Tagovi

Krize nema

Ovih dana se objavljuju detaljni prikazi prošlogodišnjih (2015.) državnih prihoda i rashoda.

Svodi se na sljedeće:

Državni prihod; 107,5 milijardi kuna

Državni rashod: 114,4 milijardi kuna

Ne treba biti genije i uočiti da je manjak 6,9 milijardi kuna.

Sada se treba sjetiti zadnjih rezova gdje se čas priča o 3 milijuna kn uzeto neprofitnim medijima, pa 150 milijuna kn uzeto (pa vraćeno) subvencijama za prijevoz učenika itd. itd.

A onda treba uočiti jedan podatak u državnim rahodima:

Kamate inozemnim vjerovnicima: 4,8 milijarde kuna

Kamate domaćim vjerovnicima: 5,8 milijardi kuna

Ukupan trošak kamate je, dakle, 10,6 milijardi kuna. 10,6 milijardi. Što znači da trošak kamate višestruko nadmašuje manjak državnog proračuna.

Odnosno - da se nismo tako bjesomučno zaduživali, da nismo radili državne proračune s projiciranim manjkom - bez problema bismo financirali sve što je potrebno te ili imali državni suficit cca 3,7 milijardi kn godišnje ili bismo smanjivali neke poreze, zbog uravnoteženja (čime bismo povećali promet proizvoda ili nešto slično te bi s vremenom taj porez narastao, pa bismo ga opet smanjivali...).

Netko će reći da su uzeti krediti iskorišteni za financiranje investicija i slično - no to jednostavno nije istina. Investicija ili vraća tržišnu kamatu ili nije uspješna. Može se, kao u slučaju auto-cesta, govoriti o državnim i strateškim interesima (koji ne moraju odmah direktno biti fnancijski isplativi), no još je jači državni strateški interes - ne biti u deficitu.

Još neki podaci bodu oči (budući su kamate, što bi rekao gospodin Šuker - zadane). Subvencije su prošle godine iznosile 6 milijardi kuna. Također je nekidan ministarstvo branitelja dalo svoju razradu troškova iz kojih je očito kako je 5 milijardi kn trošak mirovina branitelja.

Ovdje ne mislim ulaziti u raspravu koji bi trošak (troškove) trebalo rezati, a pogotovo ne ulaziti u ideologiju troškova.

Šokira da pričamo o deficitu od par milijardi, dok se državni prihodi mjere u stotinama milijardi. Ne kažem da je vođenje države jednako vođenju kućanstva, no to je otprilike kao da vam kućanstvo (obitelj) ima godišnje prihode od 107.500 kn, a problem Vam je 6.900 kn.

To je jednostavno idiotski. Idiotski iznos, idiotski iznos troškova u postotku. Ali dovoljno da kroz nekoliko godina generira bankrot.

Komentari

Ako je krize i bilo, ima da

Ako je krize i bilo, ima da je ubuduće nema:

Moje aktivnosti većinom su se bazirale na sastancima s investitorima, od kojih je posljednji bio prije nekoliko dana u Zadru, u sklopu Gospodarskog foruma. U ovih gotovo 60 dana imao sam se prilike uvjeriti s koliko nepovjerenja investitori nastupaju prema Hrvatskoj. Štoviše, šokirao sam se količinom nepovjerenja koje su nam iskazali, a to je posljedica nerada u prošle četiri godine. Opet, ohrabruje da u takvoj atmosferi investitori dolaze s konkretnim prijedlozima i različitim prihvatljivim idejama. Iz ovoga sam uspio zaključiti da svoju ulogu učinim katalizatorom rješavanja ključnih problema te ubrzavanja investicija i provedbe ključnih projekata. Svojim autoritetom želim dati vjetar u leđa provedbi dobrih projekata, koji bi možda bili zaustavljeni ili usporeni zbog različitih interesa ili međustranačkih prepucavanja. Jedan takav projekt je LNG terminal na otoku Krku, čija se realizacija upravo zbog nedostatka vizije i strategije ne pomiče punih pet godina. Drugi projekt u koji sam se uključio je i cjelovita kurikularna reforma. Ta je reforma izazvala mnogo kontroverzi, na njoj su radili stručnjaci raznih profila i projekt smatram dobrim. Rad i trud struke treba uvažavati, ali jednako tako kroz javnu raspravu treba doći do konačne verzije tog projekta.

Karamarko se, prema vlastitom priznanju, dohvatio do sada Milanovićem prestravljenih investitora i uskoro kad pod njegovim autoritetom počnu upumpavati lovu i oporavak Hrvatske krene, zaustaviti ga može samo pad vlade i novi izbori.

Ali to nije sve, uključio se i u kurikularnu reformu pa će rad, trud i struka započeti preporod i na drugim područjima.

Pomalo me već hvata strah od svekolikog napretka, ta tko će slijediti tempo koji nam PPV nameće.

B-52

Tko je glasao

ne seri di si bio kad je

ne seri di si bio kad je milanović zaduživo

Tko je glasao

da znaš čitati...

... onda bi vidio da u dnevniku pišem o 2015. godini, dakle godini kada je Milanović i bio premijer.

Tko je glasao

jasno da je lupetanje

90% love se procijedi u wellnes butique spa mostovima i inim investicijama kojih smo žedni kao i fontana
off shor otočje su male bebe za nas i naše susjede koji su krenuli sa izgradnjom metropole na vodi pored svih poplava

ali zap, bar ćemo se u ovom manatu načitati knjiga :)

Tko je glasao

najveći problem hrvatske je

najveći problem hrvatske je članarina europskoj uniji. za bogaćenje bjelosvjetskih hohštaplera, mi - sirotinja, moramo se očito zadužiti za nekoliko milijardi kuna. taj iznos disbalansa bi bio upola manji, da nismo u europskoj uniji. otkad smo ušli među tu bagru, hrvatska sustavno propada. od EU nismo ništa dobili, a puno smo izgubili. izgubili smo svoj suverenitet, gubimo svake godine nekoliko milijardi kuna, svojim nakaradnim propisima o zadanom broju smokava oštećeni su mali gospodarstvenici.
meni nije jasno kako netko može plaćati tako skupu članarinu potpuno nepotrebno, u vrijeme dok mu narod gladuje! nekada se lova slala u beograd, danas u bruxelles.. pa do kada? do kada?

Tko je glasao

izgubili smo svoj

izgubili smo svoj suverenitet, gubimo svake godine nekoliko milijardi kuna, svojim nakaradnim propisima o zadanom broju smokava oštećeni su mali gospodarstvenici

Pa kad smo "ispregovorali", da prostiš, drek na šibici... :-(

------------------
[ Lux Veritatis ]

Tko je glasao

da, to je najveći problem...

... a na to su često upozoravali i HDZ-ovi europarlamentarci.

Uopće ne sumnjam da će jedan od prvih koraka HDZ-a biti istupanje iz EU-a. Čim se riješimo tih bagroeuropljana, eto nama suficita u državnom proračunu.

Tko je glasao

točno.

točno.

Tko je glasao

cinizam na najjače

... ono, ja se zajebavam, daj reci da se i ti zajebavaš! :)

Tko je glasao

ne, ja tako mislim.. ako

ne, ja tako mislim.. ako izađemo iz EU, postat ćemo bogatiji za nekoliko milijardi kuna. podijeli to s brojem stanovnika, pa izračunaj. svaki zaposleni i svaki penzić bi dobio godišnje bar 2000 kn. odlična božićnica! a ne što moramo financirati bjelosvjetske hohštaplere, kao što smo nekad financirali doživotne jugooficire i nosioce partizanskih spomenica iz 45-65 i njihove familije.

Tko je glasao

brojčeki

Imaš neke podatke o članarini RH prema EU, te koliko novaca povučemo iz različitih fondova da usporedimo stvarne egzaktne brojke ili pričaš napamet?

Tko je glasao

članarina u prošloj godini

članarina u prošloj godini bila cca 3,5 milijarde. u 2015. godini nismo povukli gotovo ništa od onog što nam je bilo na raspolaganju.
za izvlačenje novca iz fondova, plaćaju se skupocjeni seminari različitim privatnim tvrtkama od par tisuća kuna, da bi shvatio kako ispuniti obrasce. navodno i kada ispuniš obrasce i pošalješ ideje u EU, bjelosvjetski hohštapleri iz EU te ideje pošalju u svoje zemlje, pa novac na temelju tih naših gotovih elaborata i ideja izvuku njihovi ljudi, a naši ispuše sredstva. to ti je priča o lisici i rodi. EU je nas pozvala na ručak kao lisica rodu, pa joj stavila na raspolaganje ručak, koji lisica može polizati s tanjura, a roda ne može pojesti. tako sva sredstva EU fondova ostanu netaknuta, a mi članarinu moramo platiti. Ako su nam stavili sredstva na raspolaganje, zašto ih nisu uplatili na državni proračun, pa da ih mi rasporedimo po resorima, kojima pripadaju i potrošimo sukladno hrvatskim propisima. Ali ne, ta su sredstva na računima EU do kojih je nemoguće doći, pa kao da nam nisu ni stavljena na raspolaganje. Ako moraš ispuniti papirologiju od 1000 obrazaca, a uvjeti su nemogući, to je kao da nam ništa i nije stavljeno na raspolaganje. Čitala sam što nam je uopće stavljeno na raspolaganje i toliko je nejasno napisano da se ne može prevesti na suvisli hrvatski jezik. Nevjerojatno kakav zajeb. Isti kao što smo imali s Beograsdskim fondovima za nerazvijene. Uplaćivali, a gdje je novac nestao, to samo Onaj gore zna. Da je bio na Kosovu, Kosovo bi danas pilo vodu iz zlatnih česmi, koliko je novca otišlo za nerazvijeno Kosovo.

Tko je glasao

dakle pričaš napamet

... skoro cijelu 2015. radim za hrvatske tvrtke i ustanove koje su direktno ili preko RH institucija povukle sredstva i sada rade na realizaciji svojih projekata.

Gomila sredstava je i uplaćena na posebne račune RH gdje su ih pojedina ministarstva (češće agencije) raspoređivala hrvatskih subjektima na temelju propisanog natječaja.

Uvjeti uopće nisu nemogući kako ti navodiš, dapače, za mnoge manje projekte su izuzetno labavi, tj. rade na principu "mi odobrimo 6 milijuna kn, prvih 60 prijava od 100.000 kn prolazi"

Uplitanje Beograda, Kosova, lisice i rode ti neće pomoći da barataš podacima napamet.

Tko je glasao

gluposti. navedi nekog tko se

gluposti. navedi nekog tko se omrsio o ta sredstva. nema ga. znaš kakvu su pomoć davali. poslali bi svoje stručnjake u hrvatsku da educiraju naše, svojim stručnjacima bi isplaćivali enormne dnevnice i zarade te hotelski smještaj, pa to prikazivali kao sredstva iz eu fondova, a zapravo su izvukli sav taj novac van, mi ga ni vidjeli nismo. ostalo je nešto znanja kod naših stručnjaka, ali je to kukuriku koalicija uredno smijenila, kad je došla na vlast, tako da ni od te koristi ništa.

Tko je glasao

omrsio?

Pitaj HDZ i pogledaj stavku u proračunu 2016. gdje su iskazani planirani primici iz EU strukturnih i ostalih fondova.

Fondovi nisu pomoć, opet pričaš bezveze.

Tko je glasao

u žargonu se to zove pomoć iz

u žargonu se to zove pomoć iz EU fondova. nemoj se kačiti na terminologiju, jer zbilja nema smisla. važna je bit, a ne forma, ako se slažeš?!

Tko je glasao

radi boljeg razumijevanja,

radi boljeg razumijevanja, pogledaj link

http://www.eu-projekti.info/category/eu-fondovi-ipa

alineju 3....

Tko je glasao

koliko daš, toliko se i vrati

koliko daš, toliko se i vrati u obliku "europskih fondova", u čemu je tako veliki problem?

Tko je glasao

upravo suprotno.. sve daš, a

upravo suprotno.. sve daš, a ne vrati se ništa, jer davanje nije uvjetovano, osim uplatom na žiro račun bruxellesa, a povrati su uvjetovani ispunjavanjem nemogućih uvjeta, tako da se u pravilu vrati malo ili ništa. to zna svatko tko se pokušao natjecati za neki novac iz EU fondova.

Tko je glasao

jel

ono kolinda spominjala zero-based budgeting, da se proračun slaže od nule, a ne da se friziraju ove već nakaradne stavke. to mi se ovako na prvu i ne čini ko loša ideja, ali šta god se meni na prvu čini logično po pitanju ekonomije, ispadne katastrofalno, barem po priči dežurnih stručnjaka. ali tim likovima je sasvim normalno da je mirovinski sustav zapravo samo jedna velika ponzijeva shema.

Tko je glasao

ehm,

"zero-based budgeting" bi si mogla dozvoliti jedino jednostranačka vlada sa 100 ili više ruku u Saboru.
...i to vlada "stranke samozatajnih" koja je spremna na to da neće na sljedećim izborima dobiti više od 30 mandata,

Tko je glasao

Znači

koalicija hrvatska domoljubno raste. Nešto ko Maov veliki skok naprijed.

Tko je glasao

sad´ sam se našao u

sad´ sam se našao u paralelnoj stvarnosti?
...magnovenje...ekstaza, crescendo zvjezdanih boja,
sreća,
mamurluk,
...siva svakodnevnica...

Tko je glasao

indian — Uto, 27/03/2012 -

indian — Uto, 27/03/2012 - 16:04.
prije svega,
....
-ukotviti ustavom države ograničenje deficitnog financiranja proračuna, na 1%, (i lokalnih) s obvezom da se pri prvom rastu bdp-a prethodni deficiti anuliraju a najkasnije poslije trećeg deficitnog proračuna sljedeća tri moraju anulirati prethodne čak i u slučaju recesijskih godina.(što znači da intencija deficitnog trogodišnjeg financiranja nije donijela ploda i znači da je pogrešna mjera)
-prestati sa ad hoc intervencijama i inzistirati na trajnim sistematičnim pravilima i eliminirati jednokratne stimulacije i korake, ograničiti mogućnosti vlade da stvara strukturalni deficit
proračuna čestim intervencijama u fiskalnoj politici.
-učiniti efikasnijim zakone vezane za osobni stečaj, kreditore potaknuti da sa dužnicima razriješe potraživanja i da tko god može pretvori dug u equity, (zamjena debt for equity)tj.
da dug pretvori u pravični udio u vlasništvu. Gdje to ne uspije, ići na stečaj bilo koje vrste.
-pozvati stanovništvo da smanji na minimum osobno zaduživanje, (hipotekarno koristiti
preko stambenih štedionica) i time postane slobodno građanstvo, da isplate postojeće dugove a oni što ne mogu, da proglase stečaj. Koristiti kartice kao bezgotovinsko
plaćanje svojim nekreditnim sredstvima, odreći se dozvoljenih minusa,
.....
Bez da vidimo ovo, sve ostale verzije i ideje će biti prazna naklapanja, šutiranje limeke, podržavanje statusa quo, nastavak otimačine, ovisničko traženje "...samo još jednog šuta", traženje krivca i nalaženje stalno novog Pedra od situacije do situacije, bez ovoga nema efikasne niti sređene Države, niti demokracije, niti slobodnog čovjeka...

Tko je glasao

da bi reč rekli, samo sada

da bi reč rekli, samo sada pokušaj naznačiti tko bi sve to trebao napraviti, hoću reći, kakve resurse kadrovske trebamo i u kojem obliku da bi se plan pretočio u akciju?

Tko je glasao

he, he, i podanici, i ustavni činitelji, svi, i ja,

tko?
pa, svi koji su pripadaju pog ingerencije Ustava Republike Hrvatske,
Tu ne bi trebalo biti abolicije.
kako?
svim resursima,
koji oblik?
svaki legalno dostupan,

Tko je glasao

aha, znači čekamo MMF

aha, znači čekamo MMF

Tko je glasao

ne, ne znači, da čekamo MMF.

ne, ne znači, da čekamo MMF. Taj više ne tezgari.
čekamo pametne zemljake, ili bar tren poslije kojeg nema drugog izbora.

Tko je glasao

hmmm da vidimo što bi ja

hmmm da vidimo što bi ja napravio da mi se deficit ograniči na 1%, a da ipak trošim isti iznos.

kredite dižem na duži rok pa će se i godišnji troškovi kamata smanjiti a dug mogu i povećati.
sve dugove na 40 godina otplate i eto godišnji troškovi se smanjuju.

pa onda javno privatna partnerstva. umjesto da država sagradi novu školu za recimo 5 mil kuna, lijepo se orgasnizira javno privatno partnerstvo gdje privatnik sagradi školu a država je uzme u godišnji najam od recimo 1 mil kuna i nema veze što je tako nepovoljnije jer se neće popeti deficit iznad 1%, a pošto će gradnja škole (kupovina materijala, plaće rednicima) generirati i neki porezni prihod onda će to imati još i bolji učinak, jer će se dizati bdp i prihodi države, a potrošnja je minimalna.

pa rasprodaja imovine, da se financiraju gluparije pa...

znači ako netko baš želi uvijek će naći načina da smulja, možda je potrebnija i malo šira rasprava što želimo od držav, kakvo društo želimo i kojim putem tamo stići.
ograničenja potrošnje mogu biti dobra i korisna za društvo, ali bez šire slike i to se može pretvoriti u suprotnost.

Tko je glasao

znakovi znače znakovito

znači ako netko baš želi uvijek će naći načina da smulja...hoće, sigurno. Muljatorima je posao da muljaju. A to opet ne znači da se treba u hipnotičkom strahu od muljanja zaustaviti normalni život...valjda?
možda je potrebnija i malo šira rasprava što želimo od držav, kakvo društo želimo i kojim putem tamo stići. ...mislim da je ta rasprava već odrađena ubacivanjem glasačkih listića u te neke kutije. I tako prije toga, i ona rasprava još prije.
ograničenja potrošnje mogu biti dobra i korisna za društvo...ne, ograničena potrošnja uopće nije dobra za društvo. Ali je dobra za društvo neograničavana potrošnja iz svih izvornih prihoda. Ne iz onih virtualnih prihoda, i ne iz one tek buduće akumulacije i ne iz tuđe akumulacije. Koga briga ako se potroši ono što je privređeno. Zato to i postoji. Zato se i stvara.
Ali, ne trošiti ono što tek naša djeca trebaju stvoriti. Oni još nisu bili na izborima i nisu dali nikome mandat za to...

Tko je glasao

Problem...

je u tome što su mirovine i plaće državnog aprata zajedno oko cca 71 miljarde, onda od 107 ti ostaje 37. Od tih 37 je onda 6,7 ipak nešto više postotaka.

No, kad smo kod zaduživanja, nova nam se vlada već zadužila dodatnih 4 miljarde koje dospjevaju 2026 (ili neke slične godine).

Tko je glasao

novo zaduživanje...

... jest, 4 milijarde, kod tri domaće banke, koje - gle čuda - svaka ima svoj mirovinski drugi stup - po povoljnom prinosu od 3,99 % godišnje ako sam dobro zapamtio.

Jupi, imat ćemo velike mirovine iz drugog stupa. A pdv će tada vjerojatno biti 35%, a HRT pretplata 180 kn.

Ovo što si naveo je istina, ali nije zadani trošak, zar ne? (mislim na mirovine i plaće državnog aparata, javnih službenika i sl.).

Tko je glasao

paradoksalno, nema krize, jer

paradoksalno, nema krize, jer je sve u krizi. Problem je u općenito niskoj razini svega. Nismo se još vratili niti na 2008, odonda smo izgubili 15 posto BDP-a, a godinama imamo pad stvaranja nove vrijednosti. To što su se nazvali Hrvatska raste je bacanje prašine u oči, jer taj rast se bilježi od vrlo niskog starta, pa je i sam "rast" praktički ništa.
Počela se pojavljivati i jedna opasna tendencija da se stagnacija počne smatrati normalnim stanjem, a to definitivno ubija ambiciju.
Za usporedbu, i vrlo razvijene ekonomije Danske i Finske se još nisu vratile na 2008, ali razlika prema Hrvatskoj je u tome da se kod njih kriza očituje u smanjenju korištenja kapaciteta KOJE IMAJU, a kod nas u tome da ih mi NIKAD NEĆEMO IMATI ako se nastavi s ovim pristupom u kojem je 2 posto nekakav "rast", a koalicija se zove Hrvatska raste, iako ustvari pada.
Da bi rasli, moramo investirati, da bi mogli investirati moramo se odlučiti da li privatne, ili državne investicije, da bi uopće mogli investirati moramo postići investicijski rejting, a da postigli kreditni rejting moramo radikalno uravnotežiti javne financije, a to se, barem po analizi ovogodišnjeg proračuna, nije dogodilo.

Tko je glasao

Ovdje ne mislim ulaziti u

Ovdje ne mislim ulaziti u raspravu koji bi trošak (troškove) trebalo rezati, a pogotovo ne ulaziti u ideologiju troškova.

Šokira da pričamo o deficitu od par milijardi, dok se državni prihodi mjere u stotinama milijardi. Ne kažem da je vođenje države jednako vođenju kućanstva, no to je otprilike kao da vam kućanstvo (obitelj) ima godišnje prihode od 107.500 kn, a problem Vam je 6.900 kn.

malo je i teško raspravljati o deficitu proračuna bez da se spominje gdje bi se u njega moglo intervenirati i bez ideoloških upliva u raspravu, ali eto baš ta usporedba s vođenjem kućanstva bi mogla pomoći.

država i kućanstvo nisu jednaki i ne možemo ih baš uspoređvati.
ako imamo u državi 107 mlrd. kn prihoda i fali nam 7 mlrd onda neka bude to manjak od 5%.

kućanstvo koje ima prihode od recimo 10 000 kn mjesečno 5% bi bilo 500 kn i kućanstvo bi to nekako riješlo. možda bi prodali drugo auto ako ga imaju i tako se riješli duga, li refinancirali dug tako da su im rate manje za 500 kn, li bi manje trošili na hranu i odjeću. ne bi otišli na more ili bi iskombinirali nekakvo jeftinije ljetovanje...

ali tu treba paziti da u kućanstvo prihodi dolaze iz vana od rada i mirovina članova kućanstva.
prihodi i rashodi su odvojeni. zaradiš u firmi a trošiš na drugim mjestima.
kod državnog proračuna prihodi i rashodi su direktno povezani.
ako smanjiš npr plaće zaposlenima u državi za 5%, onda će ti se smanjiti i prihodi od doprinosa na njihove plaće, od poreza na potrošnju koji će biti umanjeni...
pa sad imaš manje rashode, ali i manje prihode i deficit opet ostaje.
pitanje je i kakav efekt ima smanjenje rashoda.
recimo smanjiš plaće pa imaš manje poreza i doprinosa od državnh zaposlenika, ali kako oni manje troše tako ima manje posla u privatnom sektoru što onda dovede do smanjenja plaća ili otkaza i u privatnom sektoru pa imaš daljnji pad potrošnje i daljnji pad prihoda od poreza i doprinosa tako da na kraju deficit može ostati isti ili se čak povećati.

i što ti vrijedi da si kresao plaće kad su se prihodi smanjli pa imaš npr. 90 mlrd. kn prihoda, ali ti fali još 9 mlrd. kn za pokriti sve potrebe proračuna pa umjesto 5% fali 10% novaca u proračunu.
i što onda? daljnji rezovi, daljni pad bdp-a još veći postotak deficita još veći udio kamata u proračunu...

Tko je glasao

ideološki troškovi

Samo nisam htio da se zapletemo u smanjivanje mirovina ustašama/domobranima/partizanima.

A ovo što kažeš i stoji i ne stoji.

Iz tvoga ispada da snižavanje plaća zaposlenima u državi donosi par mnogih prihoda (pa i poreznih). Istina, ali kratkoročno.

Inače bi značilo da rast prihoda (pa i poreznih) te bi bilo dovoljno da svima stalno rastu plaće (to bi zapravo i bilo dovoljno, ali je nemoguće).

Naravno, svako rezanje troškova nekoga udara, zato i trebaju biti pažljivo određeni. Nerazumno visoke plaće, nepostojeća radna mjesta, otvaranje područnih škola kako bi se zadovoljili lokalni politički apetiti itd. itd. Postoje stvarno rashodi koji s isključivo nečiji ekstra-profit, za koji je pitanje ostaje li uopće u Hrvatskoj (što znači da njihovim ukidanjem nikome prihod ne bi pali).

No, mogu se i prihodi dići za taj iznos, nemam ništa protiv. No, kako objasniti vlastima da bi recimo naglo rezanje pdva s 25 na 12 posto trenutno ubilo prihode države, ali bi pritom postali meka drugim državama i turistima te bi se to kompenziralo, te možda i preskočilo prethodne prihode. Zašto se ne zadužiti za premošćivanje tog trenutka?

Tko je glasao

nisam mislio da snižavanje

nisam mislio da snižavanje plaća ne bi pomoglo niti da je rješenje jednostavno u dizanju plaća, važno je proučti ili barem pokušati proučiti kakve efekte ćemo postići pojedinim potezima. takjo ni smanjenje poreza ne mora značiti i veću potrošnju i manje cijene. može samo značiti da će trgovci uzeti više za sebe.

koliko su pale cijene makijata u kafićima kad se je smanjio pdv na ugostiteljske usluge?

Postoje stvarno rashodi koji s isključivo nečiji ekstra-profit, za koji je pitanje ostaje li uopće u Hrvatskoj (što znači da njihovim ukidanjem nikome prihod ne bi pali).

mislim da bi rebali prvnstvno ciljati na takve rashode. a i drugi stup bi mogli strpati u takve stvari.

onda isto tako ne treba gledati samo na rezanje, možda postoje i drugi načini.
isto tako potrošnju ne moramo dizati samo zadužvanjem ili smanjenjem poreza.

hnb je omogućio jeftin novac bankama da potakne kreditiranje banaka, i hbor povoljno kreditira poduzetnike.
a zašto ne bi hnb tiskao par desetaka milijardi kuna i omogućio bankama da ih uzmu uz minimalne kamate pod uvjetom da one isto tako uz minimalne kamate dadu ljudima da refinanciraju svoje stambene kredite možda da prodže i rok plaćanja.
tako bi građani mogli lakše otplaćivati svoje kredite oni bi bili u kunama i ne bi ovisili o tečaju kune, a manje mjesečne rate bi otvorile više prostora za potrošnju. jer ako umjesto 5000 kn rate kredita imaš ratu od 3000 kn tada građanin ima 2000 kn više za potrošnju.
manji je rizik da će građani prestati plaćati kredit zbog financijskih problema, što znači i manji rizik za banke.
dobro građanima, dobro bankama, dobro državi.

Tko je glasao

Sve štima, samo je problem

Sve štima, samo je problem ipak daleko širi.

Gledaj to kao kantu s vodom, ukupni protok novca u državi. Država uzme lončić (poreze i namete), zagrabi vodu, i polako vraća natrag u kantu. Nivo vode se malo smanjio, ali se vratio na normalu. U ovom slučaju tvoji argumenti stoje.
Međutim, ako kanta ima rupe kroz koje voda curi van (recimo, vanjskotrgovinski deficit) više nije dosta samo vratiti zagrabljeno, nego se mora kontinuirano dodavati vode. To se u sadašnjem monetarnom sustavu događa ili kroz zaduženje građana, ili kroz zaduženje države. I u jednom i u drugom slučaju imaš kamatu koja generira daljnji manjak...

Ako se smanji rast zaduženja građana (a rast mora postojati da bi kompenzirao manjak zbog kamate), država se, da bi zadržala nivo vode u kanti jednostavno mora zadužiti. Kamatne rupe na kanti se zbog matematike svake godine povećavaju, i treba ti svake godine sve više nove vode da zadržiš nivo.

Sjeti se situacije prije Račanove vlade. Država se nije dovoljno zaduživala, pa se taj manjak pretvorio u unutrašnji međusobni dug firmi, države i građana, koji je potpuno blokirao ekonomiju. Da bi vratili ekonomiju u funkciju, Račan i ekipa su se morali zadužiti vani.

Jebiga, to je trenutni svjetski ekonomsko-monetarni sustav koji je napravljen da bi banke potčinile države. Ima to i svojih prednosti (manje ratova) ali je sve skupa i dalje eksploatatorski i totalno nedemokratski.

Tko je glasao

evo stoji...

... ali navodno postoji nešto što se zove "Plan razduživanja" ili tako nešto (pojava kojoj svjedočimo već par godina gdje su građani sve manje i manje zaduženi kod banaka).

Volio bih kada bi postojao nekakav takav državni plan s par okvirnih smjernica.

Tko je glasao

za nadati se je da će se

za godinu dvije kad se ovi na vlasti malo pregrupiraju i ustabile ići i na realne zahvate u regionalnu i lokalnu upravu i samoupravu...

Primjerice, svaka županija ili grad imaju svoje tv i radio postaje koji služe samo veličanju likova i dijela a prikrivanje nedjela lokalnih i regionalnih dužnosnika.

To sve treba skinuti s lokalnih, regionalnih i državnog proračuna. Privatizirati.

Nadalje. Svaka malo veća selendra ima policijsku postaju što nema veze s mozgom.

Bolje je da svako selo ima liječnika i med.sestru nego 15-30 žandara.

Umjesto da do zadnje babe u zadnjem selu u Lici osiguramo bar jedan autobus dnevno...mi sve trpamo u Zagreb i činimo ovisnima o Bandiću i sličnima dok nam se država u prostoru prazni.

Smanjiti pritisak države na poduzetništvo tj. "Dajte ljudima da rade."

sve dobro...

Tko je glasao

lijeva ruka gadno slomljena, desna jako natučena

Jedva pišem, pa kratko. Koliki je stvarni manjak samo za 2015 tek će se vidjeti. Za sada ne zaboravi da su u tim prihodima i pomoći od stranih vlada, međunarodnih organizacija i unutar opće države u iznosu od 9,24 milijarde. Nisam zadovoljna proračunom jer je mogao biti bolji, ali je Jurlina spomenula tonere i koliko se na njih troši, pa mi je zajno malo laglje. Treba imati na umu da sve vlade u zadnjoj godini mandata rade najbolje, problem je samo u tome da mandat traje 4 godine.

Tko je glasao

Naplata ratne odštete od agresora i izašli smo iz problema

Tko je glasao

Preuzimaš taktiku @sm-a- napravite partijski plenum na pollitici

Tko je glasao

citat iz dnevnika

Tko je glasao

Nisi objektivan

Tko je glasao

a i ti troškovi kamata

a i ti troškovi kamata domaćim vjerovnicima su vjerojatno dobrim djelom obveznice prodane fondovima drugog mirovinskog stupa.

neću sad gnjaviti o tome koliko bi manje kamata imali da ga se ukine i da se dug poništi, a sredstva uplaćivana u drugi stup prebace u prvi. onda bi deficita skoro pa nestalo.

ono što se može napraviti jest refinanciranje duga, tako da kroz dugi rok otplatimo dug bez deficita.
bi li građani pristali na tako nešto? da se neće povećavati državna potrošnja, ali zauzvrat neće biti deficita, a dugove ćemo otplatiti kroz duži period.

pa ako povučemo paralelu s kućanstvom to je kad vidiš da ne možeš plaćati ratu kredita od 5000 kn mjesečno pa dogovoriš s bankom refinanciranje tako da kredt otplaćuješ više godina, ali uz mjesečnu ratu od 3000 kn.

druga stvar je što onda ne bi bilo nabijanja panike da se sve raspada i da pod hitno treba smanjiti plaće i mirovine te rasprodati svu dtžavnu imovinu uključujući šume i vode.
zamisli ti da nemamo deficita i onda Tim kaže da će prodati autoceste. i ovako to teško ide, a kamoli da nema deficita.

Tko je glasao

mirovinski fondovi...

... zapravo si u pravu, imovina mirovinskih fondova (drugi stup) je cca 60 milijardi kuna.

Problema su dva - mislim da komisija EU uopće ne bi blagonaklono gledala na taj pokušaj "prebijanja državnog duga", a drugo - riječ je o privatnoj imovini.

No, dobro si uočio - ovo je dizanje panike (a paralelno s time ide i rasprodaja državne imovine i porezna presija na tvrtke i građane) - tamo gdje panike uopće nema. Kriza ne postoji, mi samo previše trošimo (odnosno glupo se zadužujemo, pa nas onda kamate tjeraju u deficit).

Tko je glasao

2.mirovinski stup - osmišljen reket i međunarodna pljačka

Problema su dva - mislim da komisija EU uopće ne bi blagonaklono gledala na taj pokušaj "prebijanja državnog duga", a drugo - riječ je o privatnoj imovini.EU (Njemačka i ostale jače zemlje) je preko direktive o 2. mirovinskom stupu dobro popljačkala slabije države, jer ih je na taj način prisiljavala na velika zaduživanja kod njihovih banaka koje su punile njihov državni proračun, a razdjelnici, stiroporizacija, krediti u francima, povlačenja iz EU -fondova kroz koje opet potiču ono što baš njima nabavlja kupce baš roba njihovih proizvođača, su također milijardske pljačke i reketi. To je čista ucjena i ništa drugo,dobro osmišljeno reketarenje na najvišoj razini.

Da su sredstva 2. stupa "privatna imovina", samo su uvjeravanja reketarskih država, koje opravdavaju svoj reket nad drugim državama, narodima,...

Tko je glasao

slažem se

Drugi mirovinski stup je definiran kao privatna imovina, iako je to, uz paralelni solidarni mirovinski stup - smiješno.

Nemam osobno nikakvih problema da se moj "osobni" drugi mirovinski stup pretvori u državni, ne kužim svrhu da se država zadužuje posuđivanjem "mojih osobnih novaca" i onda plaća enormne kamate i stvara umjetni profit fond-managerima.

Tko je glasao

Nemam osobno nikakvih

Nemam osobno nikakvih problema da se moj "osobni" drugi mirovinski stup pretvori u državni, ne kužim svrhu da se država zadužuje posuđivanjem "mojih osobnih novaca" i onda plaća enormne kamate i stvara umjetni profit fond-managerima.

@zaphod,

mirovina iz ovih 15% koje solidarno uplaćuješ našim je zakonima sve manja. Postoje pokazatelji da će mirovina od tvojih 5% koje uplaćuješ biti neznatno niža od mirovine od 15%. Kad bi znao da će ti mirovina iz ovih 15% prilikom odlaska u mirovinu iznositi 2000 kn, mirovina iz ovih 5% posto 1500 kn ( dakle ukupno 3500 kn), a da će ti mirovina sa istim uplatama od 20% u državni fond solidarnosti iznositi 2500 kn, za koju bi se opciju odlučio?

Tko je glasao

fond solidarnosti ili privatni

Imao sam nedavno raspravu na tu temu.

Moje mišljenje je sljedeće. Prvi stup (obavezni) je solidarna štedna. Treći stup je pravi privatni stup.

Drugi stup je hibrid, dakle najgore od svega. Obavezan po postotku, glumi ulagački fond (a investicije su kupnja državnih obveznica), taj novac ne mogu podići. Prema tome - loš hibrid. A ono najgore - nema pritiska.

Neka se u nekom SF scenariju dogodi da nam država bankrotira. Što misliš, što će se dogoditi s tri "privatna" mirovinska fonda, koji ogroman udio imaju u državnim obveznicama.

Kada mi je solidarna mirovina malena - barem imam minimalnu mogućnost pritiska (svi mi) budući smo glasači. Možemo ići pred Sabor i govoriti "Gladni smo".

Ne mogu zamisliti gdje stojim pred fondom A-Z ili nekim sličnim sa 65 godina i govorim "Gladan sam".

To je moj argument :)

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci