostavno pocekat (i dotad prezivit:) sto ce u vezi EU odlucit par najvecih drzava. Njemacka trenutno ne zna sto s EU, Britanija ne zna sto s EU, Francuska ne zna sto s EU.

Tko je glasao

Da, veoma je važan element u

Da, veoma je važan element u cijeloj priči taj da su se nacionalne države odrekle, povijesno gledano, veoma maloga dijela svoga suvereniteta u korist Unije
ovisi iz koje pozicije gledaš. EU je podijeljena na dvije grupe zemalja, one u eurozoni i one izvan eurozone. Zemlje u eurozoni su potpuno izgubile monetarni suverenitet i prenijele ga na Europsku centralnu banku. Članice izvan eurozone zapravo imaju status čekaonice za pristup eurozoni (osim onih koje ne žele euro) i doslovno baš i nisu europska unija. Sve važne odluke u EU se donose u okviru euro grupe.
Ostali kanddati za euro su stvorili jedan blok zemalja predvođenih Britanijom sa vrlo različitim strategijama života u uniji. Britanci planiraju referendum za izlazak iz unije, česi ozbiljno čitaju knjige svog bivšeg predsjednika Klausa o napuštanju unije, Orban je enfant terible unije sa svojom komfornom većinom u mađarskom parlamentu i politici koja odudara od zajedničkog europskog duha, Poljaci službeno lansiraju analize preko svoje centralne banke o potrebi disolucije euro zone i napuštanja eura.
Došli smo do neobične situacije da se zemlje izvan eurozone osjećaju napušteno u okviru formalnog članstva u uniji, a oni u euro zoni žive u nedovršenom monetarnom projektu - države, članice nemaju centralnu banku, a Europska centralna banka nema državu, kojoj bi pripadala.
Velikim dijelom sve je to rezultat treće političke lige na rukovodnim mjestima unije, kao što ti i primjećuješ, a treća politička liga na čelnim pozicijama unije je rezultat njemačkog i francuskg stava prema uniji kao savezu država.
Umjesto jačanja izvornih demokratskih institucija i demokratskih metoda upravljanja unijom i Njemačka i Francuska inzistiraju na "intergovernmental relations" preko European Council-a.
Njemačka nas želi svim silama uvjeriti da je "intergovernmental" politika odlučivanja ono što uniji fali, i da je takva politika nužni supstitut za nedostatak bilo kakvog rezolutnog smjera u pravcu daljnje federalizacije unije.
Sada smo tu gdje jesmo.
Od njemačkih izbora se očekivalo stvaranje političke opcije kojoj bi prioritet bio nova i pravednija Europa s vodećom ulogom Njemačke, no to se nije dogodilo. U predizbornoj kampanji EU se jedva i spominjala, a ne spominje se niti u maratonskim pregovorima o koalicijskoj vladi.
Po meni to znači, da Njemačka vjeruje da je projekt Eunije politički završen i da je smjer u kojem treba ići daljnje nametanje austerity-propovijedanja, a ako to neće biti moguće Njemačka je spremna na reformske korake u smislu razbijanja eurozone na dvije, i općenito kontrakciju unije na zemlje koje mogu izdržati austerity tempo.
Možda griješim, ali mislim da je ponovni izbor gđe Merkel za kancelarku, dobar izbor za NIjemce, a vrlo loš za ostatak unije. U takvim uvjetima nikakva bolja ekipa na čelu unije nije ni potrebna.

Tko je glasao

i nema odgovora, ali ima iskustvo

države, pa i civilizacije se mijenjaju

http://www.e-novine.com/kultura/kultura-tema/91791-Volja-razume-menja-st...

kad usporediš sa odgojem djece ovako je:

djeca uvijek hoće preći dalje - sigurniji su kad naiđu na ogradu, ako je roditelj zna postaviti jasno i u pravom trenutku kao dići tako i spustiti
da li opće postoji neuspjeh odgoja?
-neki roditelji nemaju autoritet i ne postavljaju ograde ili odjednom dignu previsoku (kad upadnu u delirij - nikome nije lako)
-neki ih pak postavljaju za sve i predugo drže, a negdje je prelako spuste (nesigurnost - oslanjanje na neka ili nečija tumačenja- to je najrašireniji oblik)
-neki po nekom intuitivnom principu znaju odmjerit (vrlina je nagrada sama po sebi - na njima zapravo počiva svijet, šire razumiju)

sva tri odgoja mogu dati potpuno normalnu djecu kad su ona posebna - za većinu ostale djece slijedi ponavljanje uzorka
ako bi idealan bio ovaj zadnji - kako kod prva dva naučiti da osluškuju sebe, svoj duh ako je on već jako izbrazdan i šupalj i propušta razne pa plovi po onom vjetru koji je trenutno najjači?

- prvi obrazac bi bila društva koja su imala slobode, ali ih je onda zauzdala nekakva vojna hunta - zemlj tzv trećeg svijeta
- drugi obrazac su npr zemlje ex istočnog bloka
- treći su ili misle da jesu zemlje tzv zapada

juga je bila secifični komplot sva ova tri principa

Tko je glasao

Metafora s roditeljima i

Metafora s roditeljima i djecom je zanimljiva. No tko su metaforički roditelji, a tko djeca, ako govorimo o generiranju kandidata kakve želimo za evropske političke poslove u narednom razdoblju? Kako postavljati prepreke i od kuda i do kamo ići?

Problem i jeste u tome što smo u tom procesu svi istovremeno i metaforički roditelji i metaforička djeca.

Tko je glasao

iz teksta onog Iranca sa linka gore

...Rečima osamnaestog veka, ona je naznačila da su se narodi oslobodili starateljstva svih društvenih, verskih i istorijskih autoriteta, da je čovečanstvo završilo svoj ’odgoj’ i postalo zrelo.“
Ove reči lepo zvuče, mudro su odabrane, istovremeno plemenite i uzvišene, tako da bi i danas mogle krasiti svaki svečani govor o prosvetiteljstvu, o Evropi, o zapadnoj civilizaciji. Međutim, kod Hane Arent takve reči nisu deo ohrabrujućeg eseja o napretku čovečanstva; one predstavljaju uvod u poslednji odlomak poglavlja koje bi, kao gotovo nijedna druga istorijska analiza dvadesetog veka, moralo da uznemiri i današnjeg čitaoca: poglavlje o padu nacionalne države i kraju ljudskih prava....

meni se čini da nije tako dok god ima volje za autoritetom, tj nema se volje za odgovornosti

ali sada kad svatko može imati transparentno sve na svom ekranu - svako vidi svakoga

možemo govoriti npr. što jest zapravo pornografija. svi smo već otupili na onu standardnu pornoindustriju
a recimo većini nam se otme izraz uguzivanje, kad se misli na ulizice i mediokritetski svijet koji se iz niskih i sebičnih pobuda gura oko autoriteta
autoritet ne ljubi takve, sa gađenjem ih prima u svoje dupe, pušta da im puše karu (stvarno i jest u glavnom muškog roda)......ali takvi jedino i drže autoritet autoritetom, bio da je on na sveučilištu, u politici, ravnatelj bolnice .... takvi su mu jedina nada održavanja - a šire se zove poredak, sustav - dobro nam je poznato .... eu misli da je odmakla - odnosno ta tekovina bi trebala odmaći od tog principa kojeg ti opisuješ u dnevniku

a radi se zapravo o manjem broju ljudi - koloplet cca 5% stanovništva

da li je Hanna mislila da je ovih 95% sazrelo - možda...

Tko je glasao

Argus

Dobro, a zna li netko za ikakav zanimljiv , produktivan manifest, tj. program?
To bi u idućim godinama možda moglo biti važnije od osoba. Uzalud karizma, ako nema metode.
Jasno, neki takav program ne može se očekivati od velikih stranaka, koje su suviše rigidne, nego prije od malih, marginalnih ili onih koje se tek pokušavaju formirati.
One su u odnosu na političke probleme kao klinci u odnosu na učenje rada s računalom. Za pet minuta skuže ono za što je starijima potrebno najmanje pet godina.

Tko je glasao

petarbsni4

Dobro, a zna li netko za ikakav zanimljiv , produktivan manifest, tj. program?

Ja znam za jedan zanimljiv i neobično aktualan, no pokazalo se da nije produktivan u pronalaženju puta iz začaranoga kruga u kojemu se ova civilizacija vrti. :-)

Itekako ga vrijedi još jednom pročitati - upravo je nevjerojatno aktualan kao iskaz težnje za pravdom i jednakošću.

A i ja se nadam da će se naći neki novi klinci koji će svježim umom predložiti nova rješenja. Ako nismo, te klince, dosada već mi stariji uništili.

Tko je glasao

Argus

Veliki sam poštovatelj Marxa, a naročito Manifesta,. To je za mene poezija, iako i ja mislim da nije produktivan, jer je tu, isto kao kod Platona, sve postavljeno naopako, utopistički.
No Marx i Platon ipak su veliki mislioci i učitelji ljudskog roda i to zato što su izvrsno prikazali ciljeve čovječanstva ili ljudske vrste.
Kod njih je međutim sve to utemeljeno na dobroj volji - bona fide - a to nikako ne može biti instrument ili metoda ostvarivanja ciljeva o kojima su oni govorili. Prebrzo se pretvara u mala fide. Zato "nije produktivan".
Drugo.
Marx je bio, po mom mišljenju, najbolji poznavalac kapitala do sada. Međutim i on ga je shvatio suprotno njegovoj pravoj prirodi.

"Novi klinci" će najprije trebati Marxa preokrenuti i postaviti na noge, a onda pokušati naći metodu i ozbiljiti ono o čemu je on govorio.

Tko je glasao

ide nekako ka tome

iako nije mogao predvidjeti vrijeme interneta - koje je je s jedne strane približilo te ideala na dlan, odnosno ekran, ali sa druge stvorilo mogućnost jakog otupljivanja empatije i odgoja velikih sranja preko banalnih dječjih igrica

Tko je glasao

Na žalost

Na žalost svih nas koji živimo u Hrvatskoj, našu budućnost određuju Oni koji danas vladaju Hrvatskom.

Tko je glasao

Panoptes

Ovaj panoramski prikaz, po mom mišljenju, uglavnom odgovara skoroj stvarnosti. No, reci, nalaziš li koga izuzetnoga u svom vidnom polju?

Tko je glasao

Nažalost, ne. Među evropskim

Nažalost, ne. Među evropskim političarima koji su sada medijski istaknutiji, ne. No naravno ne može mi biti poznato stanje u svim državama-članicama, niti svi njihovi kadrovski potencijali, pogotovo ne u drugom ili trećem ešalonu.

A sigurno naravno postoje, naprosto po zakonu velikih brojki, desetine, ako ne i stotine moralnih i dosljednih ljudi, s jasnim svjetonazorima, koji na politiku gledaju kao na borbu za javno dobro i dobrobit većine, a ne samo dobrobit banaka i bogataša i vlastitu promociju.

Među navedenima, Schulz mi se čini da najviše udovoljava takvim kriterijima.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci