Tagovi

Korisni 'uhljebi' i 'paraziti'

Jedan od većih problema kada se razmatraju moguća rješenja u ekonomiji jest brkanje moralnog prosuđivanja i ekonomske analize. Opća ideološka ofenziva na 'uhljebe' u javnom sektoru jest najaktualniji i najbolji primjer na kojem možemo to brkanje pojasniti. Iz moralnog gnjeva prema relativno privilegiranoj grupaciji zaposlenih u javnoj upravi, prigodno označenih kao 'uhljebi' ili 'paraziti', po kratkom postupku se u mnogim komentarima prelazi na kvaziekonomski zaključak da bi njihovo masovno otpuštanje dovelo do poreznog rasterecenja privatnog sektora i tako omogućilo veće zarade i profite, porast proizvodnje i zapošljavanja.

No takvo rezoniranje izraz je potpunog analitičkog nerazumijevanja kako funkcionira ekonomija kao složeni sistem međusobno zavisnih varijabli. Naime, makar zvučalo krajnje skandalozno, zaposleni 'uhljebi' u hrvatskoj javnoj upravi i javnom sektoru, čak ako doslovno ne rade ništa, itekako su korisni za opstanak dobrog djela privatnog sektora i njihovo otpuštanje ne bi porezno rasteretilo već dodatno ugrozilo radna mjesta u privatnom sektoru. Do takvog zaključka se naravno ne može doći neposredno i intutivno, već kroz analizu odnosa ekonomskih varijabli i kroz razumijevanje logike ekonomsih procesa.

Ukratko, zaposlenici u javnom sektoru imaju sigurna radna mjesta i ostvaruju relativno pristojne zarade (oni niže kvalificirani zarađuju do 30% više nego radnici istih kvalifikacija i radnog staža u privatnom sektoru, dok viši ešaloni javne uprave i menađmenta zarađuju ipak manje nego oni na sličnim pozicijama u privatnom sektoru) . Njihova potrošnja čini bitan i pouzdan element potražnje za proizvodima i uslugama privatnog sektora, dakle bitan element njegovih zarada i profita. Pri tome vrlo je važna činjenica da zaposlenici u javnoj upravi u većini imaju ugovore o radu na neodređeno, što ih kod banaka čini kreditno sposobnim i što dodatno povećava njihovu potrošačku moć i njihov učinak na zarade privatnog sektora. Ukoliko bi se ti zaposlenici javnog sektora, okarakterizirani s pravom ili ne kao 'uhljebi', otpustili u značanijem broju, to bi značilo da isti više ne bi raspolagali kupovnom moći koju im je osiguravalo sigurno zaposlenje (plaće+krediti) u javnom sektoru. U situaciji stotina tisuća nezaposlenih apsolutno nikakva je vjerojatnost da bi se otpušteni iz javnog sektora zaposlili u privatnom sektoru i da bi uspjeli kompenzirati izgubljeni raspoloživi dohodak koji su ostvarivali u javnom. Čak i kad bi se dio njih uspio zaposliti to sigurno ne bi bilo na neodređeno kao u javnom sektoru, pa ne bi više imali niti kreditni potencjal potrošnje kakvog su nekad imali.

Sve to primarno bi se odrazilo na pad potražnje za proizvodima i uslugama privatnog sektora jer više ne bi bilo one potrošnje koju su ostvarivali 'nekorisni uhljebi iz javnog sektora'. S padom potražnje dodatno bi pale i zarade i profiti privatnog sektora (prije svega onog dijela koji ne ostvaruje najveći dio zarade od izvoza, a to je većina privatnog sektora), bez obzira na nominalno porezno rasterecenje. Pad sigurne potražnje koju su osiguravali 'uhljebi' iz javnog sektora, doveo bi do pritiska da se otpuste i radnici u privatnom čije je zaposlenje ovisilo o toj potražnji. Također, izgledan pad potražnje još bi dodatno demotivirao investicije u privatnom sektoru u kontekstu tako neizvjesnih i sumornih kretanja budućih zarada. Rezultat bi bio dodatno smanjenje proizvodnje i zaposlenosti.

Dakle, šokantni ali istinit rezultat ekonomske logike je taj da zaposlenost u privatnom sektoru ovisi o 'uhljebima' i njihovoj sigurnoj potrošnji u javnom sektoru i njihovo otpuštanje sigurno vodi do još manje ukupne zaposlenosti i do još većih socijalnih nejednakosti i tenzija.

Naravno , sve ovo nikako ne znači da je postojeca situacija sa javnim sektorom racionalna i pravedna i da takva treba ostati. To samo znači da rješenje nije u otpuštanjima iz javnog sektora kakve zahtjeva moralizatorski gnjev na 'parazite' i 'uhljebe'.

U konačnici,otpuštanje 'uhljeba' sigurno neće smanjiti porezno opterećenje jer čak i ako se smanje nominalne porezne stope (po visini kojih je Hrvatska, pogotovo kad je rijec o oporezivanju rada i kapitala, značajnije ispod EU prosjeka), realno porezno opterećenje će uz tako niske zarade, do kojih će dovesti pad potražnje zbog otpuštenih iz javnog sektora, biti i dalje jednako destimulativno. Dakle, neće doći do nikakvog efektivnog poreznog rasterećenja.

Komentari

koliko sam ja shvatio hrvoje

koliko sam ja shvatio hrvoje štefan ne govori da je sadašnje stanje dobro niti da će nas iz krize izvući dodatno zapošljavanje "uhljeba". ono štop on kaže jest da samo otbuštanje neće donijeti spas za ekonomiju i cijelo društvo te da je društveno ekonomski sustav kopleksan i da svaka promjena može donijeti i puno različitih posljedica i promjena u društvu te da stvari trebamo pogledati u širini i pokušati vidjeti kakve i kolike sve promjene može donijeti neka odluka poput otpuštanja "uhljeba" i slično.

smanjenje državne potrošnje u građevinskom sektoru je donijela i kolaps mnogih privatnih firmi u građevini. eto država je uštedila na potrošnji u "ziđanje", ali i privatni sektor je pao pa su pali i prihodi od poreza koji su se uplaćivale firme građevinskog sektora.

tako se i u poljprivredi štedi, pa bi bilo dobro vidjeti kolike su uštede. malo daješ poljoprivrednicima za subvencije, ali onda imaš i manje prihoda od poljoprivrednika od njihove potrošnje, njihovih investicija u proizvodnju, povećava se uvoz hrane što povećava vanjskotrgovinski deficit...

dakle neka bude i otpuštanja i smanjenja plaća ako treba, ali neka se to radi racionalno s nekim planom što i kako s državom (otprilike kako govori zaphod u komentaru niže), neka bude ukljušeno s mnogim drugim mjerama, neka se nađe način da se uz pad zaposlenosti u javnom sektoru povećava zaposlenost u privatno, a ne da imamo samo smanjenje zaposlenih i pad privredne aktivnosti i u javnom i u privatnom sektoru.

Tko je glasao

"Nitko me ne može tako jako

"Nitko me ne može tako jako oporezovati, koliko ja mogu malo raditi" - nova je deviza jedne umiruće ekonomije i društva koje nema niti snage niti želje odustati od ideologije zapošljavanja ljudi na ne samo beskorisnim već i štetnim poslovima kao mjere socijalnog zbrinjavanja ali i "zbrinjavanja" stranačkih poslušnika i zemljaka.

Posao koji nitko ne želi platiti na tržištu, jest posao čiji rezultat nitko ne treba, pa samim tim tog posla ne treba ni biti. To onda treba biti nečiji hobi.

Javnu upravu, lokalnu samoupravu, razne agencije, nevladine organizacije, komore - sve to treba što poukidati kratkim postupkom, a što transformirati, ali ne oprezno i pincetom, već buldožerskim mjerama. I to pothitno.

Hrvatska je zemlja u kojoj se zbog parazita ništa ne isplati raditi. I to je srž naše krize.

Tko je glasao

Religijski kler kao vječni uhljeb i parazit

Ako želite znati tko vlada društvom, tko vlada vama, razmislite koga se ne usudite javno kritizirati. U strahu tih ljudi ogledaju se problemi s kojima se suočavamo. Dok god nas je strah, ne pomišljamo na slobodu - i zato naše glavno oružje mora biti hrabrost! Bez građanske hrabrosti i građanske odgovornosti nema demokracije, vlast neće raditi u interesu naroda, nego za sebe i za povlaštene interesne skupine koje im pomažu da ostane ovako kako jest. Da oni ostanu gospodari, a mi ostanemo vjećne sluge!
Hrvatsko društvo jest podijeljeno, ali ne dajte se prevariti. Ta podjela nije na vjernike i nevjernike, lijeve i desne, Hrvate i ne-Hrvate. Na jednoj strani smo mi koji živimo od svog rada, plaćamo porez i poštujemo zakone naše zemlje, a na drugoj su strani oni koji ne žive od svog rada nego od državnog proračuna, oni koji ne plaćaju porez i oni koji se postavljaju iznad zakona Republike Hrvatske!

Tko je glasao
Tko je glasao

kad bi da bi

kad bi se crkvi dalo samo polovina svote koja joj se daje onda bi bilo novaca za zdravstvo, školstvo, pa i za asistente u nastavi za djecu s poteškoćama u razvoju i invlaiditetom. u biti pitam se zbog čega se ne raskinu famozni Vatikanski ugovori i zbog čega se porezni obveznici nkao i vani ne izjasne ,da li će iz sviog poreza dio dati crkvi ili u za nešto drugo. ja se izjašnjavam neka dio mojeg novca kojeg dajem za porez umjesto crkvi ide za asistente u nastavi i terapeutske pse. obzirom da je dio konficiranog zemljišta vraćena dio je već dobrano odplaćen iodnosno naplaćen a kako mi je poznato iz povijesti u Hrvatskoj je bilo i drugog vlasništva osim crkvenog.

w. ;)

Tko je glasao

pitam se zbog čega se ne

pitam se zbog čega se ne raskinu famozni Vatikanski ugovori

Odgovor je bolno jednostavan: Milanović nema tri čiste, a Karamarku odgovora da mu ja crkvenim porezom plaćam propagandiste HDZ-a.

Tko je glasao

ZAMP živi vječno

walpurga, argus

crkva na jednoj strani, NGO na drugoj
Documenta, GONG
kad bi sva plaćanja ukinuli,
(koliko jedne nervira plaćanje crkvi toliko druge plaćanje GONGa, DOcumente, BABEa itd. )
neka sva plaćanja budu dobrovoljna
crkveni porez, pa ko hoće neka plati crkvi
tko hoće npr. NGO-u

oslobodili bi jednu do dvije milijarde
nije malo,
a djelatnici nedržavnih institucija znali bi da novce od građana moraju zaslužiti dobrim radom
i živjeti više za ideale, nego za materijalna dobra

manji detalji
crkvi vratiti što je njeno,
a računati da se ZAMPa nikad nećemo osloboditi

luka

Tko je glasao

Luka, I ja sam to več

Luka,

I ja sam to več zagovarao, no treba članarinu ili crkveni porez odvojiti od ukupnog poreza na dohodak.

Tko je glasao

gdje su smješteni uhljebi

svjedoci smo kako su uhljebi najviše smješteni među birokracijom državnih i javnih službi. dosta često se uhljebu izmišlja radno mjesto i što je najgore mjenjaju se propisi kako bi se opravdalo njego radno mjesto rezultat toga e prevelika birokratiziranost i predugo čekanje na razna rješenja. nije ni čudo što investitori, pogotovo strani, brzo odustaju od svake investicije. s druge strane u takvom sustavu u kojem je birokracija povećana raznim uhljebima ima i najviše korupcije kako bi se ubrzalo neko rješenje.

http://www.24sata.hr/express/otkrivamo-nepoznate-duznosti-iza-kojih-se-skrivaju-uhljebi-360268
http://www.index.hr/vijesti/clanak/oglas-za-fotokopiraca-postao-hit-na-drustvenim-mrezama/713422.aspx
http://www.index.hr/vijesti/clanak/zbog-drzavne-birokracije-propao-projekt-trazili-su-nas-gradjevinsku-dozvolu-za-brod/765439.aspx

kad se malo bolje pogleda zbog uhljeba dolazi u biti do smanjivanja potrošnje jer opada platežna moć i zatvaraju se firme. plaće uhljebima se namiruju iz poreza, prireza, cijene struje ili plina.

w. ;)

Tko je glasao

tri vrste uhljeba

hrvoje,

lijepo ti je govorio indian
odlično je rekao drvosjek
malo se može dodati, ali evo još jednog pogleda

ljudi koji su na izborima dobili pravo upravljanja imaju drugačiji pogled na problem.
onih 1% na vrhu političke piramide zapravo živi od političkog koruptivnog poreza, od realne korupcije koju plaćaju strani i domaći investitori i partneri,
slijedećih 10% političke hijerarhije od trgovine političkim/administrativnim uslugama, biraju kome će dati status uhljeba

ostalih 90% računa na povremene usluge – npr dobiti posao u državnoj tvrtci – to su uhljebi. Oni bi i radili da se zatraži.
Priča o uhljebima je istinita, ali uhljebi su najniži sloj višeslojne piramide. Ozbiljno rješenje problema traži da se riješe i dva gornja sloja, političke koruptivne piramide,

glede FEDe
tiskati novac, u zemlji u kojoj je kapitalistički sustav doveden do vrlo visoke razine funkcioniranja (npr. na ljestvici konkurentnosti su ili prvi ili drugi iza nekog liliputa)
nije isto što i tiskati novac u hrvatskoj

luka

Tko je glasao

Plus javna poduzeća

javna poduzeća (šume, vode i ceste....), plus poduzeća u državnom vlasništvu, su po masovnom zapošljavanju još veči problem od državne i lokalne administracije, samo što se problem prekomjernog zapošljavanja maskira državnom arbitražom cijena, borbom za "nacionalne interese", proglašavanjem dotičnih kompanija nacionalnim "srebrom i zlatom". Za njihove plaće se ne povećava deficit proračuna nego se monopoli financiraju ekstremno visokim cijenama koje određuje država, i zatvaranjem domaćeg tržišta.
Vidi naprimjer slučaj HEP:
Broj zaposlenih - 12 000
Godišnji promet grupe - cca 2 milijarde eura

u usporedbi sa npr danskom kompanijom u državnom (su)vlasništvu DONG Energy

broj zaposlenih 6 500
godišnji promet - 10 milijardi eura

Sa pola manje zaposlenih danska kompanija okrene pet puta više love.

To znači da je u HEP-u najmanje 5-6 tisuća ljudi viška.
Slično je i u INI, cestama, vodama... zato nama tako teško pada sudar sa eu single marketom.
Vidi najnoviji slučaj sa rafinerijom Sisak, koja godišnje preradi nekoliko stotina tisuća tona nafte, što je smiješna količina u svijetu gdje rafinerije prerađuju i po 50 milijuna tona, a granica rentabilnosti se kreće negdje oko 10-15 milijuna tona.
Ali R.Sisak je naš nacionalni interes, i mi ćemo ga braniti do zadnje kapi, čitaj, sve dok na kupce naftnih derivata možeš prebaciti troškove viška zaposlenih.

Deficitno financiranje enormne mase viška zaposlenih u državnoj upravi i poduzećima je naš specijalni oblik pimjene keynesijanske politike fiskalnih stimulusa. Bez toga bi već odavno bili pod vodom.
Ali dobro primjećuje Štefan, mi ne želimo shvatiti niti naučiti da to nije morality play, i nikada neće ni biti.

Tko je glasao

glede FEDe...isključio sam se

glede FEDe...isključio sam se kada je Štefan ubacio u narativ usporedbu FEDovog QEa i mogućnosti naše Kune...
...$ kao rezervna svjetska valuta taj transnacionalni karakter ne bi mogao imati da potječe iz zemlje koja gospodari sa suficitom u razmjeni. USA prosto mora imati deficite da bi svijetu zadovoljili potrebu za rezervama "rezervne" valute. I naravno, kroz istu osiguravali svoje interese...zato "rezervna" valuta mora imati određenu likvidnost, jer je tražena, i vrijednost joj ovisi od te potražnje...i da bi zadržala taj status, mora biti stabilne vrijednosti, što opet mora regulirati FED. Jasno, od toga imaju najviše koristi imaju oni koji imaju najviše novca, snage i znanja da u tome plivaju.
...Kuna je naš lokalni novac i u međunarodnim transakcijama ju nitko ne zadržava u svojoj rezervi, već se vraća uvijek nama...dakle, potpuno suprotna logika, mi si ne smijemo dozvoliti deficite.
odnosno, možemo, ali za cijenu zaduživanja u rezervnoj ili bar stranoj valuti
odnosno, možemo, ali za cijenu izmišljanja novih radnih mjesta za nove, hm, kako reče Štefan, "uhljebe"...jer bez zaduživanja to ne bi bilo moguće...
...i dakle, potpuno promašen narativ je kada netko imalo informiran ili obrazovan uzima za ozbiljno takvu argumentaciju u ikakvoj raspravi o lokalnim problemima.
....loptati se različitim vremenskim i prostornim dimenzijama u razgovoru na strogo uokvirenu temu našeg lokalno ovdašnjeg i današnjeg problema "uhljeba" mi se ne čini konstruktivnim utroškom osobnog vremena.

Tko je glasao

Indianovo drveno željezo

U pogledu FED-a nema ekonomske logike - sve je sirova prisila...

USA prosto mora imati deficite da bi svijetu zadovoljili potrebu za rezervama "rezervne" valute. I naravno, kroz istu osiguravali svoje interese...zato "rezervna" valuta mora imati određenu likvidnost, jer je tražena, i vrijednost joj ovisi od te potražnje...i da bi zadržala taj status, mora biti stabilne vrijednosti, što opet mora regulirati FED. Jasno, od toga imaju najviše koristi imaju oni koji imaju najviše novca, snage i znanja da u tome plivaju.

FED je iznad i USA i iznad svijeta te priča o USA deficitu kao korelaciji rezervne valute je jedno - ništa.
A obzirom da USA u praksi i nije država već privatna korporacija ona samo koristi zajedničkog vlasnika i nad FFED-om i nad "državom" kako bi gomile beskonačnih brojki u crvenom na ekranu poslala na naplatu ostatku svijeta. Američki deficit je izraz globalnog neokolonijalizma i njega je nemoguće sanirati ekonomskom logikom u okvirima SAD-a niti SAD ima namjeru sanirati deficitnu provaliju.
Stoga me pomalo mući kinesko upucavanje konkretne love u američke obveznice koje su u naravi smeće jer su izrasle na dosad generiranom dugu. Velikom dugu koji nikada neće biti podmiren.

Tko je glasao

indianove drvene klompe koje se drže matere zemlje...

...bio bi to ispravniji zaključak.
...posebno kada se pod dnevnikom o domáćim "uhljebima" kritički raspravlja o amerskim deficitima
a nema se štogod pametnog za reći o domaćim deficitima koji hrane domáće "uhljebe".
...ili je ono tema bila "uloga amerskih uhljeba u sjetskoj revoluciji"?

Tko je glasao

Zagrcne mi se jutarnja kavica

Zagrcne mi se jutarnja kavica kad pročitam poneke urnebesne misli 21. stoljeća.

Moram priznati da o ovakavom "analitičnom" pristupu funkcioniranju ekonomije nisam čitao ni u vrijeme najsvjetlijih trenutaka SFRJ.
Nema nam druge nego izmisliti još gro kvazi-radnih mjesta ne bi li nam konačno bilo bolje. Jedna od mjera bi mogla biti i da počnemo raditi onaj tunel do Brača jer će zasigurno porasti prodaja sendviča na gradilištima.

Scijalno-ekonomski nauk jednog vremena je očito posijao virus koji će perzistirati i širiti zarazu još zadugo u nekim glavama i prostorima.

Tko je glasao

Onda i danas

Onda je u Hrvatskoj u lokalnoj samoupravi bilo zaposleno 12.800 ljudi, a danas 70.450. Pametnima je jasno da Ti ljudi žive na račun svojih sugrađana, kao paraziti na leđima. Politički sistem koji na taj način urušava većinu građana ne može biti dobar, te se je pokazao kao takav, i vodeći mozgovi to ne žele promijeniti, ili bi kao promijenili da bi sve te ugljebe prebacili u nove, manjeg broja samouprave, umijesto na zavod za evidenciju nezaposlenih. Konačno, carstvo korupcije i počinje u tim samoupravama. Izgleda da moramo pasti na dno i po ovom pitanju kako bi se nešto generalno promijenilo.

Tko je glasao

makroekonomist

Potrošnja koju u ekonomiju unose zaposlenici u javnom sektoru je naravno velika, kako i ne bi kad je porezno opterećenje države blizu 50%, a golemi se dio pretače u čiste plaće zaposlenika. Vjetrenjača.org je iz nekog razloga offline pa ne mogu točno iznijeti podatke, imaš ih sve gore i to u grafičkom i tabličnom obliku. Slobodno uživaj.

Gornjom tezom izvrćeš pilu naopako: pad platežne moći zaposlenika u javnom sektoru bi uzrokovao smanjenu potrošnju privatnog sektora i stoga usporio ekonomiju. Gledajući tu tezu upravo očigledno pokazuješ potpuno nerazumijevanje "odnosa ekonomskih varijabli i logike ekonomskih procesa"!!!

Naime, proizvođački djelatnost nam je mizerno niska te skoro da ne može biti dodatno smanjena. Imamo veći robnotrgovački deficit, stog aje vidljivo da bi smanjenom potrošnjom u ovom trenutku štedjeli devize: veći dio plaća "uhljeb" se pretače van granica Hrvatske a ne ostaje u našem proizvođačkom sektoru.
Usluge i trgovina još kako tako prihode, tu bi se i moglo razgovarati o određenom smanjenju.
Možemo se složiti da bi opći prihodi kroz sve sektore zasigurno pali.

Ali ti uopće ne razmatraš rashodovnu stranu: jedan od najvećih dijelova rashoda je upravo porez. A sa smanjenjem potrošnje na plaće javnih zaposlenika (koje su gros rashodovne stavke države) izrazito se smanjuje potreba za prihodovnom stavkom države, a to znači smanjenje poreza (i ostalih nameta).

Na tu stavku se na kraju, usput, osvrćeš, i to vrlo površno, rečenicom "dakle...."

Pojednostavljeno rečeno: Proizvođač proizvedu robu vrijednost A, proda je i plati A/2 poreza. Ostane mu A/2 prihoda. Za to vrijeme država uzme taj A/2 poreza i plati plaću "uhljebu" od A/2. Koji bez rada kupi onu robu s početka vrijednosti A/2. Prosta računica ti veli da je proizvođač napravio sav posao (A) i podijelio svoj prihod s "uhljebom", koji nije ništa napravio. Nema nikakve makroekonomske "agregatne potražnje" koja može to opravdati.

Democracy is more than two wolves and one sheep voting on what to have for dinner...

Tko je glasao

No takvo rezoniranje izraz je

No takvo rezoniranje izraz je potpunog analitičkog nerazumijevanja kako funkcionira ekonomija kao složeni sistem međusobno zavisnih varijabli.

dalje nisam citala, besmisleno je.. makar je istina da je ekonomija sustav medusobno zavisnih varijabli..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

ma

ima smisla tvoja teorija ali ja mislim da bi ih ( mnoge ) bolje bilo plaćati da ne dolaze na posao pri čemu naravno mislim na državnu birokraciju, regionalnu birokraciju i lokalnu birokraciju

ako zamislimo birokraciju kao krvotok društva mislim da je došlo do zakrčenja krvnih žila i slabog protoka , potrebno je propuhivanje, premosnice, stentovi i sl.

ako je pak zamislimo kao neki stroj u kojeg ide 5 litara hidrauličnog ulja a ulje se stalno doljeva a vrlo malo ili nikako ispušta ( kapne pokoja kap kad netko umre ili ode u mirovinu) dolazi do smanjenog viskoziteta, prevelike gustoće, pregrijavanja i stroj se kvari ili otežano funkcionira

ne mogu biti slikovitiji

Naime, ja bih recimo započeo neki posao.......ali kad samo zamislim kakvu sve papirologiju moram odraditi kakve sve prepreke preskočiti.....

- prođe me volja, a pogotovo što mi ni ne treba baš za glavu

onda, mislim da si trebao malo " uhljebe " razvrstati

nije učiteljica koja uči djecu, moja supruga npr. uhljeb, ali uhljebi su ovi koji su natjerali učitelje i profesore da gube energiju na kojekakvu birokraciju umjesto da rade ono što im je poziv- uče djecu

nije uhljeb moja draga liječnica nego su uhljebi oni koji su je natjerali da zajedno sa medicinskom sestrom zadovoljava malo more propisa: papirologije umjesto da - liječi ljude

nije uhljeb policajac koji pazi na pijane vozače ili štiti imovinu nego su uhljebi oni koji ga tjeraju da nakon nekog postupanja / intervencije mora napisati puno papira i izvješća pa ima za možda 10 min. posla 2 sata pisanja e da bi zadovoljio tamo neke uhljebe

Birokracija se pretvorila u leukemiju društva, pretjeruje se u tome, moraš doći negdje živ na šalter i donijeti Uvjerenje da si živ..da malo karikiram.

Inače, solidan dnevnik. Samo mislim da si trebao preciznije razdvojiti korist i štetu.

sve dobro...

Tko je glasao

Kad bi svijet bio brz...

... onda bi u našu zemlju stigao Sveti Brzić i rekao otprilike ovako:

"Uhaj, vidi ovu općinu - načelnik, tri donačelnika, osam podnačelnika, četrnaest odjela za kulturu i lingvistiku te ovo i ono - a imate ukupno sto ljudi zaposlenih u realnom sektoru - ajd lijepo 70% vas doma, čistac!"... pa bi hodao malo dalje i rekao "Uhaj, glavna osnovna škola i četiri područne, a svaka udaljena niti 5km, a svaka ima čak 8-12 đaka... poukidaj sve, zgrade poklonite kome hoćete, ovo smanjite..." pa opet korak dalje...

... i kad bi tako hodao i došao do podatka da je cca 50% zaposlenih u takvim službama - višak, nekvalitetno, nepotrebno, uhljebljeno - i kad bi isti trenutak svima u istoj sekundi dao otkaz - recimo da bi se uštedilo cca 25 milijardi kn... pa onda RH više ne bi imala godišnji deficit od cca 20 milijardi... a za onih 5 milijardi bi se izvršio rebalans proračuna i to tako da se porezi smanje za toliko... što bi iste sekunde dalo zamah gospodarstvu koje bi postalo najkonkurentnije u regiji da zaposli prvo stručno-nezaposlene, a posije i ove (uz prekvalifikaciju) - što bi opet utjecalo na porast gospodarstva, pa suficit, pa smanjenje poreza... e, to bi bio jedan idealan trenutni scenarij.

Nažalost, što zbog tromosti sustava, što zbog nesređenosti (plaće se još ne isplaćuju centralno), što zbog 1001 različitog kolektivnog ugovora, što zbog svega ostaloga - da dođe i Sveti Petar, taj bi proces trajao 2-10 godina, ovisno o radnom mjestu "nesposobnog uhljeba", pa bi izostao smanjeni deficit, pa bi izostalo smanjivanje poreza, pa bi izostao gospodarski zamah, pa...

... uglavnom smo se našli u točci (što autor dnevnika dobro uočava) da je bolje ne raditi ništa, negoli ući u promjene sporo, nepripremljeno i nestručno.

Tko je glasao

tri kopije

Vidim da ti veza šteka a dnevnik ima i neke logike s obzirom na ove tri kopije čime odmah opravdavaš svoju tezu - jedna kopija ostaje tebi,druga kopija ide nama (koji pratimo ovaj portal) a treća ide u arhivu koju vodi neki činovnik (bio uhljeb ili ne).
Inače, povika na "uhljebe " je uvijek od onih koji su svoje već uhljebili ali zamjeraju drugima koji zapošljavaju"svoje".
No, istina je da imamo previše administracije bez obzira tko ju je stvarao i u koje namjene ali imaj ti petlje nešto promijeniti kad su i to "sveti" glasači !

vojko27

Tko je glasao

Uvijek me je zanimalo, otkuda

Uvijek me je zanimalo, otkuda mi takva lakoća odlaska u restoran i bezbrižnog naručivanja jela kojim ću nahraniti tijelo, a to veselo i neopterećeno pomisli da to jelo pripremaju meni potpuno nepoznate osobe...u kuhinji koju nisam nikada vidio niti imam u nju pristup...od sastojaka privezenih iz bogtepitaj kojih prostornih ili vremenskih daljina...na tanjurima opranim tkoćegaznati čime i čijim rukama?
...otkuda to povjerenje?
...ili, plaćam svojim novcem unaprijed uslugu prijevoza reoplanom ili vlakom, svejedno, nekima koji kažu da će prekosutra ili za mjesec ići u smjeru kamo ja trebam, voziti će netko za koga ne znam niti da postoji, hoće li biti tada pijan? ili mu je to prva pokusna vožnja/letenje/plovidba kojim treba dokazati budućem poslodavcu da to zna i umije? i serviseri tih vozila/plovila/letala? jesu li koji važan stručni ispit položili žrtvujući janjca?
Itd.,što god uzeli za primjer, bilo da je to neka društvena interakcija, ili osobna i intimna...naići ćemo na potrebu apriornog međuljudskog povjerenja. Zbog razmjene kao potrebe...zato što ne znamo napraviti glačalo, niti šalicu, niti papir za pismo, niti pametni telefon, čak ni glupi...niti pilotirati...nemamo u vrtu banane, kada zaboravimo one plave tablete trebamo popiti sirup ginsenga da bi se sjetili gdje smo ih ostavili jučer poslije orgija....
...niti taj sirup ginsenga ne znamo pripremiti, moramo ga razmjeniti za nešto što mi možemo i znamo raditi.
Ili za neko znanje koje posjedujemo a netko ima potrebu za njim...
I što je najvažnije, radi se tu o međusobno potpuno anonimnim i nepoznatim ljudima.
...i kao potpuni stranci ponašamo se jedni prema drugima s nekakvim povjerenjem. Kao da vjerujemo jedni drugima dok vjerujemo novcu kao mediju razmjene među ljudima.
...vjerujemo utemeljenosti vrijednosti novca uključenog na jednoj strani razmjene. Vjerujemo utemeljenosti vrijednosti robe ili usluge na drugoj strani razmjene. Ravnoteža povjerenja....tako je to zamišljeno.
I novac je, dakle, agens povjerenja...elemenat društvene, socijalne kohezije.
Ravnoteža povjerenja da usluga vrijedi toga što je za nju plaćeno...i povjerenja da taj novac ima vrijednost pravedne naknade za taj rad. povjerenje je društvena povezanost, dok god je utemeljeno...
...eh, sad´, zanima me...u svijetlu međusobnog povjerenja koje implicira novac kao društveni agens i zajednički nazivnik svih zajedničkih napora ovog društva...
...koliko doprinose ti narečeni "uhljebi" zajedničkom naporu da novac kao takav i sa svim njegovim društvenim funkcijama bude općeprihvaćeno "zajednički"?
...i koja je njihova uloga i doprinos u razmjeni međusobnih dobara i usluga ako fait accompli svog postojanja definiraju društvenokorisnim i neizbježnim? koliko zajednički novac gubi po svojoj intrinzičnoj vrijednosti ako jedan toliko široki društveni sloj faktički ne pridonosi svoj dio nove vrijednosti povjerenja u njega kao društvenu instituciju?

Tko je glasao

Indian, ne razumijem baš što

Indian, ne razumijem baš što želiš reć... da 'uhljebi' ne doprinose povjerenju u novac?! Ne kužim baš, moram priznat, odnosno ne kužim recimo na koji način onih 260 kapitalista u Hrvatskoj koji su akumulirali170 miljardi kuna vrijednosti imovine, doprinosi povjerenju u novac?! Nije mi jasno kakvu funkcionalnu vezu implicraš...

Hrvoje Štefan

Tko je glasao

...žao mi je što ne

...žao mi je što ne razumiješ,
Ja, opet, ne umijem jasnije postaviti to jednostavno pitanje...
A kada dnevnik bude o doprinosu tih 260 kapitalista, e, tada ću o tome porazmisliti...ovdje si Ti potegao priču o korisnosti uhljeba" a ne ja, i to, fijuuu, kroz tri kopije dnevnika...nemoguće ne primjetiti temu...

Tko je glasao

da, to sam slučajno stisnuo

da, to sam slučajno stisnuo tri puta jer nije hvatalo, pa ne znam kako pobrisat i dal se uopće može.... Uglavnom, novac je vrlo kontradiktorna forma no ono što je sigurno jest da novčana vrijednost roba i usluga u kapitalističkom načinu proizvodnje nije u nikakvom direktnom odnosu sa količinom uloženog rada...

Hrvoje Štefan

Tko je glasao

...ako je to baš tako,

...ako je to baš tako, podjelimo 4.284.889 kopirnih aparata, pa nek´ si svatko isprinta novaca koliko mu treba...

Tko je glasao

Pa američki FED radi upravo

Pa američki FED radi upravo tako nešto.. Od izbijanja krize upumpao je na tisuće miljardi dolara koji ne postoje kao realni kolateral niti stvorena vrijednost... Dakle, faktički printa novac... To ne znači da i Hrvatska može tako nešto činiti...

Hrvoje Štefan

Tko je glasao

maknuti 5000 ljudi nije BOLNO za 4,4 milijuna građana Hrvatske

hrvoje,

vrlo zanimljiv dnevnik. Zašto?
Svi mi normalni promatrači zbivanja, znamo, iako to rijetko govorimo, da milanović i sdp ne griješe namjerno.
Što to znači?
Da zna bolje, da može bolje, milanović bi, sdp bi sigurno radio bolje. ALi ne znaju, ne mogu.
On je inteligentan čovjek, samosvjestan, samostalan, jasno mu je da ne mora sve znati, niti sve uraditi sam, ima pravo i mogućnost izabrati pametne, sposobne suradnike.
Zašto to nije uspio napraviti?
Jer on misli pogrešno, ima neke iluzije, neke predrasude, neke pogrešne teorije, promašena objašnjenja realnog svijeta, koja dijeli sa svojom strankom sdp-om
i to se vidi i na ovoj temi
Uhljebi,
nije problem u 100.000 čistačica, medicinskih sestara, doktora, referenata
NIJE PROBLEM U NEKOLIKO STOTINA TISUĆA ZAPOSLENIH
problem je u 1000 ljudi koji upravljaju
oni koji upravljaju postavljeni su po partijskoj liniji
PROBLEM JE U OKO 1000 do MAKSIMALNO 5000 ljudi
koje je postavila partija
(bez obzira je li to sdp, hdz, hns ili ids/hdssb)
bez obzira znaju li, hoće li, mogu li raditi kako treba

zamijenimo 5000 PARTIJSKIH KADROVA
ljudima koji bi na to mjesto (managersko, upravljačko) došli po objektivnim kriterijima
i koji bi za svoj rad odgovarali
opet, na temelju mjerljivih, objektivnih kriterija

stalno nas plaše bolnim rezovima,
ali bolni rezovi odnose se na 5000 partijskih uhljeba
ne na 500 000 djelatnika

i u tome si na neki čudni način nanjušio istinu, hrvoje
ali ni ti, kao ni milanović
ne možeš se, iz ideoloških razloga, odreći moći
prava da postavljaš tih 5000 managera, upravljača
i da oni budu TVOJI, NAši
(= pod kontrolom)

i vjerovatno je to razlog da se u revolucijama ciljano gađa tih 5000 ljudi
jer ako njih smakneš, i postaviš svoje,
SVE JE TVOJE

naša budućnost ovisi o tome kako ćemo postavljati tih 5000 ljudi
hoće li to biti PODOBNI ili SPOSOBNI

politika, sdp, hdz i ostali neka se zadovolje sa 100-tinjak mjesta na vrhu piramide
koja se zaslužuju na izborima

luka

Tko je glasao

Printanje bi bilo preskupo za FED - i neekološki

Radi se o pukom generiranju beskonačnih brojki na ekranu. Glede ekonomske logike uhljeba si u pravu, međutim u tom grmu ne leži zec koji strmoglavljuje Hrvatsko biće.
To je parazitski stranački sustav koji je iz političkog života isključio 75 % građana koji godinama apstiniraju stranačku pornografiju i tu ne postoji ni zrnce političkih snaga inside koje bi pokrenule dokidanje vlastite pozicije parazitiranja.

Tko je glasao

...sa štovanjem se

...sa štovanjem se odjavljujem iz daljnjeg sudjelovanja....
....e, da ostavim prostor drugim komentatorima koji jedva čekaju da se uključe.
uz drugarski pozdrav

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci