Tagovi

Lijepa naša koja neće biti naša?

Prošloga tjedna promakao mi je jedan tekst u Večernjem listu a koje govori o pogledu guvernera HNBa g. Željka Rohatinskog na događanja na hrvatskom financijskom tržištu odnosno ekonomoniji uopće.

Ostale zemlje srednje i istočne Europe ostvaruju stope gospodarskog rasta slične hrvatskim uz manji vanjski dug, niži deficit platne bilance, manju količinu novca u optjecaju, zbog čega Rohatinski smatra da na dulji rok država mora ubrzati rast BDP-a kako bi povećala efikasnost.

Ovo je u principu u cijelosti na liniji onoga što govori Ljubo Jurčić (vidi: gospodarska strategija SDPa). Poanta cijele priče je u stvari u tome da novac koji ulazi u zemlju (neovisno da li je u obliku kredita ili direktnih investicija) se troši neracionalno, odnosno da ne stvara ekonomske efekte slične onima u ostalim tranzicijskim zemljama. Naši financijski izvori iz privatizacije (dakle prodaja imovine) i prihodi od turizma u stanju su zasada krpati tu financijsku rupu, no nesrazmjer i deficit države iz godine u godinu praktički linearno raste i u jednome času ti prihodi više neće biti dovoljni i tada počinju problemi. Po svim pokazateljima taj trenutak je već ovdje.

Osvanula je i još jedna bizarna vijest, a koja kaže da će Hrvatska u EU tijekom 2009 godine što mi se čini u najmanju ruku naučnom fantastikom. Naime, letemični pogled na stanje pregovora (vidi eu-pregovori.hr) kaže kako je do sada zatvoreno svega 2 od 35 poglavlja, samo za manji dio poglavlja imamo definirana mjerila i ne vidim načina kako će se u slijedećih recimo godinu dana zatvoriti svi pregovori (a da to ne bude na značajnu hrvatsku štetu, podsjetimo se primjerice priče o maslinicima i Ivinom čudotvornom stroju na hvaru), a tek potom kreće neka procedura prihvaćanja u EU komisiji odnosno parlamentu, a potom kreće proces ratifikacije u parlamentima članica EU a sve naravno u slučaju da se netko od “velikih” igrača ne sjeti mijenjati pravila koja su ionako maglovita (primjerice, pobjedi Sarkozy u francuskoj, desničar koji se zalaže za povećanu sigurnost i usporavanje/zaustavljanje širenja EU). Praksa pokazuje da proces ratifikacije traje 12-24 mjeseca, tako da kada bi teoretski danas krenuli u taj postupak, objektivno tek početkom 2009 bi imali ratifikaciju…

Dr. Ivi se očajnički žuri ugurati Hrvatsku u EU i to nikako nije dobro. Brzinski rekord u pristupanju nam doista ne treba.

Komentari

Mrak zvuči poput ekonomista

Mrak zvuči poput ekonomista i to onog sa uvijek najcrnjom prognozom, tj. pesimističan u vezi budućnosti. Hehe
Svakako da je brži rast BDP-a nužno potreban (što je SDP lukavo predstavio kao strategiju, a zapravo je cilj), no pitanje je kako ga postići? Jedan od instrumenata koji SDP i Jurčić najavljuju je upravo povećanje deficita države, što vidim Mrak nije baš siguran da je ispravno uraditi ili poželjno. A nisu još konkretno objasnili kamo bi investirali taj novac, osim opširnog pojma "proizvodnja."
A vidimo da najavljuju i veća davanja za obrazovanje i zdravstvo, što je opet financiranje potrošnje. Potrošnja se financira kao šta Rohatinski kaže i previše već stranim novcem (kreditima). Ne treba još da se i država zadužuje kako bi financirala opet potrošnju.
Možda bi jedino SDP znao iskoristiti više od pristupnih fondova za razliku od HDZ-a sada koji koristi 1/5. Ne znam šta im se žuri toliko kad ionako ne bi znali šta s EU novcem. Da država ne zna (pogotovo naša) je poznato vec desetljećima, a javnost i poduzetnici koji znaju ne mogu do tog izvora financiranja.

Tko je glasao

nekoliko natuknica: a)

nekoliko natuknica:

a) koliko ja vidim, na stranicama SDPa piše da su to ciljevi gospodarske strategije, a kako je Jurčić jučer ponovio oni bi sad uskoro morali početi predstavljati konkretnije politike kako te ciljeve postići

b) nisam ja pesimista, no moje ograničeno poznavanje ekonomije mi kaže da vladajći uporno i namjerno koriste pogrešne ekonomske parametre za predstavljanje svojih navodnih postignuća i to me izluđuje, možeš ti npr. reći da izvoz raste 15% brže od uvoza, no ako je izvoz 15 a uvoz 35 to i dalje znači da se raskorak povećava... naši vladajući to koriste svaki dan i mislim da se svakom ekonomistu koji nije lobotomirani HDZovac okreće želudac

c) mi imamo u ovome času proračun od 108 milijardi kuna i mora postojati način da se naprave značajne uštede u tom proračunu, rashodovnom stranom državnog proračuna se nitko nikada nije bavio i ja odbijam vjerovati da milijarde nisu ulupane u vjetar, svojevremeno sam rekao da bih bio voljan raditi za 1% uštede koje bih ispregovarao prilikom javnih nabava (a pola iznosa bih odmah investirao u policu životnog osiguranja i krupne dečke u kožnim jaknama da paze na mene). potraži malo arhivu mračnog bloga i downloadaj prijedlog državnog proračuna, malo excela i analize trendova potrošnje i vidjeti ćeš da se silni milijuni mogu uštediti na vrlo jednostavne načine

d) odbijanje izvještavanja HDZove vlade o korištenju pristupnih fondova EU nije znanstveni dokaz o neuspješnosti, no definitivno ukazuje na tako nešto - ne tvrdim da će i neka druga vlada biti bolja, no ako se ne postave konkretni ciljevi i ne napravi konkretni plan onda ne vidim koje nam koristi od toga (neki dan je bio upravo ovdje komentar osobe koja radi u agenciji za promicanje izvoza te je osoba mrtva hladna izjavila kako oni mjesecima nisu imali interneta, te da je njih xy koristilo isti telefon)

Tko je glasao

Da, da slažem se oko svega

Da, da slažem se oko svega u biti. Kažem da zvučiš pesimistično kao ekonomist jer obično ekonomisti imaju neki pesimistični nastroj, imaju i loš smisao za humor. I to se vidi iz ozbiljnog odgovora. Hehe :)
Vladajući mogu koristiti krive statistike i mazati oči javnosti ali ne previše i predugo. Ima koji znaju i razumiju, sigurno bolje od dr. književnosti i računovođe. Ne znam da li je krivo izjašnjavanje o E/I brojkama namjerno ili samo brzopleto. A nije za isključiti da je i neuko...no dobro, da ne pretjerujem.
Silni milijuni se ne mogu baš na jednostavne načine uštediti a bez da stvore nekakve socijalne nemire i gnjev birača. Ovi naši još uvijek nisu spremni na takav rizik. Lakše je povećati rashode za zdravstveno, pogotovo u izbornoj godini nego najavaljivati neke reforme. Dakako da treba srezati rashodovnu stranu, time bi se i dio korupcije umanjio. Ja prvi glasam za fiskalnu disciplinu, ali većina birača još nije spreman prihvatiti neke bolne reforme. Prvenstveno bi to bilo u prenapuhanoj birokraciji ali i u zdravstvu i drugom socijalnom potrošnjom. Ali, siguran sam da kad bi se objasnilo kako treba javnosti zašto je to nužno, prihvatila bi normalnije i vjerojatno odobrila, pogotovo ako je praćeno i sa poreznim rezovim u isto vrijeme koje bi povećala njihove prihode.
Potražiti ću taj excel file i prijedlog (koji je to mjesec kad si pisao?)
Koji je razlog da nema konkretnih prijedloga i planova za te fondove? Nesposobnost ili nešto drugo? Sigurno je da vladajući nisu voljni pozvati neke stručnije kadrove za takve pozicije jer ne bi bili "dovoljno odani njima." to možda onda ukazuje na nevolju, za razliku od nesposobnosti.

Tko je glasao

hrvatska država zapošljava

hrvatska država zapošljava oko 250.000 službenika, godišnje troši oko 40.000 automobilskih guma iako je službeno iskazani broj automobila daleko manji, na office supplies se troši ogromno bogatstvo, imamo 530 jedinica lokalne samouprave (cca. broj je možda malo veći ili manji), samo u sustavu mirovinskog imaš 7.000 zaposlenih a u hrvatskim šumama njih 13.000 - što ti ljudi rade osim što konzumiraju javne resurse je mistery to me...

glede nabave, nije ti to tako misteriozno ili kompleksno, eto pogledaj situaciju s cestom do zadra (usporedi cijene po kojima se plaćala dalmatina u odnosu na lokalnu cestu pa će ti biti jasno)

ima takvih situacija jako puno

milijun vamo, milijun tamo i uskoro pričamo o vrlo ozbiljnim novcima :)

p.s. ja nisam ekonomist

Tko je glasao

Ne, ovo je tocno suprotno od

Ne, ovo je tocno suprotno od onog sto govori Jurcic! Jurcic govori prvenstveno o porezima, a nema razvoja bez libaralne ekonomije. Treba pogledati primjer Estonije i sve je jasno. Nema nikakvih izgleda da se socijaldemokracijom stigne do blagostanja.Jedino stalna stagnacija i prosjecnost. To sto prosjecan mediokritet zeli sigurno i lagodno radno mjesto, a politicari koji su neustavno preplaceni povlasticama i raznim koruptivnim muckama podilazeci takvima to prikazuju kao moguce je nasto sasvim drugo.

Tko je glasao

gnews, ne slažem se s

gnews,

ne slažem se s tvojim pogledom; naime ono što jurčić govori je da svaki oblik dohotka (od rada, kapitala ili imovine) mora biti oporezovan i mislim da je na primjeru Luke Rajića to postalo svima bolno jasno

širenjem porezne baze otvaraš prostor za smanjenje nekih drugih davanja (konkretno rečeno je da bi se porez na kapitalnu dobit stavio u relaciju sa smanjenjem doprinosa na zdravstvo) čime bi povećao primanja zaposlenih; dakle uzmeš na jednome mjestu da bi dao na drugome

drugo, mi nismo liberalna ekonomija niti smo bilo gdje blizu toga, više od 50% BDPa ovisi o državnoj potrošnji, a kada bi gledao ostatak onda bi uočio da je nesrazmjerno velika brojka financirana vanjskim zaduženjem i "zdrave" potrošnje u stvari imaš vrlo malo
ono što je potrebno učiniti je ispraviti te balanse i učiniti ih održivima, a postojeće stanje nije održivo, neovisno o tome koja vlada je na vlasti

slažem se da je tržište rada kod nas jako rigidno (i to ne toliko sam zakon o radu, koliko je velika nefleksibilnost radne snage), tvrdim da je naša produktivnost vrlo niska, nedavno smo vidjeli kako je hrvatska u samom vrhu po broju bolovanja (i tu smo negdje 4x veći od prosjeka)... neracionalnost je ugrađena u našu državu

uzmi recimo samo ovaj produženi vikend kada stotine tisuća ljudi neće raditi, a već danas u podne će u svim državnim firmama rad biti skraćen. jedna godina ima oko 220-240 radnih dana i taj jedan dan (ponedjeljak) koji se neće raditi u grubu predstavlja 0,4% BDPa ove države i mi smo se tih 0,4% odrekli

mislim da mi imamo puno žganaca za pojesti i reformi za napraviti prije nego što uopće dođemo do točke kada možemo stati, sjesti i probati se dogovoriti hoćemo li u nekom liberalnom smjeru ili nekom socijal-demokratskom smjeru

Tko je glasao

Samo na brzinu. Porezna baza

Samo na brzinu.
Porezna baza se širi ekonomskim rastom i stvaranjem novih poreznih obveznika, pravnih i privatnih. Nikako obuhvaćanjem sve moguće imovine jer se time zadire u sve privatne oblike štednje što stvara negative poticaje, a i takvi porezi stvaraju velike distorizije u radu ekonomije.
Porez na kapitalnu dobit ima itekakve poremećaje u pravilnom, tj. optimalnijem radu tržišta. Utječe na nivo ulaganja i štednje. Porez na kapital nije samo porez na dionice. Lako je samo reći "uzmeš jednome, daš drugome" i javnost to voli. Pogotovo kad je u ime solidarnosti (što god to značilo).
A produktivnost hr radnika je oko $18 na sat, što je dosta nisko, ali zato hr radnik radi puno duže od radnika na zapadu. Pogledaj analizu na mom site, prevest ću na hrvatski brzo, za koji dan.

Tko je glasao

Ispravak mog netočnog

Ispravak mog netočnog navoda.
Produktivnost hr radnika je $14 na sat. Žao mi je što nemam lijepši ispravak.

Tko je glasao

naravno da radi duže jer

naravno da radi duže jer mora nadoknaditi produktivnost, no to nas i dalje ne sprečava da će danas u podne polovica državnih službi raditi skraćeno

eto, štih proba, nazovi MUP u heinzlovoj i pitaj, ako ne rade skraćeno plaćam ručak

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci