Tagovi

Lokalni izbori - demokratski iskorak ili tek farsa?

Odmah na po?etku želim naglasiti da ovo nije dnevnik o liku i djelu zagreba?kog gradona?elnika niti je isti komentar stanja u zagreba?koj skupštini ili skorašnjih izbora za ?elnika zagreba?kog SDP-a. Dnevnik je nastavak serije ranijih pod nazivom „Lokalni izbori 2009 - …" koji su imali za cilj ukazati na nedore?enost i nelogi?nosti zakona o lokalnoj (regionalnoj) samoupravi i neposrednom izboru ?elnika lokalne izvršne vlasti.

Podsjetimo se, Zakon o izboru op?inskih na?elnika, gradona?elnika, župana i gradona?elnika grada Zagreba (NN 109/07) je pri donošenju predstavljen kao snažan iskorak na putu demokratizacije izbornog procesa u Hrvatskoj jer da ?e o ?elnicima lokalne izvršne vlasti umjesto politi?kih stranaka neposredno odlu?ivati gra?ani. Bio je to rezultat višegodišnjih inicijativa, kako politi?kih stranaka tako i pojedinih udruga civilnog društva. Iako je donesen skoro dvije godine prije prvih idu?ih lokalnih izbora i usprkos upozorenjima pojedinaca s iskustvom u lokalnoj samoupravi da sam zakon nije dovoljan i da bi zbog nedore?enosti moglo do?i do sukoba nadležnosti i problema u funkcioniranju lokalne vlasti , to vrijeme nažalost nije iskorišteno da se problem riješi.

Premda problema ima i drugdje, najo?itije se manifestiraju u funkcioniranju zagreba?ke gradske vlasti gdje nakon brisanja iz SDP-a gradona?elnika Milana Bandi?a imamo me?usobno politi?ki suprotstavljenu izvršnu i predstavni?ku vlast. Sukob navedenih opcija ovih tjedana kulminira najavom da ?e skupština Holdinga razriješiti Milana Bandi?a funkcije predsjednika iste zbog ?ega ?e nastati situacija u kojoj neposredno izabrani ?elnik gradske vlasti ne?e imati nikakav utjecaj na rad gradskih poduze?a putem kojih se realizira glavnina komunalnih, socijalnih i inih izbornih programa na temelju kojih se dobivaju ili gube izbori.

Ovaj svojevrsni paradoks ponovno aktualizira pitanje izbora ?elništava lokalne (regionalne) samouprave i otvara pitanje gdje treba povu?i granicu izme?u ovlasti predstavni?ke i izvršne vlasti a da se istovremeno ne dovede u pitanje svrha postojanja bilo kojeg od ova dva segmenta vlasti.

Bilo kako bilo, svako rješenje bi bilo bolje od sadašnjeg.

Nesporno je da jedna grupa rješenja vodi u smjeru o?uvanja utjecaja politi?kih stranaka, dok je druga na pravcu ja?anja neposrednog utjecaja gra?ana. Postoje rješenja koja približavaju ova dva naoko nespojiva pravca, jedno od njih je propisivanje otvorenih izbornih lista, ali je pitanje jesu li strana?ke vrhuške spremne odre?i se važnog dijela vlastitog utjecaja.

Kvaliteta zakonodavstva se mjeri po tome da li pokriva sve mogu?e situacije ili ih je mogu?e razriješiti barem u duhu istoga. Konkretan slu?aj s po?etka ovog teksta je Upravni sud svojevremeno razriješio u korist predstavni?kog dijela vlasti iako nije sigurno da je zakonodavac baš to imao u vidu prilikom donošenja zakona o neposrednom izboru. Odnosno, ako je i imao, tijekom rasprave u kojoj se hvalio svojim opredjeljenjem za daljnju demokratizaciju politi?kog života u Hrvatskoj, to nije govorio. ?ak suprotno, usta su mu bila puna demokracije i ja?anja uloge gra?ana.

Komentari

po meni je problematično i

po meni je problematično i samo uređenje da o tome odlučuje upravni sud. baš na primjeru zagreba vidi se kako je to primarno političko pitanje, a samim time i osjetljivo pitanje. tu se radi o ustavnim načelima i tu se radi o legitimitetu danom na izborima. po meni apsolutno neprikladna tematika za upravni sud.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Upravo tako, ali ja bih to

Upravo tako, ali ja bih to rekao za nijansu drugačije:

Iako se na primjeru Zagreba vidi da se tome primarno prilazi kao političkom pitanju, tu se radi o ustavnim načelima i legitimitetu danom na izborima.

Po meni, vidim čak dovoljno razloga za samoinicijativnu reakciju Ustavnog suda jer je preočito da zakonska regulativa ne pokriva sve moguće slučajeve sukoba nadležnosti, a reakcija bi trebala rezultirati nalogom zakonodavcu da uvažavajući ustavna načela ovo područje do kraja uredi. Također bi uz to morala ići i uputa da pri tome vode računa o izvoru legitimiteta jer u sadašnjem o lokalnoj (regionalnoj) samoupravi o tome nisu vodili dovoljno računa.

Što se legitimiteta tiče, zanimljivo je da u Americi gdje čak svi članovi Kongresa i Senata imaju legitimitet neposrednih izbora nemaju problema u relativno sličnim slučajevima. Nijihovi zakoni su vrlo jasno uspostavili odnos tih tijela i neposredno izabranog Predsjednika.

Nasuprot njima, kod nas se iz krajnje banalnih (političkih) razloga primat u odnosu na neposrednim izborima stečen legitimitet (gradonačelnik, načelnik, župan) daje onome koji je posljedica posrednog izbora (predstavničko tijelo).

B-52

Tko je glasao

Problemi postoje zbog

Problemi postoje zbog "našeg" općeg shvačanja ideje i pojma "demokracije"!

Kod nas je to "diktatura" onoga koji drži večinu u Predstavničkom tijelu.

Kako u saboru tako i na lokalnom nivou. Sada imamo situaciju di se dolazi do nekakve nepoznate situacije koju opisujete u dnevniku, na jednom nivou biramo lokalnog "Premijera" (i njegovu ekipu po njegovom izboru) neposredno a lokalne "saborske zastupnike" (viječnike) po starom uhodanom odelu.
Super, fantastično... "diktatura" je sada ranjiva, postavljam jedno pitanje onda?

Ako po Ustavu RH smo svi jednaki i kao takvi su svaki taj koji je izabran "prvi među jednakima" kada ćemo neposredno birati Premijera i njegovu ekipu?

Moram i dalje nastaiti sa pitanje:

Ako zaokružim "Stranku XY" zašto je nakon izbora taj mandat od pojedinca "Nada Prodajemsejeftinović" a ne od one stranke koju sam ja zaokružio? pak smo dali povjerenje toj stranci a ne toj osobi?

Znam da postoji 101 argument "Za" i "protiv" ove dvije teme koje sam ovdje spomenuo, no to nije bit mog komentara.

Još uvik vidim "Stoku" sitnog i krupnog zuba!

A što možemo tražiti od onih koji su postavili Antuna Palarića za "Ustavnog sudca"?
i naravno kako očekivati pravednost po tim pitanjima od jednog partijskog poltrona.

Jakša
"Tu fui, ego eris "

Obrisan

Tko je glasao

Ustav RH kaže: Članak

Ustav RH kaže:

Članak 1.
(1) Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država.
(2) U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana.
(3) Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem.

Ako vlast doista proizlazi iz naroda koji ju ostvaruje izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem, ne bi smjelo biti dvojbi oko odnosa neposredno i posredno izabranih.

B-52

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci