Tagovi

Krleža i hrvatska tragedija

Priznajem, nisam neki seriozni poznavatelj djela Miroslava Krleže, više me je zanimao njegov život pa sam ponešto i pisao o mapi Zelengaj, zapravo knjizi Milana Gavrovića „Čovjek iz Krležine mape“ koji opisuje slučaj dr. Đure Vranešića, vlasnika sanatorija Zelengaj u kojem je ovaj doktor, blizak ustašama i nacistima, skrivao Miroslava Krležu neko vrijeme u kaosu Drugog svjetskog rata. Krleža se našao između Đide (Milovan Đilas) i Dide (Kvatarenika), negdje između, na brisanom prostoru raznolikih protivnika i sklonio se na neutralni teren – u umobolnicu Zelengaj. Da su se, po policijskim dokumentima koji su pronađeni u Državnom arhivu Hrvatske na Zelengaju kratko vrijeme, vjerojatno i s Krležom u društvu, skrivali moj djed Adolf Weiss, i njegov brat Eugen Weiss, zaista je sporedno za ovaj tekst, ali ne mogu ne spomenuti tu činjenicu.
„Težak“ Krleža i meni, kao gimnazijalcu, i ljubitelju dobre knjige, upamćen je u mojoj memoriji sjećanja kao nesmiljeni kritičar buržujskog društva i brutalnog kapitalizma (ali i staljinizma), danas tek shvaćam, hrvatski je genij, evropskog pa i svjetskog formata. Da je pisao i objavljivao na jednom od svjetskih jezika, da je bio malo spretniji od Ive Andića u kontaktu s centrima kulturne i druge moći, imala bi hrvatska kultura njega kao Nobelovca, ili bi do 1981. imali dva književna Nobelovca – i Andrića i Miroslava Krležu!
MIROSLAV KRLEŽA rođen je u Zagrebu, 7. 07. 1893., točno prije 120 godina, i umro u svom rodnom gradu krajem. prosinca 1981. kao književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski, ali i jugoslavenski pisac 20. stoljeća, bard hrvatske literature, publicistike, dramatičar, romansijer, pjesnik…
Sam njegov životopis dostatan bi bio za tri dokumentarna i tri igrana filma, a meni nije poznato da je napravljen jedan jedini solidan dokumentarni film o njemu.Rođen u građanskoj obitelji niže-srednjega socijalnoga statusa (razdoblje opisano u dojmljivoj prozi "Djetinjstvo u Agramu"), Krleža pohađa vojnu kadetsku školu u Pečuhu, te neposredno uoči I svjetskoga rata, u doba Balkanskih ratova pod utjecajem jugoslavenske integralističke ideje bježi u Srbiju. Godine 1913. prekida vojni studij u peštanskoj Ludovicejskoj akademiji i preko Pariza i Soluna dolazi u Srbiju s nakanom da bude dobrovoljac u srpskoj vojsci. Osumnjičen je kao špijun i srbijanske ga vlasti protjeruju. Vraća se u Austro-Ugarsku i u Zemunu biva uhićen na osnovi tjeralice Ludoviceuma. U I svjetskom ratu bio je mobiliziran kao domobran i poslan na bojišnicu u istočnoj Europi (Galicija) gdje doživljuje ratne strahote koje su našle odjeka u mnogim njegovim djelima.
Po stvaranju Kraljevine SHS Krleža se, fasciniran Lenjinom i sovjetskom revolucijom, angažira u komunističkom pokretu novonastale države i razvija snažnu spisateljsku djelatnost: u to je doba, gotovo do Radićeva ubojstva, pisao ekavicom kao i niz drugih hrvatskih pisaca (Šimić, Ujević, Cesarec, Majer, Cesarić, Andrić..). Već je potkraj dvadesetih godina prošlog stoljeća dominantan lik u književnom životu jugoslavenske države, a neka od najsnažnijih ostvarenja na svim poljima (poezija, roman, drama, esej, memoarska proza, polemike i publicistika, novelistika) objavljuje u tridesetima, u vrijeme jačanja desnih i lijevih totalitarizama.
IZMEĐU USTAŠA I PARTIZANA
Kako je proveo II svjetski rat, uglavnom je poznato. Ipak, valja podsjetiti: razočaran svim opcijama koje su bile na političko-ideološkom meniju – od liberalno-imperijalnih demokracija koje su mu bile odbojne zbog protuhrvatskih makinacija sila Antante, kasnijih geopolitičkih manipulatora u Versaillesu, preko nacističkog i fašističkog totalitarizma, kojeg je dobro procijenio kao slijepu ulicu civilizacije do komunističke diktature (početni entuzijazam o planiranom društvu socijalne i nacionalne pravde splasnuo je u srazu sa stvarnošću realsocijalizma), Krleža je II svjetski rat dočekao praktički usamljen i posvađen s prijašnjim drugovima iz komunističke partije, označen i kao trockist! Nakon proglašenja NDH Krleža se našao u Zagrebu, gdje ponuđena propusnicu za Italiju, no on to odbija kao što odbija i odlazak u partizane jer mu je svejedno, kao što je Krleža govorio, hoće li ga „Dido (Eugen Dido Kvaternik) ili Đido (Milovan Đilas) ubiti.“ Ubrzo se pokazalo da mu od vlasti NDH nije prijetila smrtna opasnost bez obzira što je Krleža u cijelom predratnom periodu nastupao s izrazito ljevičarskih pozicija. Vlasti tzv. NDH u cilju svenarodne pomirbe nudile su Krleži razne funkcije, no on ih je sve bio odbio.
Neko vrijeme na ledu u doba poraća, reafirmirao ga je i reaktivirao prekid veza Jugoslavije i Kominforma, poslijeratne inačice Kominterne. U klimi kakve-takve liberalizacije pokreće 1950. Jugoslavenski leksikografski zavod, današnji Leksikografski zavod Miroslav Krleža, te istupima i referatima djeluje kao poticatelj umjetničke slobode i oslobađanja od stega socrealizma. Do kraja života djeluje u Leksikografskom zavodu, a zadnje godine provodi narušenoga zdravlja i poluparaliziran. To je razdoblje Krležina života iscrpno prikazano u nekonvencionalnim višetomnim monografijama njegova Eckermanna, Enesa Čengića (S Krležom iz dana u dan, I-IV).
Krležin kip u Zagrebu, Marije Ujević možda najbolje prikazuje Krležinu stamenost, nepopustljivost, uvjerenje da put kojim kroči je njegov izbor i nema ustupaka bilo kojoj političkoj strani, bit će to Krležina gvozdena linija, pa izgleda da nije slučajno da je stanovao u kući na Gvozdu. Neki će u njemu vidjeti i prilagođavanje okolini i socijalističkom sustavu, pa i život pun privilegija.
BEZ DUHOVNIH NASLJEDNIKA
Ono zbog čega pišem ovaj tekst je neshvaćanje Krležina djela i estradizacija jednog sporednog toka njegove misli i pisanja. Od svojih davnih početaka hrvatska kultura ne poznaje književnu riječ koja je u svom moćnom izrazu, utjecala na njen život, kao što već duga desetljeća naše suvremenosti utječe riječ Miroslava Krleže – pisao je akademik i predsjednik JAZU dr. Grga Novak povodom 80-tog rođendana Krleže., nakon čega je i tiskana monografija o Krleži, koju evo, imam pred očima. Gledam tko je sve onda pisao o Krleži i pitam se zar nitko od tih osoba nema duhovne nasljednike koji bi i danas, 2013. rekli pokoju mudru i dubokoumnu o Krleži?? Anić, Brozović, Ćale, Ćrnja, Engelsfeld, Đurčinov, Finka, Frangeš, Gligorić, Kreft Mandić, Matvejević, Peić, Dragan M. Jeremić, Miroslav Šicel, Josip Vidmar… Što se dogodilo da je vijest o Krležinoj 120 godišnjici rođenja, i manifestacijama s tim u vezi, zadnja vijest središnjeg TV dnevnika HRT-a, 7.07. 2013., među onim vijestima koje se daju za relaksaciju, na kraju crne kronike i loših vijesti naših informativnih emisija... Ne sporim kompetentnost Velimira Viskovića i Mani Gotovac da govore o Krleži, ali pitam se imaju li išta reći o njemu aktualni i popularni pisci, glumci… Hrvatske pa i stranih literatura o Krleži - recimo, što bi danas o Krleži rekao Igor Mandić. Predrag Matvejević, Miljenko Jergović, Rade Šerbedžija, Daša Drndić, Seid Serdarević, Lujo Bauer, Nenad Popović, Vladimir Arsenijević, Ivan Ivanji, Alida Bremer..?? Da li je HRT zaista mjesto ljenguza, neobrazovanih urednika i novinara, ravnatelja-faraona i “dobrih nogu“, a ne institucija gdje se ne može napraviti ni nešto slično libru Miljenka Smoje???
Naravno, i erotičnost i erotika je dio Krležina opusa, ali uz sve poštovanje Mani Gotovac, i njene smjele teatarsko - estradne uvjerljivosti i izričaja, moglo bi se shvatiti – pogrešno - da je Krleža bio erotoman, kojem nije iz glave desetljećima izlazio lik barunice Glembay Castelli, i njegove Leposave Bele Krleža, glumice koja je majstorski igrala barunicu Castelli u drami „Gospoda Glembajevi“. Ono što je rasap jedne dobrostojeće buržujske obitelji, njen psihološki, moralni i financijski slom, uoči I svjetskog rata, taj društveni okvir koji drastično sliči današnjem, stotinu puta je važniji od same barunice Glembaj-Castelli. Čak i jedno obično guglanje, gdje su kratke informacije o liku i djelu Krleže bili bi dovoljni da ga se koliko-toliko realno smjesti u hrvatsku književnost, i političke opcije, i kako to Krleži pristoji.
Živeći u Beču, prodajući knjige, susretao sam i znalce Krležina djela, Austrijance, slaviste i druge koji su mi s velikim oduševljenjem govorili o Krleži, Baladama Petrice Kerempuha, prijevodu Balada na njemački, koji je učinila Ina Jun Brioda, balada za koje se mislilo da su neprevedive s kajkavštine na bilo koji strani jezik, pa i na njemački.
Miroslav Krleža ispratio je na posljednji počinak Austro-Ugarsku i nitko bolje od njega nije oslikao propast Austro-Ugarske monarhije koja je premrežila velik i bogat teritorij svojim činovnicima, zakonima, ali i kapital-interesima. Koja je sličnost današnje Evropske zajednice s pokojnom „kakanijom“ kako je Krleža posprdno zvao Austro -Ugarsku??.
KRLEŽA KAO GLASNIK APOKALIPTIČKIH VREMENA
Ignac Glembay je bankar po zanimanju, tajni savjetnik; u Gospodi Glembajevima kao likovi se pojavljuju pravni savjetnici, liječnici, svećenici-ispovjednici, dominikanke, ali i kućna pomoćnica, obespravljena raja (kamerdineri, sobarice) koje barunica, ali i ostali gaze, sve do pokazivanja bahatosti, neprezenja od zločina, samoubojstava… Zapravo, Glembajevi nose poruku apolkapliptičkih vremena, vremena prijevara, laži, krađe, političko-policijskih smicalica, svih mogućih opačina koje predratno vrijeme i vrijeme pred raspad Kakanije, nosi. Drama je napisana i objavljena 1929. i u to vrijeme praizvedena – u vrijeme kada monarhističko jugoslavensko društvo potresaju korupcija, dominacija stranog kapitala, nesposobnost nacionalnih pseudoelita da išta ozbiljnije učine u rješavanju nacionalnog pitanja, ali i da uspostave kakvu-takvu socijalnu ravnotežu između brutalnih kapitalista i onih koji žive, ili pokušavaju živjeti, od svog rada.
Usuđujem se zaključiti da posmrtna slava nije onakva kakvu je Krleža zaslužio. Moguće je o njemu misliti i kao lijevom, kao desnom, kao boljševiku i salon-ljevičaru, ali i potpisniku Deklaracije o hrvatskom jeziku, moguće je o njemu razgovarati ovisno o fazama u njegovu duhovnom razvoju (primjerice, fazi žestoke kritike klerikalizma, suprotstavljanju Kaptolu, crnim mantijama, kritičaru židovstva, blasfemije, filistarstva s jedne strane, no i simpatizeru umjetnika, orijentalnog, Tita, socijalizma… s druge strane, ali, post mortem rečeno, s podosta odmaka i od njegova rođenja i od njegove smrti, Krleži nije uzvraćena lucidnost, erudicija, genijalnost, bogatstvo jezičnog izričaja, angažman u korist poniženih i uvrijeđenih, koju je, i pored svih čuvanja žive glave i poneke privilegije, pa i poneke provokacije, nosio na ponos narodu iz kojeg je potekao.
Jer, pitati da li je postojala neka barunica Glembaj - Castelli u stvarnom životu za Krležu, i svoditi zamalo cijelu priču o Krleži na pitanje, kako bi to mladež, i ne samo mladež 2013. rekla, da li joj ga je stavio, da li se Belina obitelj suprotstavljala njenu odabiru mladoženje, i pored sve iskrenosti Mani Gotovac, nije dovoljno, kao što nije dovoljno ono što je govorio Velimir Visković, ma koliko se trudio Krležu i njegov lik i djelo prezentirati javnosti koja Krležu, ipak, kao više puta do sada, zaobilazi u širokom luku. Bojim se da su na djelu bili jednako moderni Glembajevi, hrvatska i druge pseudoelite, koji zaobilaze narkotički uspavan hrvatski narod (i druge narode), koliko i desničarski diskurs hrvatske inteligencije koji Krležu doživljava „crvenim buržujem“.
TIHA OSVETA KRLEŽI??
Ili je to sve samo tiha osveta Krleži, i za ove rečenice: „Svi narodi njeguju svoj nacionalizam po istom pravilu, na isti način, po istom modelu, istim riječima, svi narodi bez izuzetka obmanjuju sebe i svijet oko sebe svojim nekim rasnim, specifičnim, genijalnim svojstvima i vrijednostima,, i, tako. deklamirajući o sebi vjekovima uvijek iste litanije, svi narodi pjevaju povišenim glasom u pluralisu maiestaticusu“ (1962., , Panorama pogleda, pojava i pojmova“, II izdanje, Sarajevo, 1982.. izbor Anđelka Malinara)
Hrvatska tragedija danas ima bezbroj aspekata, no jedan je neosporan: hrvatska inteligencija je tanušan sloj slobodno mislećih ljudi, i još uvijek se pretežno bavi s onima istočno od Drine, Beogradom, sada će se ubrzo prebaciti na Bruxelles i Strasbourg, i/li prebrojavati tko je od nas ZA, a tko PROTIV Hrvatske i Hrvata, tko je još bivši udbaš i jugoslavenofil odnosno jugonostalgičar.
A tko je ono rekao i zapisao naoko banalnu rečenicu „Sačuvaj me Bože hrvatske inteligencije i srpskog junaštva“???
Krleža i Filip Latinović tako, nakon dugog izbivanja i lutanja, nikako da se vrate kući, a ako se to i dogodi susrest će se sa hladnom kvakom na nekim gornjogradskim vratima.

(7.07.2013.)

(Napomena: Ovo je neznatno kraća verzija teksta objavljenog na portalu www.tacno.net).

Komentari

Viktor napada ove

s lijeva koji su već pali u nemilost i koji su skoro pali, drmaju se.

Desne po defaultu.

Tomić je nižerazredno piskaralo jeftinog humora i jeftine satire, a Jergi je to isto na kvadrat.

Nisi ništa propustio, ako Jergija nisi čitao.

Otprilike ,kao kad Cigo priča viceve kojima ponižava Rome.

Čovac je jednostavno angažiran, vidi što je lukrativno i udri....

Od nečeg se mora živjeti.

sve dobro...

Tko je glasao

Kaj vi svi brijete?!?

Tko se odriče Krleže? Eno ga lijepo u lektiri, redovit je na daskama, a i na ekranu. Sve u svemu, tema koje nema...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

@Bigulica

Prigodom 120 godina od rođenja i na daskama u Beogradu, i na evropskim pozornicama! 23 godine Krleža je sustavno prešućivan u javnosti ili tendenciozno interpretiran!
Manje-više sve što danas gledamo na TV ekranu je snimljeno do 1991.
Briješ pogrešno!

Lj.R.Weiss

Tko je glasao

Vladavina sapunica i cajki

Nije Krleža prešićivan (nauštrb nekog), nego mi više uopće nemamo kulturnog programa za malo zahtjevniju publiku (IQ>65).

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Ideoloskim svojatanjem Krleze

Ideoloskim svojatanjem Krleze dosli smo do nevidenih izoblicenja na ionako zakrzljaloj i jadnoj intelektualnoj sceni, a na kakvu je se za zivota zestoko zalio i sam Miroslav. Stvar je utoliko jasna i po logici stvari nedvojbena da je cisti zicer biti na nazovimo to "protu" Krlezijanskoj strani.
To je ta nuspojava genija da zbog opcih prirodnih zakona stvara vise magnetizma prema gluposti nego obrnuto, a da se sve i svakoga moze jos dodatno krivotvoriti i retusirati (a u principu usutkati) vidimo i po sudbini pjesnika Vlade Gotovca.

Tko je glasao

smetao je, smeta i smeta će

@LJ.R.W.
Krleža je svim vlastima i nazovi književnicima smetao, smeta i smeta će.
Čitam komentare i pomalo se smješkam. Kažu da se o ukusima ne raspravlja. No o Krleži se raspravlja i jučer i danas i sutra. Zapravo nikada nije bio aktualniji nego sada. Često sam znao sa pokojnim Ivom Serdarom i Gumbekom ( Mladen Crnobrnja) razgovarati o Krleži.
Danas se o Krleži može i mora govoriti kao o klasičnoj muzici vs cajki.
Da ostanemo u političkom tonu predlažem svima (koji misle kako je Krleža zastario)
da iz Balada Petrice Kerempuha pročitaju Lamentaciju o štibri i usporede to s Linićevim lamentacijama.
Nije dovoljno čitati romane i pripovjetke. U opusu zvanom Eseji „Deset krvavih godina“ Politički antibarbarus“ „Moj obračun s njima“ i drugi padaju maske mnogih dotada neprikosnovenih lidera Hrvatskih stranaka i političkog života.
30-tih godina Fritz sljedbenik ljevičarskih političkih nazora prvi ukazuje na Staljinove zločine, i tadašnje težnje socrealizma. To ga dovodi u izolaciju od strane partijskog rukovodstva FNRJ.
Taj „grijeh“ jedan je od glavnih razloga što nije nominiran za Nobelovu nagradu za kniževnost, koju je zasluženo dobio manje revolucionarni i manje prgavi Ivo Andrić za svoje veliko i dobro djelo. Uvijek sam se pitao .
Zašto genijalci u borbi sam protiv sviju navek ostanu samo genijalci ?

PS . Otišel bi Krleža u Partizane da su po njega poslali Lolu Ribara. No došel je neki ilegalac sumnjiv Krleži i on odustaje. Po Nazora se išlo daleko pametnije.

Tko je glasao

Nazora su zaje.. pa je

Nazora su zaje.. pa je otisao.. poslije nije bas bilo pametno da se zurikne, a ne vjerujem ni da bi ga pustili..
No Krleza je bio ljevicar, kao sto je bilo normalno za ocekivati od intelektualca 30tih godina, za razliku od Nazora... koji sa otim svi nikakve veze nije imao, kao ni sa partizanima, osim kaj su ga malo prosetavali za PP.. a on si je sam sebi bil vazan..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

uvijek je tak

@lunoprof
Kod nas uvijek netko nekog zaje... Evo samo jš jednog primjera.
Miljenko Smoje. Zakon, ikona dalmatinaca, Splita. Što mu rade danas? današnji "pisci", novinari koji nisu dostojni ni da mu pero umču u tintu, o njemu govore kao o komunjari, ovom, onom, umjesto da se pokriju po ušima i zaista se sve svodi na onom oprostite na izrazu;
"Na mrtva vuka i zec kurac vadi"

Tko je glasao

cuj ti mene... smoje je

cuj ti mene... smoje je svakako bija faca, pravi fetivi splicanin po motu.... dakle imao je veliku dozu humora, dalmatinskog humora.. no ne valja mu zaboraviti ni zasluge za turizam kad su on i butkovic, iskljucivo radi kontrole i "neutralne" procjene pozderali sve fino sta se moglo po ovom ili onom poslije hvaljenom restoranu... isto vrijedi i za izlete, vizite i slicno.. ipak bio je vise svoj nego "njihov"..

no i uz sve to nabrojeno, ni njega ni nazora, ne treba smatrati negativnim likovima vec naprosto obicnim ljudima sa nekom posebnom kvalitetom zbog koje su postali poznati..

za razliku i posve neuporedivo od nabrojenih, kao i mnogih drugih nenabrojenih... krleza je bio intelektualac..

ja bih zato rado prestala sa usporedbama, paralelama eklipsama i parabolama... jer je posve svaka od slicnih usporedbi potpuno neprikladna... nema se naprosto sto usporedivati..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

???

Nazor nije intelektualac?? Čovjek studirao u Grazu, akademik, prevodio Dante i Shakespearea i kažeš nije intelektualac?

Ako ti tako presumpiraš, ok...

Tko je glasao

a smoje je volija pase i

a smoje je volija pase i dobroga vina.. pogotovo sarka, koji je volija pohane snicele..

daj se zberi mali, smiri nervozu.. smesan si sa ovim "provokativnim" ispadima.. valjda si zgledas "faca".. no meni se stvarno ne da naprdivati da bi tebe zabavljala.. dosadno mi je to..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

dušice draga

Ovo je, navodno, portal gdje ljudi raspravljaju. Prema tome, niti koga zabavljaš, niti me briga jel tebi dosadno ili nije.

Ili tipkaj, ili nemoj. A na svakom je sudioniku da komentira javno napisano. Pa ću si ja tako dozvoliti reći da mi je čudna izjava da jedan Vladimir Nazor nije intelektualac, već se, kao, dao, upregnuti u "partijska kola", te ga to valjda - degradira, što li?

Tko je glasao

Cvrčak I cvrči, cvrči

Cvrčak

I cvrči, cvrči cvrčak na čvoru crne smrče
Svoj trohej zaglušljivi, svoj zvučni, teški jamb...
Podne je. - Kao voda tišinom razl'jeva se.
Sunčani ditiramb.

I pjeva: "Ja sam danas ispio sunce plamno.
I žilice su moje nabrekle ko potoci.
U utrobi se mojoj ljuljuška more tamno.
Na leđima mi šuma, što nagli trgnu srh.
Dv'je st'jene, dva obronka postaše moji boci,
A glava - gorski vrh."

I cvrči, cvrči cvrčak na čvoru crne smrče,
Dok sunce s neba lije na zemlju žar i plam:
"Zemniče, ja sam himna što bruji za oltarom,
Dok šuti gordi hram.

... Izađi! - Što se kriješ pod krošnjom, u rupama?
Na kamu puž se sunča, na travi grije crv!
Rominja s vedra neba ko kiša od iskara
Sunčana sveta krv.

... Izađi - ti, koj' niknu iz zuba ljuta zmaja,
Da budeš grm što gori, luk napet, plamen mač,
Al raznježi ti dušu milinje cvjetnog maja,
Al omekša ti srce jesenjih voda plač.

... Zaprznio te mrak,
Po zemlji sipaš žuč.
A tebe zemlja rodi da budeš čil i jak,
Da nosiš u njedrima radosti zlatni ključ.

... Ja gutam žar sunčani.
I osjećam u sebi, gdje struje šumne r'jeke,
Šumore zelen-luzi svjetlošću obasjani,
Klokoće vrelo, more pjeni se i krkoči,
Modri se grožđe, i zri bobulja sure smreke,
Niz bor se smola toči.

... Zemniče, ja sam pjan.
Oh, sunca, sunca, sunca.
Još led mi noge trni,
Pred očma još se crni
Odurni zimski san."

I cvrči bez prekida, šiba teškim ritmom
Goleti ugrijane, lug mrtvi, sparni zrak.
Trepeće oštra pjesma ko vjetra na krilima
Dugačak svilen trak.
I pjeva: "Slava zemlji i suncu i talasu!
Dajte mi kaplju rose na kori jasenovoj,
I kaplju žuta soka na bobi na smrekovoj.
Al velju snagu novu podajte mome glasu.

... Sunčeve žice idu od neba pa do zemlje,
Napete kao strune. Golema harfa sja.
Mnogo je ruku dira. - Nebesa zabrujaše,
I sluša zemlja sva.
Mir je na vodi, muk je u docu i luzima,
Al čujem velje srce, gdje kuca sred dubine:
Bojiš se, zemljo majko, da onim pod prstima
Ne zamre pjev sunčani, žica se ne prekine.

... Zemniče, čuješ poj?
Šumi ko srebrn-more,
Zuji ko pčelâ roj.
I pjeva: "Sv'jet je lijep, a život dar je s neba,
Al žeđa nek ti bude velika, ljuta glad.
Pa gutaj vatru moju i siši ml'jeko moje,
I bit ćeš sveđer mlad.

... Oh, sunca, sunca, sunca!
I vonja sa doline
I vjetra sa vrhunca!

... Zemniče, ja sam pjan.
Gle, iza žbuna viri,
Pomamnu pjesmu sviri
Na fruli nagi Pan."

I cvrči, cvrči cvrčak na čvoru crne smrče
Svoj trohej zaglušljivi, svoj zvučni, teški jamb.
Podne je. - Kao voda tišinom razl'jeva se
Sunčani ditiramb.

vidi @zappy kako je ovaj cvrcak lijep, kako fino, ritmicki pjeva i ponavlja svoju pjesmu... svoju pjesmu..
kako je zanimljiv, kako ne dosaduje, kako uziva u svakom svojem trenutku.. opijen..
bez da postavlja izmisljena pitanja i odgovore, bez da objasnjava tude komentare besmislenim ponavljanjem neceg sto nije izreceno, . taj cvrcak je tako samodostatan, ne ulaguje se.. ljudskom svijetu.. zna da je lijep sam po sebi, taj nagi pan..

naprosto uziva taj cvrcak u svom danu... tako razlicito od tebe..

Sunčani ditiramb

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

@lunprof

O ukusima se na raspravlja!
-------------
Neje nigdar bilo da gnida ni bilo,

pak bome ni ve je ne da gnida ne je.

Zniknule su vun s horvackega kala

po katerem vedno prasica je scala,

pak si svoje papke proti nebu dižeju,

s črlenim jezikom Isusov križ ližeju.

Krvava im leva išče zvezdu stišče,

dok desna, pogana, šiju brata išče

da ju fest zavrne, prereže zoprnu,

kajti naj bo jasno – Lucifer se vrnul!

I tak vam velim – ne je nigdar bilo,

a kakor zgledi ni tisoč let ne bu,

pošteneg človeka v rit si ne pojebu!

A puk naš to glede (se taj narod vede) –

znebiti se nemre tisućletne bede,

pak mu još ostane v klet, da gre si pit.

A ondak pak bratec – nastavi si rit!

(1992.)

Pjesma je nastala 1992. godine, no objavljena je tek kasnije u zbirci poezije jednog pjesnika, Na portal www.tacno.net je stavljena povodom 120 godišnjice Krležina rođenja.
Dakle, nije Krleža, ali je utjecaj Krleže očigledan! Možda bi bilo dobro da netko stavi link na odlomak iz Krležinih Balada Petrice Kerempuha!??

Lj.R.Weiss

Tko je glasao

Gdje si vidio ikakvu raspravu

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

I kaj ti mislis da si blize

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

mogel si reci da igras pref

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

veze s vezom

Vjerojatno je zato objavio "Partizanske pjesme", u ratu bio predsjednik IO Zavnoh-a, te nakon rata prvi predsjednik Hrvatskog Sabora.

Tko je glasao

I sto si mislio time reci a

I sto si mislio time reci a da je u suprotnosti sa mojim komentarom?

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Mislio je reći

da je on metroseksualac, i da je to različito! :)) I da drugi, poput tebe, to ne shvaćaju! :))

Tko je glasao

Meni su najbolji

Meni su najbolji Glembajevi.

Iako se ne slažem sa svim Krležinim umotvornima, moram priznati da u nekima (poput ove) osjećam da su nam misli srasle:

"Jedno je kozmopolitska literatura zapadnih velegradova, a drugo politička stvarnost porobljenog naroda kojem pripadaš. Nije isto pisati liriku kao kolonijalno fijakersko kljuse koje sa svojim narodom tegli tudje fijakere: „La marquise sorti a cinq heueres“ ili se vozikati u kočiji kao prava autentična markiza."

:)

Tko je glasao

...krajem sedamdesetih mi se

...krajem sedamdesetih mi se više puta događalo da se nađem u istom prostoru s velikim Krležom. On nije znao da postojim a ja, obrnuto, poznavao sam skoro sve što je objavio.
...posljednji put sam sjedio za stolom do njegovog u Šumskom dvoru na Cmroku...
...a posljednje što sam o tom mjestu čuo je...
Šumski dvor uredit ću po uzoru na Bvlgari i Cavalli - Globus.hr
globus.jutarnji.hr/.../sumski-dvor-uredit-cu-po-uzoru-na-bvlgari-i-cavalli‎
Kultni zagrebački restoran Šumski dvor na Cmroku, koji je već godinama zapušten, a od prošle je godine u vlasništvu poduzetnika Željka Keruma, splitskog ...
ili
Nekretnina splitskog gradaonačelnika Željka Keruma na Prekrižju, sada derutni restoran Šumski dvor, uskoro bi trebao vratiti stari sjaj. Splitski gradonačelnik, kako kaže, za nekretninu je izdvojio 5 milijuna eura, a u obnovu bi se trebalo krenuti za dva tjedna, piše Večernji list.
Budući da je izrada projekta pri kraju kazao je kako će to biti najekskluzivniji restoran u gradu, te da bi sama obnova trebala biti gotova do ljeta. Upravo zato što bi mu namjena trebala biti ista kao i 70-tih, kada je bio glavno okupljalište Zagrepčana, obnova ne bi trebala trajati više od predviđenog kazao je splitski gradonačelnik. Jedino što nije htio otkriti je koliko će novca uložiti u obnovu.
Građani se prisjećaju boljih dana samog restorana, smatrajući da je vrijeme da se nešto poduzme, te ako vlasnik ne učini ono što je obećao u nekom realnom roku, za sve bi se trebao pobrinuti Grad.
3. SIJEčNJA 2012.
...sve ključne riječi su tu, ...kultni, nekretnina, Splitski gradonačelnik, (fali Zagrebački gradonačelnik), milijuni €, stari sjaj, poduzetnik, izrada projekta, građani, bolji dani, obnova, " ...za sve bi se trebao pobrinuti Grad.", realni rok, najekskluzivniji, Zagrepčani...
...sav vokabular je tu za jednu dobru commediu dell'arte, samo nema artista da ju uobliči...
...

Tko je glasao

Ovaj komentar

me je doveo na rub suza! :)

Nisam pojma imala o svemu tome glede "Šumskog dvora"! Mislila sam da je s njim sve u redu, a da samo sa mnom nije u redu, zato jer me, dijelom standard, a dijelom odustajanje od društvenog života, odavno više ne dovodi do "Šumskog dvora".

A kad tamo..... I tamo Kerum! Grozno!

Tko je glasao

...ne tuguj, bit će to na

...ne tuguj, bit će to na kraju, predviđam, "Massage Bodywork & Wellness Haven Zagi", maštovitog imena i s potrebnijim uslugama brige za tjelo nego neko okupljalište duha... i svi sretni i zadovoljni...

Tko je glasao

...

Još da je "spa" nekako ugurati u naziv i bit će sve ok :)

Tko je glasao

dvoumio sam se...

...uklopiti spa ili hamam pa odustao
...sudeći po zaredalim Turskim serijalima...prije će biti "Hamam"..

Tko je glasao

...dodao bih, lako je danas

...dodao bih, lako je danas pripadati političkom i intelektualnom i ideološkom establišmentu...
...i medijskom i poslovnom i vjerskom establišmentu...
...lako je dok im kobac s Gvozda, polemičar i erudita i esteta ne bdije nad glupostima i neukusom, kada nemaju straha od toga da budu uzeti u đir od "onog koji prezire mediokritete", kada nema opasnosti da ih Krleža ili netko njega dostojan društveno ocjeni i stavi ad acta...da ih sažvače skupa s njihovim oportunizmom i temperamentno izda dijagnozu...autoritativno i neopozivo...laka vremena u kojima je sve moguće...

Tko je glasao

Od cijelog Krleže danas je

Od cijelog Krleže danas je aktualno i čitljivo vrlo malo knjiga, i to čita generacija ljudi kojih uskoro neće biti, naime ljudi koje još uvijek zanima povijest Hrvatske od hrvatsko-ugarske nagodbe do prvog rata i 10 krvavih godina do stvaranja Jugoslavije.
Kad iščezne i ova posljednja generacija čitatelja Krleže, nestaće i Krleža.To je usud vremena.
Tako će iščeznuti i, po mom mišljenju, jedinstvena i magistralna knjiga hrvatske književnosti - " Zastave ".
Tko danas više zna tko je Kamilo Emerički, i kamo taj jedinstveni hrvatski lik uopće spada?

Tko je glasao

Od cijelog Krleže

pitaj boga što je aktuelno, ali - čitljivo je sve!

Ne izumiru čitatelji Krleže, nego izumiru čitatelji kao takvi!

Ostaju samo guglisti!

No, i taj problem će se već nekako riješiti..... Predviđam da će se za koju godinu iz školskog programa izbaciti obaveza čitanja lektire..... Zakonodavac će popustiti pod pritiskom gnjevne demokratske javnosti koja postavlja opravdano pitanje: "Zašto našu djecu tlačite Homerom, Marulićem, Držićem, Krležom.....? Djeca to ne razumiju, a i za što bi im to trebalo u životu?"

Ja sam "Zastave" progutala kao klinka od 18 godina..... Svoju klinku nisam uspjela nagovoriti da učini to isto......

Tko je glasao

zastave

zastave? i nisu te dirnule, kao što vidim.A i kako bi djevojku od 18 godina. Zastave su knjiga jednog starca, pod kraj života, koji je na pitanje koje su najbolje godine u životu, rekao, sedamdesete, samo imaju jednu manu, ne traju dugo.

Tko je glasao

Oprosti,

kako to misliš: "nisu me dirnule"???? Ne razumijem!

Tko je glasao

zastave su magistralne

zastave su magistralne knjižuretina u hrvatskoj književnosti, kao Teslina munja na hrvatskom književnom nebu. Kamilo Emerički je jedan drugi Krleža, koji živi na mostu između hrvatsko-ugarske nagodbe i stvaranja Jugoslavije, hrvatski nacionalist koji piše vatrene antimađarske filipike, ekstrovertiran i angažirani intelektualac, razapet između fenomenalnih i živih likova, svog oca u mađarskoj administraciji, neponovljivog i svugdje snalazećeg Trupca, prijatelja Joje, Ane, koja ga ne razumije, niti ga želi razumjeti.... i samog sebe, urbanog neurotika.

Hoću reći, ne vidim šta bi djevojčicu od 18 godina privuklo liku Kamila Emeričkog, a da nije upoznata sa hrvatsko-ugarskom nagodbom, sa balkanskim ratovima, sa Prvim ratom, stvaranjem Kraljevine Jugoslavije, Trumbićem i Supilom......i počecima stvaranja KPJ

Foma Fomič, koliko ja mogu ocijeniti nickname, ni danas nije osoba od takvih interesa, a kamoli sa 18 godina.

Kad sam zaklopio posljednju stranicu Zastava, ja sam bio potpuno prazan. Jedino čega sam se mogao sjetiti bilo je Krležino razmišljanje o Michelangelu, na marginama nekog putovanja u Italiju, i došao sam do istog pitanja: taj Krleža, dotični, kako se uopće usudio napisati takvu knjigu?

Tko je glasao

U to doba su

djevojčice od 18 godina u gimnaziji učile i povijest..... pa su tako imale osnovna saznanja o Hrvatsko-ugarskoj nagodbi, Balkanskim ratovima, stvaranju Kraljevine Jugoslavije itd..... Zatim su, čitajući razne stvari što su im dolazile pod ruku, između ostaloga i Zastave, ta osnovna saznanja malo po malo proširivale......

A sad se baš pitam kako i koliko "ti možeš ocijeniti nickname Foma Fomič"?...... Da pokušam ja ocijeniti tvoj - pa da vidim kako je to? :))

(Inače, meni su "Balade Petrice Kerempuha" na prvom mjestu u Krležinom književnom djelu. Izmisliti jedan takav jezik da bi se na tom izmišljenom jeziku opjevalo "babu koja cmizdri pod galgama", da bi "smardljivi tarputec" spoznavao kako "ni med cvetjem ni pravice" itd. - to je senzacionalno književno majstorstvo!)

Tko je glasao

ako sam te bilo čime

ako sam te bilo čime uvrijedio, ja se ispričavam, ali šta ti ja mogu, sama nadolijevaš benzin na vatru.
Inače, meni su "Balade Petrice Kerempuha" na prvom mjestu u Krležinom književnom djelu. Izmisliti jedan takav jezik da bi se na tom izmišljenom jeziku opjevalo "babu koja cmizdri pod galgama", da bi "smardljivi tarputec" spoznavao kako "ni med cvetjem ni pravice" itd. - to je senzacionalno književno majstorstvo!

Izmišljen jezik!? Halo, Fomička! Kakav izmišljen jezik?

Tko je glasao

Halo!

Kakav benzin na kakvu vatru za zaključak o - mom nicknameu????

Izmišljen jezik: jezik koji predstavlja "naddijalektalnu kajkavsku sintezu", koji "uključuje raznolike dijalektalne supstrate", u kojem se očituju "interdijalektalna prožimanja",koji "posjeduje sve značajke autorskog jezika", itd.

Podvlačim:SVE ZNAČAJKE AUTORSKOG JEZIKA! Eto, to sam mislila kada sam napisala "izmišljen jezik", i nadala sam se da se to podrazumijeva.

Nisam se nadala da će se misliti kako tvrdim da je Krleža "izmislio" esperanto, ili nešto slično.

Tko je glasao

balade nisu nastale kao

balade nisu nastale kao "naddijalektalna kajkavska sinteza" nego kao dio literarne rekonstrukcije jednog poluživog jezika u kontekstu Krležinog shvaćanja ilirskog južnoslavjanstva, njegovog shvaćanja Gaja, Demetra i Vraza, i nasilne primjene istočno hercegovačke štokavske ijekavice u narod kojim tim jezikom nikada nije govorio. Vjerojatno ti je poznato što je u tom smislu Krleža mislio o Štrosmajeru i jugoslavenskoj akademiji u zemlji nepismenih, o Meštroviću kao kreatoru jugoslavenskog mita, i još nekim stvarima koje danas više nikoga ne zanimaju.

Tko je glasao

Kako god - na volju ti!

Ja sam napisala "izmišljen jezik" nad čime si se, ajmo reć', "zacenio" od čuđenja, dočim si ti napisao "literarna rekonstrukcija jednog poluživog jezika", uz oštru napomenu da to nipošto ne znači: "naddijalektalna kajkavska sinteza"...... Bojim se da ipak govorimo o jednoj te istoj stvari, te da nema potrebe o tome pretjerano raspravljati.

"Naddijalektalna sinteza" stoga što Krleža tu nije crpio samo, i jedino, i isključivo iz kajkavskog dijalekta, niti samo i jedino i isključivo iz suvremenog, dakle, živog, govorećeg dijalekta. Crpio je s raznih strana, crpio je iz prošlosti, crpio je iz latinskog, njemačkog..... Crpio je odasvud, i stvorio, kako ja rekoh, taj divni "izmišljeni jezik" Balada, ili kako ti reče: "literarnu rekonstrukciju", ili još točnije: "literarnu konstrukciju". Ili, kao što reče draga Wiki: "autorski jezik".

Eto, možda se možemo zadržati na tom "autorskom jeziku": dakle, meni osobno je to što je Krleža stvorio na tom autorskom jeziku, i što se zove "Balade Petrice Kerempuha" - najdraže i najvrjednije u njegovom književnom djelu.

Tko je glasao

tim jezikom je govorila moja

tim jezikom je govorila moja baba, živopisnim, živim, tekućim, nikada joj ni riječ nije sfalila.Ali, ona je umrla, i jezik zajedno s njom. Ja sam baba cmizdri pod galgami znao napamet od ranog djetinjstva. Balade su ostale samo kao podsjetnik da su moji preci nekad davno govorili jezik, koji bih ja danas trebao zvati " materinji ".

Tko je glasao

Čini ti se

da je tvoja baba govorila "tim jezikom"! U tome i jest veličina i kreativna snaga tog jezika Balada - naime, "da se čini" da je on živ, zbiljski, aktivan jezik, a zapravo je, kao što si sam napisao, to jedna genijalna "literarna rekonstrukcija".

Nažalost, nemam ih pri ruci, pa da te pitam je li tvoja baba zaista u svom kajkavskom raspolagala svim tim krležijanskim domislicama iz Balada?

Kladim se da nije!

I možda je tu negdje skutrena i sama suština "krležijanskog problema"..... On je s jedne strane zagrabio daleko preko okvira kulture iz koje je potekao i u koju je bio usađen, i koja je bila previše nedostatna da bi poslužila kao nužni okvir za jedno vrsno književno djelo.

Stoga je on svojim pisanjem pretendirao stvoriti sam taj okvir, samu tu kulturu koja je nedostajala da bi u njoj neki Glembajevi ili Emerički, ili Latinovići, ili Križovci.... bili uvjerljivi stvorovi koji nas se tiču, i koji govore nešto "univerzalno" o nama samima......

Međutim, Krleža se istovremeno iscrpljivao u referiranju na aktuelno, na ono "dnevno", na ono zaista prolazno, ono što podliježe njegovoj vlastitoj rečenici: "In hundert Jahren alles vergessen" ("za sto godina sve će biti zaboravljeno"), i u tom aspektu je, nažalost, ali i u skladu s nekom "višom pravdom" - zaboravljen!.....

On je naprosto nesretna figura.... Velika figura za koju se nije našlo mjesta.... Nešto poput golemog trokrilnog ormara kojega se ne može ugurati u sobicu od četiri kvadrata......

On naprosto nije uspio učiniti ono što su učinili holivudski klasici, koji su izmislili filmski žanr što je poslužio da se doseljenicima u Ameriku izmisli "američka povijest", i da se još ostatak svijeta uvjeri u zanimljivost i "univerzalnost" tako stvorene "povijesti".....

Krleža je samo-razapeta figura....

Tko je glasao

razapetost kao sretan izbor

“Treba ostati logičan, jer bilo kako bilo, logika nikada nije nepouzdan vodič.
Istina je: bio sam prilično sam, ali osamljenost još uvijek nije dokaz da čovjek nema pravo.”
....na rubu pameti

“Već osamnaest milijuna godina hodamo na stražnjim nogama a još smo četveronošci uglavnom svi I što to znači znati čitati i pisati kada pišemo već sigurno dulje od pedeset hiljada godina a svakih se stotinu godina rodi po jedan čovjek koji umije doista pisati a njega ne čita nitko”
....povratak Filipa Latinovitza

Tko je glasao

Hehe

Krleža, svaka mu inače čast, nije puno znao o flori ako je mogao napisati "smardljivi tarputec" :)

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

"Ni med

cvetjem ni pravice,
rekel to je fijolice
smardljivi tarputec."

Itd.

Nemam pojma da li "tarputec" smrdi ili ne, ali nadam se da barem - ne miriši. :)) Smisao pjesme je, naime, u opreci između mirisnog, poželjnog i skupocjenog cvijeća - i neuglednog drača, trave, poljskog cvijeća.... koje nitko ne zamjećuje i ne cijeni.

Tko je glasao

...zanimljivo, kako je

...zanimljivo, kako je moguće?
Meni se je svih tih, pet tomova, mislim, desilo sa 19-20 godina starosti i kao i sve ostalo što sam ranije i kasnije pročitao, ostalo je samo u dojmovima...apsorbirano, ...radnja, likovi, tehnikalije, sve nestalo.
Za "Zastave" sigurno prerano, ali i tako se sjećam da sam ih pročitao u dahu koliko se tako obimni roman može pročitati u dahu...sjećam se da sam paralelno posuđivao knjige i materijale zbog meni nepoznatih referenci u Knjizi (da je bilo gugla bar!)...i tako sam siguran da mi je tada pobjeglo više dimenzija i mnoga značenja. Svejedno, i kao skoro balavac, ocjenio sam svoj trud oboćenjem...

Tko je glasao

bilo bi zanimljivo slušati

bilo bi zanimljivo slušati Fricove ( tj Kamilove ) komentare na slučaj aktualne mađarske ekspanzije prema Jadranu. Čitam jučer JL, Bajić se odlučio na europski uhidbeni nalog u slučaju Sanader-INA-glavni direktor MOL-a Zoltan Hernady. Mi svog premijera držimo u zatvoru, a vlasnik INE se ne može udostojiti pojaviti se pred hrvatskim pravosuđem, jer to ugrožava mađarske nacionalne interese. Ma nemoj! A podmićivanje premijera nije ugrožavanje nacionalnih interesa.
Izgleda da i Bajić čita Zastave.

Tko je glasao

Sumnjam da bi Krleža obraćao

Sumnjam da bi Krleža obraćao pažnju na ikoga izvana...
Dovoljno zreo čovijek zna da tkogod sa strane, ne samo Mađari, ima prilike za ekspanziju, da ju i pokuša...
...razračunavao bi se on sa, slikovito rečeno, članstvom modernih Horvatsko-vugerskih stranaka i huliganima koji se njima koriste.
...i bilo bi tim frajerima puno teže da tisuće malih krleža ima iza sebe autoritet Velikog ili Njega dostojnog,...cijela ovdašnja povijest bi bila drugačija zbog nekoliko riječi na pravom mjestu u pravo vrijeme iz pera (tipke) pravog autoriteta....

Tko je glasao

pardon...

ocjenio sam svoj trud obogaćenjem.

Tko je glasao

Kad iščezne i ova posljednja

Kad iščezne i ova posljednja generacija čitatelja Krleže, nestaće i Krleža...vjerojatno je tako u mjeri u kojoj će nestati i djelo I. B. Singera, i Dostojevskog i Balzaca i mnogih koji su se bavili čovjekom i njegovom intimom u odnosu na okoliš i vrijeme u kojem živi.
Današnje potrebe su drugačije, dnevna pragma će poticati kroz nove medije čovijeka-objekta društva, reaktivnog i prijemčivog za interakciju s ostalima, za masovno odobravanje i spremnog za kupovinu...onog koji "lajka" ili "ne lajka", voli ili ne voli, nije potrebno da razumije i usporedi, nije poželjno da se obogati nijansom...to poskupljuje proizvodnju emocije.
...ali ne mogu se složiti s Od cijelog Krleže danas je aktualno i čitljivo vrlo malo knjiga,...Fritz je i nekada bio teško čitljiv za publiku koja se nije mogla uživjeti u njegovu estetiku i njegov diskurs...ali čitao se je masovno i zbog mitomanije koja je sustavno stvorena oko njegove neortodoksne lijevosti. Ali bilo je to i vrijeme u kojem´se je izbjegavalo reći da su sva njegova djela, uz neke male izmjene, mogla biti stavljena u vremena i prostore jedne Varšave, Praga, Budimpešte...ili iz Hrvatskih ruralnih prostora premještena u neke Galicijske, u Visoke Tatre ili tadašnje Sudete. Širina mu je bila šira od onoga što je bilo poželjno...i danas bi bio čitljiv publici čak i tih prostora, ograničenoj publici kao i nekada ...

Tko je glasao

Zbogom, Krleža

a tko u tvojoj okolini, među tvojim mlađim nasljednicima, poznanicima i prijateljima, uopće čita Krležu. Ja bih se onesvijestio od šoka da me netko iz moje neposredne ili šire okoline iznenadi s Krležinom knjigom u rukama. Uostalom, a šta bi i čitao, Povratak Filipa, Na rubu pameti, Banket, to su knjige koje pripadaju jednom drugom vremenu, za Balade moraš naučiti jedan mrtvi jezik, a moje jedinstvene Zastave i neponovljive antimađaronske traktate Kamila Emeričkog, ne mogu ponuditi nikome, jer vrijeme je jednostavno prošlo.
Najbolja pisana djela nose u sebi zametak brze prolaznosti.
Vječne su samo piramide i Michelangelo.

Tko je glasao

...dvoje-troje me zna ugodno

...dvoje-troje me zna ugodno iznenaditi ponekim pitanjem o doživljaju pročitanog´.
Istina, radilo se je o Ruskim klasicima, nešto suvremenih Francuza i Amera, O Krleži nisam već godinama nikoga čuo da divani. ...niti nemam osjećaj da bi bio dobrodošla tema kada bih ja poželio prisjetiti ga se... Istina.
...umjetnost koja se može u trenu preletiti pogledom ima sigurno veće šanse, istina.
Ali i istina je da ne žalim niti minute utrošene na beletristiku pa mi je i značaj svega možda predimenzioniran. ...možda su i dojmovi još živi pa i te slike još žive i njihovo ignoriranje mi izgleda kao vrst ksenofobije prema drugačijem načinu...možda.
...možda i nisam tako objektivan kada se sa strane vrednuju vrijednosti koje meni vrijede...

Tko je glasao

znati će

@hlad
Kužim kaj misliš i čega ne da se bojiš već što predviđaš.
Kao relativno dobar poznavatelj Krleženih djela mogu ti reči da ne samo kad je u pitanju Krleža neki nastoje zaboraviti ili izostaviti istinske vrijednosti jedne Marije Jurić –Zagorke. Ne cijenim ju toliko kao književnicu već prvu ženu novinarku i istinskog Hrvatskog domoljuba. Ali nemre ona biti veći domoljub od tamo nekih kamenjaraca i ognjištaraca poput Ivkošića, Jurčevića, Banca, i sličnih.
No strah ti je bezrazložan. U svakom poslijeratnom periodu se javljaju neke "vrijednosti" poput Thompsona, Milivoja Slavičeka, umjetnika za upotrebu
trenutne vlasti.
Ulicama se daju imena za koja nikada nisam čuo ili u određeno vrijeme nisam smio čuti. Javljaju se režimski pisci i stavljaju u školske knjige. Javljaju se skladatelji poput Josipovića,režiseri filmova i da dalje ne nabrajam.
Doći će vrijeme kada pojedine stranke na vlasti i ministri obrazovanja ili kak se već to zove neće gledati odane i podobne stihoklepce, romanopisce i ostale, već će se okrenuti normalnim vrijednostima.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci