Tagovi

Lobiranje

Pojam lobiranje je nastao u Engleskoj od rije?i „lobby“ zbog toga što su se zastupnici engleskog parlamenta nalazili s predstavnicima razli?itih interesnih skupina u predvorju (lobby-u) Donjeg doma. Ovakva definicija može poslužiti danas jer nije izgubila svoju bit. Može se samo prenositi na razli?ite sfere. Lobiranje je jednostavno re?eno, nastojanje interesnih skupina da utje?u na one koji donose odluke. Usredoto?io bih se na širi pojam lobiranja koji bi uklju?io sve vrste lobiranja na podru?ju Europe. Danas kad malo promotrite politi?ku kartu Europe, do?ete do zaklju?ka da je pola zemalja u EU. Još kad zbrojite teritorij i shvatite da je ve?ina preostalih zemalja u pregovorima, lako zaklju?ujete da tu postoji nekakva zamišljena mreža koja povezuje mnogo toga. Najpogodnije tlo za lobiranje, ako mene pitate... Važno je razumijeti da pod lobiranje možemo svrstati pod isti plašt diplomaciju i lobiste privatnog sektora i razli?itih udruženja. To je zato što se oni vrlo ?esto susretnu kao sile razli?itog usmjerenja. Ravnoteža se uvijek postigne, naravno, ovisno o tome koje su sile zajedno i koliko su snažne. Nadam se da nije apstraktno.

Smatram da za ovakve teme kao što je npr. lobiranje, sudionik rasprave treba znati neke osnovne pojmove o institucijama EU. Pritom mislim poglavito na Europsku komisiju, Europski parlament i Vije?e ministara, a tek onda na ostale institucije... Po?eo bih sa nekakvim podatcima o važnosti lobiranja. Prema istraživanju Eurochambres poduze?a sve više prepoznaju lobiranje kao važnu aktivnost. Zanimljivo je da više od 80 posto poduze?a trenutnih ?lanica EU smatra da je lobiranje važno.

Zanimljiv linkovi: http://www.eulobby.net/eng/desktopdefault.aspx, http://eupolitics.einnews.com/news/eu-lobby

Odnosi Europske komisije i snažnih korporativnih i drugih interesa u proteklim desetlje?ima su se znatno mijenjali. Neke grupacije su oslabile, a neke oja?ale. Zamjerke Komisije zbog dominacije korporativnih centara mo?i u sedamdesetim godinama s vremenom je zamijenila svojevrsna simbioza EU-a i klju?nih ekonomskih interesnih skupina. Oslabili su interesi sindikata, a oja?ali interesi kapitala. Možda neke ovo iznena?uje, a neke ne. ?injenica je da je EU izgubila bitku sa interesnim skupinama i kako bi osigurala ve?i red, institucionalizirala je lobiranje. Mislim da to na neki na?in kontrolira situaciju i eventualnu "prljavu igru". Usprkos tome, ne svi?a mi se što je EU izgubila bitku sa lobistima. Zašto? Zato što se EU izvana želi prikazati kao vrlo ulju?eno i gra?ansko podru?je. Mislim da novac i zarada trebaju imati granice i države i EU nebi trebale toliko ovisiti o krupnom kapitalu. Normalno je da najsnažnije sile lobiranja vode razgovore sa ?lanovima Komisije, ministrima itd. Mnogi bi se razo?arali kad bi saznali da nije baš tako jednostavno i pravedno kako se voli prikazivati. Nitko me?u lobistima se ne bori za op?e dobro, a uop?e se ne zna stvaran broj lobista.

Sada ide zanimljivi dio. Koje su to najve?e lobisti?ke sile na podru?ju Europe?

Europski okrugli stol industrijalaca (ERT) - pogledajte samo te ?lanove
Ameri?ka gospodarska komora (AmCham)/i u Hrvatskoj
Savez europskih udruga poslodavaca (UNICE tj. danas BUSINESS EUROPE)
Sindikati i strukovni organizirani interesi (ETUC)
Poljoprivredni lobby (COPA)
EUROCHAMBRES - mnoge industrijske komore
Konzultantske ku?e i agencije za odnose s javnoš?u
UEAPME - mali i srednji poduzetnici
Think-thank organizacije
Lobisti?ki uredi regionalne i lokalne samouprave
Udruženja za zaštitu okoliša

Oni vode 99% lobisti?ke igre. Teško je odrediti to?an poredak i precizniji utjecaj, no ovakav poredak mi se ?ini logi?an.

Tu su i pojedine interesne skupine koje djeluju samostalno, osobito u nacionalnim okvirima i odnosima s Vladom. Tako odre?ena nacionalna interesna skupina koja je usko povezana sa strankom na vlasti može posti?i da Vlada prakti?ki zastupa njezine interese u Vije?u ministara itd. Mogu? scenarij u gotovo svakoj državi. Glavni ?imbenici koji utje?u na europsku strategiju lobiranja jesu: stupanj nadležnosti EU-a i ovlasti nadnacionalnih institucija, uloga Komisije u iniciranju prijedloga politika i poticanju razvoja europskih interesnih skupina sa sjedištem u Bruxellesu, prisustvo formalnih institucionaliziranih struktura zastupanja interesa kao što su savjetodavni odbori, radne skupine i sl., te potreba za umrežavanjem i prikupljanjem informacija. Zbog transparentnosti (a zapravo zbog toga da do?u do daha) politi?ari su natjerali (sa slabim uspjehom) lobiste da donesu neke kodekse. Ti kodeksi postoje, ali tu su zato da se krše... Nadalje, Komisija je napravila bazu podataka na internetu CONECCS s informacijama o sastavu i radnim metodama savjetodavnih foruma i drugih tijela putem kojih se savjetuje s interesnim skupinam na formalan i strukturiran na?in. Dobro ste pro?itali, na radnim skupinama se lobira :) Uzmite kao primjer glavnog menadžera HT-a u Kriznom ekonomskom vije?u u Hrvatskoj :)

Svaka od onih nabrojanih skupina ili lobisti jakih poduze?a kao npr. Exxon dolaze na rasprave o zakonima, mjerama i planovima tijela EU. Skenirao sam shemu prema kojoj se odlu?uje i prema tome možete vidjeti koliko prilika imaju lobisti. Danas se zato lobira na svim razinama odlu?ivanja.

Kliknite ovdje ako nije problem: http://img25.imageshack.us/img25/555/lobiranje.jpg

Kao što vidite, puno je to kanala i puno prostora u jednoj od najve?ih mreža na svijetu. Gdje tu Hrvatska? Bojim se da ne znam. Ono što jest sigurno je da ne?emo mo?i izbje?i lobiranje kad ve? formalno postoji cijeli takav sustav. Jedina nada je da ?emo kona?no izabrati na vlast politi?are koji znaju svoj posao i koji zastupaju op?e dobro. Slaba nada. Poduze?a ?e biti prisiljena krenuti u bitku za interese. Kod ve?ine ?e to biti sizifov posao jer nemaju potrebne uvjete i mo? za opstanak na tržištu. Svima ?e to biti problem i ujedno izazov bili u EU ili ne, jer na velika ve?ina Europe ?e biti tamo. Tu su i utjecaji izvan Europe kao AmCham. U Hrvatskoj se ne radi na obrazovanju ljudi koji bi mogli voditi bitke za lobiranje i zbog toga osim nedostatka mo?i, imamo i nedostatak znanja. Lobisti?ka aktivnost Hrvatske je mnogo manja od zemalja kao što su Rumunjska i Bugarska. Zato je vrijeme da se zapitamo i krenemo prema ciljevima. Moramo srediti pravosu?e i gospodarstvo, pa tek onda krenuti prema EU ili uz EU kao primjerice Švicarska. U svakom slu?aju Vlada Hrvatske mora usmjeriti poduze?a, poljoprivrednike, sindikata i ostale prema otvaranju svojih uredu u EU. Moramo osposobiti profesionalne lobiste jer skupo ih je angažirati. Bilo kakvo daljnje pisanje o mo?i pojedinih lobista nema smisla jer tu nema Hrvatske. Barem u smislu kreiranja odluka vezanih uz gospodarstvo, ekologiju, energiju i budu?nost. Mi kaskamo za ostalima godinama i tek prilago?avamo nekakve zakone. Rijetko koga zanima takav pogled u budu?nost i zbog toga mislim da smo ponovno kao država nazadovali. Nazadovali smo jer nismo riješili osnovna pitanja sami sa sobom, politi?ka elita nema pojma gdje idemo, nema plan. Nitko nam ne?e pomo?i ako si sami ne pomognemo.

Komentari

problem kod lobiranja je

problem kod lobiranja je korupcija. Pre često se lobiranje završi mitom. Sječam se "lobiranja" Mate Granića po Mirogoju. Pored njega zvjezde lobiranja su Žužul i Neven Jurica.
Što su oni love zamračili
Da li je potrebno dobru ideju ili proizvod prodavati lobiranjem?

Tko je glasao

Lobiranje je dio procesa

Lobiranje je dio procesa odlučivanja, zapravo dio vlasti u EU i bilo bi dobro da se uključimo. Što se tiče proizvodnje, dobar proizvod uvijek donosi uspijeh, ali netko se mora boriti za zakonski okvir i podjelu subvencija, određivanje kvota itd. jer nije se lako natjecati na tržištu protiv nekoga tko ima vjetar u leđa. Čak i nije toliko problem u tome, nego u energiji, raspodijeli resursa i ekologiji. Velika poduzeća kod Komisije direktno na štetu neke države ili drugog poduzeća kreiraju ekspertne analize i falsificiraju podatke.

Pitanje poslovne strategije je samo kad bi poduzeće trebalo lobirati. To je ionako rezervirano za ogromna poduzeća kao Agrokor. Oni jednostavno trebaju lobirati ako lobiraju i poduzeća slične moći. Teorija igara to može objasniti. S druge strane recimo manje poduzeće do 50-ak radnika može bez lobiranja uvijek proizvoditi i izvoziti specifičan, autohton za Hrvatsku ili tehnološki napredan proizvod.

Po mojem mišljenju lobiranje je nemoralno i uglavnom se radi o korupciji. Svejedno, Hrvatska se mora uključiti kad već brza u EU. Osobno sam za to da sami sredimo svoje dvorište na način da razvijemo obrazovanje i proizvodnju, a uništimo korupciju. Onda nam ne treba članstvo u EU niti razni državni uredi u Bruxellesu. Onda bi samo lobirao privatni sektor po želji.

Tko je glasao

dobar post.kada smo već kod

dobar post.kada smo već kod lobiranja evo ja javno "lobiram" da vlada ukine porez(carinu,naknade i sve što ide malim slovima) na nove i rabljene tvorničke strojeve, a za tehnološki najnovije daje subvencije...
I što sada da pišem pisma kao @poveznik?
Znam da je ideja super no ja sam siromašan a da bi bio lobist moraš biti "ozbiljan igrač sa stilom" ,,,finim odjelom, parama itd.
Uglavnom ideje propadaju a lobisti ko muve bez glave nakon sloma financijskog inženjeringa:)
Početni kapital-možda 0% poreza?

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci