Tagovi

Klimatske promjene i izbjegličke krize

Na sajtu HRT objavljen je komentar Mogu li klimatske promjene biti uzrok izbjegličke krize?. Odgovor na pitanje iz naslova jest da obično nisu jedini uzrok, ali mogu bitno doprinijeti.

Kenija - klimatski ratnici (Guradian)Prenosimo ovdje neke dijelove iz toga teksta, a zatim dodajemo, za dublju informaciju, članke koje smo o toj temi tijekom protekle dvije godine objavljivali na fb stranici "Ekološka ekonomija". Tekst na HRT je nastao na temelju izvora koje smo i mi koristili.

(Spomenimo da također postoje studije koje vrlo konkretno povezuju dugogodišnju jaku sušu u Kaliforniji s globalnim zagrijavanjem. Tamo naravno nije došlo do vala izbjeglica, ali izaziva ozbiljne probleme.)

Prema Internal Displacement Monitoring Centre (IDMC), centru za migracije, u periodu od 2008.-2014, godišnje se preselilo oko 25 milijuna ljudi s jednog mjesta na drugo zbog klimatskih nepogoda. Oko 80% uzroka migracija su hidro-klimatske nepogode (oluje, poplave, erozija tla, nedostatak pitke vode). U 2014. godini, 38 milijuna ljudi se preselilo zbog političkih nestabilnosti. Prema podacima IDMC-a, postoji neraskidiva poveznica između sociopolitičkih i klimatskih migracija. (...)

Bliski Istok se suočio s jednom od najvećih zatopljenja u svojoj povijesti u periodu od 2007.-2010. Priča sa Sirijom počinje 2006. godine, kada je počela velika suša u toj zemlji, a trajala je do 2011. Suša koja je pogodila Siriju, trajala je dulje od svih predviđanja te se nije mogla objasniti prirodnim promjenama u klimi. Oko 85% stoke umire, a polja Halaby papričice nestaju, žargonski kazano, preko noći (...) Sirijski predsjednik, Bashar al-Assad nije dao nikakve naknade običnim farmerima koji su najbrojniji, već je dijelio novčane kompenzacije politički podobnima. (...)

Tijekom velike suše, milijun i pol Sirijaca je ostalo bez svojih usjeva i bili su primorani odseliti u velike gradove. Na unutarnju građansku pobunu se nadovezuje Assadovo ubijanje vlastitog naroda te izbija građanski rat. (...)

Slijedeći napis je o tekstu koji je u engleskim novinama "The Guardian" objavljen 24. lipnja o.g.. (Pogledajte također gornju fotografiju i potpis uz nju.)

Climate change should be top foreign policy priority, G7 study says

U utorak je javnosti predstavljen izvještaj “A New Climate for Peace: Taking Action on Climate and Fragility Risks” koji je za G7 sastavio međunarodni konzorcij nevladinih i međuvladinih organizacija, koje se bave globalnom sigurnosti. (Članak o sastanku G7 ovdje na blogu, 11. lipnja: G7 o klimatskim promjenama: Bez fosilnih goriva do kraja stoljeća.)

Izvještaj zaključuje da spriječavanje klimatskih promjena mora postati vrhunski prioritet vanjskih politika jer one znatno pojačavaju i umnažaju lokalne i regionalne sukobe i globalne sigurnosne prijetnje. Spominje aktualne konflike u Siriji, Maliju i Etiopiji. Spriječavanje klimatskih promjena mora se povezati s poticajem razvoja i građenjem mira.

Dan Smith, glavni tajnik organizacije International Alert, istovremeno upozorava da treba odbaciti jednostrane nazive kao "klimatski rat", koji se počeo koristiti za sukob u Darfuru, jer zanemaruje sve druge čimbenike koji dovode do sukoba i rata.

Izvještaj predlaže uvođenje globalnih procjena rizika, ograničavanje fluktuacija cijena hrane, rast rezervi hrane i poboljšanje prekogranične suradnje u upravljanju vodama.

Ministri vanjskih poslova G7 u travnju su osnovali radnu grupu koja treba proučiti te prijedloge.

Slijedeći članak, na mrežnom sjedištu carbonbrief.org, objavljen je u ožujku o.g.:

Scientists discuss the role of climate change in the Syrian civil war

Suša izazvana globalnim promjenama pridonijela je izbijanju građanskog rata u Siriji, pokazuje nova studija. Prema raznim analizama, konflikt je potaknut složenom smjesom socijalnih, političkih, ekonomski i ekoloških čimbinika.

Studija "Climate change in the Fertile Crescent and implications of the recent Syrian drought", objavljena u američkom "Proceedings of the National Academy of Sciences", zaključuje da su čovjekom uzrokovane klimatske promjene također utjecale. Višegodišnja suša koja je počela 2006. bila je katalizator sukoba. Vjerojatnost takvih dugotrajnih suša zbog klimatskih je promjena dva do tri puta veća.

Naravno da suša nije sama uzrok rata, niti se odgovornost za može otkloniti od političkih i diplomatskih promašaja.

Veliki utjecaj imalo je i prekomjerno korištenje podzemne vode tijekom prethodnih desetljeća, uz nedovoljno učinkovite metode natapanja.

Sirija se nalazi u pojasu relativno vlažne i plodne zemlje na Srednjem Istoku, poznatom kao "plodni polumjesec". [Prostor gdje su nastale prve ljudske civilizacije.] Gotovo sva kiša u Siriji pada tijekom šest mjeseci između studenoga i travnja.

Od 2006. do 2010. trajale su najgore višegodišnje suše od 1940.. Uz povišene temperature, to je imalo dramatične posljedice za poljoprivredu. Zima 2007.-2008. bila je najsuša otkad postoje podaci. Urod ječma pao je za 67%, a pšenice za 47% u odnosu na prethodnu godinu.

Žitarice su se morale uvoziti, a vlada je ukinula subvencije za hranu i gorivo, pa su cijene hrane više nego udvostručene. U pet godina, oko 1,5 milijuna seljaka napustilo je zemlju i otišlo u gradove. Tome treba pridodati dolazak izbjeglice iz Iraka, kojih ima između 1,2 i 1,5 milijuna.

Prenapučenost i nezaposlenost u gradovima doveli su do rasta kriminala i nemira, ali vlada nije poduzela adekvatne mjere. Konačno su nemiri prerasli u pobunu i građanski rat.

Slijedi prikaz jedne znanstvene studije objavljen u veljači 2014. na mrežnom središtu sciencedaily.com. U odnosu na prethodnu analizu, govori i o daljoj prošlosti, problemima s razvojnim modelom u prethodnik pola stoljeća.

Did five years of drought lead to two years of revolution in Syria?

U časopisu "Middle Eastern Studies" objavljen je članak Francesce de Châtel sa Sveučilišta Radboud (Nizozemska), o utjecaju suše u razdoblju 2006.-2010. na izbijanje građanskoga rata u Siriji. Nije toliko važna sama suša, koliko promašaj vlade da odgovori na humanitarnu krizu, što je bio jedan od okidača pobune.

Po njenom sudu, sadašnja situcija je kulminacija 50 godina pogrešnog upravljanja vodom i zemljištem. Nepoputljivi pritisak da se poveća poljoprivredna proizvodnja i proširi navodnjavanje učinio je kreatore politika slijepim na granice resursa; pretjerana ispaša uzrokovala je širenje pustinja; ukidanje subvencija za dizel gorivo i mineralna gnojiva povećalo je siromaštvo na selu, te su mnoge porodice ostavile svoja imanja da bi potražile posao u gradu.

Gore je spomenut Darfur, kojeg se često navodi kao "prvi klimatski rat". Slijedeć članak objavljen je na portalu thinkprogress.org 30. kolovoza 2012..

Understanding The Historical Conflicts Behind Violence In Assam, And How Climate Change Could Make It Worse

Veza između klimatskih promjena i lokalnih etničkih i vjerskih konflikata vidljiva je u Darfuru. Zbog učestalih sušnih godina, zaoštreni su sukobi za zemlju između stočara i poljodjelaca. Plemenske i religijske podjele sekundarne su u tom konfliktu. A od dostignuća moderne civilizacije najdostupniji su kalašnjikovi, pa ima puno više žrtava nego što je prije bilo.

Sad se slična stvar događa na granici između Bangladeša i Indije.

Konačno, prikaz jedne studije koja šire razmatra situaciju i prijetnje u Africi i Aziji. Objavljeno 29. listopada 2014. na sajtu "Responding to Climate Change".

Climate change could create more Boko Haram extremists – study

Jared Diamond u knjizi "Slom" ukazuje da postoji povezanost između genocida u Ruandi i prevelike napučenosti, koja je dovela do ekološke krize. Slično se spominje za Darfur, gdje su učestale sušne godine pojačale sukobe stočara i ratara za plodnu zemlju.

Savjetnička tvrtka za analizu rizika "Maplecroft" izdala je novo izdanje svojeg "Climate Change and Environmental Risk Atlas". Identificira 32 zemlje u Africi i južnoj i jugoistočnoj Aziji u kojima bi nestašica hrane, povezana sa sušom i drugim prirodnim nesrećama mogla dovesti do pojačanih pobuna i ojačati ekstremističke grupe, kao što je radikalni islamistički pokret Boko Haram u Nigeriji. Nevolje mogu pogoditi područja u kojima živi dvije milijarde ljudi.

Nesigurnost prehrane i rast cijena hrane bile su među uzrocima "Arapskog proljeća", naračito u Egiptu, kao i aktualnog sukoba u Siriji.

Studija je predočena u okviru rada znanstvenika i predstavnika vlada, koji su se ovog tjedna okupili u Kopenhagenu, radeći na finalnoj, sintetičkoj studiji IPCC o klimatskim promjenama, na osnovu tri studije objavljene u posljednjih 12 mjeseci. Finalni dokument bit će objavljen 2. studenoga.

Izvorno objavljeno na blogu Ekološka ekonomija

Komentari

kellyjevi momci

Tko je glasao

Kratko objašnjenje za one (rijetke) koji ne poznaju...

... kolegu "robota": radi se o zapjenjenom pristaši teorija kako su globalno zagrijavanje i klimatkse promjene, koje izaziva ljudska aktivnost, laž. Godinama ovdje na forumu kopipejsta i prepisuje "argumente", s američkih sajtova gdje se objašnjava da je sve to komunistička zavjera. Puno puta smo i ja i drugi dokazali, da ne razumije osnovne stvari i da prenosi elementarne laži, ali on se na to ne obazire.

Tehnika da se naprosto kopipejstaju laži, s idejom da se na ljude djeluje pukim ponavljanjem, dok se onaj tko zastupa istinu mora više truditi, poznata je i nažalost uvijek ima utjecaja. Na sreću, ipak su zastupnici istine o klimatskim promjenama u svijetu uspjeli, godinama napora, uvjeriti kako većinu javnosti, tako i svjetske ekonomske i političke lidere (iz EU, SAD, Kine itd.) da se radi o stvarnoj opasnosti, protiv koje se čovječanstvo treba angažirati.

Robotovi tekstovi nisu vrijedni čitanja i ne želim dvadeseti put isto ponavljati. Zato sam označio kao spam. Ako baš želite, naravno, možete ipak pročitati. ali imajte na umu da se kod njega uvijek radi ili o jednostavnoj laži, ili o pogrešnoj interpretaciji; kao što rekoh, puno smo puta to dokazali.

Tko je glasao

paprike i klimatske promjene

Tko je glasao

ispravak

Tko je glasao

gluposti

Joj koje gluposti.

Da vidimo za rat u Siriji i genocid u Ruandi su krive klimatske promjene,a ne masovno jebanje.
Danas u Siriji živi 10 puta više stanovnika nego prije 100 godina. Ajde kaži ti meni kakav bi bio utjecaj na Hrvatsku klimu, eroziju tla i sve slične promjene kada bi se u Hrvatskoj udeserostručio broj stanovnika (živjelo 40 miljuna ljudi).

Normalno da žive u siromaštvu kada se tako množe. Niti jedna vlada koliko god da bude sposobna i efikasna ne može izgraditi ekonomiju koja može prehraniti toliko novih usta svake godine.

Nemojmo na kraju zaboraviti crkvena učenja:
"Na siromašnima svijet ostaje"

Tko je glasao

@zlatni:

Slažem se! Ako netko tvrdi za rat u Siriji i genocid u Ruandi su krive klimatske promjene, to je naravno glupost. Ako sretneš nekog takvog, slobodno mu poruči da i ja to kažem! :-)

doduše, ovo tvoje o "jebanju i množenju" je isto takva glupost. Ali to si rekao, onak, samo za primjer, da pokažeš kako se ne smije razmišljati, jel tak? ;-)

Tko je glasao

mislio sam ozbiljno

Mislio sam ozbiljno. Pogledaj što sam napisao Bigulici, a mislim da je tako nešto rekao i zagrebački imam u otvorenom:
Sada su Sirijci krivi što žele obitelj što rađaju djecu. Oprostite tko je kriv Europljanima što su zanemarili obitelj, što su zanemarili moral. Muslimani ako Bog da se nikada neće odreći obitelji. Oni mogu pomoći Europi da se vrati svojim istinskim kršćanskim (?) korjenima

Skraćeno ako ja kažem da Arapi na veliko prave djecu, ja sam divljak, ali ako to kaže zagrebački imam sve je super ?

Ne zajebavati.

Po pitanju dolaska migranata i sranja u Siriji reći ću da je za tamošnje događaje odgovorna prije svega Turska koja dostavlja vojnu opremu Islamskoj državi, a da u cijeloj priči osim ostalih glavnih krivaca odgovornost snosi i Hrvatska jer je Milanović Islamskoj državi poslao oružje. Turska je odlučila poslati migrante u Europi bijesna jer je nije dopušteno oboriti Assada + sve u svemu Turska ima izbore, a tamošnje stanovništvo voli sirijske izbjeglice isto onoliko koliko europsko stanovništvo voli sirijske migrante.

Po pitanju izbjeglica ću se pozabaviti onim mrtvim djetetom o kojemo je cijeli svijet pričao. Sorry nije bila riječ o izbjeglicama nego o nelegalnim migrantima pošto je otac obitelji javno progovorio o tome kako je dao otkaz na radnom mjestu u Turskoj kako bi odveo obitelj u bolji život u Zapadnoj europi.

Moj posao nije niti je ikada bio da budem simpatičan i popularan. Moj posao je da znam što je istina, a što je laž,a sve drugo je nevažno.

Tko je glasao

Najezda likova glupih ko kurac

Pa daj tele jedno pogledaj gdje je geopolitički Sirija i koji joj je standard (bio).

Usporedi... s Hrvatskom...

http://www.tradingeconomics.com/syria/gdp-growth-annual

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

tko je glup ?

Moje pitanje bi glasilo tko je glup ?
Onaj tko živi u romantičnoj fantaziji o tome ili onaj tko strogo gleda podatke.

Kada se recimo puno od nas rodila Sirija je imala 6 milijuna stanovnika,a 2004 ih je imala gotovo triput više ili ako želiš točno malo manje od 18 milijuna.

Slična situacija je i s Jemenom koje je s također 6 milijuna došao danas na 24 milijuna.

S druge strane Njemačka je na primjer 1970. godine imala 77 milijuna stanovnika,a danas ih ima 80 milijuna.

Strogo pojednostavljeno napisani tako da i glupani mogu razumjeti afrički i arapski socijalno-ekonomski model se temelji na pravljenju djece i siromaštvu dok se s druge strane europski socijalno-gospodarski model temelju na tome da se ima što manje djece i da se što bolje živi.

Oba modela su pogrešna jer bi Europljani trebali imati više djece, a Afrikanci i Arapi manje.

Sve u svemu danas svi siromašni stanovnici arapskih i afričkih država sanjaju o dobrom životu u Europi, ali odbijaju razumjeti previsoku cijenu koju Europa za to plaća.

To je istina što god Vi o tome mislili.

Oni koji misle da Hrvatska treba primiti sve te migrante mojoj savjet im je da naprave vizu za njih pa da ih hrane i oblače na vlastiti račun, pošto Hrvatska za to nema niti financijske niti demografske budućnosti. Ako to ne učinite onda se ne zalažete za migrante nego ste najobičniji licemjeri.

Tko je glasao

Dijelom si u pravu, mada tu

Dijelom si u pravu, mada tu nije sva priča. Jednostavno, te države imaju ekonomiju koja ne može pratiti rast stanovništva.

Što se tiče viza za Hrvatsku.,...uz pravu politiku Hrvatska bi imala i demografsku i financijsku budućnost.

Tko je glasao

Biće toga još. Zaboravio sam

Biće toga još.

Zaboravio sam kako se zovu oni otoci koje će ove godine njihovo stanovništvo napustiti. Tamo u Tihom oceanu. Stanovništvo se seli u Australiju. Otoci idu pod vodu zbog dizanja razine mora.

Klimatske promjene i demografske promjene, a onda i poljoprivreda, su usko povezani. Rast stanovništva rađa potrebu za većim poljoprivrednim površinama, što dovodi do uništavanja tla, šuma, nedostatka vode....i tako u krug.
Je li baš to uzrok ratu u Siriji, nisam siguran, ali da imamo i da ćemo u budućnosti imati sve više imigranata i izbjeglica zbog ekoloških problema i klimatskih promjena, u to sam sasvim siguran.

Mislim da že jedan od većih problema u idućih nekoliko godina biti i oko jezera Čad.

Tko je glasao

ljudska vrsta

riješit će i taj problem...evo izmislili vrtove po gradovima..na kat..za proizvodnju hrane...tako da gradu ne bi ni trebalo selo...sve samostojeće i samoodrživo

http://europa.eu/youth/node/14839_en

http://www.vecernji.hr/zanimljivosti/biljoneboderi-velike-plantaze-voca-...

sve dobro...

Tko je glasao

Izmišlja se, naravno....samo

Izmišlja se, naravno....samo ne u tim zemljama. A izbjeglice i imigranti će dolaziti iz tih zemalja. A prije nego što dođu tamo će izbiti ratovi oko ograničenih resursa.
Budući da j eto sve skupo, sirotinja tamo neće imati dovoljno para za takvu hranu.

Uglavnom, na neke stvari se valja pripremiti.

Tko je glasao

a proizvodi se i hrana za

a proizvodi se i hrana za stoku u zatvorenom već. to je isto neki hidroponski sistem gdje se stavi sjeme ječma koje za 7 dana naraste i da dovoljno biomase da se može dati stoci za ishranu. i tako se riješi problem ispaše i pašnjaka i suše i zime, a pošto je uzgoj cijelu godinu u kontroliranim uvjetima, to znači da se na malo prostora može proizvesti puno hrane.

https://www.youtube.com/watch?v=9ZTikdxj8AI

Tko je glasao

...otkad su "globalno

...otkad su "globalno zatopljenje" zamjenile "klimatske promjene", ne razumijem što te klimatske promjene točno znače,
...ali u ovom slučaju migracija mi se čini da su jači razlozi sadržani u...

http://www.thelocal.dk/20150723/smugglers-help-refugees-compare-european...

Tko je glasao

hrana u Siriji

Nisam baš uvjeren u poveznicu između klimatskih promjena i uzroka rata u Siriji. Naime od svih problema koje građani Sirije imaju, hrana tj. glad nije intenzivan pa čak ni sada kad je praktički cijela zemlja u ratu. Hrane i dalje ima, čak ni cijena nije jako porasla, problem je što su prihodi (pogotovo u gradovima) decimirani. No cijena hrane u Siriji nije rasla prije rata da bi se mogla baš tako povezati sa socijalnim nezadovoljstvom.

Egipat je moguće druga priča, za njega ne znam, za Siriju imam informacije. Također imam informacije o Libiji, gdje isto kao i u Siriji cijene hrane nisu nimalo bile važne kao uzrok rata. Naravno da danas, u ratnoj zoni, te cijene jesu bitne, kao i uvjeti (ne)dostave, no oni su prije uvijek imali prilično jeftinu hranu (gledajući procentualno u odnosu na mjesečnu potrošnju drugih zemalja).

Democracy is more than two wolves and one sheep voting on what to have for dinner...

Tko je glasao

@z00ey

U članku se spominju tri znanstvena rada koji govore o problemima poljoprivrede i prehrane od sredine 2000-ih. Ped uzastopnih godina suše, drastični pad uroda, umiranje stoke, oko 1,5 milijuna ljudi sa sela dolazi u gradove, a država ne reagira učinkovitom pomoći.

Možda cijena hrane i nije opala, ako se uvozila, ali su opali prihodi stanovnika (nisam isguran što znači pojam "decimiran"?)

Tko je glasao

što znači pojam "decimiran"?

što znači pojam "decimiran"?

desetkovani ...

Pozdrav, i gledajte oko sebe !

Tko je glasao

Naravno, znam riječničko značenje riječi.

Ali "decimiran" se objašnjava (npr. na Hrvatskom jezičnom portalu") isključivo za masovno ubijanje ili drugo ubijanje ljudi (od kuge npr.), pa mi je izraz da su prihodi decimiran neobičan i nejasan.

Tko je glasao

pojašnjenje

Jest, u pravu si, nisam upotrijebio dobru riječ, no vjerujem da si shvatio kontekst. Dapače, decimirati će neki pročitati kao "smanjiti za 10%" - što je točan prijevod latinskog "decimare", a neki kao "smanjiti na 10%" - pa stoga upotreba te riječi može dovesti do zabune. No, svakako ne znači samo smanjenje broja ljudi, tu si u krivu.

Individualni prihodi građana Sirije su izrazito smanjeni, time i njihova kupovna moć, a cijene hrane nisu rasle no sad im ta cijena zauzima veći dio mjesečne potrošnje od prije rata.

Meni je bitnije mišljenje da same klimatske promjene kao i odumiranje stoke ili sušenje polja nisu podstrekač socijalnih nemira (barem ne direktno), no porast cijena hrane je jedan od najbitnijih povoda za socijalne nemire. A njega nije bilo, vrlo vjerojatno zbog povećanog uvoza (vrlo jeftine) hrane sa svjetskog tržišta. Upitne kvalitete, no cijene (usporedimo s Hrvatskom) općenito puno niže od one koju bi platili za lokalno proizvedenu hranu.

Drugo je pitanje preseljenja seoskog stanovništva u gradove, obzirom na uništenje njihovih mogućnosti za život. Da li takva velika interna migracija može dignuti socijalne tenzije, naravno da da. No Aleppo je npr. milijunski grad u Siriji, koji je već nekoliko puta u svojoj skorijoj povijesti imao nagli i velik rast stanovništva (koji nije proizašao iz prirodnog prirasta već migracija) i nije bilo rata. Takvi su i ostali veliki gradovi po Levantu i sjevernoj Africi, a bogme i svi gradovi bivše Juge, sem Ljubljane.

Skopje, Sarajevo, Beograd, a posebno Zagreb, su gradovi koji su u zadnjih 100 godina imali faktor rasta preko 20, čak i 30 (puta). Takvi gradovi su u Europi prilično rijetki, obično se nalaze u zemljama u razvoju, danas u tome prednjače indijski i kineski gradovi (Berlin recimo ima faktor 3, London 4). Da li smatraš da se je to dogodilo u Jugi zbog klimatskih promjena? Naravno da nije. Da li u tome možemo tražiti uzroke rata? Zanimljivo pitanje, osobno smatram da dio uzroka rata na ovim prostorima baš proizlazi iz tog faktora, pa se stoga mogu donekle složiti i s tezom tih znanstvenih radova, no ne vjerujem da je dokaziva. Naime, postoji opet i velik broj gradova s velikim faktorima rasta gdje se ne događaju ratovi, korelacije bi se trebale dobro propitati kako bi se moglo znanstveno povezati (a ne samo intuicijski).

Democracy is more than two wolves and one sheep voting on what to have for dinner...

Tko je glasao

Ne vidim da postoji područje nekog bitnog sporenja

Nijedan od radova koje sam citirao ne kaže da su klimatske promjene UZROK RATA. ali, pridonose izbijanju i posljedicama. A tu su i drugi čimbenici i politike.

Na raspad Juge nisu utjecale nekakve loše žetve isl., uzroci su bili drugi. Mislim da to nije bio problem ni u Tunisu, Libiji idr.. Ali se spominje kao jedan od faktora u Siriji, Darfuru i Ruandi.

Spominjem Jadeda Diamonda, koji je bio označen kao ekoloki determinist nakon njegove knjige "Sva naša oružja". U knjizi "Slom" poriče tu tezu, navodi i primjere dobrog upravljanja kad je slom izbjegnut - npr. kontrast Haitija i Dominikanske republike.

A može biti i obrnuto - nazadovanje zbog loše uprave iako nema klimatskih razloga. Primjer je nazadovanje poljoprivrede zasnovane na navodnjavanju na Iberskom poluotoku nakon kršćanske "rekonkviste". Broj stanovnika Španjolske u 16 stoljeću je opao zbog ekonomskog nazadovanja - ne samo zbog protjerivanja Židova i muslimana, nego je i broj kršćana opao. Stanovništvo gradova opalo je višestruko. Cordoba je na vrhuncku Kalifata u X. stoljeću mogla imati do milijun stanovnika, a u XVI. st. pala je na 60.000. (O tome K. Wittfogel u "Orijentalna despocija" i drugi, a detaljno Thomas F. Glick: "Islamic and Christian Spain in the Early Middle Ages", 2005. (drugo dopunjeno izdanje; prvo izdanje: Princeton University Press, New Yersey, 1979), koji to u detaljima istražuje).

Djelomice, pak, lokalni utjecaj klimatskih promjena može biti i pozitivan (ali negativni znatno prevladavaju)

Factcheck: Is climate change ‘helping Africa’?

Climate change boosts rain in Africa's Sahel region: study

Bio je nedavno negdje i neki rad o tome kako se u nekim dijelovima Afrike lokalni poljoprivrednici dobro prilagođavaju promjenjenim okolnostima, ali ne mogu sad naći.

Tko je glasao

Trebalo je pisati:

»(... ) za masovno ubijanje ili drugo UMIRANJE ljudi (...)«

Tko je glasao

Točno

sve dobro...

Tko je glasao
Tko je glasao

hehe

sve dobro...

Tko je glasao

hehe

sve dobro...

Tko je glasao
Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci