Tagovi

Ko je povukao ko?nicu?

Ja nisam poklonik teorija zavere, te ako se nekom ovo moje izlaganje u?ini takvim, tada, ili ga nije dobro razumeo, ili sam se ja nevešto izrazila. I jedno i drugo su mogu?i ishodi kad se obra?uju tabu-teme, kakva je ova.
Tema je pilotirani i programirani pad stope svetskog kvantitativnog ekonomskog rasta, drugim re?ima progresivno obuzdavanje stope potrošnje putem obaranja dohodka po stanovniku. Jer dok još uvek duboko verujemo da živimo u globalnom konzumisti?kom društvu, neko je povukao ko?nicu. Samo po zakonu inercije ve?ina i dalje hrli u kupovinu svakolikih senzacija jeftine „estetike“, ve?ina, ali ne svi.
Samo u poslednje dve godine cena zlata na svetskom tržištu porasla je sa 750 $ na 1.200 $ po unci (oko 32 gr 22-karatnog zlata). U ovom momentu najve?i poslovni promet na Zapadu ostvaruju preduze?a specijalizovana u izgradnji privatnih caveau-a (blindiranih prostorija za ?uvanje dragocenosti) za vile i porodi?ne ku?e, kao i specijalizovani prodavci zlatnih poluga od 100, 500 i 1.000 grama. Francuska je marta ove godine emitovala prve evro-zlatnike, a za septembar je najavila nove emisije evro-zlatnika i evro-srebrnjaka. Navodno ovi zlatnici imaju isklju?ivo numizmati?ku namenu. Ovi evro u plemenitom metalu sigurno ne?e završiti u nekom shopping-centru, niti na štednom ulogu, iako imaju legalnu opticajnu vrednost. Ako su jedan i jedan dva, onda ova dva podatka jasno govore o krizi poverenja i opreznosti onih koji mogu i imaju.
Oni drugi iz sveta fleksibilnog radnog odnosa životare pod dugom senkom mobilnosti kapitala, tehnološkog viška, job-sharing-a, down-sizing-a, reinženjeringa, i sli?nih uzroka i povoda, koji su diljem sveta utanjili normativne garancije na radu i one koje proizlaze iz radnog odnosa. Ako još neko veruje da se radi uglavnom o našim Balkanskim neprilikama, setimo se da su MMF i Svetska Banka žestoko kritikovale Nema?ku i Francusku zbog opiranja uvo?enju fleksibilnog radnog tržišta na Godišnjoj sednici održanoj septembra 1997. u Hong Kongu. Ali da ne idemo u detalje, linija MMF je pobedila, radna regulativa je olabavljena i primanja zaposlenih su po?ela da opadaju ?ak i u bogatim Zapadnim zemljama. Uporedo je rasla i nezaposlenost. Nacionalne države su iz budžeta finansirale rastu?i socijalni trošak uve?ane stope nezaposlenosti, subvencionirale su nedovoljni nivo dohotka porodi?nih hranitelja i na kraju su bile pozvane da spasavaju banke i bankovne uloge gra?ana.. Ovo je (uz dosta rasipanja) proizvelo duboku zaduženost nacionalnih država koje su pozajmljivale sredstva na me?unarodnom finansijskom tržištu.
Posle izbijanja finansijske krize 2008- godine, uzrokovane takozvanim subprimarnim kreditima (kredita odobrenih licima koja nisu u stanje da ih vrate), huka se digla na banke. Neko od bankara je britko odgovorio da bi nenaplativih kredita bilo mnogo manje da su plate zaposlenih bile više, a radni ugovori manje fleksibilni.
Tu dolazimo na temu poželjnog opadaju?eg (negativnog rasta). Politi?ki gledano propozicija je neuru?ljiva bira?kom telu. Ne postoji niti jedan politi?ar na svetu koji ?e iza?i pred publiku i izjaviti da je, zbog o?uvanja eko-ravnoteže, zbog prenaseljenosti planete, zbog dobrobiti budu?ih generacija, itd, neophodno ograni?iti današnju proizvodnju i potrošnju po stanovniku. U demokratskom izbornom sistemu politi?ar obe?ava samo ono što narod želi da ?uje. Bar u poslednjih dvesto godina mantra je bila: „rast, razvoj, više proizvodnje, više potrošnje“. Ali od svih datih obe?anja politi?ar samo jedno može i mora ispuniti: „Law & Order“ (Red i zakon). Ne zato, ili ne samo zato, što to od njega o?ekuju glasa?i, ve? pre svega svetsko finansijsko tržište. Finansijski kapital zahteva povoljno regulativno tlo: sigurnost, bezbednost i mobilnost.
Entitet finansijskog kapitala je anoniman, njegove dimenzije prevazilaze 1.000% Svetskog BDP (Bruto Društvenog Proizvod)a, brzina reakcije se meri frakcijama sekunde, obim transakcija terabitima u sekundi (1Tb/s = 10^12 bit/sekundi). Gra?ani nacionalnih država, velikih i malih, sa svojim centralnim bankama su tek ?iodina glava ogromne prevrnute piramide svetske likvidnosti koju ne kontrolišu, ali koja ih pritiska i uslovljava . Iznad naših glava, u kosmopolitskoj sferi živi elita koja upravlja našim vremenom, ali ne živi u našem prostoru (Zygmunt Bauman). Nevidljiva, neuhvatljiva i mo?nija od nacionalnih država. Ko su ti ljudi? To ne znam. Ali ve? pomenute 1997-godine jedan izveštaj Ujedinjenih Nacija (Human Development Report) je objavio da prvih 358 globalnih milijardera na svetskog rang listi zara?uje koliko 2,3 miliarde najsiromašnijih stanovnika sveta (tj. koliko 45% tadašnjeg svetskog stanovništva). Nisam nigde naišla na kriti?ki komentara MMF i Svetske Banke , ali to može biti moj previd. Ono što brine je labava ravnoteža prevrnute piramide. Ogromna, digitalna monetarna masa obe?anja, opklada i budu?ih poravnanja koja se njiše nad glavama „fleksibilnog“ i realnog rada i napora.
Dugogodišnje mukotrpne uštede su poslednja linija odbrane od opadaju?ih radnih prihoda. Ako su uložene u investicione i penzijske fondove, akcije i obveznice, bi?e de?ja šala pretvoriti ih u prah i pepeo. Ali, ako se „?udom“ pretvore u zlatne poluge i zlatnike u ku?nom caveau? Mnogi veruju da smo pred novom ekonomskom i finansijskom krizom i pred još jednim talasom globalnog osiromašenja (tako Nobelovac Paul Krugman sa stranica New York Times-a govori o krizi tipa W – double dip, dva uzastopna pada pre definitivnog oporavka).
Ali šta ako smo pred neizjavljenom, ali trajnom promenom ekonomske paradigme, ?iji je ideolog Serž Latuš? (Serge Latouche: „Le pari de la decroissance“ - Opklada u korist negativne stope rasta).
Za po?etak, nau?ite novu kovanicu „posle rastni period“. Možda ?e vam zatrebati da objasnite sebi i drugima nov globalni ekonomski model. Možda.

Komentari

Temeljni kapital investitora

Temeljni kapital investitora ambicioznog Cvjetnog iznosi samo 20.000 kuna, koji je u bilanci poništen kroz preneseni gubitak, tako da vlastitog kapitala poduzetnik Tomo Horvatinčić zapravo nema, dok dugoročne obveze iznose 232,8 milijuna kuna, a kratkoročne prema dobavljačima 89 milijuna kuna.
Prema javno dostupnim podacima o poslovanju, Hoto grupa Tomislava Horvatinčića prošlu je poslovnu godinu zaključila s gubitkom od 17,7 milijuna kuna
.

http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/79709/Horvatincic-bez-kune-svo...

ovdje možeš potezati kočnice koliko hoćeš, ne rade
ex premijer je krntiju ubacio u petu
a zid još ne vidimo od puste magle

p.s. ko je ono spominjao krupni kapital, superhik ili netko drugi
ebate 20 000 kunića a nema ni njih

Tko je glasao

Krupni kapital se ne sastoji

Krupni kapital se ne sastoji u rvatskoj od velike love nego od pozicionera hdza i sdpa. To je kapital . Takav je kapital svih tajkunčina u nas.

Tko je glasao

Zbog ovakvih članaka pratim

Zbog ovakvih članaka pratim pollitiku.

Tko je povukao kočnicu i zašto?
Ako prihvatimo tezu da je netko povukao kočnicu, moramo pokušati stvari sagledati iz kuta onog koji je to učinio. Jedan od meni dražih načina rekonstruiranja postupaka (radi i u drugim slučajevima, između ostalog i fizikalnih zakona) je pitanje: Kako bih to ja napravio?

'Ajmo za početak vidjeti tko sam to "Ja" u ovoj priči.
Debeli bankar koji u dobro zasjenjenoj hladovini neumoljivošću zakona velikih brojeva svake tisućinke sekunde skuplja novčić po novčić od raje koja o tome nema pojma. Ili vlasnik nekolicine debelih bankara koji, sad već vrlo vješto, surfa po pacifičkim plažama. Svejedno.
Da me netko krivo ne shvati, nikada nije ni bio najvažniji novac. Ja sam Čuvar Poretka. "Sitni zubi se nasljeđuju" - M&E :)

Ok, sad, što to hoću napraviti?
Jednostavno, hoću zadržati, a ako je moguće (a uvijek je moguće) i učvrstiti svoju "gornju" poziciju.
Dosta sam pametan da znam da ovakav način nije više ni moguć, a ni primjeren. Informacije su počele curiti, ljudi postaju skeptični prema svijetlo-plavo pofarbanom nebu i polako shvaćaju što se događa. Poslužio je zadnjih 90-tak godina, a sada je došlo vrijeme da svojim klincima ostavim u naslijeđe novi sistem. To je pravi izazov, a ne osvajanje još jedne postkomunističke državice!

Dakle, kako je došlo vrijeme za drastično smanjenje potrošnje nafte, očito je da se iz toga mijenja i brdo drugih stvari. Sadašnje društvo je takoreći bazirano na nafti i plinu, od ovisnosti u transportu, preko proizvodnje, pa do energetskih sistema..

Koje će se sve stvari promijeniti, ne znam, ali znam da će promjene biti korjenite i dramatične za sve nepripremljene. Duh promjene mora zahvatiti i druga područja, osim samog fizičkog funkcioniranja društva. Postoje razni scenariji, i ne vidi se kud to sve skupa točno vodi, ali ono što ja mogu napraviti, to je uhvatiti što bolju startnu poziciju.

Kako bih ja to napravio?
Nekretnine, plemeniti metali&kamenje i intelektualno vlasništvo, osim naravno za život neophodne vode i energije, su vrijednosti na koje bih se kladio. One će poslužiti kao poluga za uspostavu novih odnosa i kao sredstvo prijenosa do sada sakupljene vrijednosti.

Privatno vlasništvo naravno ne dolazi u pitanje. Sitnozubani će se tu izboriti da zadrže svoje mrvice, i time se izboriti i za moj interes.

Nekretnine (uključujući i firme)
Pri kraju intenzivne kreditne faze treba izazvati krizu i jednistavno pokupiti hipoteke i pokupovati što se da od ostalog. Kriza mora biti takva da sruši cijene nekretnina, znači mora se pojaviti nelikvidnost i visoka nezaposlenost :)

Plemeniti metali, drvlje&kamenje
Očito. Polako, da se ne izazove interes i oprez.

Intelektualno vlasništvo
Pritisnuti donošenje zakona koji će omogućiti suvereno vladanje na tom području. Patenti će postati "nove nekretnine", a zakoni koje sad proguramo će u kasnijem periodu biti, ako ništa drugo, a ono "anchor" pozicije.

Ovo je maksimalno pojednostavljeno, da više jednom objavim taj komentar. Skoro je prošla rasprava...

Tko je glasao

Kolko san svatija kinezi

Kolko san svatija kinezi dolaze, oću reć ka ono zavladaće žuta rasa
ka šta mi je dida govorija.
Ne razumim ekonomiju pa pitam oću li imat koji skonto kad dođu,
jerbo san iz kine davno donija Maovu crvenu knjižicu, a oni su ka niki
komunisti ka šta sam i sam.
Ipak smo ja i Marx bili u pravu.

pisma dana

Amerika i engleška
biće zemlja proleterska

Tko je glasao

bojim se da si u pravu, u

bojim se da si u pravu, u globalnoj ekonomiji rasta nema na vidiku, spirala ušteda i otpuštanja se širi i bez novog modela rasta i redistribucije napretka neće biti. Proučavam ekonomsku misao Branka Horvata i smatram da imamo priliku upravo na ovim prostorim promovirati novi model rasta baziran na Horvatovoj teoriji vrijednosti i kao pripremu budućoj integraciji u Europsku uniju ovaj još materijalizmom ne sasvim zatrovan kutak Europe pretvoriti u održivu ekonomsku tvorevinu.

Za literaturu preporučak Horvatovu zadnju knjigu, mislim da se zove Država kakvu imamo - država kakvu trebamo.

Tko je glasao

Kakva teorija bi pomogla u

Kakva teorija bi pomogla u shvaćanju globalnih pojava? Pojave iz života treba objasniti, ali kojim alatima?
Meni je od pomoći, na pr., Marxova teorija, koja se do sada pokazala uvjerljivom. Vidim da su u posljednje vrijeme i drugi posegnuli za njom pa se na Zapadu ponovo izdaju njegove knjige.
Dakle, Marx je pisao o krizi hiperprodukcije u kapitalizmu.
Kada se u štampi piše o slomu financijskih tržišta, propasti banaka i sl. onda se sva pažnja usmjerava prema financijskoj sferi. Okrivljuju se pohlepni bankari koji su, eto, davali kredite i onima za koje su unaprijed znali da ih neće moći vratiti. I onda, kada se vlasnici novih kuća ostali bez prihoda, prestali vraćati posuđeni novac krenula je lavina u području nekretnina, a proširila se i na druge sektore... Sve je stalo, netko je povukao kočnicu...
I sada, da bi kapitalistički stroj nastavio sa proizvodnjom i potrošnjom vlade su priskočile u pomoć i spasile banke novcem poreznih obveznika. Idemo dalje...
Mislim da izvor zla nije u financijskoj sferi.
Zanimljiv je slučaj direktora FED-a, Bena Bernankea, još i poznatog po nazivu Helikopter Ben. Nadimak je, navodno, dobio po svojem pristupu: kada se osjetilo hlađenje potrošnje Amerikanaca zalagao se za snižavanja kamatnih stopa i smanjenje opreznosti kod dodjele bankarskih kredita. Samo da se potakne potrošnja, a time i generalno ekonomska aktivnost sustava. Ako ljudi ne budu htjeli unatoč tome uzimati kredite i kupovati, 'onda ćemo novac bacati iz helikoptera...'
Dobro je bilo dok se nije pojavila Kindija (Kina i Indija) sa svojim ogromnim proizvodnim kapacitetima. Onda su Zapad i Japan bili ekskluzivni proizvođači svijeta. Sada se matrica promijenila pa treba pronaći nova tržišta, a i ove mnogoljudne zemlje nude svoje proizvode..
Miodrag Šajatović iz Lidera sugerira da se u svijet potrošnje integrira i Afrika. To je posljednje područje koje treba integrirati u kapitalistički sustav proizvodnje-potrošnje...
Tako dolazimo do fenomena imperijalizma, kojeg je opet Marx obradio. Kapitalizam stalno otvara nova tržišta kako bi višak roba i usluga, koje radnici i kapitalisti ne mogu potrošiti u matičnim zemljama, plasirao na do sada neosvojena područja...
U toj priči je važna i ta globalna raspodjela viška vrijednosti. Ako kapitalisti prisvajaju sve veći i veći dio, dakle sve su bogatiji a radnici sve siromašniji, tko će onda kupiti svu tu svjetski proizvodnju. Neće valjda svaki kapitalista kupiti po sto jahti..., jer dovoljna mu je jedna...
Da li se trebala promijeniti shema raspodjele kako bi se sva roba i usluge mogli kupiti (potrošiti) i time zadržati kapitalistički način organizacije života?
Ili se možda treba promijeniti paradigma života? Eto, ljevičari i marksisti sa Žižekom na čelu se sastaju u Londonu i planiraju promjenu sustava jer je ovakav postao nefunkcionalan. A ni priroda (planeta Zemlja) više ne može to raubovanje svojih resursa izdržati.
Očito je sustav doveden do kraja, prema Marxu....

Tko je glasao

Richard, analiza je

Richard, analiza je logična, ali Marxa treba pročitati celog, a naročito između redova. Ja često u nastavi postavljam propedeutsko provokativno pitanje mojim studentima: "Da je Marx danas živ da li bi bio Global ili No Global?" Moji studenti u horu uvek daju isti odgovor: "No global"
Potom im pročitam zaključni redak njegovog govora od 09/01/1848 "Povodom slobodne trgovine - On the Question of free Trade": "U tom smislu, Gospodo, ja sam za slobodu trgovinu". Marx je navedeni "smisao" svetske slobodne trgovine našao u poželjnom osiromašenju širokih slojeva čovečanstva, što bi po njemu stvorilo uslove za svetsku revoluciju raspodele dohodka". Ja tu vidim samo ono: "Što gore tim bolje!

Julijana Mirkov

Tko je glasao

Dakle, Marx je pisao o

Dakle, Marx je pisao o krizi hiperprodukcije u kapitalizmu.

Nema krize hiperprodukcije nego krize konkurentnosti.Trosenje unaprijed vrijednosti koje ce se hipotetski tek stvoriti i "sigurno" prodati.
Očito je sustav doveden do kraja, prema Marxu....

Nije sustav doveden kraju nego je Marx odavno doveden kraju!
Klasicni kapitalizam ocrtan u liku debelog kapitalista u fraku i cilindru koji maltretira radnike je odavno proslost.
Nama nije uopce jasno postindustrijsko doba...
Marx je danas primjenjiv poput parne lokomotive nemogucnoscu dokazivanja trenutka u kojem je student koji je pokrenuo portal kao npr. Facebook postao iz dijela potlacene klase - tlacitelj.
A on to i nije:
- jer nema prisile
- financijskih ogranicenja pristupanja takvoj "robi"
- stalno izlozen konkurenciji
Jedna od vecih razlika i civilizacijskih ponora izmedju nas i npr. sindikata u Njemackoj je u tome da nasi sindikati izlaze sa parolama iz 1962.
Na zapadu svi sindikalisti koji ista vrijede su svjesni da se ne moze nikako zadrzati pravo i nekonkurentnu proizvodnju na ustrb krpanja iz drzavnog budjeta, jer je to direktno pljackanje nekog drugog zaposlenika ili poduzetnika.
Ozbiljan sindikat ce prije traziti mogucnosti edukacije i jacanje vrijednosti znanja i sposobnosti radnika u tvrtkama i mogucnost ovladavanja visim stupnjevima tehnologija.
Bez obzira sto ce moguce ta znanja kasnije primjeniti u drugoj tvrtki gdje ce se to bolje valorizirati.

Tko je glasao

Tema ovog dnevnika je

Tema ovog dnevnika je pitanje usporavanja svjetskog gospodarstva.
Julijana otvara mogućnost da je ono programirano (zbog očuvanja eko-ravnoteže, zbog prenaseljenosti planete, zbog dobrobiti budućih generacija, itd.), a iza toga odmah navodi strahovite posljedice koje bi nastale po društvo, uz zadržavanje istog kapitalističkog ustroja (politički neprihvatljivo, opadanje radnih prihoda, urušavanje investicijskih i mirovinskih fondova, akcije i obveznice se pretvaraju u prah i pepeo...), i svoj prvi zaključak proglašava neprihvatljivim.
Oni koji njuše ove promjene osiguravaju se kupovinom zlata...

Da li smo na tragu nove ekonomske paradigme – pita Julijana.

U Marxovoj teoriji stoje odgovori. Nova paradigma je nužnost, a posljedica je dijalektičkog razvoja društvenih odnosa uvjetovanih tehnološkim napretkom.
Postojeća društvena organizacija se temelji na proizvodnji i prodaji. U tom procesu se vrši ekstarkcija viška vrijednosti i lavovski dio prisvaja od manje skupine pojedinaca (kapitalisti, eksploatacija...). Pojednostavljeno rečeno, novac vraćen u optjecaj putem nadnica radnika, nakon prodaje rezultata njihovog rada, nije dostatan da se pokupuju svi proizvodi i usluge na tržištu. Do sada se rješenje prodaje viška roba na vlastitom tržištu nalazilo u širenju na druga područja planete. Sada, kada su i preostali dijelovi planete uvučeni u takav obrazac života (Kina, Indija, Afrika..) više ne postoji „rezervno“ tržište za višak proizvoda...

U knjizi „Kiberkomunizam – nove tehnologije i društvene promjene“, naš nedavno preminuli akademik Adolf Dragičević analizira intelektualnu ostavštinu velikog Marksa u svjetlu nove znanstvene revolucije, i vidi vraga, nalazi da je njegova teorija još aktualna... Ujedno najavljuje u sferi produkcije softvera pravu revoluciju: umjesto strašno bogatog vlasnika Microsofta Billa Gatesa i strašno bogatih vlasnika Googla - Sergey Brina i Larry Pagea, sugerira open source i Linux – nešto što je besplatno i što se kreacijom mnoštva talentiranih pojedinaca nadograđuje.

Kakva će biti sudbina „proletarijata“ (bijelih i plavih ovratnika...) u nadolazećem vremenu? Uz zadržavanje postojećeg obrasca života (kapitalizam) i uz sveopću robotizaciju proizvodnje i informatizaciju društva, sve veći broj ljudi bi bio - nezaposlen (u bijedi). Sindikati nemaju odgovor niti na Zapadu niti kod nas na to pitanje. Ako se neki od njih bune mogu samo doživjeti da im se tvornica preseli u Rumunjsku, Indiju ili Kinu...

Očito su potrebne radikalne promjene (čitaj Geralda Celentea, Alexandera Barda, Jana Soderqvista i dr.)

Tko je glasao

Ozbiljan sindikat ce prije

Ozbiljan sindikat ce prije traziti mogucnosti edukacije i jacanje vrijednosti znanja i sposobnosti radnika u tvrtkama i mogucnost ovladavanja visim stupnjevima tehnologija.

@G-news brkaš pojmove.

Ozbiljan sindikat bavi se cijenom rada i uvjetima rada u odnosima radnik-poslodavac. Samo time i ničim drugim.

Poslodavac (vlasnik ili njkegov menađer) bavi se plasmanom produkta rada (najamne radne snage), ulaznim troškovima (cijenom najamnog rada, cijenom sirovine, cijenom stvaranja uvjeta za dobru proizvodnju, podizanjem nivoa znanja radne snage), organizacijom rada, investicijama u razvoj proizvodnje .....

Iznajmljena radna snaga (brz obzira da li iznajmljuje znanje ili fizičku snagu ili oboje) tu je da radi (izvršava) poslove po nalozima predpostavljenog po principima hijerarhijske organizacije , te ne može, ne smije i nema pravo pokazivati ili ostvarivati samoinicijativu u bilo kojoj od nadležnosti vlasnika ili njedovog menađera ili neposredno predpostavljenog. To odmah izaziva hijerarhijsku reakciju koja rezultira kaznom.

Za funkcioniranje rada u nekoj organizaciji nisu odgovorni radnici, već menađment.
Sindikat ponajmanje !

Tko je glasao

http://www.jutarnji.hr/pogled

http://www.jutarnji.hr/pogledajte-sto-sve-brunejski-sultan-hassanal-bolk...
(jednom od ex ministara gospodarstva ovaj je lik bio ideal dok mu je žuta štampa bila glavna literatura na studiju)

Tko je glasao

Redistribucija dohodka je

Redistribucija dohodka je danas jedna od tabu od tema.
Raslojavanje i udaljavane dohodka nekolicine najbogatijih od prosečno isplaćenih dohodaka je otpočelo 70' godina. Ovaj proces raslojavanja napreduje već 40 godina i uporedo sa njim i tam - tam MARKETINGA GLOBALIZMA, koji nam prodaje neizbešnost redistribucije i uravnoteženja dohodka na globalnom planu, što može biti logično i razumljivo. I mene su tako učili i naučili da u liberalnom ekonomskom okruženju deluju tržišne sile i prave red i raspored.
Ali T.I.N.A. JE MRTVA! Jer ne postoji NIJEDAN TRŽIŠNI ZAKON koji mi može objasniti astronomski porast raslojavanja unutar teritorijalnih granica jedne države ili regije!
Na delu su druge sile!

Julijana Mirkov

Tko je glasao

Jer ne postoji NIJEDAN

Jer ne postoji NIJEDAN TRŽIŠNI ZAKON koji mi može objasniti astronomski porast raslojavanja unutar teritorijalnih granica jedne države ili regije! Na delu su druge sile!

To je barem lako!
Ako je Microsoftovo sjediste u opcini Prdina Bara, onda se tu placa i porez, a prilican broj ljudi i radi u toj firmi.Obzirom da trziste Microsofta prelazi i dalje od Donje Prdine Bare, pa cak i oko Zemlje uzduz i poprijeko, onda se odgovor zove globalizacija.
Kad bi se socijalna divota Svedske temeljila samo na proizvodnji i trgovini unutar Svedske bila bi to saka mrsavih Helga & Hogara.
Srecom Ericsson trguje globalno, a azijati za 2-3 $ sarafe njihovu robu.Isto tako i za H&M sivaju krajnje siromasni u Indiji, Bangladesu i Pakistanu.
To su te sile koje omogucuju necijim napornim radom izlezavanje besposlicarima socijalne povlastice u Svedskoj.

Tko je glasao

Ti si tvoj komentar otvorio

Ti si tvoj komentar otvorio ovako me citirajući: Jer ne postoji NIJEDAN TRŽIŠNI ZAKON koji mi može objasniti astronomski porast raslojavanja unutar teritorijalnih granica jedne države ili regije! Na delu su druge sile!
A potom si ovako zaključio:
To su te sile koje omogucuju necijim napornim radom izlezavanje besposlicarima socijalne povlastice u Svedskoj.

U mom citatu se govori o raslojavanju prihoda U OKVIRU JEDNE UŽE TERITORIJE (države ili regije), gde baslosovno bogati i krajnje siromašni žve jedni kraj drugihi. Raspon najviših i najnižih prihoda u okviru date teritorije gubi razumne proporzije, jer je sistem redistribucije dohodka unutar teritorije otkazao. Ali ti si, ne znam kako, a verovatno to ne znaš ni ti, skočio na upoređenja standarda Švedske sa Indijom, zahvaljujuči outsourcingu H&M, itd.

Ali kad smo već kod Švedske, najbogatiji Šveđani i ne žive u Švedskoj, koja je možda jedna od malobrojnih država koja još kontroliše sistem redistribucije dohodka. Zato je Patron IKEA-e građanin Luzane (Švajcarska), a ne zbog kvalitetnih igrališta golfa.
Sistem priznavanja državljanstva stranim licima u Švajcarskoj ima dva kanala: prvi, za strane radnike, koji zahteva duge godine boravka i komplikovane procedure, i drugi, koji je automatski, pod uslovom da u "mansion"-u koji je notorno solventni stranac kupio može da zaposli kao poslugu (sobare, vrtlare, pazikuće, kuvare, sedlare, štalare, itd) bar 16 ljudi.
Znaš li koji je novi najdeficitarniji profesionalni profil u Milanu? Il maggiordomo, odgovoran za vođenje velikih domaćinstva (Bog zna kako bi trebalo korektno prevesti ovaj termin da bi dao ideju o blazonu koji ova figura treba da poseduje).

Julijana Mirkov

Tko je glasao

to je kod nas tabu

to je kod nas tabu tema
nakon mrske "uranilovke" (sjećate li se vreća za smeće punih DM koje su greškom završile na smetlištu iz Blaževićeve kuće) misli se valjda da je normalno da npr. mudrinić ima godišnju plaću 555 000 eura, i svi podrazumjevaju da vlast pljačka. Zbog takve svijesti i nema promjena. I nije isto razmaženi zapad i europa naspram ispaćenim mnogoljudnim zemljama dalekog istoka, naši najsiromašniji nisu toliko siromašni da bi ovdje uspjela praksa Banke za siromašne
ovako sa strane čini mi se da su razni sistemi (ako bi se ovo globalno prolupavanje moglo tako nazvati) potrošeni, i pitanje je da li ima bar neki ovakav prorok:

http://www.vecernji.hr/vijesti/james-k-galbraith-krizu-21-stoljeca-prouz...
Kriza iz 1929. ima mnoge elemente prevara s nekretninama. Točnije nešto ranije, 1926. i 1927., zaredale su prevare s razvojem tržišta nekretnina, što je spominjao moj otac. Smatram da je u aktualnoj krizi element prevare puno prisutniji. Ono što se dogodilo 1929. može se većim dijelom pripisati euforiji i financijskim investicijama na burzi. No, ono što se dogodilo posljednjih godina bila je prava subverzija i korupcija na hipotekarnom tržištu u SAD-u. Stvoreno je mnoštvo alata zaduživanja i osiguranja kojima se prijevarno ocjenjivala kreditna sposobnost, ali i u mnogo slučajeva prodavalo na prevaru europskim investitorima. Osnovne žrtve na američkom hipotekarnom tržištu su mirovinski fondovi i banke iz Europe jer su se našle u posjedu mnoštva toksičnih papira,.....
Razdoblje između 2005. i 2008. nije obilježila špekulativna euforija nego velika prevara, a kada je ona razotkrivena cijeli se sustav raspao

http://www.mvinfo.hr/najnovije-vijesti.php?ppar=4465
Zanimljiv je i "Predgovor" koji je napisao autorov drugi sin, James K. Galbraith, a u kojem izravno uspoređuje veliku krizu iz 1929. i aktualnu krizu iz 2008.godine čije posljedice još uvijek svakodnevno osjećamo.
Razlog uspjeha ovog bestselera objavljenog još davne 1955. godine James Galbraith vidi upravo u činjenici da “Veliki slom 1929.” opisuje temeljne procese koji se uvijek ponavljaju i dovode do velike krize i financijskih slomova koji potresaju naš svijet.
Autor iznimnog intelektualnog i etičkog domašaja ponudio je filozofiju i nacrt društva koje je sućutno prema siromašnima, s dovoljno mogućnosti za kompetitivne, društva koje je dobro prema svim svojim članovima, a ipak je uspješno – i nije utopijsko.

ili je to ovaj put filozof (na užas g-newsa):
http://www.h-alter.org/vijesti/sto-nas-ceka/kultura-sto-nas-ceka/rancier...
Jacques Rancière će reći da je jedina pretpostavka koja nam omogućava da stvorimo demokratsko društvo jednakost. Jednakost je radikalna i ne ovisi o obrazovanosti ili o bogatstvu. Pretpostavka jednakosti koja ne isključuje nikoga i ništa pogubna je za svako društveno uređenje koje počiva na nejednakosti i hijerarhijama, te će moćnici napraviti sve da je ušutkaju.

Tko je glasao

Jacques Rancière...khm ako

Jacques Rancière...khm ako okupljenima razdijeli neki € za platiti struju ili im oda tajnu kako ce filozofskim driblingom sprijeciti mrguda iz HEP-a da im precvika struju radi placanja, lik je veci poglavica od Milana Tarota.

Tko je glasao

3103@ Zanimljiviji mi je...

3103@ Zanimljiviji mi je...

Tko je glasao

šminker bi mogao doći kod

šminker bi mogao doći kod nas za savjetnika hdzsdpea
dosadio mi na drugom dijelu, prvi je ok
ovakvih tu imamo na izvoz, očito nisi bio dugo na špici
(ovu ideju oko izvoza bi trebalo razraditi)

Tko je glasao

možda je on samo čitao

možda je on samo čitao puno romana iz znanstvene fantastike, zna da moćnike jednakost užasava pa trpaju sve druge u isti koš:
Ono što je posebno zabrinjavajuće u cijeloj priči je da je odluka o stvaranju takvog popisa donesena tajno i bez znanja Europskog parlamenta, što ne čudi s obzirom na stalne rasprave o EU kao nadnacionalnoj tvorevini kronično oboljeloj od demokratskog deficita što u realnosti znači da se većina bitnih odluka za sve članice saveza donose u uskom krugu moći, bez ikakvog uplitanja i znanja javnosti.
http://www.h-alter.org/vijesti/ljudska-prava/eu-otvorila-lov-na-radikale

Tko je glasao

3103, http://www.h-alter.org/

3103,

http://www.h-alter.org/vijesti/ljudska-prava/eu-otvorila-lov-na-radikale

Bez definiranja radikalnog i radikalizacije, EU činovnici sveli su potencijalne nasilnike na četiri kategorije: ekstremno lijeve/desne, nacionaliste, islamiste i antiglobaliste, sve navodno u cilju boljeg shvaćanja što ljude dovodi do odluke o nasilnom djelovanju. Tome bi trebao poslužiti instrument od sedamdeset pitanja koja skeniraju cjelokupni život i djelovanje određenog pojedinca ili grupe koja u nekom trenutku padne pod znatiželju sustava. Pokriveno je sve, od osnovnih podataka o datumu i mjestu rođenja pa do obiteljskih, emocionalnih i ekonomskih okolnosti. Tamo negdje pri kraju upitnika nalazi se pitanje koje bi, očito trebalo biti na početku: "Je li osoba imala usmenih komentara o poduzimanju nasilnih akcija?" (Has the person made oral comments on:intention of taking part in violent action?)
Ironije radi, u dokumentu koji je nastao u sklopu europske strategije borbe protiv terorizma iz 2005. godine, terorizam se spominje samo jednom, a kako upozorava nevladina organizacija State Watch, koja je i "provalila" tajni dokument, "politički je U cijeloj priči posebno je zabrinjavajuće to što je odluka o stvaranju popisa "radikala" donesena tajno i bez znanja Europskog parlamenta aktivisti koji nemaju nikakve veze sa terorizmom mogli bi se naći pod nadzorom vlasti koja će ispitivati i sakupljati podatke o njihovim prijateljima, obitelji, političkim uvjerenjima i slagati njihove psihološke profile".

Pa u čemu je tu problem? Radikalizam je radikalizam i zašto bi se neki izdvajali iz tog koša. Ako se mogu desno orijentirani građani koji protestiraju popisivat i snimat, zbog čega nebi smjeli i oni ljevi.

Po ustavu smo svi jednaki, ili misliš da treba biti jednakijih?

Evo ima tu na politika.com članova koji pozivaju na nasilje. Kolko put je neko pozival na scene ko u Grčkoj ili Francuskoj.

Tko je glasao

to je opasniji fašizam od

to je opasniji fašizam od svih koji su tuda prošli
i razlika je da li je netko iz, recimo, al-kaide i hoda sa bombama po centrima punim ljudi ili drugi koji mirno zastupa svoje stavove, pa i da su razne frustracije sa isticanjem za eu neprihvatljivih simbola (pratimo npr isticanje petokrake na partizanskoj kapi) ili raznih mjerača visine kukuruze
odnosno velika je razlika da li je netko stvarno direktno opasan po živote ljudi ili ne
na području bivše yu imali smo rat koji je za okidač koristio baš zatiranje vjerskih i nacionalnih stavova
onaj podatak da su ministri to dogovorili bez znanja parlamenta govori o svijesti da znaju da zadiru u elementarna ljudska prava (prekršaj ili blaga kazna nije isto što i zločin)

Tko je glasao

3103, na području bivše yu

3103,

na području bivše yu imali smo rat koji je za okidač koristio baš zatiranje vjerskih i nacionalnih stavova
onaj podatak da su ministri to dogovorili bez znanja parlamenta govori o svijesti da znaju da zadiru u elementarna ljudska prava (prekršaj ili blaga kazna nije isto što i zločin)

Pa mjerači kuruze su počeli po malo, a nastali su od socijalista. Počeli su sa protestima na ulici i sa paležom tuđe imovine.

Tko je glasao

palež tuđe imovine nije

palež tuđe imovine nije isto što i miran prosvjed protiv otimanja zajedničke imovine (npr prosvjednici u varšavskoj)

dakle, mjerači kuruze koji je mjere da bi oteli tuđe i to paležom pokušavaju, straše, tjeraju, su agresivni fašisti
međutim imaš puno djece koji i nemaju pojma da je to cilj nego misle da se radi o nekom "višem" cilju, sammi ne rade nikakve štete, nisu u istoj skupini...a po ovome ih se jednako tretira i time izaziva da jače udube "svoja" uvjerenje
reklo bi se: ne vodi dobru
1
OPĆA DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA*
usvojena i proglašena na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, 10. prosinca 1948. godine
(rezolucija br. 217 /III/)
Preambula
Budući da je priznanje urođenog dostojanstva te jednakih i neotuđivih prava svih članova
ljudske obitelji temelj slobode, pravde i mira u svijetu,
budući da je nepoštivanje i zanemarivanje ljudskih prava rezultiralo barbarskim postupcima
koji vrijeđaju savjest čovječanstva i da je izgradnja svijeta u kojemu će ljudska bića uživati
slobodu govora i uvjerenja te biti pošteđena straha i neimaštine, proglašena najvećom težnjom
svih ljudi,

budući da je ljudska prava prijeko potrebno zaštititi vladavinom prava, kako čovjek ne bi
morao pribjeći, kao krajnjem sredstvu, pobuni protiv tiranije i ugnjetavanja,
budući da je bitno promicati razvoj prijateljskih odnosa među narodima,
budući da su narodi u Povelji Ujedinjenih naroda ponovno potvrdili svoju vjeru u temeljna
ljudska prava, u dostojanstvo i vrijednost ljudske osobe i ravnopravnost muškaraca i žena te
odlučili promicati društveni napredak i poboljšati uvjete života u većoj slobodi,
budući da su se države članice obvezale da će u suradnji s Ujedinjenim narodima osigurati
opće poštivanje i primjenu ljudskih prava i temeljnih sloboda,
budući da je opće razumijevanje tih prava i sloboda ključno za puno ostvarenje te obveze,
u ovom času, stoga,
Opća skupština
proglašava
Opću deklaraciju o ljudskim pravima kao zajedničku tekovinu svih naroda i država, kako bi
svaki pojedinac i svaki dio društva, imajući ovu Deklaraciju stalno na umu, poučavanjem i
učenjem težili promicanju ljudskih prava i sloboda te progresivnim domaćim i međunarodnim
mjerama osigurali njihovo opće i djelotvorno priznanje i poštivanje, kako među narodima

Tko je glasao

Ne miješaj prosvjednike u

Ne miješaj prosvjednike u Varšavskoj i one koji divljeju po gradovima Evrope i uništavaju tuđu imovinu.
U Grčkoj se pali i uništava radi šteta jel prosvjednici traže da zadrže pravo živjet na tuđi račun. Slično je i u Francuskoj.

Ja sa pravima drugih nemam ni malo problema.

Kad več ta ljudska prava spominješ, zbog čega se ti svi aktivisti ne slože i prosvjeduju protiv sjeverne Koreje i Kine. Zbog čega nije nikad bilo protesta radi vladavine talibana u Avganistanu ili Sadama u Iraku.
Jal je neko protestiral za ljude u Gazi? Jel je neko izašel na ulicu i tražil povratak bosanskih Hrvata u njihove domove?

Tko je glasao

ne miješam ja nego ih

ne miješam ja nego ih miješaju ove liste koje su dogovorili ministri, pažljivije pročitaj tekst na h-alteru

i ne radi se o tebi i tvojim problemima

glej, ovaj zadnji dio tvog komentara je recimo: zakaj zeleni u stutgardu ne protestiraju protiv rampe u varšavskoj
svako ima svoje probleme lokalne, grad, zemlja....oni koji put prelaze granice, to ti je recimo pravo na besplatno obrazovanje pa svi studenti svijeta protestiraju
i ovi u varšavskoj imaju međunarodni karakter ali naravno da je iluzorno očekivati da bi ti u stutgardu nešto uspjeli
Ovo za Gazu ti ne mogu reći, mislim da jest bilo nekih manjih protesta, promaklo mi dok se bavim varšavskom, poslom, obitelji i tu piskaram
bilo je recimo protesta protiv okupiranja Tibeta
u bivšoj yu se sjećam kao dijete onih protiv Franca....ali ne znam da je to imalo iti malo utjecaja

naši studenti su pak imali utjecaj na međunarodni pokret za besplatno obrazovanje, naime iznašli su originalnu metodu, drugi ih po svijetu kopiraju (anonimno vodstvo, plenum, pasivni prosvijed, upornost....), naime imali su više uspjeha od kolega po svijetu (otišao ministar, ipak se raspravlja o besplatnom studiju, za sada je to samo prva godina, u glavnom ne odustaju)

Tko je glasao

komandant

komandant bugulme

kapitalizam
tržište
poduzetništvo

to je motor
država upravlja tim motorom
državom upravljamo mi građani
sami biramo smjer u kojem hoćemo ići
nitko nam ne brani da mudriniću i sličnima opalimo progresivni porez
umjesto da sanjamo revoluciju i obećavamo buduću jednakost
ostvarimo barem dio onoga što je potpuno legalno, dostupno, izvedivo
nitko nam ne brani da provedemo popis imovine u hrvata i provedemo
naplatu poreza uz oprost
umjesto što beskrajno obećavamo reviziju pretvorbe

ako netko i pokuša ukinuti kapitalizam
ne moramo biti prvi
nije uvijek dobro biti prvi u testiranju novih lijekova
dovoljno smo bili prvoborci
ajmo malo u drugi red
umjereni napredak u okviru zakona

luka

Tko je glasao

nema straha, što se toga

nema straha, što se toga tiče tito je mrtav, odnosno u sedmom smo (nebu) redu
ali ovaj dio je malo upitan: državom upravljamo mi građani
izbjegavanje odgovornosti prebacujamo upravljanje poluinteligentnim prepohlepnim
tu smo u prvom redu, uz bok zadnjim afričkim i nekim egzotičnim otočkim zemljama

Tko je glasao

ne bježimo mi građani od

ne bježimo mi građani od odgovornosti jer smo budale
nego jer nismo budale
zašto ne možemo udariti mudriniću progresivni porez?
jer je u nas većina građana uvjerena da manje državi daje
nego što uzima
dakle u dubini duše, potsvjesno, svjesno, bliži su mudriniću
jasno uz određenu licemjernu glazuru
koja ovisno o ukusu može biti manje ili više borbena
manje ili više lijeva, internacionalna, progresivna, samoupravna, antikapitalistička,
manje ili više desna, domoljubna, konzervativna, klerikalna, ustašoidna
hrvatska ili srpska ili jugoslavenska, potpuno svejedno
još uvijek je po sili realiteta
vlasništva nad stanom, vikendicom, nekretninom
penzijom bez ispunjenih godina staža
i bez prave bolesti
većina na strani mudrinića
manje daje nego što uzima

i to je istina
i moguće je
dok se ima što za prodati
i dok se može zaduživati

elite rade ono što građani hoće
građani upravljaju državom
sebično
elite ih slušaju i kradu 10, 100, 1000, 1000 000 puta više
sebično

tko bi prvi trebao popustiti?
prva se budi moralna i intelektualna elita jednog naroda
odnosno oni koji se prvi probude
a nisu licemjeri i parolaši, ni nesvjesni a ni opterećeni
lijevodesnih, hrvatskosrpskih, ustašopartizanskih podjela
uistinu čine elitu

neka takva vrsta odgovornosti se upravo rađa
i na pollitici

luka

Tko je glasao

prva se budi moralna i

prva se budi moralna i intelektualna elita jednog naroda
odnosno oni koji se prvi probude
a nisu licemjeri i parolaši, ni nesvjesni a ni opterećeni
lijevodesnih, hrvatskosrpskih, ustašopartizanskih podjela
uistinu čine elitu

kako:
1. začepiti rupe oticanja resursa i rijeke tuđeg novca koji se prebacuje kao dug na djecu (koja istaju bez zemlje)
2. zaposliti brdo viška ljudi iz uprave oko utvrđivanja vlasništva i nekretnina, naravno uz legalizaciju, hitno i efikasno
3. opaliti poreze jednostavnom geometrijom, upravo proporcionalne sa viškom, recimo X=5Y, a do X=1 ne uzimati porez i točno definirati kolika je ta jedinica po x (bolja je kvadratna funkcija, linearna je radi šireg lakšeg razumijevanja)

Ovo izgleda nemoguće
Ali ni daljnja inercija i klizanje nije više moguće
Više se nitko ne može praviti blesav
Savijet „vlasti“ i „oporbi“ je da krenu od sebe
Jedino tako mogu zadržati zajedničku vlast
I naglo se uzdići iz sranja, i sebe i zemlju
Ekstremiste desne-lijeve koje su uzgajali
I zlostavljane prostore (gdje su prethodno pak štakornjake uzgajali)
umiriti glazbom
Moj galebe ili slično, ništa više
To što zovemo ljudskom pokvarenošću ili licemjerjem, i tako će se odmah okrenuti u tom smijeru, ako ne sada biti će prisiljeni za par godina, a onda će biti puno gore ili ništa neće niti imati jer nekretnine nisu jestive
Dakle ako hoće posao, oporavak proizvodnje, poljoprivrede, turizma moraju nešto svoje uložiti, ali neće dok god mudri bude mudrovao i slični,
Tako smo u klopci koja sada ide rapidnom brzinom
znači krenuti stvarno od sebe, a ne afera kao spam
već se jako kasni

Tko je glasao

Nisam ekonomistica, ali mi

Nisam ekonomistica, ali mi se čini da u ovom opisu snižavanja realnih plaća nedostaje opis razdoblja u kojem je financijska industrija lansirala "proizvod" kojim se odgovorilo (i to vrlo uspješno) na "kočenje potrošnje", a to je bilo bezgotovinsko plaćanje putem kreditnih kartica. Obitelj/kućanstvo kao osnovna potrošačka ćelija time je dovedena u stanje trajnog dugovanja, a ekonomija koja se temeljila na toj jedinici potrošnje postala je dužnička ekonomija. Otriježnjenje (u smislu ograničenja potrošnje) na toj strukturalnoj razini moglo bi biti okidač za neku novu paradigmu održivog kućanstva.

Uzevši to u obzir, po mojem skromnom sudu prije bi se radilo o sistemskom riziku ili o sistemskim granicama, a ne o nekom smišljenom kočenju potrošnje kao nagovještaju nove ekonomske paradigme. Novu paradgmu nalažu upravo granice održivosti nekog sistema tj. njegova sposobnost prilagodbe promjenama u okolišu. Drugim riječima, promjene u okolišu iritiraju (tjeraju) sistem, pri čemu nastaju nove strukturalne veze za razmjenu informacija/učenje/prilagodbu s okolišem. Ako sistem uspije stvoriti nove operacije za prilagodbu/učenje, on će uspjeti. Ako ne, propast će.

Osim degrowth paradigme, diskusije se vode i oko participatorne ekonomije, ekonomije sreće, ekonomije dijeljenja, p2p ekonomije itd. Širom planete ljudi i teorijski i praktički ulažu napore u pronalaženje rješenja za nešto što je očito da je doseglo limit. Ova kriza jest drugačija upravo po svojoj refleksivnosti - ljudi po prvi put u povijesti imaju svijest da su oni ti koji kreiraju svoj život, a ne neki fantomi ili sablasti. Rat i pad u divljaštvo nisu neizbježni. Danas znamo bolje od naših predaka da iza svake ljudske katastrofe stoje konkretni ljudi i njihova djela. Kao što @zoc dolje kaže, to možemo zbog informatizacije (pristupačnost znanja) i globalizacije (svijest o planetarnoj međuovisnosti).

nemesis

nemesis

Tko je glasao

Nisam ekonomistica, ali mi

Nisam ekonomistica, ali mi se čini da u ovom opisu snižavanja realnih plaća nedostaje opis razdoblja u kojem je financijska industrija lansirala "proizvod" kojim se odgovorilo (i to vrlo uspješno) na "kočenje potrošnje"

Upravo tim redom, opadanje dohodaka proizvodi zaduživanje, ako se ne razume da pad dohodka nije ciklični, već strukturalni fenomen. I da sutra neće biti bolje. A to se ne može razumeti ako se taj detalj sakriva.
Dokle god se govori o krizi, a ne o novoj paradigmi, ljudi će verovati da će se vratiti stara dobra vremena i u toj nadi će nastaviti da troše.

Julijana Mirkov

Tko je glasao

Kocnicu su povukli

Kocnicu su povukli 8.08.2008. Kinezi.Vlak se zaustavio nakon 3-4 tjedna i sad imamo sto imamo.
8.08.2008 u 8h ujutro su pocele Olimpijske Igre u Pekingu.
Do sredine 3 mjeseca 2009. Zapadni se financijski sutav raspao u smislu u kojem se funkcionirao od 1945.
Od tada traje razminiranje koje ce zavrsiti u kakvom takvom obliku za 2 mjeseca sa tzv Baselom 2.
( pisat ce se o tome....)
Cetiri osmice nisu teorija zavjere nego posljedica kineske numerologije.
Tada su zastale narudzbe za strateskim sirovinama koje su za sobom donijele pad industrijske proizvodnje a to se odrzailo i na trzista nekretnina koja su bazirana na dugrocnoj projekciji rasta vrijednosti istih uslijed ( krivo ) ocekivanog daljenjeg rasta konjukture.
Trebat ce sjesti sa Kinezima za stol i dogovoriti novi sistem razmjene roba jer vse Zapadnjaci nisu jedini na Zemlji kao sto im se izgleda cinilo.
Opcenito se 800 milijuna Zapadnjaka mora priviknuti na 1,3 milijarde Kineza i pogotovovo jos 1,1, milijardu Indijaca.Kad se pribroje njihovi susjedi tu je cca 3,2 mld ljudi bez Latinske Amerike.
Ovih 3,2 mld ljudi su njihova jedina nada za prekapacitiranu proizvodnju.
Tu su jos i Rusi koji ne znaju nista konkretno proizvesti kao ni Arapi, pa ce se izgleda odrzati samo Kina, Indija SAD, Japan i Juzna Koreja medju velikim proizvodjacima.
Demografsko odumiranje ostatka Europe uz skoro propadanje mirovinskih fondova je sasvim izvjesno jer je sadasnji sustav socijale i stabilnih 25 milijuna nezaposlenih ( u Spanjolskoj 40% mladih!), a sve veci broj umirovljenika i sve losiju konkurentnost - put u propast.
Tako da ce projekt EU uz ovakve Grke, Talijane, Spanjolce, Portugalce i jos neke nadobudnike sasvim zaglibiti u medikritetskom stilu "Nije vazno pobijediti - vazno je sudjelovati!".
Inace EU od danas je nastala uz interesnu podrsku metalske industrije kao zajednica drzava proizvodjaca celika i ruda, kasnije se pretvorila u EEZ a kad su i druge zemlje dosegle vecu produkciju od vlastitih potreba, nastala je EU. Ona se izvukla rusenjem CCCP-a i prvo prodajom roba na Istoku Europe.
Sad su tamo otvorili i jeftinije pogone.
Koliko ce to izdrzati jos se ne zna ali Njemacka definitivno gradi svoju ( zasluzenu) poziciju jednog od svjetskih lidera i prije nego prepusti EU demagogiji i demografskoj senilnosti.
Vec gradi svoju poziciju u Aziji i Rusiji.
Tako da npr. cviljenje Talijana za selidbom Fiata u jeftinu Srbiju nema alternativu, a ostanak bi potopio tvrtku koja mora biti iskljucivo globalno konkurentna ili - nestati.
Zato se drzave koje ne misle ostati vukojebine, moraju okrenuti pojacanom investiranju u tehnologiju i obrazovanje u konkretnim podrucjima prirodnih znanosti, a sve ostalo je cisti luksuz, razbacivanje i piljenje grane buducnosti.
Sponzoriranje podrgijavanja pitanja Tibeta i podgrijavanje pitanja pravosudja i korupcije su 5-razredna pitanja sto se pak tice Kine i potencijalna je destabilizacija tako mnogoljudne drzave sa nuklearnim oruzjem.
Tibetanci naprosto dobiju note po kojima imaju pjevati a lopine i korupcionasi, metak u celo pred odusevljenom gomilom.
Riskiranje sa mekanim i dugorocno njeznim pristupom bi mogao sahraniti svjetsku ekonomiju i krhki mir.

Tko je glasao

kinezi između ostalog od

kinezi
između ostalog
od viška kupuju američke obveznice
pretvaraju obećanja u realne novce
amerikanci imaju u suvišku
dolarski svijet raste daleko preko granica amerike
ali prvi put dobija još jednog kormilara

dolar igra s korektorom kosih očiju
selektor reagira
obama uvodi regulaciju financijskog bankarskog osiguravateljskog sustava
znajući kineze za sada je to dovoljno

nisu zainteresirani za euro
niti imaju snage popravljati europski samoupravni kapitalizam

luka

Tko je glasao

Dok su se zapadni vukovi

Dok su se zapadni vukovi pretvorili u drhtavu jagnjad pred Cinindijom?
Umetno uzrokovani pad potrožnje na Zapadu i drugde (kroz pad kupovne moći) oduzima kiseonik i gasi veliki požar na Istoku.

Julijana Mirkov

Tko je glasao

x2

x2

Tko je glasao

Pokušavam shvatiti širi

Pokušavam shvatiti širi kontekst; EU (Njemačka kao predvodnica i faktički gosporadski i politički lider) smanjujući kupovnu moć pokušava smanjiti potrošnju i ovisnost o proizvodima koje ne proizvode nego uvoze? Dajte jedan osvrt koji bar djelomično banalizira situaciju.

To bi značilo da su istočne zemlje (Kina, Indija) izrasle na velikoj potražnji zapada i svojoj dobro organiziranoj i efikasnoj proizvodnji nama omogućile da živimo iznad očekivanja ali došlo je sada to prelijevanja standarda? Sada bi trebalo graditi tvornice u africi i prodati im know-how da "hrane" potrošačku glad zapada i istoka? (balano i laički)

Tko je glasao

Njemacka ne pokusava

Njemacka ne pokusava smanjiti kupovnu moc svojih drzavljana da bi smanjila potrosnju i ovisnost o proizvodima koje uvozi, vec na nacin nepodizanja troskova rada pokusava povecati konkurentnost svojeg gospodarstva koje je velikim dijelom izvozno usmjereno (Nijemaca ima osamdeset milijuna, a njemacki izvoz je malo manji od kineskog- stim da je Kineza dobro preko milijarde) Problem koji pri tome nastaje je da netko mora i kupiti proizvedenu robu. Daleko najveci njemacki partneri su europske zemlje (recimo robna razmjena Njemacke i Nizozemske je veca od robne razmjene Njemacke i Kine). Zemlje s nizom produktivnoscu od Njemacke koje su do sada bile najvece uvoznice njemacka robe, su svoju ovisnost o uvozu rijesavale zaduzivanjem (uz veliku pomoc i njemackih banaka). Buduci da su izvori jeftinog novca nestali, odnosno preselili se iz Europe, i Njemacka se nasla u situaciji da mora sudjelovati u spasavanju juznoeuropskih drzava zeli li i dalje nastaviti s svojom izvoznom gospodarskom politikom. Usput pokusava i napraviti proboj na rusko i kinesko trziste (zato cesti susreti Merkel s Kinezima i Rusima). Prednost Njemacke je da je najvece europsko trziste i da moze razlicitim mjerama pokrenuti domacu potrosnju i na taj nacin pomoci gospodarstvu. Problem s kojim se Merkel susrece je da je zbog stagniranja placa jako ojacala ljevica koja ce vrlo vjerojatno dobit slijedece izbore.
Sad Kina. Kina je drzava od milijardu i par stotina milijuna stanovnika s BDP-om po stanovniku negdje na razini albanskog BDP-a. Ona s tako malim BDP-om moze jedino rasti, i to velikim brojevima. Sasvim normalno je da ce zbog broja stanovnika za par godina postati najvece svjetsko gospodarstvo. Ali pri svemu tome treba biti realan. Njezin izvoz po stanovniku je manji od hrvatskog, ali zbog broja stanovnika je najveca izvoznica. Kina je do prvog svjetskog rata i bila najvece svjetsko gospodarstvo. Gledas li danas EU kao cjelinu, onda je najveci izvoznik EU i ostat ce jos neko vrijeme. Zbog recesije na Zapadu, trenutno i Kina forsira domacu potrosnju, i u kineskim firmama dolazi do mnostva strajkova (je li se to moglo bilo gdje procitat u Hrvatskoj) i zahtjeva za povecanjem place. Vecina strajkova se dogadja pod patronatom drzave jer povecanje placa znaci i porast domace potrosnje, sto je trenutno i kineski cilj (logicno zbog smanjenja potrosnje na Zapadu).
Sad Afrika.
U Africi trenutno i dolazi do sukobljavanja izmedju kineskih i zapadnih tvrtki oko kontrole nad resursima. Afrika nije dovoljno naseljena da bi bilo tko razmisljao o nekom vecem preseljenju proizvodnje u Afriku. Proizvodnja se seli u azijske drzave koje su manje razvijene od Kine (troskovi rada su nizi nego u Kini).

Tko je glasao

Tačno, Martin, ali to što

Tačno, Martin, ali to što si opisao su EFEKTI globalizacije. Ono što mi svi odreda opisujemo kad govorimo o globalizaciji su SAMO EFEKTI. Kad govorimo o pojedinim, koliko god dokumentovanim primerima adaptacije na nove uslove govorimo o taktici. Strategija je duboko skrivena, nevidljiva nit oko koje se pletu ove taktike. Pitanje je ko je definisao strategiju? I još važnije, o kojoj se strategiji radi?

Julijana Mirkov

Tko je glasao

Uvod u dnevnik govori kako

Uvod u dnevnik govori kako nije riječ o strahu od globalne manipulacije, a sada se, makar implicitno, sugerira globalna manipulacija.

Sve na svijetu ima svoj uzrok i posljedicu, pa tako i globalna kriza smisla. Nisu slučajno banke u vlasništvu privatnika osmislile i provele globalnu prevaru, opljačkale sve što su mogle, a onda dobile nevjerojatno veliku pomoć država, pod firmom sanacije gubitaka. Međutim, sve to ne bi bilo moguće izvesti, da su ljudi kvalitetno obrazovani, proaktivni i svijesni. Ali nisu. Zato traže duboko skrivene strategije i njihove autore. Umjesto da sami osmisle vlastiti život, postave i ostvare ciljeve, ljudi se bave kuknjavom i zavjerama. Čak uživaju u položaju žrtve, a da nisu u stanju kontrolirati vlastite misli.

Globalizacija je prirodni proces i mislim da to nije strategija pojedinaca ili grupa. Nešto je sasvim drugo što netko pokušava proces zloupotrijebiti. Po prirodi stvari, takvi dugoročno ne mogu uspjeti. Svatko ima sposobnost i mogućnost u globalizaciji tražiti vlastiti interes. Tim više kada je taj interes pošten i prirodan. Prema tome, nitko nije kriv pojedincima ili državama koje ne znaju i ne žele misliti na veliko. Mnogi čak uopće izbjegavaju bilo što misliti. Siromaštvo je posljedica siromašnog razmišljanja. A novac je način razmišljanja. Tu nema nikakvih tajni i zavjera.

Tko je glasao

Gotovo svi ljudi koji se

Gotovo svi ljudi koji se smatraju slobodnim i neovisnim o bilo kakvom intelektualnom utjecaju, robovi su teorija nekih od pokojnih ekonomista. Draž povijesti i njena enigmatska pouka leži u tome da je između jedne i druge epohe sve nekako sasvim drugačije, iako se ništa ne mijenja: "Nastavak ekonomske krize".

Tko je glasao

Upotrebiću izraz koji su

Upotrebiću izraz koji su ekonomisti često koristili u proceni ranijih kriza, a koji je prerastao u anegdotu: "Ovog puta je drugačije!" kad je sve, kao uvek, bilo isto.
Ali šta ako je ovog puta sve ZAISTA drukčije? Da li bismo bili u stanju da blagovremeno uočimo promene? "Posle-rastna ekonomija" gradi i novi kulturni model kompatibilan sa ideologijom negativnog ekonomskog rasta. Peto poglavlje pomenute knjige Serž Latuša, ispod naslova (prevodim): "Da li je potrebno opadanje demografskih procesa?" nosi u podnaslovu citat Pier Paola Pasolinija: "Procreare è oggi un delitto ecologico" (rađati decu je danas ekološki delikt). On to objašnjava napuštanjem faze termoindustrijskog kapitalizma, koji je tražio mnogobrojnu i jeftinu radnu snagu i poželjnim ulaskom u eru postmodernog, ekološki svesnog kapitalizma.
Ono što on nigde nije rekao, a ja ovde dodajem, je inovacija koncepta braka i bračne zajednice, čiji finalitet nije više prokreacija.

Julijana Mirkov

Tko je glasao

Nikada nije drugačije! Sve

Nikada nije drugačije! Sve je uvijek isto. I manipulacije i ljudska glupost su vječne, kao što je vječna i Priroda. Ljudi se boje promjena kao pakla i ne samo da ih nisu u stanju sagledati, već o njima ne žele ni čuti. A da o pravovremenom uočavanju i iskorištavanju i ne govorimo. Čak se čini da u ubrzanom ritmu promjena vrlo mali broj ljudi je osposobljen da ispravno procijeni što se sprema i na koji način odgovoriti. Šteta, jer u tome je trenutno najveća prilika u povijesti svijeta.

Tko je glasao

Poveznik, svet većini

Poveznik, svet većini izgleda upravo tako kako ga ti vidiš. Razumem da gregarizam uliva sigurnost pojedincu, i zaista nemam nameru da ti oduzimam skupocene izvesnosti i credo u bolje sutra. Jer, sutra će svoje lice pokazati, kome pre, kome kasnije.
Čak se čini da u ubrzanom ritmu promjena vrlo mali broj ljudi je osposobljen da ispravno procijeni što se sprema i na koji način odgovoriti. Šteta, jer u tome je trenutno najveća prilika u povijesti svijeta.

Ni ja ne spavam. Danas popodne sam kupila "on-line" 12.000 akcija Citigroup-a i 1.000 Commerz Banke. Računam na kraći letnji rally i na dobru priliku da dignem capital gain. Ja prilike ne propuštam. A ti?

Julijana Mirkov

Tko je glasao

Ma, ne znate vi kako meni

Ma, ne znate vi kako meni svijet izgleda. A moja vjera u bolje sutra se ne odnosi na većinu. Po svemu sudeći, nema nade za ljudsku rasu, ali je ima za poneke njene pripadnike.

Na vašem mjestu, ni ja ne bi mirno spavao. Ulagati u akcije, dionice, uzajamne fondove i općenito igrati igru beskrupuloznih kriminalaca na burzi je isto što igrati ruski rulet. Nije to igra za financijski nepismene i nevješte. Kad tad ćete izgubiti sve.

Istina je da nam se prilike puno češće ukazuju nego što mi mislimo, ali je istina i to da ih treba prepoznati. Nije svaka prilika povoljna. Po meni, jedino ispravno je misliti svojom glavom i raditi sve dijametralno suprotno od onoga što radi većina. Baš sve. Ako većina želi zaposlenje, ja ga neću. Ako svi ovise o plati, ja neću. Ako svi dižu kredite, meni ne trebaju. Ako svi ne misle, ja ću misliti. Ako se svi hrane crnom kronikom, meni to ne treba. TV ne gledam, a novine ne čitam, za razliku od većine. Što god želim postići u životu, znam da moram djelovati drugačije od drugih. Dok drugi izbjegavaju napor, a time i bit uspjeha, ja ću napor povećati. Ne fizički, nego mentalno. Ako drugi rade bez cilja, ja sebi postavljam naizgled nemoguće ciljeve. I uspijevam ih ostvariti. Ne obazirući se na okolnosti i na druge. Smijem se kada vidim kako ljudi ne znaju investirati svoju osobnu potrošnju u svoju, već u tuđu korist. Jedino u što ja investiram je osobni rast i razvoj. To je jedina isplativa investicija , čiji je povrat ne samo predvidljiv i siguran, nego i tisućama puta veći od uloga. Dok mi netko ne pokaže bolju priliku od ove koju sada koristim, sve ono što mi se nudi ću odbacivati bez grižnje savjesti.

Tko je glasao

Povezniče, ja ti ipak

Povezniče, ja ti ipak preporučujem Commerzbank: ulog u deonice na najviše 30 dana.
Ne znam da li je pristojno priznati, ali najveće zarade na berzi su se videle u leto 2009. godine. Veruj mi, i ja plivam uvek uzvodno. Napor je uistinu veći, ali dobar sam plivač (doslovno i prenosno).
Pozdrav.

Julijana Mirkov

Tko je glasao

Mnogi su putevi

Mnogi su putevi preživljavanja i ja se ne bih usudio kritizirati bilo koji. Međutim, meni moj karakter ne dopušta da preživljavanje tražim u sudjelovanju. Zanimljivo, nudilo mi se puno toga, ali ne u Jugoslaviji, nego u Hrvatskoj. Jedini uvjet je bio da radim i slušam "glas razuma". Ja sam poslušao glas savjesti i uvjeren sam da nisam pogriješio. Ne zanima me ni koliko je bilo teško ni opasno. Sve što znam je kako će stvar završiti. Dobiti ću puno više, nego da sam prihvatio mrvice, pa ma kako one izgledale primamljivo.

Tko je glasao

Po meni, jedino ispravno je

Po meni, jedino ispravno je misliti svojom glavom i raditi sve dijametralno suprotno od onoga što radi većina. Baš sve

Pa....... većina ne skače kroz prozor sa 10. kata......

Ali u principu se slažem sa komentarom. Jadno je društvo u kome se živi od prilike do prilike.

Tko je glasao

Većina ne skače sa 10.

Većina ne skače sa 10. kata? Slažem se. Većina skače s 100- tog kata, u lažnom uvjerenju da će prizemljenje preživjeti. Ovo što se događa je kolektivno samoubojstvo. Za razliku od drugih, iako su me bacili kroz prozor, ja se u padu koristim s dva pomagala: padobranom i umom. Oboje funkcioniraju samo ako su otvoreni.

Ja mislim obrnuto od vas. Jadno je društvo u kojem se živi po šabloni i životnim scenarijima koji su odavna nefunkcionalni. Ovo je vrijeme promišljanja, a bijeg od toga temeljito uništava živote. Ne može se ponavljanjem grešaka dobiti bolji rezultat. Ljudi, međutim, ne vide da rade greške, pa ih ne mogu ni ispravljati.

Tko je glasao

Jadno je društvo u kojem se

Jadno je društvo u kojem se živi po šabloni i životnim scenarijima koji su odavna nefunkcionalni. Ovo je vrijeme promišljanja, a bijeg od toga temeljito uništava živote. Ne može se ponavljanjem grešaka dobiti bolji rezultat.

Problem je da šablone i životne scemarije ne određujemo osobno već o njihovoj funkcionalnosti odlučiju upravljačke strukture društva. Budući da je grabež u posljednje vrijeme postigao neviđen uzlet, funkcionalnost ustroja je na jako velikoj razini (gledajući sa pozicije grabežljivaca).
Civilizacija jest ustrojena na način da se bijeg iz nje ili pobuna protiv nje kažnjava (smrću)....

Problem nikad ne može biti riješen istim načinom razmišljanja kojim je i stvoren. (Einstein)

Tko je glasao

A što je razlog da životne

A što je razlog da životne scenarije ne određujemo osobno? Strah, neznanje ili oboje? Nije istina da je civilizacija ustrojena tako da se bijeg ili pobuna kažnjava smrću. Ni bijeg ni pobuna nisu kvalitetna rješenja. Jedino rješenje je svijesnost, protiv koje manipulatori i zločinci nemaju efikasni odgovor. I osjećaj kako je manipulativan ustroj društva vrlo moćan, je varljiv. Znate uzrečicu: Svaka sila za vremena! U cijelom svijetu je započeo proces demontaže i ne postoji sila koja to može zaustaviti.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci