Tagovi

Kota?i?i krize se okre?u

Podosta se zanimljivih stvari dogodilo u posljednje vrijeme, pogotovo ako se pogledaju u kontekstu medijski sveprisutne krize. Evo što mi je zapelo za oko posljednjih par dana, bez nekog posebnog redosljeda.

1. Banke idu dalje

Ve? sam se u http://pollitika.com/desmodontinae-croaticus "> jednom dnevniku dotaknuo najave podizanja kamata na kredite koje direktno i indirektno najavljuju sve hrvatske banke. Tema nije mimoišla ni premijera dr. Ivu Sanadera II, koji je pak govore?i u Saboru doslovno rekao "kako je ministar financija razgovarao s bankarima koji su mu najavili mogu?nost rasta kamata na kredite i do 20 posto". Slijede?i su ga dan vjerojatno upozorili o kojim se nebulozama radi, budu?i je zakonski definiran limit do kojega banke smiju podizati kamate gra?anima 14%, pa je premijer krenuo popravljati situaciju govore?i kako je "rije? o rastu tzv. prekono?nih kredita, a to se ne odnosi na gra?ane". Naravno, sad bi mi trebali povjerovati kako je premijer govore?i u Saboru, i de facto pred cjelokupnom javnoš?u, na umu imao nekakve kredite za koje prosje?an gra?anin do tog trenutka nije ni ?uo, ali nema veze. Zna se tko je vrhunski komunikator. I tako sam htio re?i nešto drugo.

Naime, novine od petka donose vijest kako je guverner Rohatinski spustio obveznu pri?uvu bankama sa 17% na 14%, osloba?aju?i na taj na?in bankama 8 milijardi kuna. Na taj je na?in direktno pove?ana likvidnost banaka, pove?ana masa novca za plasman kredita, i paralelno sa tim pove?an i ukupni bankarski profit - jer ve?a koli?ina plasiranog novca zna?i i ve?u zaradu. I to je u ovim okolnostima izrazito pozitivan potez, budu?i svjetska financijska kriza ozbiljno limitira koli?inu novca do kojeg se može do?i van zemlje. Automatski se tim potezom poništio razlog za pove?anje kamata na doma?em tržištu - banke su dobile zna?ajnu koli?inu novca za kreditne plasmane, a osigurana im je i ve?a zarada. Prisjetimo se da su se svojevremeno banke dizale na zadnje noge kada je Rohatinski pove?avao tu istu pri?uvu, i taj potez HNBa ekspresno iskoristile kao opravdanje za pove?anje kamata. Danas bi dakle, po istom principu, banke trebale - spuštati kamate. Ali ne, o spuštanju ni rije?i, od banaka i dalje samo slušamo kako ?e morati dizati kamate. Hrvatskim politi?kim rije?nikom, banke - idu dalje.

Nakon svih tih poteza, smatram da je opravdano postaviti pitanje kvalitetne regulacije rada banaka u Hrvatskoj. Ja, naime, ne vidim da banke na ovom malom hrvatskom tržištu funkcioniraju po tržišnim principima, te da konkurencijom obavljaju regulaciju. Ono što vidim je klastersko ponašanje vode?ih igra?a, koji uspostavljaju monopol, te situaciju - bez obzira na okolnosti - koriste isklju?ivo za monopolsko pove?anje profita, koji (kako mi kažu) zna?ajno prelazi stope profita koje banke postižu u zemljama EU. Takva situcaija, po mom mišljenju, zahtjeva reakciju države i regulaciju koja bi osigurala tržišnost financijskog sektora.

2. Smrdljivi proizvod u celofanu

Posljednjih smo dana svjedo?ili još jednom ispadu premijera dr. Ive Sanadera II, koji se ovoga puta obrušio na novo postavljenog ravnatelja policije, Fabera. Faber je naime, sudjeluju?i na okruglom stolu Nacionalnog odbora za pra?enje pregovora o reformi pravosu?a, ustvrdio kako "je vrijeme da se suo?imo s realnoš?u jer smo dosta dugo zamatali smrdljiv proizvod u celofan i predstavljali ga kao odli?no stanje". Što dr. Ivo Sanader II nikako nije mogao progutati, te je verbalno išamarao Fabera zorno demonstriraju?i koliko je duboko njegovo posve?enje kona?nom i apsolutnom obra?unu sa korupcijom i organiziranim kriminalom. Danas u novinama pak nalazimo na još jednu sli?nu konstataciju o smrdljivom proizvodu umotanom u celofan, samo što je ovoga puta i sama konstatacija - umotana u celofan.

Naime, Jutarnji donosi vijest da je ministar Pankreti? odlu?io osnovati komisiju koja ?e se pozabaviti rješavanjem katastrofalnog stanja u hrvatskoj poljoprivredi. Na stranu ?injenica da se radi o o?iglednom prodavanju magle, budu?i je poznato da je najbolji lijek za ne-rješavanje problema javno i pompozno osnivanje "komisija". To je nedavno zorno demonstrirao i dr. Ivo Sanader II ?ije "povjerenstvo za pra?enje bure i kiše" nije napravilo apsolutno ništa, ve? smo jednostavno do?ekali da svjetska recesija sruši cijene nafte. Dok su ostale cijene kojima se bavila sanaderova komisija, ostale na istom mjestu gdje su i bile. Sad pad cjena nafte nije razlog za korekciju cijena, kao što je bio za njihovo povišenje kad je cijena nafte rasla. A komisija šuti, svi su na nju jednostavno zaboravili. Sanader prvi.

Ok, pustimo povjerenstva i prigodnu prodaju magle na stranu. Ono što je zanimljivo je drugi dio vijesti - katastrofalno stanje u poljoprivredi. E pa, koliko sam upoznat, Pankreti? je ministar ve? godinu dana. Nije valjda da mu je trebala op?a svjetska recesija da uvidi prave razmjere stanja u kojem se nalazi hrvatska poljoprivreda? Ali ajde, neka, recimo da se ?ovjek posljednjih godinu dana bavio dubinskom analizom stanja. I recimo da ta godina nije dovoljno dug period da se predloži i program oporavka, recimo da je skroz normalno da Pankreti? nakon godine dana tek kre?e u osnivanje "komisije". Ono što se nikako ne može zaobi?i je to da dijagnosticiranje katastrofe u hrvatskoj poljoprivredi direktno taj problem o "smrdljivom proizvodu zamatanom u celofan" stavlja na dušu prethodnoj Vladi, onoj koju je vodio dr. Ivo Sanader I. Samo što Pankreti? nije imao petlje kao Faber stvar nazvati pravim imenom, ve? je i on obavio jedno prigodno zamatanje u celofan.

Biti ?e zanimljivo vidjeti reakciju dr. Ive Sanadera II. OK, sigurno ?e ignorirati temu ukoliko se ona ne nametne u javnosti - ta dr. Ivi Sanaderu II je (kao i njegovom prethodniku doduše) pored vlastitog ega, važan samo dojam koji ostavlja u javnosti, a ne sadržaj. No kako je poznato da "smrdljive proizvode zamotane u celofan" dr. Ive Sanadera I smije kritizirati isklju?ivo dr. Ivo Sanader II (ne navode?i pri tome onoga tko je smrdljivi proizvod proizveo, ali ni onoga koji ga je zamotao u celofan), biti ?e zanimljivo vidjeti koje ?e poruke dr. Ivo Sanader II poslati ministru Pankreti?u. I to u trenutku kada se doti?ni taman odlu?io praviti da nešto radi.

3. Privatne police u reformi zdravstva, the real thing

O zdravstvu sam ve? stvarno dosta pisao, o ideji da dio zdravstvenog osiguranja pre?e u privatne ruke tako?er, a ponešto i o igricama u koje se HZZO odlu?io upustiti sa ljekovima. No jedan mi je citat došao kao as na desetku, pa ga jednostano moram prenjeti. Evo što u Novom listu piše N. Berbi?:

Tvrdnje dr. Darka Milinovi?a, kako je samo objavljivanje prijedloga reforme privatne osiguravatelje navelo na prilago?avanje, tako?er ne stoje. Milinovi? je naime, iznio primjer jednog osiguranja koje je odmah ponudilo policu dopunskog što pokriva i sve lijekove. Ministar pritom nije rekao ili možda nije znao, ostatak informacije. Takva polica vrijedi za mla?e zdrave ljude do 20-tak godina, no za starije dobne skupine i kroni?ne bolesnike prema dobnim skupinama, njihovu zdravstvenom stanju i opsegu usluga, seže do cijene od 160 i 220 kuna!

Mislim da bolja ilustracija djelovanja privatnog kapitala u javnom zdravstvu nije potrebna.

4. Most u frižideru

Last, but not least. Pored "zdravstvene reforme", Sanaderov "najja?i" potez u borbi sa krizom je najava zamrzavanja pla?a. Naravno da i u ovoj prilici dr. Ivo Sanader II krivca vidi isklju?ivo u prelijevanju krize sa me?unarodnih tržišta u naš mali bazen, a nitimalo u katastrofalnim posljedicama rada vlade dr. Ive Sanadera I. I tako pregovori se vode, slažu se kombinacije, idu prijedlozi i kontraprijedlozi. Na kraju ?e sindikat sa kona?nim prijedlogom koji usuglasi sa Vladom iza?i pred svoje ?lanstvo u vidu referenduma, na kojem se ?lanstvo treba izjasniti prihva?a li prijedlog do kojeg se tim pregovorima došlo.

E pa, ja sam ?lan jednog od tih sindikata, i mogu odmah najaviti, jasno i glasno - glasati ?u protiv svakog "kompromisnog" prijedloga koji pred mene stave dr. Ivo Sanader II i sindikat, ukoliko u isto vrijeme Vlada u potpunosti ne odustane od financiranja izgradnje Pelješkog mosta u 2009. godini. Jednostavno, ne želim vlastitim odricanjem financirati megalomanski projekt, koji ne stvara nikakvu dodatnu vrijednost, ne osigurava nikakav razvoj u budu?nosti, a koji se i u ovakvoj situaciji forsira isklju?ivo iz jednog razloga - politi?ko-narcisoidnog egotripa osobe koja je nažalost premijer.

A svom sindikatu poru?ujem - bez zamrzavanja mosta, sa prijedlozima o zamrzavanju pla?e mi niti ne dolazite pred o?i.

Komentari

E pa, koliko sam upoznat,

E pa, koliko sam upoznat, Pankretić je ministar već godinu dana.

podsjetit ću te kako je kreatura bila ministar poljoprivrede u koalicijskoj vladi. što svima sa zdravim razumom govori o biti bavljenja politikom. na početku ovog drugog mandata nije imao pojma koliko u Hrvatskoj ima obradivih površina. pitanje: što je radio tijekom prvog mandata? ništa. pitanje: kakva je to stručna Vlada u kojoj stručnjaci pojma nemaju? sanaderova.

Tko je glasao

na početku ovog drugog

na početku ovog drugog mandata nije imao pojma koliko u Hrvatskoj ima obradivih površina. pitanje

Tipično stajalište osobe proizoašle korz socijalističko/današnje obrazovanje koje se sastoji u bubanju napamet brojeva, tablica, koefecijenata bez razumijevanja i motiviranja razmišljanja i zaključivanja.

Podatak o toj površini je potpuno nevažan za znanje nekog ministra, premijera, ili koga god već. Ima najmanje 30 činovnika u ministarstvu i državnoj statistici koji znaju taj broj, ali blage veze nemaju što napraviti da se to promijeni, zašto se mora ili ne mora promijeniti i kako se to mora napraviti

a nama fali ljudi koji znaju kako taj problem riješiti, a njih nažalost također nema dovoljno.

youtube.com/bijesdrugi | 4hdz.com
Preporučam: youtube.com/maxprvi | Lion Queen

Tko je glasao

Podatak o toj površini je

Podatak o toj površini je potpuno nevažan za znanje nekog ministra, premijera, ili koga god već. Ima najmanje 30 činovnika u ministarstvu i državnoj statistici koji znaju taj broj, ali blage veze nemaju što napraviti da se to promijeni, zašto se mora ili ne mora promijeniti i kako se to mora napraviti

Tipično razmišljanje novopečenog tintilinića koji ne razumije šta je negativna selekcija i kojem je normalno da ministar ima manje znanja od činovnika kojima naređuje. Od koga će činovnici učiti? Sami se moraju snalaziti kako bi spašavali ministra koji će to ignorirati ili u boljem slučaju će kao npr kod tvog gazde Grincha, ako ima otočić pameti preuzeti njihove zasluge za sebe?

Tko je glasao

ne da ga branim, ali teško

ne da ga branim, ali teško je nositi teret "tate". njega smo voljeli, smatrali svojim i vjerovali mu.
možda sin ima bolje obrazovanje, možda teoretski i više zna, nažalost nije naslijedio tatu u onom drugom segmentu: nema tu karizmu, tu toplinu i iskrenost koja je zračila iz pokojnog Jože!

nažalost, ne vidim u HSS ni jednog poslikanog koji bi bio i sjena pokojnog Jože!

Tko je glasao

Tipično stajalište osobe

Tipično stajalište osobe proizoašle korz socijalističko/današnje obrazovanje koje se sastoji u bubanju napamet brojeva, tablica, koefecijenata bez razumijevanja i motiviranja razmišljanja i zaključivanja.

tipično stajalište osobe za koju povijest počinje 1990. godine.

Podatak o toj površini je potpuno nevažan za znanje nekog ministra, premijera, ili koga god već. Ima najmanje 30 činovnika u ministarstvu i državnoj statistici koji znaju taj broj, ali blage veze nemaju što napraviti da se to promijeni, zašto se mora ili ne mora promijeniti i kako se to mora napraviti

podatak o toj površini je vrlo važan za ministra i njegove suradnike jer su postavljeni na ta mjesta kako bi se uhvatili ukoštac sa problemima.

a nama fali ljudi koji znaju kako taj problem riješiti, a njih nažalost također nema dovoljno.

stručnjaci nikada nisu bili dio koalicijskih dogovora. zapravo, struka se nikada ne konzultira. za stručnost je dovoljna partijska iskaznica.

Tko je glasao

Zasto se toliko pati provuci

Zasto se toliko pati provuci Sanadera kroz sve potke?
To do te mjere ubije svaku mogucu temu i uvijek iz svega izgura svaki predmet i ozbiljnost.
Ja znam da je njegova visost i uzvisenost poklopac svakom loncu i svakoj mogucoj temi i to bas kako se i ovdje tvrdi, ali cemu robovati cak i lingisticko literalno (idemo dalje) pojavi i svakoj vezi sa Premijerovom stranom.
Ne bi se nista izgubilo bez toga, a moglo bi se nesto i reci. Ovako nam propadnu bitne teme. Skupi se drustvo, svi se nasmjese i sutra opet.

Eto kukali smo kako se prezduzujemo ko Grcka, a sad odjendom ispadaju rezerve i kojesta koje mnoge zemlje samo sanjaju, a mi smo desetljeca potrosili u bespredmetnim nabacivanjima u kojim smo vec vise puta upali u duznicku i svaku drugu krizu, dok nas nije strefila od kud smo se i takvoj nekako najmanje nadali.

Tko je glasao

Teško je zaobići

Teško je zaobići Preuzvišenog kad se sam, još od prigrabljivanja stranke, trudi biti sve i sva, svakome loncu poklopac i slično. On doduše još nije dogurao do sastavljanja nogometnih momčadi, ali koliko je samo puta povlačio svoje ministre po blatu, kao da to dovoljno ne čine sami, povlačeći pojedine njihove najave zakonskih rješenja i političkih poteza uopće. Osim toga, teško je i pisati a kamoli analizirati krizu koja dolazi bez da se spomenu uzroci koji nisu i ne mogu biti samo vanjski i globalni, odnosno oni za koje se ne može kriviti aktualnu vlast.

Sad je već preočito da se naša Vlada bavila isključivo kupovanjem još jednog mandata zanemarujući potpuno ono na što su drugi upozoravali da nam slijedi pa smo još koliko jučer imali najave fantastičnih stopa gospodarskog rasta, impresivnih infrastrukturnih projekata i svega što podrazumijeva nemilosrdno trošenje na zajednički račun.

Još koliko jučer smo gledali Sanaderov podcjenjivački odnos prema onima koje danas panično i pitanje da li bez zadnje namjere zove da ga savjetuju o tome što mu je činiti jer sam očito ne zna što bi. Sad mu ne smetaju "socijalistički ekonomisti" i "planska privreda". Sad se čini da je spreman na sve, pa i uzeti takve za najbliže savjetnike.

Ono što mene zanima je to da li ih zove u dobroj vjeri i s namjerom da stvarno povuče prave poteze ili se (opet) radi samo o pripremi terena za spašavanje vlastite kože, odnosno da si pribavi nekoga izvan svoje Vlade koga će već sutra okriviti za katastrofalno stanje u zemlji. Zato je dobro da neki od "spasilaca" već sad jasno govore da su oni tu da predlažu i da Presvetli ne može pobjeći od svoje odgovornosti za ono što će, ako će išta, izabrati.

Ipak, moguće je da se radi o još jednom u nizu spinova za koje je nedvojbeno stručnjak pa prenaglašava krizu kako bi lakše uveo manje restrikcije i nužne reforme. U posljednje mu vrijeme izgovaranje na EU i njihove pritiske više nije davalo dovoljan alibi pa je također moguće da ga sad traži u krizi koju mora učiniti što većom, u svakom slučaju većom nego je stvarno.

Zato što o ekonomiji pojma nema, Njegova Visost je pretjerala do mjere da se gotovo potpuno zaustavlja kolanje realnog novca jer svi nešto iščekuju najavljenu krizu pa ne troše ni onoliko koliko realno mogu što objektivno još više otežava situaciju.

Od premijera koji nema pojma je gori samo premijer koji svakim svojim postupkom i izgovorenom rečenicom odaje dojam potpune zbunjenosti, nesnalaženja a ponekad i panike. Stvaranje psihoze i kolektivne histerije ne pomaže ni u ratu a u miru može biti i pogubno. Zato je poželjno da se piše što više, i o krizi i o premijeru, kako bi barem oni koji nešto čitaju i kuže vidjeli da nije sve tako crno i da sve što treba učiniti je što prije maknuti nesposobne i lopove i omogućiti da do izražaja dođu oni koji znaju, mogu i hoće i kojima nije primarno da prije svih namire sebe i svoje.

B-52

Tko je glasao

Nisam ekonomista, ali meni

Nisam ekonomista, ali meni nešto oko naših banaka, pogotovo Zakona koji dopušta kamatu i do 14 posto, jako smrdi. Naime, već dugo slušam prijatelje koji žive u inozemstvu kako su kod njih kamate i dvostruko manje, a jučer je u HTV-om dnevniku, u prilogu iz Londona, rečeno kako su tamo kamate smanjene na svega tri posto jer je svima u cilju da ljudi mogu vraćati kredite i uzimati nove. Dakle, ako netko nešto više zna o ovoj temi, bilo bi jako dobro napraviti usporedne vrijednosti kamatnih stopa kod nas i u europskim zemljama, pa ako je točno ono na što ja sumnjam - trebalo bi napokon postaviti pitanje zbog čega su kod nas kamate tako visoke i kako je moguće da se najavljuju još više, dok se istovremeno svugdje smanjuju.

Tko je glasao

gospodarstvo propada, a samo

gospodarstvo propada, a samo banke rastu kao gljive poslije kiše. na jadranskom trgu u rijeci u krugu 30 metara nalaze se čak 4 banke, ako zanemarimo hpb-banku u maloj pošti. kamatne stope i do 14%. i nikom ništa. i onda je rohatinski nezamjenjivi SVETAC! da te bog sačuva!

Dragi moji, lijepi pozdrav!

Tko je glasao

LQ, ali da banke nisu tako

LQ, ali da banke nisu tako bitne - ne bi toliko raste.
A upravo ova kriza govori koliko su banke važne i koliko je važno da novaca ima svugdje i da je jeftin. Gospodarski razvoj modernog društva se razvija na očekivanjima što će biti sutra, ne na novcima u džepu i što je bilo jučuer, i tu su banke (obične, investicijske, fondovi itd itd) ključni element gospodarskog rasta... Tj, ne banke kao banke već činjenica da one imaju novac kada ga i nemaju i daju ga kao da ga imaju, svima koji ga mogu oploditi..

A kad banke kažu - nema novaca - onda se dogodi što se dogodilo...a to nije dobro

youtube.com/bijesdrugi | 4hdz.com
Preporučam: youtube.com/maxprvi | Lion Queen

Tko je glasao

je važno da novaca ima

je važno da novaca ima svugdje i da je jeftin.

Pa mislim da banke jeftin novac plasiraju kod kuće, u maticama, a nama uvaljuju skupi, zato jer Rohatinski nije postavio pravila igre. Ja jesam za nevjerojatan okot banaka na hrvatskom tržištu, ali po uvjetima, pod kojim posluju kod kuće, ili da nama plasiraju još jeftinije, jer mi nismo platežno sposobni kao primjerice, austrijanci ili francuzi. Da sam Rohatinski, ponudila bih međunarodnom bankarskom sektoru kamatnu stopu najviše 2% veću nego u domicilnim zemljama, pa tko voli, nek izvoli. A ne duplo veću! Ako neki gospodarstvenik mora za bankarsku kamatu platiti 10%, kolika mu onda treba biti marža da bi pokrio samo izvor financiranja, a kamoli da bi još poplaćao troškove poslovanja i nešto sitno zaradio. To je nemoguće. Ne bih to mogla nazvati jeftinim novcem.
Kraj toliko banaka koliko ih se namnožilo u Hrvatskoj (jedna poslovnica po glavi stanovnika), vidi se da im u Hrvatskoj teče med i mlijeko i da itekako ima prostora akciji snižavanja kamatnih stopa, a ne povećanju kamatnih stopa, kako je nešto natuknuo ministar financija.
Zapravo, u Hrvatskoj se ne može ni govoriti o kamatnoj stopi od 10%, jer je većina građana u dozvoljenom minusu na tekućem računu ili na računu kartičarskih kuća. A te kamatne stope su skoro 14%. Dovoljan podatak ti je da je u glavnoj državnoj banci kamatna stopa na dozvoljeni i nedozvoljeni minus na tekućem računu skoro ista i to na visini od gotovo 14%. Isto važi za kartičare. Četrnaest posto je gotovo petina plaće koja redovito ostaje banci na računu! Za mene su to lihvarske kamate, a ne jeftin novac.

Dragi moji, lijepi pozdrav!

Tko je glasao

Za mene su to lihvarske

Za mene su to lihvarske kamate, a ne jeftin novac.

A ti si tek sada uočila da lihva (gadno kamatarenje i reketarenje) na vlastitom novcu desetljećima rastura Hrvatsku (i još si ekonomistica).

Glavnina tog novca kojim se non stop nabija kamata prosječno više od 12 % jest naš zajednički novac, koji se po inerciji veoma jednostavno prelijeva u taj sustav lihve i znatna količina odliva sa strane i izvan ekonomije. Naravno da se to veže za druge slične operacije tako da je redovno odlijevanje sa strane i izvan stalno najmanje 30 % a doba većih valova "napretka", kao sedmadesetih te zadnjih 7-8 godina, i po 80 % i više, ni 250 % nije strano (npr. dokapitalizacije Magma, IGH itd., razno oko Agrokora i onda cca 30 mlrd kuna ode u Srbiju i BiH a ne pomogne ni njima). To se odvija veoma ležerno baš zato što su široke snage zdušno za to te posluju i jako dobro zarađuju baš na tome.

Zapravo, glavnina dominantnih snaga sve što ima ima iz toga, uključujući i stručnjake i već desetljećima ih boli k*r*c za bilo kakvo smisleno poslovanje, to ih čak iritira.

Tko je glasao

Japanci su za svoje krize

Japanci su za svoje krize koja je bila 90tih i vise od 10 godina imali i negativne kamate. Davali su vise nego si trebao vratiti. To je ok. Kod nas bi se to vrlo pogresno shvatilo pa je bolje da je dvoznamenkasto.

Tko je glasao

...sveprisutne krize. Kakva

...sveprisutne krize.

Kakva kriza?

http://img227.imageshack.us/img227/1048/krizams0.jpg

cogito ergo sum

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci