Tagovi

Kako je Staljin porobio istok Europe

Sovjetski je Savez u poslijeratnu eru ušao s velikim svjetskim poštovanjem zbog odlučujuće uloge Crvene armije pri slamanju nacističke Njemačke. Unutar Sovjetskog Saveza uništenje nacizma je učvrstilo komunističku vladavinu koja se onda mogla posvetiti svojoj interesnoj sferi na zapadnim sovjetskim granicama

Potpomognute imidžem pobjedničkog Sovjetskog Saveza, prisustva Crvene armije i sudjelovanja u istočnoeuropskim pokretima otpora, komunističke su stranke, ali i druge ljevičarske skupine, preuzimale vlast. Na zapadu Europe, ponajprije u Francuskoj i Italiji ali i Grčkoj, izgledalo je da će komunisti i njihovi saveznici samostalno preuzeti vlast. Takav je razvoj događaja uznemirio Amerikance koji su imali svoje planove za poslijeratnu Europu. Sovjetski su komunisti prionuli stvaranju sigurnosnih granica i tampon zone u Istočnoj Europi. Iz tih je razloga Poljska predala svoje istočne teritorije Sovjetskom Savezu, a zauzvrat je dobila istočnonjemačka područja.

Pomjeranje Poljske na zapad

Staljin je krajem Drugog svjetskog rata izričito naglasio da je problem Poljske neodvojiv od problema sigurnosti Sovjetskog Saveza. To je dakako podrazumijevalo i „prijateljsku“ poljsku vladu prema Sovjetskom Savezu, odnosno podaničku vlast koju je Staljin uspostavio eliminirajući, zajedno s poljskim komunistima, domovinsku vojsku poljske izbjegličke vlade iz Londona. Prihvaćanje komunističkog komiteta kao vjerodostojne poljske vlade bio je osnovni Staljinov cilj u toj fazi, ali je naišao na snažno protivljenje Zapada. Kompromis između Staljina s jedne strane i Churchilla i Roosevelta s druge se sastojao u tome da je šef poljske vlade u izbjeglištu Mikolajczik postao zamjenik predsjednika poljske vlade u Varšavi. Pretpostavlja se da su Churchill i Roosevelt pristali na te kompromise jer su vjerovali da će slobodni izbori nakon rata koje će kontrolirati međunarodna zajednica, a koje je prihvatio Staljin na Jalti, riješiti situaciju na njihovo zadovoljstvo.

Međutim, Staljin lukavo prihvaća kratkoročne ustupke po pitanju sigurnosti uvjeren da će ih pretvoriti u dugoročnu dominaciju. Koalicija od pet stranaka predvođena komunistima u Poljskoj predstavljala je samo fasadu koja je maskirala sovjetsku dominaciju i stvarno komunističko preuzimanje vlasti.

Osim u Poljskoj, Sovjeti su postavili poslušne režime u Rumunjskoj, Bugarskoj i svojoj okupacijskoj zoni u Njemačkoj. Pripojili su Estoniju, Letoniju i Litvu, te anektirali manje dijelove Čehoslovačke, Rumunjske i Njemačke. Lokalne su komunističke partije postupno zavladale u Čehoslovačkoj, Mađarskoj, Albaniji i Jugoslaviji. Sovjeti su između 1945. i 1955. godine izvukli iz Istočne Europe i svoje okupacijske zone sredstva u vrijednosti od oko 13 milijardi dolara. Ta su sredstva bila od presudne važnosti za obnovu poslijeratnog sovjetskog gospodarstva i vojne moći, ali način na koja su sredstva dobivena narušila su odnose između Sovjetskog Saveza i država Istočne Europe.

Uspostavljanje komunističkih režima u Istočnoj Europi nije bio tek rezultat svjesnog napora Sovjetskog Saveza da potčini svoje susjedstvo već je Drugi svjetski rat u Istočnoj Europi razorio društvene, političke i ekonomske strukture što je predstavljalo plodno tlo za revolucionarne promjene. Prijeratne su vlade ili surađivale s nacistima ili izbjegle u inozemstvo ostavljajući tako prazninu koju su nakon završetka rata ispunili komunisti i druge skupine.

I u Albaniji, kao i u Jugoslaviji odigralo se revolucinarno preuzimanje vlasti u partizanske ruke. Malu su brdovitu zemlju koju je okupirao Mussolini oslobodili partizani predvođeni komunistima. Kralj Zogu je nestao sa cjelokupnim svojim državnim aparatom i vladajućom elitom. Komunistički vođa Enver Hodža oformio je partizansku vojsku i započeo borbu protiv okupatora i kolaboracionista. Za razliku od Tita, Hodža čak nije dopustio bivšim političarima povratak u zemlju. Idući Titovim stopama, reorganizirao je svoj oslobodilački pokret i osnovao Demokratsku frontu. Na izborima 1945., ne dopustivši nikakvoj opoziciji da se pojavi, Hodžin Front je sakupio 93 posto glasova i uspostavio je monolitni komunistički režim u Albaniji.

U Čehoslovačkoj nastavak republike

Predana Minhenskim sporazumom Njemačkoj, Čehoslovačka nije pretrpjela značajne gubitke u Drugom svjetskom ratu. Pokret otpora, koji je pri kraju rata postao osobito snažan, bio je uglavnom povezan s djelovanjem Komunističke partije, koja je od početka rata bila jedna od najsnažnijih i najbolje organiziranih europskih partija. Ona je osvojila relativnu većinu na prvim poslijeratnim čehoslovačkim izborima iako u značajnoj mjeri teren osvajaju i nekadašnje opozicijske stranke ponajprije seljačke jer su se pripadnici srednje klase, seljaci i zemljoposjednici protivili dolasku komunista na vlast. Čehoslovačka je bila jedina zemlja u tom dijelu Europe u kojoj je bila moguća obnova predratne demokratske republike i njen kontinuitet.

Češka je Vlada prije njemačke okupacije izbjegla u London, a njen je predjednik Beneš uspio 1941. da dobije priznanje od Sovjetskog Saveza i da se dogovori sa Staljinom o osnutku čehoslovačke vojne jedinice pod komandom Crvene armije. Beneš je potpisao sporazume sa Sovjetskim Savezom o uzajamnoj pomoći čime se emigrantskoj vladi osigurava vlast nad oslobođenim teritorijem. Poslije prvih poslijeratnih izbora ravnoteža moći je zagarantirana time što je premijer postao vođa komunista Klement Gottwald, predsjednik države Eduard Beneš, a ministar vanjskih poslova Jan Masaryk, sin osnivača republike. Sve je to značilo da je Čehoslovačka unatoč radikalnoj vlasti, još uvijek predstavljala nastavak bivše republike.

Na prvim mađarskim izborima komunisti izgubili

Sovjeti su i Mađarskoj 1945. godine, baš kao i Čehoslovačkoj dopustili relativne slobode iako su mađarski komunisti, podržani od Sovjeta, dobili veliku moć u svim novooformljenim institucijama. Međutim, taj su proces zaustavili prvi poslijeratni izbori koji su iznjedrili veliku koalicijsku vlast. Apsolutnu većinu na izborima dobila je Stranka malih zemljoposjednika, koja je tridesetih godina bila demokratska seljačka opozicijska partija. Međutim ta je stranka privukla i gradske birače i one koji nisu bili seljaci, ali su se plašili komunističke vlasti. Komunistička je partija s druge strane osvojila 17 posto, radikalna ljevičarska partija 9 posto i Socijaldemokratska partija 17 posto. Te su se stranke udružile u takozvani „lijevi blok“.

Vođa Malih zemljoposjednika Zoltan Tildy je postao predsjednik Republike, a njegov stranački kolega Ferenc Nađ premijer. Određeni ključni položaji, ministar unutrašnjih poslova, policije i tajne policije dati su komunistima zahvaljujući izravnoj sovjetskoj intervenciji. Sve u svemu, komunisti su bili moćniji no što se moglo zaključiti po broju osvojenih glasova na izborima. Na izvanrednim izborima 1947. godine pobjeđuje Komunistička partija Mađarske i ujedinjenjem sa Socijademokratskom partijom komunisti preuzimaju vlast.

Izbijanjem oružanog ustanka u Bugarskoj krajem Drugog svjetskog rata srušena je fašistička vlast i uspostavljena je vlada Domovinske fronte koja djeluje u okviru još formalno monarhijskog sustava. Iako sovjetske vojne jedinice nisu direktno sudjelovale u borbama protiv bugarske vlade koja je bila u savezništvu s nacističkom Njemačkom, sama fizička prisutnost organizirane vojne snage paralizirala je akcije reakcije i davala je ogromnu prednost bugarskoj Komunističkoj partiji.

U takvoj je atmosferi održan referendum o budućem obliku državne organizacije. Velikom većinom glasova odbačena je monarhija i Bugarska je proglašena narodnom republikom, a na izborima pobjeđuju komunisti.

Nakon oslobođenja u Rumunjskoj je čak osigurana neka vrsta kontinuiteta vladavine kralja Mihaila koji je ostao na svom položaju i imenovao koalicijsku vladu na čelu s generalom Sanateskuom. Vladu su činile Narodna seljačka stranka, Narodna liberalna stranka, tradicionalno dvije vodeće rumunjske stranke između dva rata, a skretanje u lijevo je izraženo sudjelovanjem socijalista sa tri portfelja i jednim komunističkim ministrom. Međutim na prvim poslijeratnim izborima Komunistička partija je zajedno s drugim lijevim strankama premoćno pobjeđuje na izborima. Nova je vlast počela nacionalizirati industriju, a monarhija se svela na formalnost. Na kraju je kralj Mihail bio prisiljen da se odrekne prijestolja.

Za razliku od nekih drugih istočnoeuropskih zemalja, osnutak Njemačke Demokratske Republike pratile su otvorene sovjetske intervencije. Prije svega, sovjetska okupacijska uprava uspjela je infiltrirati komunističke elemente u Socijademokratsku partiju što je rezultiralo spajanjem Komunističke partije i SPD-a u Socijalističku stranku jedinstva. U toj je pripremnoj fazi od 1945. do 1949. sovjetska vlast eliminirala unutrašnje snage i tako u svojoj okupacijskoj zoni, pripremila temelje za osnivanje socijalističke države ograničenog suvereniteta.

Komentari

@celsou

Zanimljivo je ovo "wikipediranje", odnosno potreba suhoparnog navođenja nekih faktografskih i ne baš uvijek točnih podataka, bez navođenja uzroka kojih su te pojave posljedica.
Ista "tehnologija" primjenjena je i u prethodnom dnevniko pretenciozno nazvanom "Jugoslavenski model socijalizma".
Rječju: U NIŠTA!

Naime i pripadnici CA, jednako kao i druge vojske antifašističke koalicije, pripremaju se za povratak kući, koji bi i uslijedio relativno brzo, da se antikomunizmom opsjednuti papa Pio XII nije odlučio izravno angažirati na poslijeratnom uređenju svijeta. Čovjek je naprosto "znao" da je komunizam daleko opasniji od naci-fašizma pa je počeo pozivati najistaknutije američke generale, primati ih u audijenciju i uvjeravati ih da bi trebalo predsjednika Trumana nagovoriti da izvrši preventivni atomski udar po SSSR-u.
Mislim da otuda potječe i ona navodna izjava generala G. Pattona kako je "zaklana pogrešna svinja", što je zapravo značilo sugestiju da nije trebalo uništavati nacističku Njemačku već komunistički SSSR, kao tobože daleko veću opasnost.
Nešto kasnije će i general D. MacArthur, kao zapovjednik združenih snaga OUN u Korejskom ratu, također tražiti od predsjednika Trumana da se iskoristi prilika i napadne SSSR, što je za posljedicu imalo njegovo promptno smjenjivanje i slanje u mirovinu.

Papina aktivnost koliko god bila diskretno provođena, nije za Staljina ostala dugo ostala tajnom, a on je opet, znajući da bi neki američki generali rado zaratili sa SSSR-om, obustavio svaku demobilizaciju i povlačenje pripadnika CA s područja koja su zauzeli istjerujući naciste.
Koji su samo mučni pregovori vođeni oko odlask CA s područja Austrije, premda je na Jalti Staljin priznao da SSSR nema interesa za bilo kakvim političkim ili drugim utjecajem u toj zemlji.
Radi svojeg djelovanja motiviranog fanatičnim antikomunizmom papu Pia XII smatra se ocem "hladnog rata", on doduše nije uspio u svojim nakanama izazivanja otvorenog rata, ali je uspio posijati dovoljno nepovjerenja među dojučerašnje saveznike, da oni postanu otvoreno neprijateljski raspoloženi jedni prema drugima.

No predsjednik Truman je pokazao visoku svijest i odgovornost, pa nije nasjedao, a tome je pridonijela i činjenica da SAD-u nikakva realna opasnost od SSSR-a nije prijetila, pogotovo ne u to vrijeme.

Staljin je naravno iskoristio priliku i koristeći prisustvo CA u zemljama članicama kasnijeg VU, na vlast u njima doveo komunistze, dakle one koje je sam izabrao, uvodeći sustav vlasti u tim zemljama kompatibilan onome u SSSR-u, "štiteći tako zapadne granice SSSR-a", držeći američke trupe podalje.

Tko je glasao

feniks

ne baš uvijek točnih podataka, bez navođenja uzroka kojih su te pojave posljedica.

Ako nešto nije točno, zašto nisi ispravio?

Ne znam u čemu je poanta ovog komentara, osim da Papu Pia osokoli sa opsegom moći koju dakako nije imao, a da se s druge strane umanji Staljinova moć i ignorira ekspazionistička politika SSSR-a.

Ne bavim se indoktrinacijom i već činjeničnim prikazom, pa to obično nije tako zanimljivo, ili kako ti kažeš "to je u ništa".

Tko je glasao

@celsou

Ne petljam se s Wikipediom, a bogami niti s onima koji su na osnovu saznanja iz nje, postali "eruditi" i "prosvjetitelji".

Samo jedna napomena, nije SSSR, a onda ni Lenjin, ni Staljin intervenirao niti "uvodio red" ni u jednoj zemlji, ali zapadne zemlje jesu i slale svoje ekspedicione korpuse i pomagle ostatke carizma u pokušaju gušenja već faktički dovršene Oktobarske revolucije.
Tu činjenicu, radi razumijevanja kasnijeg Staljinovog animoziteta prema Zapadu, valja uvijek imati na umu.

Tko je glasao

feniks

Vidim koliko si upućen kad za moj dnevnik sugeriraš da je nastao na temelju wikipedijie. Ja sam i službeno "erudit" za to područje jer imam diplomu koja je rezultat pokazanog znanja i iz tih tema.

Svašta, Staljin nije uvodio red? Pa ako tu notornu činjenicu ne znaš iz opće kulture, onda bi trebao bar pročitati moj dnevnik za kojeg tvrdiš da je "u ništa". Ne samo da se Staljin preko komunističkih partija i Crvene armije u Europi i Aziji uplitao u ondašnje režime, već je i preuzimao vlast u istočnoj Europi, a neke je zemlje, pokrajine i gradove okupirao: baltičke zemlje, istočnu Poljsku, Kareliju, Pečeng, Königsberg, sjevernu Bukovinu, Besarabiju, a imao je planove i da okupira Bospor i Dardanele.

Tko je glasao

@celsou

Teško komuniciram s "eruditima" koji čak napisano ni pročitati ne znaju, a na tvojem mjestu se ni s diplomom previšem hvalio ne bih, jer ono što si dosad napisao nije ni na razini seminarskih radova nekog sredsnjoškolca. O tvojim "originalnim" zaključcima ne bih.

I ne radi se tu o političkoj nepodudarnosti naših stvova, već se radi o razini tvojih uradaka, a da su oni ispod svake kritike, naveli su ti drugi i prije mene.

Pod pretencioznim naslovom "Jugoslavenski model socijalizma" čitamo nešto što bi napisao onaj tko je o nečmu čuo iz treće ruke.

O tome s radi.

Tko je glasao

feniks

Ej stari gnjavežu. Vidim da nisi spreman svoje zaključke potkrijepiti ni jednim argumentom niti navodom iz mojih dnevnika kojim bi argumentirao svoju kritiku. Budući da ne znam zašto me optužuješ jer ti je važnije da držiš lekcije, pronađi ti nekog drugog koji je voljan slušati tvoja ohola laprdanja.

Dakako da nije riječ o stavovima već o notornim činjenicama. Samo notorna neznalica može reći da Staljin nije uvodio red u drugim državama. Tako nešto ne bi izvalio ni pučkoškolac.

Tko je glasao

@celsou

Ma daj više pročitaj što sam napisao, pa na to odgovori ... ali i ne moraš .... sve je ionako kristalno jasno.

Tko je glasao

fenik

Samo je kristalno je jasno da želiš manipulirati povijesnim događajima. Neuspjela zapadna intervencija protiv boljševika jest negiranje ruskog suvereniteta, kao što je i negiranje suvereniteta istočnoeuropskih zemalja i Mongolije od strane Staljna posredstvom inflitracije ruskog utjecaja preko poslušničkih komunističkih partija i prijetnjom Crvene armije na zemlje izašle iz Drugog rata. Sve je to rezultiralo stvaranjem satelitskih država u istočnoj Europi ili direktnim priključenjem novih teritorija SSSR. Dakle, Staljin se upletao u politike istočnoeuropskih zemalja, mimo volje većine u tim zemljama, kako bi proširio svoju vlast.

Čak je zapadna intervencija protiv nove boljševičke vlasti moralnija od Staljinovog podjarmljivanja i okupacije istoka Europe (što je zapravo čisti imperijalizam) jer su boljševici svrgnuli legalnu carsku vlast, pa je zapadna intervencija htjela vratiti zakonitu vlast u Rusiji.

Tko je glasao

taj uradak je samo

taj uradak je samo "presastavljena" lekcija udzbenika .. iz bosne srbije ili jna.. iz nekih udzbenika.. sto se vidi iz konstrukcije recenica.. i to iz doba nekih 80tih..

zato ti se cini neprilagoden.. tvoji su udzbenici stariji @feniks.. pa imaju drugacije teorije

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

luna

Ma ti si jedna glupača.

Tko je glasao

i ne samo to.... :) :)

i ne samo to.... :) :) :)

lol

ps
zapinje mi samo na pjevanju

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Stvarno si naporna. Nađi si

Stvarno si naporna. Nađi si život

Tko je glasao

Onako en passant!

Ne postoji nikakva istočna Poljska - postoje samo Zapadna Bjelorusija i Zapadna Ukrajina .., a i o svemu ostalom bi se i te kako dalo diskutovati.

Tko je glasao

O čemu ti govoriš? Staljin je

O čemu ti govoriš? Staljin je istočnu Poljsku pripojio SSSR-u. Zauzvrat, Poljska je dobila kompenzacije u istočnoj Njemačkoj i dijelu Pruske.

Tko je glasao

Govorim

o tome da je to što ti zoveš "istočnom Poljskom" u sastavu te Poljske od '21. a do tada je bilo dio ... (imaš pravo pogađati tri puta).

A kada je '39. vraćeno u sastav onoga čemu je pripadalo do '21. opet je i pored svekolike polonizacije na toj teritoriji živjelo oko 6 miliona Ukrajinaca i Bjelorusa i samo nekih 900 hiljada Poljaka.

Tko je glasao

Ajde molim te. Vrlo

Ajde molim te. Vrlo jednostrano sagledavaš povijest. Istočnu Poljsku koje je Staljin nasilno pripojio SSSR-u je u prošlosti pripadalo poljsko-litavskoj državi. Poljska je u svojoj prošlosti bila daleko veća žrtva njemačke i ruske agesije nego obratno.. A da je onda bilo samo 900 hiljada Poljaka, a 6 milijuna Ukrajinaca i Bjelorusa je čista propaganda.

Tko je glasao

Eeeee!?

Dobro ... e a reci mi onda ko je i prije i poslije Poljsko-litvanske države vladao tim teritorijama?

A poslije toga ako ti nije teško onako odokativno izračunaj koliko godina otpada na vladavinu jednih, a koliko na vladavinu drugih?
Pa će ti valjda nakon toga biti jasno zašto je tada na tim teritorijama, koje je 1921. Poljska okupirala, bilo otprilike nekih 500 hiljada Poljaka.

Tko je glasao

Red Calvary

Prije poljsko-litavske države, na području koje je Staljin pripojio SSSR-u vladale su poljske vlasti jer je to područje vjekovni poljski etnički prostor, zapravo sama jezgra poljskog etnosa se nalazila ondje. Nekoliko puta je Rusija, zajedno sa Švedskom, Pruskom i A-U monarhijom uzimala poljske teritorije, a vrhunac ruske okupacije se dogodio između 1814 do 1915 kada je najveći dio Poljske zajedno s Varšavom postala ruska provincija tkz. Kongresna Poljska. Onda je zabranjen poljski jezik, a uveden ruski kao službeni tj. Rusi su sprovodili bezobzirnu rusifikaciji kao mnogo puta u svojoj povijesti.

Tko je glasao

Ala!!!

Vidi se da si stvarno erudita i to do jaja erudita.

Nego znaš šta, hajd' ti idi i zajebavaj nekog drugog - tvoj je dnevnik i imaš apsolutno pravo na to, a ja odoh popiti pivu.

Tko je glasao

A jebiga, prvo nešto pitaš,

A jebiga, prvo nešto pitaš, ja ti dobronamjerno objasnim, a ti kažeš da te zajebavam. Rusifikacija,okupacija i sovjetizacija Poljske nije ezoterična znanost već činjenična. Ako tebi kao rusofilu ne odgovara povijesna stvarnost, tu ti nitko ne može pomoći.

Tko je glasao

Suhoparan partijski uradak

@celsou
Nema minusa, ali kao da pišeš za pionirsku organizaciju na prelasku u omladince.
Suhoparno i dosadno
Oprosti ali ovaj tvoj dnevnik izaziva totalnu pospanost. Suhoparno navođenje podataka, bez ikakve analize, izaziva samo zijevanje prilikom čitanja.
Sve to nam je dostupno na www.

Tko je glasao

boltek

Čuj, ti bi analize iz područja sedam zemalja??? Kakve to politološke, sociološke, pravne?

Ovo je dakako povijesni prikaz s uzročno-posljedičnim slijedom, podrobne analize koje uključuje daleko veći sadržaj ne radim na pollitici.

Tko je glasao

Khm ,smijem li pitati

zašto se ovaj presjek poslijeratne političke situacije u Istočnoj Europi ovako hametice minusira.

Ako je zbog animoziteta prema zaista antipatičnom ,prepotentnom ,nadobudnom autoru moram reći da to nije fer.
U dnevniku ne nalazim nikakav vrijednosni sud koji zaslužuje minus.

Više povjesni osvrt , jedno viđenje ,pa mi eto nije jasno...

sve dobro...

Tko je glasao

"jedno viđenje" !!? ne, ovo

Tko je glasao

Ako je zbog animoziteta prema

Ako je zbog animoziteta prema zaista antipatičnom ,prepotentnom ,nadobudnom autoru moram reći da to nije fer.

Uzeo si mi riječ iz usta. Tako ja opisujem tebe.

Tko je glasao

Stalin:"...važno je tko broji glasove...

Genijalna staljinova izreka da nije važno ko glasa, nego ko broji glasove, dobila je potvrdu i u hrvatskoj demokraciji.

Tko je glasao

koja je poanta ovih referata

koja je poanta ovih referata i koji je tvoj osobni doprinos ovoj temi ostvaren ovim tekstom?

pa bokte 96% dnevnika je na wikipediji, a ostala 4 u udžbenicima za srednje škole

Tko je glasao

Ti si jedan djetinjasti

Ti si jedan djetinjasti kreten kojem je ispod časti odgovarati. Ako je 96 posto s Wikipedije onda ćeš lako pronaći bar jednu rečenicu iz mog teksta i na Wikipediji. Podastri tu rečenicu, u protivnom odi u 3pm.

Tko je glasao

ali zanemari Celsou@ sve

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci