Tagovi

Krk: Mogu li se pomiriti privatni i javni interes?

Prije nekoliko dana sasvim slu?ajno sam na HTV-u gledao su?eljavanje poznatog hrvatskog razvojnika g. Tomislava Horvatin?i?a (HOTO Grupa) i župana Primorsko-goranske županije g. Zlatka Komadine u vezi predloženog turisti?kog mega-projekta na otoku Krku, na podru?ju izmedju grada Krka i uvale Valbiske.

Ukratko, radi se o slijede?em. G. Horvatin?i?, odnosno HOTO Grupa i financijski interesi koji stoje iza nje, kupili su tokom nekoliko proteklih godina ogroman kompleks (govori se o ukupno 1.000.000 m2, ili 1 km2) poljoprivrednog zemljišta na priobalnom podru?ju Krka. Taj zemljišni kompleks naslanja se posjede Katoli?ke Crkve (franjeva?ki samostan Glavotok) , i koliko se da razabrati iz raspoloživih informacija, i crkveno zemljište (odnosno jedan njegov dio) ulazi u projekt koji obuhva?a jedan mega-hotel, veliki broj manjih smještajnih objekata u autohtom stilu, golf igralište i još puno toga što ide uz takav „resort“. Razvojnik Horvatin?i? ponosno je u TV studiju pokazao da za projekt ve? postoje idejna rješenja koja su ?ak i predstavljena (prema g. Horvatin?i?u, zapaženo) na inozemnim sajmovima nekretnina. A postoje ve? i procjene potencijalnog broja zaposlenih, veli?ine ulaganja (1.5 mlrd. EUR), blagotvornog utjecaja na revitalizaciju Zra?ne Luke Krk , itd.

Ali, u cijeloj pri?i postoji i jedan „sitni“ problem, a to je da predmetno zemljište ima status poljoprivrednog zemljišta, koje bi prema važe?em prostornom planu županije to trebalo ostati i u budu?nosti. Dakle, tamo nije dozvoljena nikakva gradnja, a kamo li gradnja jednog mega-turisti?kog kompleksa. A sasvim sigurno, Hoto grupa se ne namjerava baviti poljoprivredom, pa je ipak investirala, neki tvrde, 15 milijuna EUR u to zemljište, procjenivši da je postoje?i problem pogrešnog statusa zemljišta rješiv. Da ta procjena nije isisana iz prsta , svjedo?i ?injenica da je usprkos tome da prema važe?im prostornim planovima Županije i op?ine Krk, „lebdi ni na nebu ni na zemlji“, Horvatin?i?ev projekt uvršten u Vladinu listu projekata koji bi trebali pokrenuti hrvatski investicijski ciklus. Mislim da je, bez obzira na mogu?e objektivne vrijednosti projekta, takav redoslijed stvari ništa manje do još jedan skandal.

Dakle, jedna situacija koja bi se mogla okarakterizirati kao tipi?na u hrvatskoj investicijskoj praksi, gdje je ve? u samom zametku ove možda i dobre ideje usadjeno sjeme sumnje u legalnost, op?u prihvatljivost i u korupciju. S takvim po?etkom, ovaj projekt jednostavno nema šanse da bude prihva?en od ve?ine subjekata hrvatskog društva, a najprije od strane široke javnosti, kao nešto poželjno i dobro.

Zbog veli?ine potencijalne investicije, kao i zbog njegovog paradigmatskog zna?aja za razumjevanje cijelog kompleksa investicijskog ciklusa u ovakve i sli?ne projekte, mislim da je vrijedno temeljito prodiskutirati neke temeljne odrednice, kako bi se utvrdilo gdje zapravo leže korijeni smutnji, koji iz slu?aja u slu?aj pune naslovnice medija, uglavnom u negativnom svjetlu. Jer, to?no je da Hrvatskoj trebaju zdrave investicije, kojima bi se aktivirali postoje?i potencijali i trajno pove?ala zaposlenost ali je velika šteta da zbog "grešaka u koracima" - namjernim ili onima definiranim zakonom - od mnogih potencijalnih investicija nikada ne bude ništa.

Krenimo od temeljnog problema u ovome slu?aju, a to je da investitor ulaže velik novac u nešto što je „na vrbi svirala“, jer je po važe?im zakonima (prostorni planovi jesu neka vrsta zakona) to neizvedivo i nezakonito. Realizacija projekta zahtjeva promjenu prostornog plana, što je ekvivalentno promjeni zakona. Ja mislim da je to osnovna pogreška i izvor svih problema, jer zahtjeva promjenu prostornog plana to?no u skladu s partikularnim interesima investitora. To neminovno stvara prostor za razne vrste manipulacije i uvjeravanja koja su sve samo ne iskrena, jer su vodjena golim financijskim interesima. I, de facto, to zna?i da teritorijalna zajednica treba iznenada prilagoditi svoje interese interesima investitora i tako priznati sama sebi i javnosti da planovi koje je donijela ne vrijede ni papira na kojem su tiskani i da ih se može mijenjati kako god to prvi ja?i poduzetnik koji se pojavi, zamisli.

Župan g. Komadina u razgovoru koji sam spomenuo, nije odavao dojam ?ovjeka koji je bio posebno impresioniran Tominim o?igledno skupim designerskim nao?alama i odijelom, a niti svim blagodatima predloženog projekta, vjerojatno svjestan delikatnosti situacije u kojoj se je našao. Oprez nije na odmet niti zbog u javnosti prili?no ramponiranog ugleda najpoznatijeg hrvatskog razvojnika, ugleda koji je na teškoj kušnji kroz trakavicu na Cvjetnom Trgu u Zagrebu.

Ono, što je g. Komadina dao naslutiti, jest da je izmjena prostornog plana u principu mogu?a (plan se i tako treba uskoro mijenjati!), ali da se bivši vlasnici zemljišta moraju odgovaraju?e obeštetiti. Moram priznati da moja logika ovo ne može pratiti, jer se stvar iznenada komplicira potrebom da se onima koji su zemlju prodali (vjerojatno po trostrukoj cijeni od one koja je normalno važe?a za poljoprivreno zemljište u tome kraju) u uvjerenju da su odli?no „zaradili“, nadoknadi razlika (ili dio razlike) do cijene za gradjevinsko zemljište, a tu se radi o basnoslovnim iznosima. To mora osigurati politi?ka zajednica (op?ina, županija) pritiskom na novope?enog vlasnika zemljišta, kao dio „paketa“ kojim se mijenja namjena zemljišta.

Moj problem je u tome, što ne vidim kako bi ta nadoknada, ako bi do nje i došlo, pomogla ostalim vlasnicima poljoprivrednog zemljišta na Krku ili drugdje u županiji, ?ije su šanse da i njihova njiva postane gradjevinska, ovim projektom radikalno smanjene. Zapravo, ve? je javno i re?eno da ako se prostorni plan izmjeni prema zahtjevima ovoga projekta, da ?e se neke druge površine namjenjenje izgradnji morati vratiti u raniji status. Dakle,kad nekome osvane, drugome se odmah smrkne,što je jasan znak da nešto u toj "politici" ne valja.

Interesantno je za razmotriti koji su partikularni interesi u ovome slu?aju:

1. Razvojnik: Hoto Grupa, odnosno g. Horvatin?i? nije turisti?ki operator, nego zapravo jedan napredniji špekulant nekretninama. Iako ja o takvim špekulacijama imam izrazito loše mišljenje, dopuštam da se radi o legalnom poslu u kojem je primarni interes zaraditi na preporodaji. Zarada je posebno visoka kada je u „razvoj“ uklju?ena i prenamjena zemljišta u gradjevinsko, jer se time vrijednost zemljišta pove?ava nekoliko desetaka puta a ?esto i više. Dakle interes je Hoto grupe je jasan i fokusiran je na transformaciju kr?ke makije i maslinika u gradjevinske parcele, pri ?emu je i relativno mali dio pove?anja vrijednosti zemljišta koja se time ostvaruje predstavlja garanciju carskog profita koji je gotovo nemogu?e ostvariti u drugim, znato sofisticiranijim poslovnim poduhvatima.

2. Krajnji ulaga?: Interes potencijalnog ulaga?a – nekog zna?ajnijeg tour-operatora ili ulaga?kog fonda jest proširenje aktivnosti i u krajnjem slu?aju profit. Temelj koji bi osiguravao taj profit bili bi gosti resorta, i u tome u principu nema ništa loše ili kontroverzno. Dapa?e. No, problem je što krajnji ulaga? još ne postoji, jer nitko nije lud obvezati se na bilo što sve dok su stvari oko zemljišta i prostornih planova ovakve kakve jesu. No, ne treba sumnjati da jednog dana, ako i kada stvari „sjednu“, ne?e nedostajati ulaga?a u betoniranje djevi?anske prirode na Krku, jer je kombinacija lokacije i veli?ine kompleksa uistinu privla?na i vjerojatno danas jedinstvena u širem krugu na Mediteranu.

3. Lokalna zajednica (Grad Krk) i ostale op?ine na Krku: Interes Op?ine Krk (ili grada Krka) je osigurati trajna radna mjesta za svoje gradjane i trajni izvor prihoda lokalne zajednice. Svako privredno ulaganje koje nije u suprotnosti sa proklamiranim razvojem je u tome smislu dobro došlo. Od ovog projekta bi se i u fazi gradnje i u eksploataciji moglo o?ekivati odredjeni broj radnih mjesta za lokalno stanovništvo, iako bi ve?ina nužno morala biti uvežena s kopna, ili ?ak iz drugih država, s obzirom na brojnost i narav poslova koji bi se nudili. Od toga bi u obliku prireza iz pla?a zaposlenih, manje socijalnih slu?ajeva, i op?enito pove?ane privredne aktivnosti op?ina imala odredjene koristi. S druge strane, postavlja se pitanje infrastrukture: voda, kanalizacija, struja, ceste, itd. – tj. u kojoj mjeri bi investitor u?estvovao u rješavanju problema koji i nastali pojavom tako velikog potroša?a.

I ostale op?ine na Krku mogle bi ra?unati na pove?ane prihode, indirektno zbog pove?ane aktivnosti na otoku.

4. Županija, kao takva, u cijeloj pri?i ima isklju?ivo politi?ki interes, kao ?uvar prostora i prirode s jedne strane, ali i kao aktivan igra? u smislu ostvarivanja povoljne privredne klime. U tome su njeni interesi najambivalentniji, odnosno ona je jedina u toj igri koja mora ozbiljno odvagnuti argumente za i protiv, jer ih ima i jednih i drugih.

5. Vlada republike Hrvatske vapi za zdravim investicijama. U kroni?nom nedostatku greenfield investicija od strane inozemnih ulaga?a, kao grlom u jagode uvrštava se ovaj projekt na listu za državu važnih projekata, usprkos tome što se zna da zemljište na kojem je planiran nije gradjevinsko i usprkos negativne percepcije dobrog dijela javnosti koju „uživa“ HOTO Grupa i g. Horvatin?i? personalno. To bi zlobnici nazvali „saditi tikve s vragom“, ali što se može kad su takva vremena.

6. Bivši vlasnici zemljišta: malo je neobi?no da se ova grupa pojavljuje izdvojeno od drugih gradjana op?ine Krk i otoka Krka, jer oni su bivši vlasnici, koji su prodali svoju imovinu HOTO grupi, i kao takvi nisu subjekti u aktualnoj igri. Ipak, jasno je da bi se oni osje?ali prevarenima kada bi se njihovo bivše zemljište u kratkom roku nakon prodaje prenamijenilo u gradjevinsko, i to zato jer je politi?ka zajednica iznenada promjenila mišljenje o namjeni njihovog bivšeg zemljišta. To i navodi župana Komadinu na izjavu o potrebi kompenzacije. U takvoj klimi, ta mala grupa ima jak interes da Horvatin?i?eva inicijativa urodi plodom i da oni, naknadno,ostvare zna?ajan prihod na ne?emu što su definitivno prodali. Kao kuriozitet treba spomenuti i da je u toj grupi i sam gradona?enik grada Krka, koji je Horvatin?i?u prodao poljoprivredno zemljište koje je tamo posjedovao.

Ja mislim da upravo ova situacija odražava jezgru nakradnosti zemljišne politike koja se vodi u Hrvatskoj.

7. Ostali vlasnici polja i šume na Krku – u susjedstvu i dalje: Ovi mogu s nevjericom gledati što se dogadja, jer ih ?itav proces stavlja u lošiju situaciju: jedna takva krupna promjena namjene zemljišta na Krku vjerojatno ?e zako?iti a možda i onemogu?iti neke budu?e prenamjene , osim u slu?aju da se pod pritiskom ?itav otok Krk pretvori u gradjevinsku zonu.

8. Ekološke udruge i ostali aktivisti. Po definiciji, svi oni su apriorno protiv projekta. I tu im se nema što prigovoriti, sve dok su stvari postavljene naglava?ke ovako kako sada izgleda.

Ne treba sumnjati da Hoto grupa ima jake „argumente“ na raspolaganju kojima može osigurati politi?ku podršku svojem projektu na Krku. Lokalni politi?ari su ipak ljudi, sa svim svojim slabostima, a neki imaju i direktne materijalne interese. Tu je u igri i KC sa svojim zemljišnim posjedom. Prepreke koje ostaju jesu Županija, odnosno njeno politi?ko vodstvo, koje se mora uvjeriti u korisnost projekta i odvagati svoju vjerodostojnost kao ?uvar zajedni?kog prostora s jedne strane, i svoje uloge kao aktivnog suigra?a u gospodarskom razvoju, te šira javnost predstavljena razli?itim udrugama koje su sposobne podi?i ozbiljnu graju oko ?itavog pothvata i postaviti ?itav niz neugodnih pitanja.

Dakle, ?eka na interesantno razdoblje i jedna potencijalno zanimljiva „sapunica“ s neizvjesnim ishodom.

A sve ovo ne bi bilo mogu?e, ili bi se sve odvijalo u sasvim drugom ekonomskom i politi?kom ozra?ju, kada bi se u Hrvatskoj vodila imalo smislena zemljišna politika. Pod time podrazumjevam konzekventnu primjenu dva relativno jednostavna instituta:

- Ozbiljna zemljišna renta nad svim gradjevinskim zemljištima, reda veli?ine 1-2 % godišnje, od prometne vrijednosti zemljišta
- Javna hipoteka (u naturi i nov?ano) nad zemljištem koje mijenja status u gradjevinsko, ?ime bi se smanjilo i na razumnu mjeru dovelo prelijevanje kapitala javnog dobra u privatne džepove prlikom promjene statusa zemljišta u gradjevinsko.

A kako bi djelovanje tih instrumenta tektonski djelovalo na „reljef“ zemljišne gospodarske politike, jednom drugom prilikom.

Komentari

da, dragi moji, logika je

da, dragi moji, logika je neumoljiva, trebali bi i vi jednom pokušati logikom za promjenu, no znam da to nije moguće.. nisu vas tako (ob)učili...

sve što vam preostaje jest pretresati stare postove i davati minuse.. pa zabavljajte se.. ja ću vas morati napustiti na neko vrijeme.. znam da ću vam nedostajati..

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Ako "poljoprivredno

Ako "poljoprivredno zemljište" objektivno vrijedi 15 eura po kvadratu koliko ga je Horvatinčić platio, a kvadrat građevinskog ili stana bog te pitaj koliko, koliko je 1 ili 2% na to? poljoprivrednog ima ca. 20 000 kilometara kvadratnih u privatnom vlasništvu (pola od tog navodno "neobrađeno), 0,15 eura x 20 000 000 000 = 3 milijarde eura ili 22 milijarde kuna godišnje... uzmimo da je kvadrat stambenog prostora vrijedan 1000 eura po kvadratu. 4 milje Hrvata, na svakog 30 kvadrata x 1% = 10 x 120 000 000, još milijardu. poslovni prostori recimo još 800 miliona. Fino, 5 milijardi eura godišnje, iliti 37 milijardi kuna.. i to je tako uz prilično skromne procjene.. odličan model za punjenje proračuna. Nego, otkud bi ti novci trebali doć? To je vaš "ekonomski model"? 20ak tisuća kuna poreza godišnje po domaćinstvu? odlično ste vi to sebi zamislili, nema šta..

sve socijalno pravedno

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Ovime pokazuješ da diskutiraš

Ovime pokazuješ da diskutiraš o nečemu što ili ne želiš ili ne možeš razumjeti.

Ti zaboravljaš da ti isti gradjani Hrvatske koji žive i rade na tim kvadratima već plaćaju nekih 110-120 miljardi kuna raznih poreza i doprinosa. Većim dijelom te prihode država realizira kroz namete koji su medju najvećima na Svijetu, i to upravo u sferi proizvodnje - porezima i doprinosima na rad, te brojnim parafiskalnim taksama i davanjima. S druge strane rentijerstvo u svim oblicima se nagradjuje s nula poreza.

Na stranu jesu li brojke s kojima barataš realne (pogrešno je računati sa stambenom površinom - to ima tek malo veze sa zemljištem, a razlika je fundamentalna), ali odgovor na pitanje koje postavljaš je jednostavan: te milijarde bi došle iz smanjenja poreza u sferama u kojima su direktno štetni za nacionalnu ekonomiju - prije svega u sferi rada. takva prerasposjela učinila bi rad i stvaralaštvo isplativijim, čime bi se dodatno ostvariloi dinamički efekti u smislu stvaranja više radnih mjesta, porasta izvoza, smanjenja "sive ekonomije", itd. Ukupno porezi ne bi bili veći, ali bi bili drukčije (pravednije i ekonomski efikasnije) raspodjeljeni, i taj dio vezan uz zemljište se ne bi mogao evadirati.

Ja nigdje nisam napisao da bi i poljoprivreno zemljište trebalo biti u istom režimu, u svakom slučaju ne pod istom poreznom stopom. Iako, renta na poljoprivredno zemljište ima blagotvorno djelovanje na povećanje poljoprivredne proizvodnje i stabilnost u poljoprivrednom sektoru(pod pretpostavkom da to Hrvatska želi).

Npr. Liberalna vlada je u Danskoj smanjila stopu zemljišne rente na poljoprivredno zemljište, što se je dogodilo istovremeno s pojavom obilja jeftinih kredita. To je dovelo do booma cijena poljoprivrednog zemljišta i oni koji se žele baviti poljoprivrednom podizali su velike kredite (u tada povoljinim SFR) da bi uopće mogli kupiti zemlju. Sada je poljoprivredni sektor najzaduženija grana gospodarstva u Danskoj s ogromnim teretom kredita i odljevom kapitala u banke, što prijeti stabilnosti čitave zemlje.

The Observer

Tko je glasao

Bet, oprosti što upadam, ali

Bet, oprosti što upadam, ali zar ti doista misliš da se u ovoj državi neki porezi "preraspodjeljuju", te da služe kao poluga razvoja i kao instrument neke dugoročne politike?

Porezi u ovoj zemlji služe jedino i isključivo da se narodu mazne lova! Zagovaranje bilo kakvog novog poreza je ... (ma... neću se posvađati još i s tobom)...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Porezi u ovoj zemlji služe

Porezi u ovoj zemlji služe jedino i isključivo da se narodu mazne lova! Zagovaranje bilo kakvog novog poreza je ...

Zar je moguće da su nam svojim sranjima hadezeovci i drugi antipolitičari toliko zagadili mozak da smo prestali misliti i reagiramo samo uvjetovanim refleksima? Ako su oni koristili poreze za tu svrhu, da li to znači da nije moguće zamisliti drugačiji porezni sustav? Zar ne bi bilo dobro pogledati dobre strane tuđih iskustava i na temelju toga kreirati model koji odgovara na specifične potrebe našeg društva?

nemesis

Tko je glasao

Jasno-glasno

No, možda sam trebala napisati:

"Porezi u ovoj zemlji sa ovima na vlasti služe jedino i isključivo da se narodu mazne lova! "

Jedan je lokalni političar u Skandinaviji svoju kampanju temeljio na povećanju poreza i - dobio izbore! Zašto? Zato jer je u prethodnom mandatu demonstrirao pametno upravljanje uprihođenim porezima, kojima je poboljšao život stanovništva, pa su mu odlučili dati još više! Kad bi barem došao taj dan, pa da takav presedan doživim u Hrvatskoj!

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

ovakvi kakvi su sad

ali kad bi porezi bili normalni, tj bili nikakvi kod kupnje jedine nekretnine, minimalni na rad i osnovna sredstva a da se drakonski lupe porezi na višak nekretnina, to bi jedino spasilo od nagomilavanja dugova i grabljenje. Da imaš to ne bi kerumu, horvatinčiću i sličnim "develoerima" padalo na pamet navlačenje imanja, todorić ne bi živio u dvorcu i kupovao otoke, ukratko teško bi bilo onih 200, a njihove produžene ruke isto tako bi smanjile strasti, bespravna gradnja ne bi bila logična, (bet živi u Danskoj gdje su porezi i 82%, ali naravno ne služe za trpanje u džep vladjućih)
samo taj preokret i oživljavanje udavljenih i blokiranih za mjesec dana bi rješio i nezaposlenost, i prostor. To što je ovo sf u ovoj konstalaciji "zvijezda" je druga stvar

Tko je glasao

Ma razumijem ja tvoju poantu i posve se slažem!

Ali samo imaj u vidu da u ovoj zemlji nekome kome izgori kuća rade ovrhu zbog neplaćene TV pretplate (http://www.vecernji.hr/regije/obitelji-nisevic-garaza-postala-dom-clanak...) - zakon je zakon, nee..., a nekome drugome država poklanja dvorce... (http://www.business.hr/hr/Naslovnica/Nekretnine/Hotel-Kulmerovi-dvori-po...).

Ja se bojim da bi se sve moglo svesti na to da će porez platiti bakica koja živi sama u vlastitom stanu od 60 kvadrata u centru, a ovih 200, kako ti kažeš, već će pronaći načina da izmuljaju zakone, kao i do sada.

Da bi se napravila neka pametnija porezna politika treba prvo počistiti one koji kroje zakonske okvire za legalnu pljačku, a do tada treba dobro otvoriti oči i uši na najavu svih "dobrih" nameta koje nam obećavaju.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

bojažljivosti nema mjesta

moš se ti bojati za bakice i televizijske serije koliko hoćeš, ali daj mi jednu stvar odgovori: tko je toliko lud ići po elektronski otpad kod neke bakoce, koja mora još više platiti da joj ga netko odnese....:).... ali nema šanse tu na taj način spasiti elitu, plaće državnih službenika i penzije, pa da i podignu sve penzije natrag ovrhama
jel` kosorica jel` tko sutra umjesto nje, to će morati napraviti baš kako je gore opisano i drastično
a pratiš danas gadafija - to će daljnje povući nesloge unutar naših "velikaša", nastaviti će tražiti spas po remetincima i slično, tu im nagomilana bogatstva samo dodaju kamen za vratom....bez obzira što nije za očekivati po poznatoj logici staroj po koje stoljeće sa će nešto vraćati, ali bi im to mogao biti izlaz, i to ekipa koja je nastavila bratstvo-jedinstvo, naprosto stižu jače mafije, jedini im je spas vratiti u život nas :)

Tko je glasao

@Debe me potsjetio brzom izlasku iz krize:

naplata drakonskog poreza na višak nekretnina, brzo i hitro. Ako onda tipovi ala hoto zgiljaju u bangladeš (koji je sada vjerovatno na sličnoj razini kao mi zahvaljujući takvim raz(b)vojnicima), lako ćemo korisnim sadržajima popuniti te prostore.

Tko je glasao

ovaj dugi i glupavi dnevnik

ovaj dugi i glupavi dnevnik svodi se ukratko na korištenje slučaja Horvatinčić za guranje vlastitog fetiša- poreza na sve nekretnine, ili kako je to ovdje nazvano "zemljišne rente". I to je sva filozofija jeftinog demagoga i manijaka opsjednutog kontrolom, a koji sebe voli smatrati stručnjakom.

"Logika" je jednostavna. Kako bi "slučajeve" poput ovog izbjegli, treba nam- zemljišna renta. Renta koju Horvatinčić plaćati neće jer on svoje projekte- prodaje. dok ta renta dođe, njega više neće biti, kao niti svih onih koji su lovu već digli, niti će itko više htjeti kupovati neke bijesne nekretnine jer je balon pukao i puhati se više neće. I nekretnina ima dovoljno. Ako ekih novih Horvatinčića i sličnih i bude, nakupovat će se zemljišta od onih koji porez ne budu mogli plaćati za vrlo male novce, prodati, zaraditi i zdravo đaci. kao i do sada, samo uz još veću maržu. a porez će naravno- plaćati drugi, kao i uvijek.

U javnom je interesu, kaže ovaj opsesivno-kompulzivni slučaj, da SVI, iliti čitava javnost moraju plaćati za svoje postojanje na nekom komadu zemlje u vlastitoj državi. Oporezovanje i upravljanje, jer on sebe gleda kao svačijeg upravitelja, vjerojatno u mladosti odigravši previše kompjuterskih igrica u njegovom je umu "javni interes", bez obzira što "javnost" koju on "zastupa" ustvari misli o tome. On zna bolje. Što zna glupa javnost?

I taj genijalac naravno nije sam izmislio tu ljepotu, nego će se pozivati na "zapadne primjere", znate, one napredne, gdje korupcije nema i med i mlijeko neometano teku, barem njemu tojest. Neće se pozivati na primjere gdje tog poreza- nema. To su loši primjeri.

Što je nekom plaćati tih 1-2%, ako ima dobru plaću u nekoj birokraciji, a oni koji ne mogu, e pa prodajte, to je vaš problem. djedovina, šta? fuj, ognjištar. pa to je u javnom interesu, nisi valjda protiv "javnog interesa", primitivna seljačino? pa jel sve lijepo objašnjeno onako kako su i njemu objasnili? prodati pa fino u podstanarstvo, gdje će renta biti uključena u cijenu stanarine. Pa ne može valjda javni interes trpiti zbog onih koji ne zarađuju dovoljno da plaćaju rentu?

Za one veleposjednike u suradnji s lokalnim (ili državnim) vlastima, a kojima će se "renta" plaćati, i za koje je ovaj zakon "ustvari predviđen", pa lako se da dogovoriti neka manja procjena vrijednosti zemljišta, kao što se dogovorio i ovaj HOTO projekt. Nema problema. ili neki drugi dogovor, koncesija na 100 godina uz oslobođenje od plaćanja rente jer se tu radi o nekom "javnom interesu"

A jednom kad uvedemo rentu.. pa 1 ili 2% brzo će postati premalo, ipak treba financirati mnoge druge projekte koje si upravitelji zamisle da su u "javnom interesu".

Ovo si komunisti u Jugoslaviji nisu dopuštali, što neki sad predlažu.

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Javna hipoteka (u naturi i

Javna hipoteka (u naturi i novčano) nad zemljištem koje mijenja status u gradjevinsko, čime bi se smanjilo i na razumnu mjeru dovelo prelijevanje kapitala javnog dobra u privatne džepove prlikom promjene statusa zemljišta u gradjevinsko.

Jedino ako građani postanu dioničari u slučaju otimanja svoga prostora u koje su generacije ulagale na razumnu se mjeru može svesti otimanje. Građani cijelo vrijeme plaćaju i cijelo vriejeme se otima (farsa je najočiglednija u Varšavskoj gdje je tumačenje javnog interesa pretvaranje ulice u ulaz u privatnu garažu – da građani ostvaruju dobit od caltanja parkiranja, i to direktnu, na račun, a ne u neku apstraktnu gradsku kasu sa koje će se opet prelivati sredstva svukuda, niti bi Horvatinčić vršio to nasilje niti bi došlo do guranja još jedne etaže preko noći u plan, zatvaranja ljudima balkona itd.)

Što se tiče veze javno : privatno, osim što su zapravo neodvojivi, pratimo kako šire ide sustavno: javno=privatno. Tijekom ovih mjesec dana, moći ćemo pratiti ozakonjenje toga u slučaju Marjan, 1. voda. Naime od 1988 nije donešen Prostorni plan područja posebnih obilježja (PPPPO) za što je u slučaju park-šume Marjan obaveza Županije. U nedostatku tog PPPPO-a Grad po zakonu u svom planu (GUP) donosi zaštitu. Zanimljivo je to napravljeno. Kada se otvori karta GUP-a u dijelu Zaštita prirode i kulturnih cjelina, Park šuma Marjan je sva zaštićena, zelena, i ta 1. Voda i još bliža područja prema urbanim djelovima. Međutim u dijelu koji se zove „Namjene“ jasno je ucrtana linija građevinskog obuhvata unutar te „zaštićene“ zone, koja zahvaća čitavu 1. Vodu (tu je zemljište Kerumove nevjenčane supruge) i Bene (bliže punti Marjana, tu je pak Kerum postao vlasnik jednog dijela). Prilikom pokušaja gradnje prije tri godine, gradska urbanistička služba se ogradila na način da je napisala da do donošenja PPPPO-a nema gradnji. Bez obzira na to radovi povezani sa pripremama teku, pa tako i arhitektonski natječaj. Gradsko Vijeće je poslalo zahtjev Županiji za žurnim donošenjem PPPPO-a. Na pritisak građana stiže dopis od Ministarstva kulture Ureda za zaštitu prirode da u dokumentima koje je Vijeće poslalo Županiji nema dokumenta koji bi zahtjevao zabranu gradnje, što je logično, jer u ostalom takav GUP je i izglasan na Vijeću. Samo Ministarstvo pak piše da ono mora izdati suglasnost – a time je zapravo potvrdilo da će do gradnje doći. Naime Zakon o zaštiti prirode jako kratko sa dvije riječi štiti park šume: zaštita i uređenje! Za očekivati je da će se u PPPPO-u naći sve isto kako je i u GUP-u i time dovesti na „viši“ stupanj ozakonjenje privatne gradnje u Park-šumi, koja je sama po sebi javno dobro, a time će se zapravo još jače ozakoniti ulazak u zelena zaštićena područja u toj županiji.

Pod pričom o investiranju i zapošljavanju svi su ZA napade na vrijedna područja. To što je to zapošljavanje samo trenutno zapošljavanje građevinara na pola godine, nikoga i nije briga. Uglavnom preprodaja, eventualno krtkoročna zapošljavanja zbog izvlačenja potsticaja, za neviđeno niske plaće i uhodavanje sistema mučenja da ovi sami daju otkaze, građevinski radnici su posebno mučena skupina, što pratimo svi na gradnji u bloku Cvjetno.

Tko je glasao

KONOBARI-VIZIONARI I OVCE U APARTMANIMA

Ma ,ovo je sve divno i bajno s projektom snova ns Krku ,u izvedbi Horvatinčića,PGS-a i SDP-a. Pođimo od realnosti-za nešto ovakvo bi na Zapadu svi učesnici razgovora bili u pržunu i brojali bolje dane do suđenja. Naime,graditi nešto na presumpciji "što će biti,ako će biti",i još teško navodnih 1,5 milijardi eura , je stvarno za ludaru i smrdi na 150 km po korupciji. Naime,samo dotična "investicija" od 1,5 milijarde eura je faktički recimo minimalni rebalans budžeta koji MMF traži od vlade RH na nivou godine,da bi imali predstavu o tomu.Za dotičnu investiciju se još nitko nije niti javio od banaka,jer je za takvu vrstu novca potreban kolateral u vrijednosti 2 do 2,5 puta veći od odobrena iznosa.Kako je ljubav Hypa i Horvatinčića piukla,to samo sluti da će broj igrača postati veći,a krediti skuplji. I takav "projekt" je u onih 30-tak vladinih privatnih i javnih projekata za pokretanje Hrvatske,bez ijednog papira,dozvole,plana....? Nema veze što jedan građevinar nema trunke znanja o turizmu,ali ide čovjek (oh,pardonček,pa on je bio konobar,baš kao i Kutle,oni su prirodno nadareni za turizam izgleda) ,može se,hože mu se.. Ma dajte,molim vas...
I tko će to financirati,moliću lijepo ? Dakle,banke,jer inozemni investicijski fondovi zasigurno neće.Povrat kapitala u našem se turizmu vrti oko 2 do 3 % na godišnjoj razini,uprkos svim famama i hvalospjevima politike,države i nesposobnih političara a la Komadina,Vasilić i ostala klapa.Maruška vizek u zadnjem broju FORBES-a ima izvrsnu studiju o toj "zlatnoj" koki našeg izvoza,gdje svi duguju svima,a kao ogroman je novac i zarada ,na što ide logično pitanje:Pa zašto onda ne platite dugove,zašto se borite za život,zašto ne plaćate komunalije,zašto muljate s zemljištem......
Ukratko,ovaj "projekat" ako prođe,daje recept kako ići i drugdje,kupiš pola naše ličke Arizone (poljoprivredno), umrežiš se s političarima,obećaš im udio u dobiti od preprodaje građevinskog zemljišta,kad to postane,tražeći zauzvrat oslobađanje od komunalija (koje će platiti poreski obveznici,jer je,kao projekat od izuzetne društvene koristi),podijelićeš lovu s političarima,ostavićeš objekte pod kreditima,kao dižeš ruke,malo se popljuješ s njima,reda radi,preko tiska i ostalih glupih medija,digneš ruke,ostaviš bankama sve,a ti uzmeš novce,a otočani neka stave ovce u apartmane....

Tko je glasao

Valentinovo

Kako je ljubav Hypa i Horvatinčića piuklaOtkud tebi ovakva informacija?

Ukratko,ovaj "projekat" ako prođe,daje recept kako ići i drugdje,kupiš pola naše ličke Arizone (poljoprivredno), umrežiš se s političarima,obećaš im udio u dobiti od preprodaje građevinskog zemljištaNažalost takva praksa već postoji godinama a i nije nekakva naša specijalnosti:. Treba samo pratiti kako izgleda kad se u pojedinim općinama donose planovi i kako se politička "elita" uspazviri.

leddevet

Tko je glasao

vrlo očito, privatni i javni

vrlo očito, privatni i javni interes su se "poklopili" kad su privatni (HOTO) i izabrani zastupnici "javnog interesa" sklopili posao kakav su sklopili. :))) u najboljoj tradiciji demokracije, gospodarskog razvitka i privatno-javnog partnerstva...

to sad ide na štetu nekih drugih privatnih interesa, naime ostalih sadašnjih i bivših vlasnika zemljišta i ostalih nekretnina na tom dijelu Krka, kao i tih ekoloških udruga koje nitko nije izabrao pa ne mogu niti tvrditi da govore u ime javnosti.

Daleko od toga da ja branim HOTO, no Horvatinčić će ovdje proći još 5 puta gore nego sa svojim HOTO getom u Zagrebu, a i čitava priča već tradicionalno doživljava vrhunac nakon svršenog čina, tojest kasno Marko na Kosovo stiže.. nakon što je posao dogovoren,potpisan i napola dovršen, no kao i uvijek dobar je za guranje određenih političkih opcija i rješenja, kojima nije toliko do Krka, koliko do samopromocije i provođenja vlastite politike i interesa.

Kako najjednostavnije pomiriti sve interese, "javne" i privatne, i to ne samo na Krku, koji je samo odraz šireg problema postojećih pravno-političko-ekonomskih okvira.

Vrlo jednostavno. Ukinuti klasifikaciju zemljišta na građevinsko i ostala u čitavoj Hrvatskoj, tojest prenamijeniti ih sve na građevinsko-šumsko-poljoprivredno sa max. izgradivošću od c.a. 10% uz poštivanje nekih osnovnih ekoloških standarda, primarno vezano uz rješavanje otpadnih voda i potrebne infrastrukture, o vlastitom trošku.

Tim potezom dobilo bi se oko 2 miliona hektara izgradivog zemljišta na teritoriju HR, nakon što oduzmemo ono što je u državnom vlasništvu (uglavnom šume i pašnjaci) i svi imaju jednaki tretman i uvjete koji variraju samo ovisno o lokaciji, no mnogo manje nego do sada (jer će se i atraktivnost različitih lokacija "izgladiti"), dok se prilike za špekulaciju zemljištem u vidu "privatno-javnih" dogovora spuštaju gotovo na nulu. To naravno ne znači da će se to sve i izgraditi i da će "hrvatska obala izgledati kao španjolska", ali će se nesmetano graditi tamo gdje za to postoje dobri uvjeti, tojest na dobrim lokacijama za mnogo manje novaca. Kako je sada, povoljno se graditi može samo uz ovakve pogodbe sumnjive prirode, i cijena se drži kroz umjetno ograničavanje ukupne površine građevinskog zemljišta u korist "ciljanih prenamjena".

Prosječne cijene "građevinskog" zemljišta u tom slučaju idu direktno prema dole, mogućnosti za neke izvanredne profite nestaju, i ono što će ostati od "developer" sektora svesti će se uglavnom na jednostavnu građevinu u korist vlasnika zemljišta, tojest tamošnjeg stanovništva, dok će krupniji razvojni projekti morati zadovoljati vrlo visoke standarde kako bi uopće bili konkurentni na takvom tržištu. Nekretnine svih vrsta postat će cjenovno mnogo dostupnije svima, uz mnogo manje korupcije i bez problema preizgrađenosti bilo kojeg područja, tojest uz višestruko veću kvalitetu prostora.

ovo će dati i ogroman poticaj i konkurentnost lokalnoj, ponajprije ekološkoj poljoprivredi (sa i bez certifikata), jer će uz svaki objekt stajati velika površina zemljišta, koje će biti vrlo isplativo iskoristiti za sađenje raznih vrsta voćaka i vrtova, uz tu pogodnost da će motiv za špricanje raznim otrovima ispod vlastitog prozora biti mnogo manji nego na 100 hektara negdje Bogu iza nogu. Podići će se svijest i povezanost sa onime što jedemo jer ćemo doslovno vidjeti tko i kako ugaja to što jedemo. Bilo koja zgrada od ca. 10ak stanova i 30-40 stanara imala bi oko sebe između pola i jednog hektara zemljišta koji je više nego dovoljan za opskrbu svježim sezonskim voćem i povrćem tijekom čitavog vegetativnog razdoblja. Ako se stanarima ne da samima kopuckati po zemlji, dva djelatnika na prosječnoj plaći to mogu održavati bez problema čitave godine za iste ili manje novce od onih koje bi stanari plaćali za istu količinu (manje kvalitetnih) proizvoda u nekom trgovačkom lancu.
Jedna veća zgrada od 100njak stanova mogla bi bez problema zapošljavati čitav srednje veliki poljoprivredni pogon s vlastitim prerađivačkim kapacitetima za jedno 5-10% višu cijenu po kvadratu stana, isplativo u roku od 2-3 godine..

ovo nije toliko "efikasno" po standardima neoliberalnog kapitalizma i korporativnog "održivog razvojai" jer će se otvoriti velik broj radnih mjesta u sitnoj poljoprivredi i proizvodnih kapaciteta tamo gdje posao trenutno odrađuje par monstruoznih poljoprivrednih mašina (što se tiče proizvodnje hrane) i par krupnih developera (što se tiče građevine), a pritisak na plaće u ostalim sektorima mogao bi biti i prema gore ( u realnim okvirima) jer će se neki pristojan standard života moći postići uz relativno malo novaca i motiv za rad negdje drugdje u "large scale" produkciji smanjivati.

u srednjem roku Riješila bi se prenatrpanost većih gradova poput Zagreba i Splita, sve povezane prometne gužve i postigla prava decentralizacija, sve za mnogo manje novaca nego što se trenutno troši na "unapređenje" javnog prijevoza i komunalne infrastrukture u tzv. koncentracijskim područjima stanovništva.

Problem otpada višestruko bi se smanjio jer hranu (velik dio) se ne bi moralo pakirati i u pakiranja od 100-500 grama i na dnevnoj bazi vozikati unaokolo u hladnjačama, pa bi najveći gubitnici bili strani trgovački lanci. Drugi najveći gubitnik bila bi institucija države i lokalnih mjesnih zajednica, tojest vlasti, jer bi se direktno iz njihovih ruku izbila kontrola nad proizvodnjom hrane i građevinom po sustavu poticaja i prepolovili "potrebni" proračunski izdaci za vrlo isplativa privatno-javna partnerstva, a smanjila bi se i zajednička kesa iz koje su se naučili slobodno posluživati. Treći gubitnici bila bi brojna birokracija boraca za utopijsko društvo gdje bi oni (u svojim umovima) upravljali na "najbolji", "najodrživiji" i "najsocijalniji" način svime jer oni znaju najbolje, koja bi u naglom trendu opadanja svih problema ostala bez posla. Svaki oblik centralizirane vlasti time bi pretrpio ogroman udarac i upravo iz tog razloga ovakvo ili slično rjšenje nikad neće biti promovirano nigdje od bilo koga na bilo koji način povezanog s vlasti.

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Kako najjednostavnije

Kako najjednostavnije pomiriti sve interese, "javne" i privatne, i to ne samo na Krku, koji je samo odraz šireg problema postojećih pravno-političko-ekonomskih okvira.

Vrlo jednostavno. Ukinuti klasifikaciju zemljišta na građevinsko i ostala u čitavoj Hrvatskoj, tojest prenamijeniti ih sve na građevinsko-šumsko-poljoprivredno sa max. izgradivošću od c.a. 10% uz poštivanje nekih osnovnih ekoloških standarda, primarno vezano uz rješavanje otpadnih voda i potrebne infrastrukture, o vlastitom trošku.

Nisam siguran je li ovaj citat i ono što iza njega dalje slijedi, napisano kao šala, ironija ili autor komentara uistinu misli ozbiljno. Tako nisam siguran treba li to uopće i komentirati.

Ali, ako se radi o posljednjoj opciji, ne mogu ne konstatirati da se radi o krajnje destruktivnoj ideji, koja je krajnje arogantna u svojoj negaciji i totalnom sukobu s disciplinama planiranja upotrebe zemljišta, urbanizma i ekologije koje, ako djeluju u civiliziranom i demokratskom okruženju vladavine prava, ipak osiguravaju kakvu-takvu zaštitu ograničenog prostora. Prostora koji nije „naše“ vlasništvo, nego je ovoj generaciji dat na upravljanje s obavezom da se sačuva što manje oštećen i za brojne buduće generacije.

A čitava ova naivna priča s okućnicama s lokalnom ekološkom proizvodnjom (već vidim nasmješene mlade i jedre ljude a košarama punim svježeg voća i povrća) kao da je sišla s naslovnice „Kule Stražare“.

Motiv za ovu nepromišljenu deregulaciju koja bi završila s katastrofalnim posljedicama je sasvim pogrešno dijagnosticiran uzrok problema – navodni nedostatak gradjevinskog zemljišta i zbog toga njegove visoke cijene, što stvara konflikte kao ovaj opisan u dnevniku i sve ostale devijacije. Ali, to nije uzrok problema, nego manifestacija puno dubljih problema koji se svi svode na nerazumjevanje specijalne naravi zemljišta kao objekta privatnog vlasništva s jedne strane, te njegova sposobnost da, potpuno neovisno o tome što vlasnik čini ,uvećava vrijednost u skladu s društvenim rastom (uopće i lokalno). Za razliku od svih drugih objekata koji depreciraju (izuzev zlata, umjetnina i ostalih rijetkosti) a koji ako rastu, to je uz veliki napor i zalaganje vlasnika. To nerazumjevanje proteže se i kroz neadekvatan fiskalni tretman zemljišta, što je pravi uzrok svih ovih „boljki“ koje se mogu podvesti pod jedno - neoptimalna alokacija gradjevinskog zemljišta, kojeg ima i više nego dovoljno.

The Observer

Tko je glasao

Kula stražara?

Mene je asociralo na Idole i Maljčiki... Još da mi je vidjeti mene ili moju baku kako veselo oremo hektar i pol... nečega... i krčimo to isto zemljište (prstima, naravno, jer ne želimo kupiti stranu motiku)... a onda prosimo za sadnice...

Deba, Deba - jel' to čovjek koji je mene zezao što citiram Fromma. Ti si gori od mene, prijatelju :))))

Tko je glasao

glupi ljudi, glupe

glupi ljudi, glupe asocijacije..

predloženi model uopće ne zahtijeva da netko nešto "mora", kako se to u jednostavnim glavama jednog beta ili jednog zaphoda slaže. Čak niti ne isključuje "posebne dozvole" za totalnu "urbanizaciju", kao što postoje sada.

razumljiva je averzija profesionalnih gurača papira prema bilo kojem pravom poslu, pa ih je panika već gotovo u potpunosti obuhvatila i na sam spomen nekog manualnog rada, to se zaista
kosi sa njihovom religijom.

oni o tako nečemu ne žele ni čuti, previše im je to- neprirodno. drugi trebaju raditi, onako kako im to oni kažu. ipak oni znaju bolje, pročitali su u brošurama i časopisima, "stručnim" i knjigama za samopomoć. Izgleda da su iz istih izvora uzimali savjete i za svoj osobni i spolni život, pa nikakvo čudo da su kronično frustrirani i da svoje frustracije pokušavaju liječiti na drugima

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao
Tko je glasao

@Deba - gurači papira :)

Uh, ti imaš kristalnu kuglu! Kako znaš da radim u papirnoj industriji??? :)

Sad si i procjenitelj kvalitete asocijacija. Blago tebi. Pa kako onda ne bih bio frustriran kada shvaćam da nikada neću uspjeti doseći tvoj nivo.

p.s. Da ne trollamo temu - mislim da ti je komentar - pun rupa. Bilo bi zanimljivo "secirati" ga - možda bi i sam to uvidio. Ali ovako je lakše - nabaciti nemogući prijedlog - i onda svakoga tko posumnja nazvati ignorantom i budalom.

Tko je glasao

naravno, tu spadaju i banke

naravno, tu spadaju i banke koje ne bi imale više kome plasirati smiješno skupe i velike kredite s jedne strane "investitorima" za izgradnju, a s druge kupcima za kupnju krletki po glavnim gradovima

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

i naravno, ne bi bilo

i naravno, ne bi bilo racionala za "zemljišnu rentu", a koja je nekima jaaaaako prirasla srcu

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Vidim, i ti se baviš

Vidim, i ti se baviš utopijama...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

kao i obično, bigulica vrlo

kao i obično, bigulica vrlo konstruktivno i pametno

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

prenamjena zemljišta

"Ono, što je g. Komadina dao naslutiti, jest da je izmjena prostornog plana u principu moguća (plan se i tako treba uskoro mijenjati!), ali da se bivši vlasnici zemljišta moraju odgovarajuće obeštetiti. "

Ja to nisam tako shvatio. Već će se obeštetiti županija prilikom prenamjene poljoprivrednog u građevinsko zemljište. Mislim da je novim zakonom to 50% iznosa prosječne cijene građevinskog zemljišta u okolici.

Tko je glasao

Krivo si shvatio. Evo, i

Krivo si shvatio. Evo, i ovdje piše:

http://danas.net.hr/hrvatska/page/2011/02/09/0384006.html

The Observer

Tko je glasao

Kakvo mirenje interesa?!

Kad će ljudi napokon progledati? Kakav može biti javni interes za gore opisano? Je li netko ikada bio u nekom resortu onakvog tipa kakvo se predviđa na Krku i diljem jadranske obale? Evo kako to otprilike izgleda:

1. gradnja/betonizacija relativno kratko traje - dovuku se radnici, potrpa ih se u barake, mizerno ih se plaća i nakon godine dana, kad projekt završi, investitor ih se rješava po kratkom postupku. Ne radi se ni o kakvom napretku za lokalnu zajednicu, pa ni širu. Gradi se stranim novcem, ugrađuju se uvezeni materijali...

2. resorti se pune autističnim turistima koji najčešće iz resorta niti ne izlaze - dvori ih sezonska radna snaga (vidi pod 1), hrani ih se uvezenom hranom iz nekog stranog ili domaćeg trgovačkog lanca, svejedno... Oni, jer se iz resorta ni ne miču, ne pune lokalne restorane, kafiće, slastičarne, drvene čaplje kupuju u resortu...

3. Čemu u svemu tome služe golf tereni, još uvijek mi nije jasno, ali sasvim sigurno svijet nije preplavljen očajnim pojedincima koji bi sve na svijetu dali kako bi negdje mogli opaliti po loptici, pa eto prilike za nas. S druge strane, golf tereni, po osnovnoj logici, znače golemo iskrčavanje/prenamjenu terena (zbogom maslinici, makija i borova šuma), enormnu potrošnju vode u područjima koji su vodom deficitarni (obala, otoci), te ekstenzivno korištenje pesticida i raznih drugih otrova, kako se među artificijelnom travom ne bi pojavila kakva nepoželjna biljčica... Golfizacija Hrvatske smrdi do neba - tu se radi o nekoj odvratnoj prijevari!

Činjenica da bi ovakvi projekti mogli do neke mjere puniti proračun (takse, rente, davanja i sl.) nimalo ih ne opravdavaju, jer se zamjenjuju teze - javni interes nije jednako državni interes, pogotovo kad vidimo kako država gospodari novcem!

Da ne počinjem kako je takva politika razvoja turizma posve bedasta, ružna, slijepa, neplanska i kratkoročna, neodrživa, ne generira nikakvu dodatnu vrijednost niti kvalitetu... Ali to je već previše za jedan običan komentar ;)

Za kraj - pročitajte i pogledajte! Moramo li učiti na vlastitim greškama, ako možemo na tuđim?

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Kakofonija

Ova priča iz Krka kao i ona priča s terenima na Pelješcu, a donekle i dubrovački golf su posljedica nepostojanja prostornog planiranja i vizije razvoja pojedinih dijelova naše države kao i cijele države. Tužno ali istinito je da danas više ne postoje firme koje mogu odraditi takav zahtjevan posao jednostavno jer ih je državna politika uništila i pretvorila u sitne servise za partikularne interese. Mislim da ne bi smjeli zaboraviti pokušaj pobune zagrebačkih urbanista u slučaju Cvijetnog prolaza koja je završila tako da je najveći urbanista u Zagrebu, Milan Bandić, natjerao da "institucije rade svoj posao":

Katastrofalan pristup gdje politika negira struku u kratkovidnoj logici profita i ničeg drugog.

Krk je posebno zanimljiva priča i obiluje krivim potezima u lutanju po logici "kako vitar puše". Obzirom na blizinu Rijeke i lokalnu jaku industriju (danas više manje pokojnu) dio industrije je naseljen i na otok. Prvi i glavni poticaj je nastao gradnjom mosta (najveći lučni betonski mosta na svijetu s kojim danas imamo podosta problema). Izgrađen je i aerodrom na prilično nepovoljnoj lokaciji obzirom na buru. Postojo je u ono vrijeme prijedlog da se izgradi u Istri zajednički aerodrom za Rijeku i Pulu no tu je politika, odnosno vojska (JNA) presjekla i odlučila kako već znamo. Tu je nastao naftni terminal Omišalj uz jedan od najljepših zaljeva na otoku i uz krasan mali gradić. Dalje, kad smo već imali naftni terminal izgrađena je i DINA petrokemija s manjim elitnim naseljem za američke inženjere za koje ne znam da li su ikad došli. Otok dobiva doprinos i s obale u vidu Bakarske koksare (danas pokojne) i rafinerije Urinj (riječke baklje) koji upotpunjuju "idilu".

U toj "idili" nastaje i luksuzni hotelski kompleks Haludovo (također pokojni) namijenjen najbogatijoj klijenteli. Jasno da priča nije profunkcionirala obzirom da planirani američki bogatuni nisu imali što raditi usred ničega.

Turizam se na Krku pojavljuje i u standardnoj varijanti tipičnoj za cijelu našu obalu. Lokalno stanovništvo kreće u izgradnju apartmana u "primorskom stilu" kako uvjetuju nemušti planovi i dobivamo gomilu metastaziranih čuda punih lukova, kosih krovića s kupom kanalicom, betonskih balustrada i plastičnih prozora s griljama. Svi su gradili po dozvoli samo malo veće, koji metar šire i koji kat više.

Ne smijemo tu preskočiti i LNG terminal koji bi također trebao upotpuniti ovu krčku sprčkanu priču i ponešto ohladiti more, kažu smo za par stupnjeva (5 stupnjeva!?). Eto a sad i HOTO i njegov turizam kao točka na sve ovo.

Mislim da je očito da zapravo nikad nije postojala ozbiljna vizija razvoja regije i samog otoka Krka. Jasno da industrija nije kompatibilna s turizmom, pogotovo s tipom turizma kakvog mi danas prodajemo gdje je glavni element čista priroda i plavo more. Nažalost će se ponovo desiti da će pod pritiskom politike dobiti opet jedno parcijalno rješenje daleko od potrebe da se sagleda cijela problematika šireg prostora i zacrta neka ideja razvoja za sljedećih 10 i više godina.

I još da se ne zavaravamo što će to HOTO graditi: to će biti hoteli i apartmani za strane vlasnike kojima će upravljati strani vlasnici i u kojima će većinom raditi neki ljudi iz nekih drugih krajeva. Zar ne bi bilo logično da se regija razvija na načina da od toga ima korist prvenstveno lokalno stanovništvo i da to ne bude samo kao konobari i sobarice i eventualno, kao vrhunac stručnosti, recepcionari.

Ono što mnogi ne znaju je da pravi prostorni planovi nisu samo namjena zemljišta nego uključuju i demografske i ekonomske studije kao i analiza svih resursa (prirodnih i ljudskih) pojedine regije i to je mjesto gdje bi se trebalo odrediti budućnost a ne ovaj ho-ruk sistem kakvog predstavljaju Tomo i gramzivi političari ala Milan i MMarina.

leddevet

Tko je glasao

U toj "idili" nastaje i

U toj "idili" nastaje i luksuzni hotelski kompleks Haludovo (također pokojni) namijenjen najbogatijoj klijenteli. Jasno da priča nije profunkcionirala obzirom da planirani američki bogatuni nisu imali što raditi usred ničega.

zapravo moram te malo ispraviti, priča sa Haludovom je funkcionirala i to dobro dok se politika nije umješala (valjda je to bilo ipak malo previše za komunističku vlast). kockarnice, zečice, Bob Guccione itd itd koga zanima neka progugla. uglavnom tamo se skupljala svjetska elita...

Tko je glasao

Svila i kadifa

zapravo moram te malo ispraviti, priča sa Haludovom je funkcionirala i to dobro dok se politika nije umješala
Haludovo je krasno i pompozno krenuo, spominjale su svakakva čudesa i luksuzi. To je bilo na početku no stvar nije dugo potrajala i hotel se nakon nekoliko godina uklopio u mediokritet naše obale.

Priča je više manje standardna, dok je sve novo i sve radi bez greške svi su zadovoljni i zarada je dobra, no kad stvari postanu polako istrošene i počnu se kvariti onda imamo problem. To je nešto kao u priči "Cvrčak i mrav" gdje su svi ovi lumpali i veselili se dok nije nastao problem. Sustav kako je bio zamišljen bio je relativno skup i ovi jednostavno nisu predvidjeli u svom poslovanju masnu stavku koja je potrebna za rekonstrukciju i održanja potrebnog luksuza.

Zapravo jedina veća investicije je bila izgradnja lažnog ribarskog naselja na samoj obali potpuno izvan osnovne misli samog hotela i to je bio pokazatelj da će stvari ići u krivom smjeru.

Sljedeći problem investicije je bila slaba popunjenost tijekom godine jer takva vrsta luksuznog hotela treba raditi kroz cijelu godinu, ili barem najveći dio. Za takve hotele potrebni su vrhunski kuhari i zapravo kompletno osoblje, a to se ne može postići sezonskim radnicima.

Svakako priče o uspješnom poslovanju koje je samo tako prestalo treba uvijek uzimati s rezervom.

leddevet

Tko je glasao

u to vrijeme

ja sam bila u srednjoj školi. prva generacija hotelijera.
sjećam se tog vremena jer je bilo pitanje časti i prestiža upasti u ekipu za Haludovo.
u prvoj postavi su bili svi koje je struka ocjenila kao najbolje.
a onda su na scenu stupili pravilnici o razvrstavanju radnih mjesta. pa je plaća bila jednaka onoj u bilo kom hotelu mislim da je to bio Brodokomerc. ja sam iz suparničkog tabora pa ima i malo zloće i puno nostalgije. uglavnom, vrhunsko osoblje je prešlo k njima da bi se brzinom munje vratilo. da li je to bilo i zbog koncentracije "zvijezda", nikad nije postugnuta atmosfera. sve je bilo poprilično nategnuto.....a svatko voli biti "najjači pijetao!"
kad tome pridodamo da su školske ekskurzije šetale onuda, dobijemo sliku poprilično nejasnu u smislu što je pisac htio reći!
općenito turizmu, onda i bojim se danas, nikad nije bilo dopušteno da radi posao u skladu sa strukom, uvijek pritisnuti između nekakavog imiđa koji društvo želi poslati u svijet i onog što stvarno je....zato danas naći nasmješen personal je jednako ko i naći vodu u pustinji...
narodski rečeno, mi bi htijeli i prdnut i stisnut!

Tko je glasao

Zapravo jedina veća

Zapravo jedina veća investicije je bila izgradnja lažnog ribarskog naselja na samoj obali potpuno izvan osnovne misli samog hotela i to je bio pokazatelj da će stvari ići u krivom smjeru.

zapravo ribarsko selo je primjer uspješne arhitekture, kako se može graditi a ne devastirati.

za cijelo Haludovo zaslužan je Boris Magaš koji je projektirao brojna zdanja koja bi danas bila primjer održive gradnje te smatram da bi se njega trebalo puno pitati o toj temi u Hrvatskoj...

Tko je glasao

Još starije i još veće

zapravo ribarsko selo je primjer uspješne arhitekture, kako se može graditi a ne devastirati.
Ne bi htio sad skrenuti temu ovog dnevnika u vode teorije arhitekture, no moram te upozoriti da struka ove gradnje tipa "ribarskog sela" ocjenjuje prilično negativno. Moram priznati da ne znam da li je i to projektirao arhitekt Magaš no svakako je nevjerojatna razlika arhitektonskog izričaja hotela i ove obalne nakupine.

Također ovakve nakupine za identični kapacitet, bilo da gledamo broj gostilju ili da gledamo prihod, predstavljaju znatno veću prostornu devastaciju obzirom na višestruko veću površinu koju "betoniraju" u usporedbi s klasičnim višeetažnim hotelom. Ne moram navoditi da je održavanja takvog "sela" neusporedivo skuplja i predstavlja neusporedivo veći gutač energije.

No ono što je najtragičnije je ovo "nabijanja na obalu" što dovodi do degradacije dijela u drugom planu obzirom da ovi na rivi si privatiziraju dio obale. Zanimljivo je znati da je Austro-Ugarska, da bi izbjegla privatizaciju obale, izgradila u Opatiji uz cijelu obalu šetalište (lungomare) i niti jedna vila nema svoj privatni dio obale, a nije da tadašnji vlasnici nisu bili moćni i s poznanstvima. Prvi za koga je to pravilo prekšeno je bio admiral Mamula i njegova vila na Punta Kolovi, a sad nedavno i za Todorića u Medveji.

leddevet

Tko je glasao

Ne bi htio sad skrenuti temu

Ne bi htio sad skrenuti temu ovog dnevnika u vode teorije arhitekture, no moram te upozoriti da struka ove gradnje tipa "ribarskog sela" ocjenjuje prilično negativno.

jel to ona ista struka koja je dozvolila apartmanizaciju obale ili napravila splitsku rivu itd itd?

Tko je glasao

Ne

jel to ona ista struka koja je dozvolila apartmanizaciju obale ili napravila splitsku rivu itd itd?
Ne, za to je zaslužna on struka koja voli "Ivica i Marica" kućice po mogućnosti ako ne u moru onda na samoj obali.

leddevet

Tko je glasao

Može li se pomiriti privatni i javni interes?

Dakako da može, samo treba pribjeći ispravnom načinu traženja rješenja.

Jedini ispravan način je pustiti demokraciji da odradi svoje. Ljudima da svi zainteresirani objasne svoje stajalište a potom se fino, moguće i uz sufinanciranje zainteresiranog investitora, organizira referendum.

Neka se svi građani izjasne, i to je to. Pa kako kome ispadne.

B-52

Tko je glasao

Dugoročno, rješenja treba

Dugoročno, rješenja treba tražiti u deprivatizaciji dobitaka na špekulacijam zemljištem. To nije pitanje negacije privatnog vlasništva nad zemljištem ili prava koja iz toga proizlaze, nego jednostavno prekid kontinuiranog procesa privatizacije društvenog kapitala od strane vlasnika zemljišta.

Ako se upustimo u misaoni eksperiment, gdje je sve zemljište u javnom vlasništvu (kao npr. u glavnom gradu Australije, Canberri) ili gdje je položajna zemljišna renta potpuno u javnim rukama, interes investitora u ovakve i slične projekte ograničava se na pravo obavljanja svoje djelatnosti na toj lokaciji i ostvarivanja profita koji proizlazi iz te djelatnosti. Dobici do kojih dolazi isključivo uslijed ovakvog ili onakvog poteza pera po karti u smislu odobravanja gradnje ostaju u javnoj sferi u obliku trajnih prihoda od povećane rente koju generira zemljište. Što bi to značilo u smislu opadanja pritiska na prostor, nestanka zakulisnih radnji, opadanja motiva za korupciju, itd., nije teško zamisliti. Osim toga, generalno niže prometne vrijednosti zemljišta omogućavale bi da veći dio investicijskog kapitala trši u produktivni dio investicije.

Naravno da je to utopijska situacija, ali bi se ipak mogla koristiti kao orijentir i ideal prema kojemu bi razumna zemljišna politika trebala stremiti kroz nove zakone i kroz dopune i izmjene postojećih zakona.

The Observer

Tko je glasao

Tako je. Bravo. :) I nije

Tako je. Bravo. :)

I nije utopija, nego pošteno i u redu.

Tko je glasao

Samo nek se gradi bez

Samo nek se gradi bez izmisljanja, maltretiranja poduzetnika i filozofiranja.

Tko je glasao

Betonizacija

Zašto da se učimo na tuđim greškama kad možemo na vlastitim?

Portugal / Regis St Louis / Lonely Planet, 2009 / str. 205

(OVER) EXPOSING THE ALGARVE
Tourism accounts for 80% of Portugal's GDP, and much of this comes from the Algarve. Tourists are not international travellers alone; local visitors comprise a large part of the industry, numerous Portuguese have homes in this sun-kissed region, and many foreigners have moved here permanently. The massive influx of visitors has led to ongoing heavy development in the region -large (mainly concrete) hotels, apartments, shops and restaurants - along much of the Algarve's southern coastline. Some say the Algarve's tourist industry provides work - albeit seasonal - to thousands of people, especially the young, thereby enhancing their skills and improving service mentality, But, others argue, the departure of Portuguese from their villages has devastating consequences- it is causing an irreversible disintegration of traditions and village life. Then there are the obvious environmental problems caused by heavy construction: destruction of coastal areas including cliffs and beaches, pressure on water resources, and the building of major roads. Construction is said to be controlled (although it is not always sensitive to its surrounds).
More recently, tourism authorities have focused their efforts on promoting special-interest activities
beyond sun, surf and sand. While this is a positive initiative - with the region's spectacular nature, walks and inland villages being increasingly highlighted - it also means that thousands flock to visit some of the Algarve's 30-plus golf courses. These have a major environmental impact on an already stretched region, although some courses are adopting environmentally
Visitors to the Algarve should think carefully about their impact on this sensitive region: don't stick only to the coast - head inland (responsibly), be discriminate about which enterprises you select, and consider the impact of the type of activities you undertake.
The Algarve Tourism Board has some excellent publications to help you get off the beaten track. These include floras: tours around the Algarve (ideal for those with their own wheels) and Trails in the Algarve, which outlines some nature trails and cross-country day (or shorter) hikes,

leddevet

Tko je glasao

odličan dnevnik. no samo da

odličan dnevnik. no samo da dodam par detalja za one koji neznaju.

Krk je do sada prilično gradnjom devastiran otok gdje je prevladavala apartmanizacija. tih apartmana trenunto ima koliko hoćeš i pojedini apartmani npr u malinskoj prodaju po 900 eura/m2 i ne mogu se prodati. jedan posebno friški i ružan primjer su apartmani u Čižićima gdje se nedavno stvorila građevinska zona po logici o kojoj autor teksta govori, tj građevisnka područja koja su vrijedila za tu općinu su povučena, smanjena je površina gradnje u svim dijelovima te općine a povećana na tom mjestu (eto prilike da se istraži tko je profitirao). to naselje je toliko ružno da nitko ne želi tamo doći skoro badava a pojedini invensitori prodaju u paketu neke apartamane po 700 eura/m2. u stvari ako bi to netko ogradio žicom to područje, komotno bi država mogla rješavati pitanje prenapućenih zatvora na tom mjestu.

Mjesto na kojem se odvija ova potencijalna investicija HOTO grupe je slobodno možemo reći jedno od najlejpših dijelova otoka Krka. naime, potez od Malinske do grada Krka je jedini potez koji je ostao pitom i nedevastiran na otoku Krku te po meni nikako ne bi trebao postati građevinska zona.

U isto vrijeme postoji npr Haludovo gdje imamo nerealizirane hotelske kapacitete godinama i pri tome ne mislim da su "Rusi krivi" kako se to godinama u javnosti prezentira.

No nekako mislim da je to gotova stvar te da HOTO grupa kao i obično zna više o zakonima nego mi ostali, mada ukoliko je to istina to je više priča za dorh nego za rubrike iz ekonomije jer imamo kupovanje zemljišta po niskim cijenama, potencijalnu prenamjenu zakona koja bi pogodovala špekulantu.

Tko je glasao

Apartmani

Naravno da je gotova stvar - u to ne sumnjam :))

Tko je glasao

Problem otoka

je također i preveliki broj gradova i općina.Za vrijeme "mraka" Krk kao otok bio je jedna administrativna jedinica dok je trenutna situacija
smiješna u najmanju ruku jer npr. Dobrinj ima status grada,Malinska isto tako,Vrbnik ,Baška takođe.
Nijedan od tih "gradova" nije financijski održiv a jedini način da popune gradsku blagajnu i namire plaće svim administrativcima dakle
od gradonačelnika nadalje bio je upravo prihod koji se ostvarivao devastacijom prostora,iz toga i proizlaze razno razne "gljive" izrasle
u vali Soline ili u Malinskoj čija je kompletna obala betonirana sve do naselja Porat.

Sa druge strane moram priznati da Krku fali ulaganja,investicija i radnih mjesta tako da je moj stav prema projektu HOTO grupe
ambivalentan.Devastacija Haludova i nekadašnje perjanice otočkog turizma hotela Palace jest bio udarac od kojeg se turizam
Malinske pa i cijelog otoka do dan danas nije oporavio.

Krk trenutno nema niti jedan turistički objekt visoke kategorije izuzev blijedog pokušaja Atrium hotela u Baškoj čija je visoka kategorija
nategnuta i zvjezdice vjerojatno dobivene po "babi i stričevima"

Reanimator

Tko je glasao

sigurna sam

da su te i takve naše zvijezdice potpuno krivo postavljene od samog početka!
"veliki umovi" turizma su uzeli kategorizacije iz destinacija "betonskih centara" i
prepisali! nije se razmišljalo o tome što mi imamo i kako će se to odraziti na terenu!
tako je ispalo da hotel za koji se čekalo u redu da dobijete smještaj, ima manje zvijezdica od betonske kutije na kraju grada!
jer se ne može uzeti 5 matematičkih kriterija pa ožeži!
gledam danas što rade. dođe mi da se rasplačem! uništili su imiđe, zaštitne znakove hotela ne vodeći računa apsolutno o ničem! meni najdraži hotel, koji je godinama ima umjetnički dojam 5, tehnička izvedba 3, sada nema ni jedno ni drugo! personal kruži po objektima, nigdje se ne osjeća doma, ne zna s kim će sutra radit.....a o tome da pozna stalnog gosta ili njegove sitne potrebe ne može biti ni govora. to je valjda put u elitni turizam na naš način....

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci