Tagovi

Karamarko:Milanović 2:0

Analiza izbora za županijske skupštine i Gradsku skupštinu Grada Zagreba 19.05.2013.

Od svih održanih izbora 19.05. najbolji pokazatelj rejtinga i međustranačkih odnosa su izborni rezultati na razini županija i predizborne koalicije. Na županijskim izborima zastupljene su sve stranke, bez izobličenja rezultata koje izaziva većinski izbori sustav. Sam broj osvojenih mandata distribuiran je neravnomjerno diljem zemlje i stoga ga se ne može smatrati kao vjerodostojna mjera, dok je broj osvojenih glasova pouzdan i provjerljiv podatak. Na izbore je izašlo 1.779.975 birača ili 47,27 % birača i to poslije brisanja skoro 20 % ljudi sa biračkog popisa. Nevažećih listića bilo je 80.671 ili 4,75%, što je trostruko više od uobičajenog broja i pokazatelj značajnog nezadovoljstva birača.

Iako su parlamentarne stranke u različitim županijama izlazile u različitim koalicijama, nikad nisu prelazile liniju razdvajanja između vlasti i parlamentarne opozicije, izuzev HSS-a, što objašnjava i razlog njegova neuspjeha. Ignoriranje povijesne političke podjele na tri bloka i promatranje samo pojedinih stranaka, pogotovo samo dvije najveće stranke, iskrivit će sliku izborne volje i dovesti vas do pogrešnih zaključaka. Stranke i koalicije možemo razvrstati u blokove, prema sklonosti međusobnoj suradnji sa susjednim blokom (centar može i sa desnim i sa lijevim, ali oni međusobno ne mogu) :

HDSSB, HDSSD ..........................67.548 3,98% Desni
HDZ-HSPAS-BUZ,
HSPAS, HSP, HGS ............................... 580.328 34,17% Desni centar
Liste grupe birača * ................................181.769 10,70% Centar
HSS, HSLS, PGS,
DDS, Ladonja, Lista za RI........................ 134.315 7,91% Centar
SDSS ........................................ 25.282 1,49% Centar
SDP, HNS, HSU,
IDS, HDSS ....................................... 504.051 29,68% Lijevi centar
Laburisti, SU,
Akcija Mladih, ASH,
A-HSS, Za Grad, Piratska ......................... 158.093 9,31% Lijevi

U popisu su navedene samo stranke koje su imale nositelje koalicijskih lista u barem jednoj od županija ili su osvojile županijske vijećnike. Stranke koje su se samo nalazile na listama bez rezultata nisu nisu navedene.

* Nezavisne liste na ovim izborima su ostvarile solidan uspjeh, od čega su većinu glasova dobili konzervativni populisti poput Bandića, Posaveca, Đapića, Duspare, Sinovčića, Visković koji imaju povijest suradnje sa desnicom i socijalni populisti bliski SDP-u poput Grubišića i Petrine.

Potrebno je uočiti sljedeće činjenice:

1. Izborna apatija je ozbiljan problem. 52,73 % birača nije izašlo na izbore, iako su mnogi sa biračkim pravom, npr. zbog isteka osobne iskaznice obrisani sa popisa. Glasovanje nije omogućeno biračima u mjestu privremenog boravišta (studentima, radnicima, izbjeglima) što je na europskim izborima bilo riješeno. Već sam spomenuo zabrinjavajućih 4,75 % nevažećih listića.

2. Kad bi gledali samo rezultate HDZ i partnera (502.049) i SDP i partnera (439.457) ne bismo bobili potpune rezultate niti točnu sliku. Tek grupirajući ih sa rezultatima njihovih partnera koji su izašli sa svojim listama možemo vidjeti pravi odnos snaga: HDZ-HSP-HGS 34,17 %, SDP-HNS-HSU-IDS 29,68 %.

3. 36,15 % birača nije glasalo za dva vodeća bloka. Birači centra su najprevrtljiviji i najzahtjevniji birači od svih, koji u slučaju male izlaznosti, poput one na europskim izborima, u pravilu većinom ne glasuju. Stranke i nezavisne liste Centra spremne su koalirati i sa HDZ i sa SDP, a ukupno su osvojile 20,1 % što je dovoljno za pobjedu na izborima.

4. HSS je treća stranka po broju glasova (104.753 ili 6,17), ali kao i ostale stranke centra zbog nedostatka prepoznatljivog stava prema vlasti, snažnih partnera i medijskog utjecaja ostaju marginalizirani. Poseban problem HSS-a je što je koalirao posve bezglavo:
sa HDZ: Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Virovitičko-podravska, Vukovarsko-srijemska, Primorsko-goranska, Ličko-senjska,
sa SDP: Krapinsko-zagorska i Dubrovačko-neretvanska,
sa HSLS Zagrebu i Požeško-slavonskoj,
sa Kerumovim HGS u Splitsko-dalmatinskoj,
sa HNS u Međimurskoj,
sa Strankom umirovljenika, SU i A-HSP u Brodsko-posavskoj i Koprivničko-križevačkoj,
sa Strankom penzionera u Zagrebačkoj,
sa Blokom Umirovljenici Zajedno, BUZ u Osječko-baranjskoj, Šibenskoj i Zadarskoj.
U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji su išli sami, dok u Istri nisu ni izašli na izbore.

5. HSLS je postupio slično, samostalno nastupivši samo u Primorsko-goranskoj i Ličko-senjskoj županiji gdje je osvojio ukupno 4.979 glasova.

6. HSP je predvodeći svoje liste osvojio 57.009 glasova ili 3,36 %. Prešao je prag samo u Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj i Virovitičko-podravskoj županiji. Nekoliko vijećnika će osvojiti zahvaljujući savezima sa HDZ i HSS-om, ali bez partnera prijeti mu nestanak sa scene.

7. Kerumov HGS sa 19.412 glasova ili 1,01%, se istopio kao one day wonder i bez saveza sa HDZ-a prijeti mu nestanak.

8. Nove nezavisne liste zauzele su prostor centra, ali ukoliko se ne transformiraju u političke stranke i ne povežu sa srodnim strankama, nakon nekog vremena neizbježno dožive izborni poraz i rastakanje. To se je moglo primjetiti na ovim izborima u sudbinama lista Tatjane Holjevec, don Ivana Grubišića izvan Splitsko-dalmatinske županije, Ladonje u Istri i Liste za Rijeku.

9. Milan Bandić zahvaljujući svojim (70.988 glasova ili 3,99 %), ali i rezultatima srodnih konzervativnih populista ima odlične šanse za uspostavu nacionalno-vjerski konzervativne, a ekonomski socijalne stranke, profila sličnog HSS-u.

10. Laburisti (83.350 ili 4,91 %) su uspjeli očuvati svoju samostalnost i postati parlamentarna stranka u 12 županija, ali su rezultati, posebno u Zagrebu, jasno pokazali da im opasnost prijeti u gubitku glasova od „nove urbane ljevice“: Stranke za grad (SZG, 10.704 ili 0,63%) i Akcije mladih (AM, 19.755 ili 1,16%). Suradnja sa AM i SZG, eventualno i Piratskom strankom (4.185 ili 0,25%) mogla bi učvrstiti Laburiste kao alternativu SDP-u.

11. Akcija socijaldemokrata Hrvatske (13.891 ili 0,82 %) i Autohtona HSS Branka Borkovića-Mladog Jastreba (12.638 ili 0,74%) koje su surađivale sa SDP, da bi bile odbačene, upozorenje su Laburistima.

12. Stranka umirovljenika (SU) gubitnik je izbora. Sa 13.570 glasa ili 0,8 % najpopularnija su stranka koja je zbog nekoaliranja ostala izvan skupština. Jednostavna koalicija sa Laburistima učvrstila bi obje stranke. Postojanje konkurentskih „Stranke umirovljenika Hrvatske-Blok umirovljenici zajedno (SUH-BUZ)“ i stranke „Blok umirovljenici zajedno (BUZ)“, Hrvatske stranke umirovljenika (HSU), Saveza hrvatskih umirovljenika i seniora (SHUS), Stranke penzionera (SP), Demokratske stranke umirovljenika (DSU), Akcije hrvatskih umirovljenika (AHU), Splitske stranke umirovljenika (SSU) samo zamućuje birački izbor i zato je neophodno povezivanje sa politički prepoznatljivim strankama.

Što se može zaključiti iz ovih podataka ?

1. Zahvaljujući okupljanju desnice, HDZ je pobijedio SDP prvo na europskim izborima 6:5, a sada i na županijskim izborima osvojio je sa svojom listom više glasova, župana i vijećnika u županijama, gradovima i općinama od SDP-a i njegove liste.

2. Stranke ljevice osvojile su više glasova (38,99 %) od stranaka desnice (38,15 %) ! Izgubili su izbore zbog nemogućnosti da Laburisti, Stranka umirovljenika, IDS, HDSS, Za grad i drugi surađuju sa SDP.

3. Laburisti moraju priznati svoja ograničenja. Hrvatska je dobrim dijelom ruralna, konzervativna i regionalizirana zemlja, pa su snage „urbane ljevice“ osuđene na suradnju ili propast.

4. Stranke centra ključ su pobjede na izborima: HSS, SU i lista Milana Bandića (ukupno 10,96%) iako pojedinačno vise na rubu izbornog praga, kao predizborni koalicijski partner mogu postati presudni, pogotovo uz podjeljenu ljevicu.

5. Sudbina lijeve koalicije je zabrinjavajuća. Samostalni izlazak IDS i HNS na izbore u županijama gdje dobro stoje (Istra, Međimurje, Bjelovar) pokazuje njihovu spremnost da kazne SDP koji je izgubio značajne pozicije (dožupane) u vlasti u te tri županije.

6. Hrvatski izborni sustav u sebi ima ugrađene nedostatke koji obeshrabruju građane da se uključe u politiku, kampanju i izbore. Favorizira dvije najjače stranke, njihovu centraliziranost i negativnu selekciju. Sa obzirom da u zadnjih godinu dana ne smije biti promjena zakonodavstva, izborna reforma je nužna tijekom idućih godinu dana. Ako vladajući političari nisu spremni prihvatiti ni takvu minimalnu obavezu, vrlo brzo će doći vrijeme za promjenu njih, a ne samo izbornih pravila.

*************************************************************
Posjetite nas na Otvorenom Blogu
*************************************************************

Komentari

pazi da ti mračni karamarkov

pazi da ti mračni karamarkov domar ne da crvani karton!

Tko je glasao

@Esseker

ovaj tvoj dnevnik je pokazatelj kako bi trebalo zabraniti svaku međustranačku koaliciju prije i poslije izbora. dosadašnje koaliranje je imalo svrhu osvajanje vlasti. koaliranje stranaka koe su različite po svojoj vokaciji a u biti se ne razlikuje je smo pokazatelj kako nema prave razlike između desnice i ljevice.

w. ;)

Tko je glasao

Moguće. Mislim da je tako u

Moguće.
Mislim da je tako u Turskoj :)
U Njemačkoj je zabranjeno predizborno koaliranje, ali zato je izborni sustav sa dva glasa: jedan za proporcionalnu državnu listu, a drugi za zastupnika izbornog okruga.
Koalicije je teško izbjeći, čak i jednostavni sporazum o podjeli izbornih okruga mogao bi se smatrati koalicijom (primjer: SDP-HSLS-HSS-HNS-IDS iz 1995.)

U svakom slučaju, oni koji mijenjaju stranu i iznevjere svoj birače u pravilu izgube i birače.

Izborni sustav se mora popraviti, smanjiti broj izbornih mandata (načelnika, vijećnika), povećati izborni prag i uvesti izravni izbor, kao za EU Parlament.

Tko je glasao

Koja ti je to matematika

12. Stranka umirovljenika (SU) najveći je gubitnik izbora. Sa 59.743 glasa ili 3,52 % najpopularnija su stranka koja je zbog nekoaliranja ostala izvan skupština.
A gdje je to Stranka umirovljenika (SU) dobio 59 743 glasa???

Nije li ono upravo Blok umirovljenici zajendo (BUZ) uz HSU jedina prepozantljiva umirovljenička opcija u RH...... sudeći po svim relevantnim anketama u posljednjih 4 godine, ali i rezultatiam sa parlametarnih izbora gdje smo dobili cca 67 000 glasova, ali i u kojoj je već iz SU-a prešlo preko 90% članstva i cca 85% svih lokalnih organizacija.....

Ili je to što si napisao samo zato jer si nekim slučajem iz "Osijeka".......

Tko je glasao

Rezultati su zbroj glasova u

Rezultati su zbroj glasova u RH koje su za županijske skupštine osvojile stranke koje su izašle samostalno ili kao nositelji koalicijskih lista.
Nosili su liste u Zagrebu, Zagrebačkoj, Sisačkoj, Virovitičkoj, Osječkoj, Istarskoj, Splitskoj i Dubrovačkoj županiji.

Zašto ih smatram "najvećim gubitnikom" ?
Ne zbog najlošijeg rezultata, već zato što su zbog disperzije glasova po cijeloj Hrvatskoj, osvojili broj glasova sličan HSP-u, HDSSB-u ili Bandić, više od Keruma, IDS i PGS, a nisu osvojile mandate. Tragedija malih stranaka.

Ne osporavam da će za razliku od njih, HSU i BUZ zahvaljujući koaliranju sa SDP i HDZ osvojiti mandate u skupštinama, što se pokazalo pametnijom strategijom, koju sam u analizi i preporučio.

U analizi sam mogao obraditi glasove samo kao koalicijske, dakle HDZ-HSPAS-BUZ ili SDP-HNS-HSU, ne pripisujući rezultate isključivo najvećoj stranci koalicije, ali je nemoguće i točno odrediti kome pripada koliko glasova.

Činjenice su nepristrane i nemaju veze sa mojim imenom.

Tko je glasao

ja o jabuakma ti o kruškama

Lijepo te molim da mi kažeš gdje je to SU dobio navedeni broj glasova????? .... ovo zato jer broj koji spominješ (cca 54 000) veze blage nema sa njihovim rezultatom....

Tko je glasao

Mislim da sam pronašao

Mislim da sam pronašao razliku. Izuzev rezultata SU koji je ukupno 13.570, zbrojen je i rezultat njihove koalicije sa HGS i HSS u Splitu (19.412), koji je psoebno prikazan kao rezultat HGS u tablici.

Potaknut tvojom reakcijom provjerio sam podatke i pronašao pogrešku u tablici gdje su pribrojeni rezultate Kukuriku u Dubrovačkoj županiji (15.593), gdje SU nije izašla. Omaklo se i MMF-u, kako neće i meni. :)

Postotak je manji, ali da su izgubili, jesu.

Tko je glasao

@Esseker, mislim da bi trebao

@Esseker,
mislim da bi trebao korigirati svoj tekst jer to što si naveo za SU nema nikakve veze swa stvarnošću..... isti naime nisu ništ ni imali prije ovih izbvora stoga ni u kom lsučaju nisu ni mogli biti neki gubitnici, a kamo li kako ti kažeš najveći gubitnici ovih izbora....
Daj se malo uozbilji....
Prije će biti da su čak i dobili....

Tko je glasao
Tko je glasao

jedna pogreška

@Esseker
je u naslovu. Ostalo OK. Prije bi to trebalo nazvati HDZ - Milanović. Ugled Karamarka je malo doprinio nastalom stanju nakon prvog kruga.

Tko je glasao

Karamarko je preuzeo HDZ u

Karamarko je preuzeo HDZ u opoziciji, a on i Milanović potpuno kontroliraju svoje stranke, zbog toga pratim rezultat njihova sraza.
Kad bih gledao rezultate SDP-a i HDZ-a, relevantnost bi se izgubila. Gdje početi ? 1990 ? 1992 ? 1995 ? 2003 ? 2007 ? Ili negdje između ?

Tko je glasao

Županije su jedinice područne

Županije su jedinice područne samouprave koje su lišene političke moći. Imaju slabe nadležnosti i imaju beznačajne proračune. Primjerice, grad Velika Gorica ima veći proračun od Zagrebačke županije. Stoga bi analiza izbora bila relevantnija da je obradila rezultate izbora u gradovima.

Tko je glasao

Proračuni nisu bitni

Analiza nema veze sa financijskom moći JRiLS.
Grad Zagreb sam raspolaže sa polovicom prihoda svih jedinica JRLS, dok je dvotrećinska većina ostalih proračuna u rukama HDZ, IDS i HDSSSB-a, što čini poraz još gorim.
Ako ćeš uspoređivati županije imaj na umu da je SDP većinski partner u vlasti u tri i manjinski u još tri županije sa HNS-om i jednoj sa HSS-om.

Ova analiza se bavi BROJEM GLASOVA na nacionalnoj razini i međustranačkim odnosima, koalicijskim potencijalima, kako bi se moglo racionalno prognozirati buduće postupke stranaka i posljedice na sadašnju koaliciju na vlasti.

Da je HDZ na vlasti, veći dio analize bi bio posvećen njemu i njegovim partnerima.

A ionako je većina JLRS u dugovima, tako da proračuni neće biti bitni (osim kao izvor stranačkog zapošljavanja).

Tko je glasao

I još jedan detalj,

I još jedan detalj, analiziranje rezultata gradova, a ne uzeti u obzir i općine u kojima živi 1.349.236 stanovnika po popisu 2011. je nevjerovatno prozirna manipulacija.

Među "gradovima" se nalaze i tri koji nemaju zakonski minimum ni za status općine (2500 st.), kao i 57 gradova koji nemaju 10 000 st. što je preduvjet za status grada.

Istovremeno imaš 7 općina koje imaju više od 10 000 stanovnika.

Sustav JRLS je arhaičan, voluntaristički, potpuno nefunkcionalan i neprilagođen EU standardima, o čemu ću, kao i o prijedlogu preustroja drugom prilikom.

Tko je glasao

istinito i deprimirajuće

essekeru

vrlo istinita analiza
malo deprimantna za ljevicu

luka

Tko je glasao

2. Stranke ljevice osvojile

2. Stranke ljevice osvojile su više glasova (41,71 %) od stranaka desnice (38,15 %) !

Birači se nisu puno promijenili, ljevica je mogla pobijediti i sada, da SDP nije išla đonom prema Laburistima, IDS, PGS, SU.

Ima nade za ljevicu, ali ozbiljno sumnjam u spremnost na kompromise postojećeg vodstva SDP-a.

Tko je glasao

gatalica

essekeru

split će pokazati što je budućnost
odnosno dat će ovoj odličnoj analizi
realni
okus i miris
pobjede

luka

Tko je glasao

Stranke tzv. ljevice...

trebalo bi početi nazivati pravim imenom, a to je - Stranke neoliberalne kvaziljevice.

Ljevica u uvjetima >20% nezaposlenosti i >50% nezaposlenosti mladih nikad ne bi posezala za mjerama produljenja radnog vijeka i produljenja radnog tjedna.
Ljevica ne bi podržavala prekarnost ionako nesigurnog položaja radnika, ozakonjenjem produljenih ugovora o radu na određeno vrijeme.
Ljevica ne bi nastavila s deložiranjem sirotinje.
Ljevica ne bi smanjivala doprinose za opće dobro, kao što je zdravstvo.
Ljevica ne bi nastavila upropaštavati visoko školstvo.
Ljevica ne bi njegovala kulturu neobrazovanog puka, moderna bi ljevica znala da znanje i obrazovanje donosi napredak.
Ljevica ne bi dozvolila devastaciju javnog u korist profita pojedinaca.
...

Ovakva "ljevica" samo kompromitira lijevu ideju i pod hitno se treba prestati kititi časnim imenom ljevice.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci