Tagovi

komparacija mjerila

Ljudski mozak djeluje smisleno tako da sve informacije koje prima komparira sa informacijama koje je tokom života iskustveno sakupio, sortirao, memorirao ih ili kao pojedinu informaciju ili kao simboli?nu informaciju (uprosje?enu vrijednost niza sli?nih informacija). Ljudski mozak je vrlo kompleksni komparativni stroj.

Odnosi u društvu rezultat su nau?enih me?udjelovanja pojedinaca u društvenim strukturama, koje strukture su stvorene ili nametanjem ne?ije volje ili op?im društvenim koncenzusom. Zbog ogromnog broja pojedinaca koji aktivno sudjeluju u društvu, svako društvo ustroji pisana ili nepisana pravila ponašanja, kako bi sprije?ilo kaoti?na i nepredvidiva ponašanja pojedinaca
Pisana pravila naziv?ju se zakonima (Božji zakoni, carski zakoni, zakoni Republike...., dok se nepisana pravila nazivlju na?elima ponašanja.
Na?elima ponašanja definiraju se reakcije pojedinca na duge pripadnike društva ( bon ton) odnosno percepcije drugih pripadnika društva u mozgu pojedinca.
Da bi mozak pojedinca mogao percepcijom brzo i efikasno odrediti svoj odnos sa drugim pripadnikom društva, u?enjem se oformljuju u mozgu neke (uprosje?ene) vrijednosti kriterija kojim se odre?uje pozicija jedinke pema dugoj jedinki u društvu.
Te uprosje?ene vrijednosti nazivamo mjerilima vrijednosti.

Mjerila vrijednosti pojedinca kao društvene osobe dakle omogu?iju tom pojedincu da se odredi spram druge neke individue glede pozicije u društvenoj hijerarhiji, dominaciji, seksualnoj poželjnosti, komunikacijskim preferencijama, kreativnosti, fizi?koj spremi itd. i ona su predmet stalnog u?enja i korekcije.

U klasi?nom društvu dade se rangirati mjerila vrijednosti : poštenje, koli?ina znanja, radišnost, dostojanstvo, estetika , komunikativnost, ljepota, snaga, umješnost, prihva?anje novih vještina, trezvenost, adaptibilnost, poslušnost, odanost, uspješnost, materjalna situiranost....

Svako društvo (u kona?nici) formira vlastita mjerila vrijednosti pa tako u
- društvu lopova mjerilo poštenja je ba?eno na marginu , a mjera materjalne situiranosti je bitna
- u društvu umjetnika bitni su kriteriji estetike, ljepote, umješnosti, komunikacije, dok poslušnost nije na cijeni
- u znansvenim društvima koli?ina znanja, prihva?anje novih vještina ima prednost nad materijalnom situiranoš?u , odanosti ili snazi.

Svaka društvena grupacija postepeno uobli?ava mjerila vrijednosti koja pripadnicima te grupacije omogu?ava gotovo (u pravilu) bezkonfliktne odnose sa drugim pripadnicima grupacije.

Ukupno društvo mora imati definirana mjerila vrijednosti koje omogu?uju svim pripadnicima zajednice (u pravilu) bezkonfliktne odnose sa drugim pripadnicima zajednice.
Ako vrh strukture po?ne omalovažavati (djelom a ne rije?ima) i srozavati mjerila vrijednosti, društvo se bliži rastakanju u kaoti?no doga?anje pojedinaca.

Kako vidim današnju stvarnost Hrvatske:
- poštenje nam je srozano u strukturama vlasti na nulu
- koli?ina znanja nam kao duštvu pada zbog upropaštenog šlolstva
- radišnost se svela na ono koliko para-toliko muzike, a para niotkud
- dostojanstvo se ve?inom zaboravilo kao pojam
- estetika i ki? su postali sinonomi
- komunikativnost se svela na gledanje televizije
- ljepota na reklame za kozmetiku
- snaga na profi-sportše
- umješnost na umješnost preživljavanja
- prihva?anje novih vještina na kupnju novog mobitela
- trezvenost na podložnost žutoj štampi
- adaptibilnost na nove namete
- poslušnost na privid i snishodljivo ponašanje
- odanost na materijalni profit
- jedina uspješnost koja se cijeni je ona u lovu na novac
- materijalna situiranost postaje ne mjerilo vrijednosti ve? mjerilo zavisti

Reklo bi se rasap društva u tijeku.

Zašto razmišljam o tome?

Pa, kada moram birati izme?u dva pojedinca, pokušavam se sjetiti mjerila vrijednosti koje su mi u?enjem formirana u mozgu, i svjesno eliminirati deformacije tih mjerila vrijednosti nastalih unatrag petnaestak godina, a koje su dovele do društvenog rasula.

Olašava odluku !

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci