Tagovi

Kako i zašto sam postala kriminalac? - Dali sam bila pohlepna ili glupa?

Mislila sam ostaviti post na citirani dio luninog posta u zapovoj raspravi Bijes prema drzavnim tvrtkama....
http://pollitika.com/bijes-prema-javnim-tvrtkama-a-i-prema-drzavi-kako-g...
ali kako je ovo jedan od kljucnih razloga financijskog sloma mnogih gtradjana - smatram da zasluzuje poseban dnevnik

svicarac raste, to je tocno.. no taj porast ipak nema veze sa hrvatskom.. krediti u svicarcima i kolicina njihovog plasmana mislim da ipak nije stvar rohatinskog.. vec velike vecine koja ih je rade uzimala zbog znatno manjih kamata.. sjecam se bas dobro, cini mi se 2007 ili 2006 (ali ja ne stojim dobro sa vremenom) je postojala jedna mala, medijski jako lose popracena informacija sa komentarom rohatinskom o svicarcima gdje je rekao da su viskorizicni .. svakom pametnom dovoljno.. i ako je pomislio da bi mozda bilo dobro prihvatiti svicarsku klauzulu zbog ponudenih kamata u drzavi cija je valuta vezana za euro..
moje je misljenje da te od vlastite gluposti, a kod nekih i pohlepe ipak ne moze spasiti guverner banke.. i da to nije njegov posao..

Ispovjest:

Niti sam pohlepna, niti glupa no imala sam kredit za rabljeni auto u svicarcima.

Podigla sam ga na temelju formule:
mjesečna plaća - mjesečni troškovi života = ostatak 1 mj

visina rate koja zajedno sa troškovima registracije, goriva i održavanja auta ne prelazi onaj ostatak plaće.

Odabrala sam auto u auto salonu, pitala moze li kredit - rekli moze.

Ostalo je povijest.

Bila je 2006 godina - rekla bih godina ekspanzije potrošnje.
Reklame za povoljne kredite bez jamaca vristale su sa svakog drveta, panoa, zida, iskakale iz postanskih sanducica.
Uzmite, mozete, sigurni krediti, niske kamate, bla bla bla

Kredit koji sam mogla podici u toj auto kuci bio je su u PBZ-u.
I naravno u svicarcima.
Iako sam tada aktivno radila kao sef racunovodstva jedne privatne firme, nisam neki bankarski strucnjak, niti sam u to doba uopce pratila svjetska financijska kretanja.

Da bih se zastitila od zelenasenja mislila sam da je dovoljno kredit podici u renomiranoj banci (za koju u tom trenutku nisam niti znala da nije u hrvatskom vlasnistvu) i potpisati ugovor.

Da li sam onda bila glupa, naivna ili pohlepna?
Smatram da nisam. Zeljala sam kupiti rabljeni auto za koji sam imala financijsku konstrukciju i to je sve.

Svjesno sam potpisala da auto, koji je u tom trenutku vrijedio 45.000,00, s kamatama i troškovima kredita na 7 godina platim 57.500,00 kuna

Nisam odabrala da ga platim 85.000,00 koliko su mi u konacnici uzeli.

Nisam odabrala da mi rata nakon 3 godine redovnog plaćanja u kojima je postojao rast no lagani, počne rasti nesmiljenom brzinom i naraste skoro duplo.

U međuvremenu je i plaća koju sam imala postala, prvo nesigurna, a onda potpuno nestala.
Pocela sam plivati u vlastitim nesigurnim vodama pokusavajuci izvrsavati svoje obveze kako sam stizala no sve teze i teze.

Kredit sam prestala placati u 5 mjesecu prosle godine nakon punih 5 godina i nakon uplacenih 57.000 kuna.

Ove godine sam ga u konacnici zatvorila uplativsi 28.000 kuna.

Tko je mene trebao spasiti od moje pohlepe ili vlastite gluposti?
Da li sam, za podizanje malog kredita za polovni auto trebala biti financijski strucnjak koji ce predvidjeti i krizu, i monetarna kretanja?
Da li sam imala prilike vidjeti malu obavijest koju je Rohatinski izgovorio neke 2006-2007 i koju su mediji izignorirali?
Kakva je to drzava, ukljucujuci i sve institucije sistema a narocito NBH i guvernera koji su omogucili da ulicni razbojnici zasjednu u fine separee banaka i plasirajuci neistine navlace ljude na nepovoljne kredite?
Pakirajuci svoje usluge u pakete cije komplicirane ugovore ne mogu shvatiti ni diplomirani pravnici nakon samo jednog citanja?

Postala sam kriminalac koji drhti od telefonskog poziva iz banke i sakriva se od vjerovnika cije pohlepne zahtjeve vise ne moze ispuniti iskljucivo zahvaljujuci sustavu koji me je popljackao u maniri najgorih sibicara.

I sto je najgore - ja sam samo jedna od cca 200.000 gradjana, koja se, odricuci se krova nad glavom, ipak uspjela rijesiti zelenaskih ralja banaka.

No, sto je s onima koji nemaju sto prodati?
Onima koji su u ovom i ovakvom drustvu postali pohlepni glupani, kriminalci, rastrosni i neogdovorni duznici na stupu srama.
Vecina ih je u situaciju u kojoj se nalazi dospjela po istom scenariju kao i ja.
I sada se nalaze s one strane zakona gdje bi se u stvari trebali nalaziti svi oni koji su odgovorni za financijski slom gradjana.
Svi oni cije su porezne kartice u ovom razdoblju znacajno narasle.

Izmedju ostalih, medju njima znacajno mjesto zauzima i guverner HNB Rohatinski.

Komentari

Luna, ti uporno propitujes

Luna, ti uporno propitujes odluke koje su potpuno irelevantne za moju pricu - ili bilo ciju drugu u vezi pljacke gradjana putem kredita u svicarcima.

Dakle, ja (kao pretpostavljam i vecina gradjana slicnog iskustva) nemam problem s tim sto danas imam auto star 10 godina - na cemu je naglasak gornjeg tvog posta.

Ne bih imala problem niti s tim da danas imam auto star 10 godina koji sam platila 60.000 kuna (sto je za trecinu vise od njegove osnovne cijene kostanja a sto je iznos cijene financiranja koji sam bila spremna prihvatiti uvecan za korekciju kamata). - sto argumentirano pobija sve one teze da sam se polakomila za jeftinijim kreditom, nizom kamatom.

Ono sto je meni problem prihvatiti je narednih 25.000 kuna troska financiranja sto je 55% vise od iznosa osnovne cijene auta a ukupni troskovi financiranja dosegli su, umjesto predvidjenih i prihvatljivih 30% - vrtoglavih 90% sto je daleko vise od bilo kakvog zelenasenja.

Tu se ne radi niti o pohlepi gradjana, niti o svjesnom preuzimanju kreditnog rizika od strane gradjana - vec iskljucivo o svjesnoj i legalnoj pljacki hrvatskih gradjana od strane inozemnih banaka pod pokroviteljstvom HNB-a i ministarstva financija.

Banke koje su vlasnici hrvatskih banaka u svojim maticnim drzavama NISU taj rizik prevalile iskljucivo na korisnike kredita.
Ne zato jer nisu htjele, nego zato jer nisu MOGLE!
Jer ih je u tome sprijecila zakonska regulativa i sredisnje drzavne banke ciji guverneri primaju placu da bi zastititli interes DRZAVE.

Rohatinski i Vlada RH se ne mogu odreci odgovornosti temeljem onog bijednog upozorenja iz 2006 i prevaliti ju na gradjane.
Jer su oni, za razliku od gradjana koji su i prilikom potpisivanja ugovora a i prilikom izmjene uvjeta stavljeni pred svrsen cin, imali mehanizme kojima su mogli izvrsiti uvid, predvidjeti i na koncu utjecati na posljedice.

...trolove je najlakse neutralizirati ako ih se ignorira...

Tko je glasao

postoji rizik, a kojeg ste vi preuzeli

taj rizik koji se mogao - ali nije morao realizirati. Ipak, taj se rizik nazalost realizirao i Vi sada morate placati. Razumljivo ste ogorceni.

Najgore od svega je sto bi Vam konverzija u eure malo pomogla, buduci jos dugujete dobar dio glavnice. Cak i da ga promijenite, moguce je da bi taj novi kredit bio veci za godinu dana, pod uvjetom da CHF oslab...

Tko je glasao

šovinizam...

Njemac ti ne bi kupio rabljeni auto na 7 godina

Sjede Amerikanac, Rus i Francuz u kupeu... ajd' molim te :)

Tko je glasao
Tko je glasao

Tko je morao

spriječiti navlakušu - to treba pitati onog gospodina koji ovdje pjeva apologetske pjesme liberalnom tržištu... :))

Tko je glasao

trziste valutama nije

trziste valutama nije slobodno.

stediti se moze u bilokojoj valuti, te se u bilo kojem trenutku stednja iz jedne valute moze prevesti u drugu valutu bez placanja penala.
kod kredita te slobode nema - nakon sto se uzme kredit u jednoj valuti prebacivanje u drugu valutu je moguce izvesti samo onda kada ga odobri banka i uz drakonske penale.

nadalje, u stednju je moguce poloziti novce u bilokojoj valuti u bilo kojem trenutku.
s kreditima to nije tako - npr. sada kad je svicarac visoko, banke ne omogucuju podizanje kredita u svicarcima.

kako trziste valutama nije slobodno, tako ni odgovornost za podnosenja tereta tecaja ne moze biti iskljucivo na gradjanima, buduci gradjanima krediti u valutama, ni njihova konverzija nisu slobodno dostupni.

i na kraju, sto se upozorenja rohatinskog tice. ja ga se sjecam - upozorio je da tecaj svicarca moze varirati do 20%. ja sam to, primjerice smatrao prihvatljivim rizikom. tecaj je skocio preko 50%. dakle, to upozorenje po svom sadrzaju nije bilo u skladu sa poslijedicama, i rast svicarca se komotno u tim okvirima moze smatrati prirodnom nepogodom - cak ni HNB nije bio u stanju procijeniti moguce razmjere istog, a do rasta je doslo bez ikakve mogucnosti utjecanja na isti.


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

@hatzi, mislim da...

...račun štednje jest tvoj račun kojim raspolažeš...i na tržištu uz neku proviziju možeš pretvoriti u bilo koju valutu...ili zlato ili bilo koju komoditu...po svojoj volji...
...račun s kojeg se isplaćuje ono što si kreditom kupio (stan, auto, iPad, odjelo za Kongres ili savjetovanje...) je bančin dok god kao kreditirani klijent ne poravnaš dug na 0/0...do tada je to bančin račun s kojim ona raspolaže u okviru ugovora s kreditiranim subjektom i svojim interesom.
S potpisom ugovora tržište prestaje, uvjeti sutra za istu stvar mogu biti bitno povoljniji ili nepovoljniji drugom klijentu ali to nema utjecaja onima što su jučer ugovorili uslugu.

Tko je glasao

S potpisom ugovora tržište

S potpisom ugovora tržište prestaje,

ja govorim o slobodi trzista i prije potpisa ugovora. ako na trzistu ne postoje kunski krediti ili krediti u ostalim valutama, vec si prisiljen uzeti kredit u eurima ili svicarcima, koja je onda osnova za "preuzimanje" tecajnog rizika, kada nikada nisi ni imao izbor nego li ga "preuzeti"?

opet, ako danas mogu poloziti novce na stednju u svicarcima, zasto danas ne mogu dignuti kredit u svicarcima?

mislim da je osnovna razlika u tome sto smatram da se u financijskim odnosima banka ne moze (i ne smije) tretirati kao "jednakopravan" subjekt kao i pojedinac, jer banka to nije. banka ima obavezu pruzanja javne usluge (po tom je principu linici primjerice natjerao banke da ne isplacuju place bez uplate doprinosa), a imho javna usluga u nominalno slobodnom valutnom trzistu predstavlja jednaku mogucnost u kreditnim odnosima kao i stednim.

banka svoj interes moze braniti uvjetima kreditiranja (npr. kamatom ili instrumentima osiguranja), ali ne i uskratom (ili instrumentima koji su ekvivalentni uskrati, poput drakonskih penla), jer time uskracuje slobodu valutnog trzista.

nadalje, banke prodaju pricu "da na tecaju svicarca nisu nista zaradili, jer su im i obaveze u svicarcima" (sto naravno nije istina, ali for the sake of the argument). ako to prihvatimo, onda je tecajni rizik uistinu iskljucivo na potrosacu i izbor valute je neutralan za poslovanje banke, te ne postoji nikakav opravdan razlog za uskratu pristupa valutnom trzistu - tj banke su duzne i u danasnjem trenutku omoguciti kredite u svicarcima - kao sto su prije pet, sest godina morale omoguciti kredite u kunama. a to ne rade.

dakle, ako vec lazu, neka barem to cine doslijedno.


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

suđenje na zlatnoj pirueti...

banka ima obavezu pruzanja javne usluge...´ba te, dašta, svi imaju obavezu pružati javne usluge...i to prije nego što se jedini koji je stvarno plaćen, država i javni namještenici, udostoje dignuti lijene guzice da bi radili svoj posao javne usluge...i oni su tu samo arbitri koji nadgledaju tko dosljedno laže, jesu li to klijenti, banke, poslodavci, bolesnici, liječnici, ...kakav umjetnički dojam ostavljaju? a javni službenici su tu da podižu brojčane ocjene i obavjeste novinare o rezultatima? i poslije padaju u zimski san do slijedeće Zlatne piruete, uspješno obavljenog posla?

Tko je glasao

fer odnos

Jednako tako - kada oročiš 100 eura ili držiš a vista 100 kn - ne očekuješ pod normalno da ti banka kaže "znate, mi smo vašu valutu pretvoritli u rumunjski lev jer nam se tako sprdnulo".

Tko je glasao

HNB ne donosi zakone o Bankarskom poslovanju

zakonodavac mijenja zakone i odgovoran je za njih.. vazece zakone mislim da znas tko je donio..

naknade i ostalo.. koje banke svesrdno naplacuju, regulira tko?

6.4.3. Bankarstvo
6.4.3.1. Pravni okvir
U Republici Hrvatskoj ovo je područje uređeno prvenstveno Zakonom o bankama (NN 84/02) iz 2002. godine kojim se željelo pridonijeti daljnjem uređenju bankarskog poslovanja u Republici Hrvatskoj prema suvremenim svjetskim i europskim standardima bankarskog poslovanja.

Bankarski sustav u Republici Hrvatskoj prošao je kroz intenzivno razdoblje transformacije koja je izražena kroz ulazak stranih investitora na hrvatsko financijsko tržište. Prema posljednjim podacima, strani kapital u bankarskom sektoru sudjeluje s preko 90 posto, a prisutne strane komercijalne banke su pretežito iz zemalja članica Europske unije.

Zakon od bankama, osim usklađivanja hrvatskih propisa s propisima Europske unije u području financija i bankarstva, na sustavan i cjelovit način obuhvaća i sva pitanja koje se odnose na osnivanje, poslovanje i prestanak rada, kao i na nadzor poslovanja banaka.

Uvedena su i pobliže razrađena pitanja koja se odnose na suradnju s ostalim nadzornim tijelima, s posebnim naglaskom na suradnju s nadzornim tijelima banaka iz zemalja članica Europske unije, odredbe o konkurenciji i zaštiti slobode tržišnog natjecanja, preciznije odredbe o bankovnoj tajni, primjena zakona na banke u postupku likvidacije, odredbe o nadzoru nad bankama na temelju konsolidiranih financijskih izvješća, pitanja vezana uz zaštitu potrošača te je uveden institut posebne uprave.

Ovime se željelo na sveobuhvatan način uređivati poslovanje banaka uz što manji utjecaj Hrvatske narodne banke te prepustiti bankama da posluju slobodno, sukladno tržišnim uvjetima i pravilima bankarske struke.
http://www.poslovniforum.hr/eu/eu12.asp

prema tome ne kuzim zasto mijesas HNB u to?

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

kao sto bi trebao i znati tko

kao sto bi trebao i znati tko te zakone moze promijeniti vecinom u saboru, zar ne?

nisam primijetila da je itko potegnuo pitanje regulative naknada za razna vodenja racuna, otvaranje i zatvaranje kredita i sve slicne naknade koje bankama donose ogromne novce a korisnicima oduzimaju takoder previse novaca, ti jesi?

moze biti da je Rohatinski i HNB takoder kriv i za to..

jedine ideje nove vlade odnose se na oporezivanje banaka, no nikom nije palo na pamet da ukine ove dodatne prihode koje je lako ukinuti i koji se mogu ukinuti bez velikih protesta i time olaksati poslovanje gradanima i gospodarstvu.. a nije da im nisu predlagali.. ako nitko drugi nije ja jesam.. pisala sam i ministarstvu i na stranicama vlade.. no to ne nosi lovu direktno u proracun i to odmah pa ih nije briga.. prejednostavno je, zar ne?

bolje stvoriti odmah probleme sa oporezivanjem banaka, onako naglo.. tako da dijelom mogu prebaciti to preko kamata na duznike a dijelom povuci kapital iz hrvatske.. to su otprilike rjesenja koje ova nova vlada rado povlaci.. puno price, puno novinskih napisa prema zlocestim bankama a na kraju cemo mi, gradani i gospodarstvo sve to platiti da bi se ekiipica mogla hvaliti kako je napunila proracun..

bravo hatzi.. vazno da je HNB kriv za naknade.. tj. da je netko prozvan, pa nema veze sto nije pravi..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

ps: no cudi me da ti kao

ps: no cudi me da ti kao velik zagovornik slobodnog trzista uopce ne komentiras tezu da trziste valutama nije slobodno i da gradjani nemaju jednak i slobodan pristup valutama kod kredita kao i kod stednje. to me posebno zanima zato jer se na prvi spomen ukidanja valutne klauzule uz kredite veze i stednja, pa je primjereno da se o oba aspekta progovori i u okviru slobode valutnog trzista


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

hatzi to ili će raditi sve

hatzi to ili će raditi sve banke u svijetu ili neće nijedna.

Tko je glasao

odgovorila sam ti.. a ti bi

odgovorila sam ti.. a ti bi kao matematicar to mogao i sam lako skopcati..

gradani mogu zamijenjivati valutu kredita tako da dignu u nekoj drugoj valuti.. no ta sloboda danas kosta troskove zatvaranja kredita i otvaranja..

predlozi svojima da se zakon koji daje pravo bankama na tu naknadu ukine i eto ti rjesenja..

i slobode konvertiranja kredita iz valute u koju god hoces valutu.. po kamatama koje dogovoris sa bankama osobno bas za taj tvoj kredit..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

gradani mogu zamijenjivati

gradani mogu zamijenjivati valutu kredita tako da dignu u nekoj drugoj valuti.. no ta sloboda danas kosta troskove zatvaranja kredita i otvaranja..

1. koliki su troskovi zatvaranja stednje u jednoj valuti i otvaranja u drugoj valuti?
2. u kojim valutama mozes dignuti kredit? a u kojim valutama mozes stediti?

dokle god nemamo jednak pristup u ta dva aspekta ne mozemo govoriti o slobodnom trzistu.

i slobode konvertiranja kredita iz valute u koju god hoces valutu..

ok, ajmo onda konkretno. evo najveca hr. banka - zagrebacka.
http://www.zaba.hr/home/wps/wcm/connect/zaba_hr/zabapublic/gradjani/sted...

Devizna oročena štednja
Valute oročavanja:
EUR, USD, CHF, AUD, CAD, NOK, SEK, DKK, GBP, JPY

mozes mi dati link u kojem pise da kredit mogu dignuti u pobrojanim valutama?


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

u nekoj drugoj valuti...

A što bi to pomoglo - netko digne kredit od 100.000 u CHF (u protuvrijednosti u kunama) koji recimo tada vrijedi i 100.000 EURa..

Otplati nekoliko rata - trenutni dug mu iznosi 90.000 CHF ali, nažalost i 150.000 eura. Kako će mu zamjena (zatvaranje i otvaranje) ostatka duga od 90.000 CHF u neku drugu valutu pomoći - čak i da je naknada za zatvaranje i otvaranje takvog kredita nula?

p.s. U komentarima malo "promašujete fudbal" - zapitajte se ponekad da li su banke uopće ikada imale sve te sline CHF-ove kupljene na tržištu ili su zapravo imale gomilu eura i kn, te kredite samo nominalno izražavale kao "kredit u CHF u protuvrijednosti kn" - dakle samo knjigovodstveno vođenje kao da je izdan u CHFu?

Tko je glasao

A što bi to pomoglo - netko

A što bi to pomoglo - netko digne kredit od 100.000 u CHF (u protuvrijednosti u kunama) koji recimo tada vrijedi i 100.000 EURa..

vazno je nacelo. ako netko snosi tecajni rizik onda mora imati slobodu donosenja odluka kojima se preuzima taj rizik (a koja nije donosenje odluke tipa "onda necu kredit" jer to nije sloboda vec uskrata). ako ja nisam imao mogucnost dignuti kredit u npr. kunama ili nisam imao mogucnost kredit konvertirati u drugu valutu kada sam odlucim da mi se to isplati (kao sto mogu kod stednje), onda meni banka, kao pruzaoc javne usluge, nije dala slobodu na temelju koje se moze traziti da snosim valutni rizik.


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

ako radim za nekoga apsolutno

ako radim za nekoga apsolutno mi je neinteresantno koliko ce on zaraditi na tome, mene zanima samo koliko cu ja time dobiti..

a ova pitalica ti je za vrtic..

trol

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

a ova pitalica ti je za

a ova pitalica ti je za vrtic..

jel ti znas / mozes diskutirati bez omalovazavanja sugovornika? pitanje mozes proglasiti "nerelevantnim" ako ga takvim smatras, bez da to popratis patroniziranjem, omalovazavanjem i pricanjem s visine.


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

pitanje mozes proglasiti

pitanje mozes proglasiti "nerelevantnim" ako ga takvim smatras, bez da to popratis patroniziranjem, omalovazavanjem i pricanjem s visine.

mogu.. i svcakako hocu, kad to pitanje bude iz nekog drugog razloga a ne zelje za zaje..njem

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

gdje je pitalica?

Ja na osnovu tvog komentara uopće nisam siguran da razumiješ kako djeluje tržište valuta.

Nisam postavio pitalicu - već mi nije jasno u čemu bi bila prednosta da kredit od 90k CHF pretvoriš u kredit od 140k EUR-a recimo.

Zaradu nisam spominjao - već si ti to imputirala hatziju (naknadu za otvaranje i zatvaranje).

Tko je glasao

fakat trolas

1.primjer

p.s. U komentarima malo "promašujete fudbal" - zapitajte se ponekad da li su banke uopće ikada imale sve te sline CHF-ove kupljene na tržištu ili su zapravo imale gomilu eura i kn, te kredite samo nominalno izražavale kao "kredit u CHF u protuvrijednosti kn" - dakle samo knjigovodstveno vođenje kao da je izdan u CHFu?

Zaradu nisam spominjao - već si ti to imputirala hatziju (naknadu za otvaranje i zatvaranje).

2. primjer

hatzivelkos — Pon, 14/05/2012 - 18:47.
ps: no cudi me da ti kao velik zagovornik slobodnog trzista uopce ne komentiras tezu da trziste valutama nije slobodno i da gradjani nemaju jednak i slobodan pristup valutama kod kredita kao i kod stednje. to me posebno zanima zato jer se na prvi spomen ukidanja valutne klauzule uz kredite veze i stednja, pa je primjereno da se o oba aspekta progovori i u okviru slobode valutnog trzista

lunoprof — Pon, 14/05/2012 - 18:52.
odgovorila sam ti.. a ti bi kao matematicar to mogao i sam lako skopcati..
gradani mogu zamijenjivati valutu kredita tako da dignu u nekoj drugoj valuti.. no ta sloboda danas kosta troskove zatvaranja kredita i otvaranja..
predlozi svojima da se zakon koji daje pravo bankama na tu naknadu ukine i eto ti rjesenja..
i slobode konvertiranja kredita iz valute u koju god hoces valutu.. po kamatama koje dogovoris sa bankama osobno bas za taj tvoj kredit.

Nisam postavio pitalicu - već mi nije jasno u čemu bi bila prednosta da kredit od 90k CHF pretvoriš u kredit od 140k EUR-a recimo.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

ok

Ma shvatio sam - ti bi dakle predložila nekome, nakon što je franak podivljao i više mu nije odnos franak euro 1,1 : 1 nego 1,5 naspram 1 - da pretvori kredit u euro? To bi stvarno bio mudar potez.

Tko je glasao

p.s. - slobodno tržište

Ja ponekad ne razumijem kako ljudi olako koriste termine - što ti točno znači "slobodno tržište" u smislu ugovora? Ugovor se sklapa - i ima precizno definirane stvari.

Kada ti oročiš 100 eura - onda očekuješ recimo 105 eura kada istekne rok, ne očekuješ da banka, pozivajući se na "slobodno tržište" mijenja to u 182 australska dolara ili slično. Čini mi se da brkaš strogo ugovoreni odnos i pristup valutama - a on je potpuno slobodan, možeš štedjeti u čemu god želiš, možeš pretvarati valutu u valutu i možeš birati kredite iz kreditne ponude - također u raznim valutama.

Tko je glasao

možeš pretvarati valutu u

možeš pretvarati valutu u valutu i možeš birati kredite iz kreditne ponude - također u raznim valutama.

da? kojim?
kunama? ili danas u svicarcima? daj mi jedan link na banku koja danas omogucava kredit u svicarcima, i posipati cu se pepelom i ispricati za spamanje.


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

o isuse.. @zap.. mozes

o isuse.. @zap..

mozes vratiti kredit i uzeti drugi u nekoj drugoj valuti.. po novim uvjetima..

ako nema naknade ne gubis tj. ti troskovi su mali

pa se ispalti ako ocekujes porast valute 1 kredita u buducnosti i stagnaciju tj. vezanost domace valute za valutu iz klauzule (kredit 2)

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

ako nema naknade ne gubis tj.

ako nema naknade ne gubis tj. ti troskovi su mali

to nije tocno, zato jer imas troskove biljeznika koji ovise o velicini kredita, ali cak i ako to stavimo na stranu (kao trosak koji nije vezan uz banku), banka kod konverzije naplacuje novu procjenu nekretnine, kao i penalnu kamatu (mislim da se radi o 2%) na prijevremnu otplatu kredita (kojeg isplacujes novim).


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

što ću, glup sam...

Ako ideš razvrgnuti ugovor o oročenoj štednji (jer naglo odlučiš štedjeti u dolarima, a ne u eurima) - također ćeš pregrmiti štetu - tako da ne vidim gdje je sloboda sa valutama, koja nije jednaka kreditima.

Osim toga - ako već očekuješ toliko drastičnu promjenu valute (u kojoj ti je kredit 1) - pa valjda je ta promjena veća od naknada za zatvaranje i otvaranje.

Ja i dalje ne kužim kako bi recimo autorici dnevnika pomoglo da promijeni kredit iz CHF u EUR recimo NAKON što je švicarac već skočio. Jedino da joj banka dozvoli prevalutiranje cijelog ugovora tj. da KAO zamisle da su joj dali eure na početku - te joj tako obračunaju i uplate i ostatak duga.

Tko je glasao

Ako ideš razvrgnuti ugovor o

Ako ideš razvrgnuti ugovor o oročenoj štednji (jer naglo odlučiš štedjeti u dolarima, a ne u eurima) - također ćeš pregrmiti štetu - tako da ne vidim gdje je sloboda sa valutama, koja nije jednaka kreditima.

to isto nije istina. mozes "pregrmiti stetu" u ocekivanoj dobiti (uskrata kamate) i to jedino ako si odabrao takav model orocene stednje. u npr. klasicnom modelu orocene stednje obracunava se "najduze izdrzani period orocenja" - dakle ne grmis nikakvu stetu. i da, imas apsolutnu slobodu izbora modela kojim ces orociti novce, pa je i primjereno da pregrmis stetu ukoliko se predomislis. kod kredita te slobode nemas, vec si iskljucivo osudjen na uvijete koje nudi banka (npr. nitijedna banka ne nudi kredit sa malo visom kamatom koji omogucava promjenu valute bez penala, dok kod kredita mozes birati izmedju klasicnog i otvorenog modela orocene stenje (jedan penalizira prijevremeno zatvaranje a drugi ne))


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

@hatzi

Da pokušam ovdje - uglavnom pitaš krivu osobu. Slažem se da bilo izvrsno kada bi neko "regulatorno tijelo" zahtijevalo, tj. naredilo da se jednako postupa sa kreditima kao i sa štednjom. No, vjerojatno bi banke rekle da je to prutoustavno, protuzakonito i bilo što slično i da razvijenost kreditnog tržišta ovisi o razvijenosti istoga.

No, ne pada mi na pamet braniti bake u ovom slučaju, baš zbog gore objašnjene "afere" - ti krediti nisu nikada niti izdani u švicarcima. Prema tome - u ovom je slučaju riječ o profitu na rubu zakonitosti. Šteta što franak nije oslabio, bilo bi zadovoljstvo vidjeti kako bi se banke onda koprcale i pokušavale nagovoriti klijente da zamijene te iste kredite za one nominirane u EUR-ima. No, treba biti pošten i priznati da je taj kredit jedno dugo vrijeme bio itekako povoljniji od onoga u EURima.

Tko je glasao

No, treba biti pošten i

No, treba biti pošten i priznati da je taj kredit jedno dugo vrijeme bio itekako povoljniji od onoga u EURima.

istina, bio je s znatno povoljnijom kamatom, koja je objasnjavana sigurnoscu franka u usporedbi s Eurom. no to danas otvara jos jednu frontu prema bankama - zasto su danas kamate za CHF i EUR gotovo izjednacene? dakle - pustimo na stranu tecaj - po kojoj osnovi imaju pravo guliti (komparativno) visokom kamatom za svicarac u odnosu na euro? i po kojoj osnovi imaju pravo guliti (apsolutno) visokom kamatom uopce, kad ni potrosacu ni javnosti nije dostupan ni poznat transparentan nacin (formula) odredjivanja kamate?

uf, da se mene pita, banke bi bile public enemy no 1.


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

Sve je to dostupno, samo moras znati sto trazis :)

Kamate, kao i tecaj su se izjednacili radi visokog skoka tecaja CHF naspram EUR.

CHF je namjerno bio drzan nizim, upravo kako bi se oslabio pritisak na tecaj. Takodjer, svicarska narodna banka je malo kasno reagirala sa dizanjem kamata. Takodjer, u to idu motivacije jer im je trebalo rekapitalizirati banke koje su dosta propatile u financijskoj krizi.

Kada je pocela kriza akteri su bjezali u CHF sto je, po principu ponude i potraznje, povecalo cijenu CHF, izrazenu u EUR.

Svicarska narodna banka je fiksirala tecaj na 1,20 CHF za jedan EUR.

Napravili su to kako ionako skupi svicarski proizvodi ne bi bili jos skuplji. Franak je toliko narastao bio da su mu namjerno spustili cijenu za 20%.

Kreditna rata se sastoji od vise komponenata, od kojih su glavne kamatna komponenta i tecajna komponenta, sa pripadajucim im rizicima.

2006 je kamata u u CHF bila niza, a ECB je krenuo dizati kamatu na EUR zbog straha od inflacije.

Tu je razlika u kamatnoj komponenti.

Nakon pocetka krize, raste CHF (vidi gore). Ta tecajna komponenta je totalno pojela kamatnu prednost koja je postojala, te istu i presisala.

To je razlika u tecajnoj komponenti.

Kamate se lako daju izracunati, imas referencne kamate LIBOR i EURIBOR, i na njih onda premije…

Tko je glasao

a da predlozis politicarima

a da predlozis politicarima taj enemy no 1. ?

jer tu je uzrok svih bankarskih ponasanja, ukljucujuci i osnovni kreditni rizik vezan uz bonitet drzave, kao i njeno zaduzenje kod tih istih banaka..

a mozda bi onda banke postale "pubilic frendly"?

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

a da predlozis politicarima

a da predlozis politicarima taj enemy no 1. ?

pisao sam visekratno o tome


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

http://pollitika.com/socijald

http://pollitika.com/socijaldemokracija-pred-izborima-2011

Ono u čemu se u tom periodu politike oporavka mora ogledati socijaldemokratski pristup jest (pre)raspodjela tereta reforme. On će se zasigurno dijelom preliti na javni sektor, koji za razliku od radnika u privatnom sektoru u potpunosti uživa sve zakonske i kolektivne beneficije koje su za ostale radnike misaona imenica. No primarni cilj preraspodjele tereta mora biti - financijski sektor.

Zašto?

Prvo, i na globalnoj razini je jasno da je korjen današnje krize u nereguliranosti, nezasitnosti i samoživosti financijskih institucija. Ta se svijest na formalnoj razini očituje u višegodišnjim naporima Europske unije za regulacijom financijskog sektora na globalnoj razini, ali i najave uvođenja poreza na financijske transakcije u EU. Na neformalnoj razini, ta se pak globalna svijest očituje u sve glasnijem protestu javnosti naspram financijskih institucija i benevolentnom odnosu (blago rečeno) politike prema krupnom kapitalu, poput aktualnih događanja na Wall Streetu. I bez ulaska u krajnosti, jasno je da je potrebno redefinirati paradigmu odnosa, pri čemu politika, kao ekstenzija volje naroda, mora financijske institucije svesti u okvire u kojima jedino mogu i moraju djelovati - kao dio društva.

Ova globalna situacija ima i svoju lokalnu, hrvatsku, projekciju, začinjenu hrvatskim financijskim specifičnostima. Hrvatske pak banke bezobzirno koriste narkomansku ovisnost države za pokrivanjem deficita, te poslijedično i izostanak državne zaštite građana pred samovoljom banaka. Taj se odnos najuočljiviji bio prije dva mjeseca, kada vlada Jadranke Kosor nije uspjela prisiliti ili privoljeti banke da reagiraju na divljanje švicarskog franka. Glavninu pritiska na kredite na kraju je smanjila Švicarska narodna banka fiksiranjem tečaja franka prema euru, dok su hrvatske banke neumjereno visokim kamatama nastavile pobirati profite neprimjerene okolini i situaciji.

Banke u Hrvatskoj provode politiku parazitiranja na financiranju potrošnje - kako države tako i stanovništva - igrorirajući, i time zatirući, gospodarstvo, posebno srednje i male poduzetnike. Odgovornost je politike, a u prvom redu socijaldemokracije, da redefinira, i reintegrira odnose financijskih institucija i društva. Očekivati da tržište / banke to učine same ulazi u zonu fantastike, koju najprimjerenije opisuje slijedeća basna:

http://pollitika.com/svicarski-franak-kralj-herod-i-poncije-pilat

Ugrubo (i pojednostavljeno), kamata se sastoji od tri dijela.

Prvi dio čini cijena kapitala, koju svojom kamatnom stopom određuje nadležna centralna banka. Za švicarac je to Švicarska narodna banka, koja je reagirala na krizu velikim spuštanjem (ionako povijesno niske) kamatne stope, pa je trojesečni Libor spušten sa 0,75% na 0,25%.

Drugi dio kamate formira premija rizika za pojedinu zemlju – i on je u posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj rastao do sadašnje razine od 3%. Postoje mnogi načini za računanje te premije, no u biti se svode na kamatu pod kojom se država zadužuje, odnosno na kreditni rejting zemlje. Što će reći da je rast premije rizika do 3% direktna poslijedica ponašanja države koja stvara deficit poput pijanog bogataša i zadužujući se troši novce koje nema.

Ostatakom kreditne stope (koja u prosjeku u Hrvatskoj za stambene kredite iznosi oko 6%) – tj oko 2.5 postotnih poena banke pokrivaju interne troškove (koji su, kako se piše, u Hrvatskoj visoki u usporedbi sa svjetskim standardima), te za profit. Radi se o iznimno velikom postotku, no pitanje je kako to da banke drže taj postotak na tako visokoj razini?

Prored gulikožne motivacije, koja tjera banke da (i kartelno, ako treba) iscijede iz građana sav novac koji im država zakonski dozvoljava, banke imaju realno opravdanje za visoku kamatu – velika potražnju. S tim da tu potražnju ne generiraju građani, ili ne-daj-bože gospodarstvo, već država – koja praksom zaduživanja u kunama na domaćem tržištu stvara veliku potražnju za novcem i održava kamate na rekordnim razinama. Upravo nam se prije mjesec dana ministrica financija “pohvalila” kako je dolarsko zaduženje reprogramirala kunskim kreditom na domaćem tržištu kapitala. Baš joj hvala.

Sve nas to dovodi do situacije u kojoj, pored rekordno niskog Libora, tj cijene novca na europskom tržištu kapitala, država svojim sumanutim postupcima direktno (kreditnim rejtingom) i indirektno (potražnjom na domaćem tržištu) održava kamate na bezobrazno visokoj razini.


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

(javi se Pernaru ;)

(javi se Pernaru ;)

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

(javi se Pernaru ;) mislim da

(javi se Pernaru ;)
mislim da on i ja imamo prilicno razlicite poglede na financijski sektor.
on bi puno manje, a ja puno vise regulacije.


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

Čuvaj se partijske indoktrinacije...

Ti bi ih regulirao, a Pernar bi ih NACIONALIZIRAO - http://zelenapolitika.wordpress.com/2011/03/21/zasto-moramo-nacionalizir...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

a sto ces.. dogodi se.. što

a sto ces.. dogodi se..

što ću, glup sam...

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

labavo regulatorno tijelo

A eto... Nego, budući da si u komentaru veličine jednog ekrana objasnila kako i zašto se banke bahate u RH - jesi li uspjela najzad naći kako se zove to regulatorno tijelo koje određuje bankama koliki postotak kredita mora biti plasiran tvrtkama - ili si pričala bezveze?

Tko je glasao

prema tome ne kuzim zasto

prema tome ne kuzim zasto mijesas HNB u to?

ja ga ne mijesam, vec u drugom dijelu komentieam "HNB-ovo upozorenje".
prvi dio mog komentara nije o HNB-u


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

možda je rohatinski i

možda je rohatinski i pogriješio, ali bolje slušati i njega nego onog populista lesara koji je i prije upozoravao na rizike tečaja i još imao svakakvih populističkih ideja.

Tko je glasao

Ne sjecam se da je mr.

Ne sjecam se da je mr. Populist u tom periodu nesto pricao o svicarcima. Moze neki link?


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

Za šefa računovodstva mi je

Za šefa računovodstva mi je prilično nevjerojatno da niste znali i da danas ne znate da ste kredit digli u švicarcima i da ste vraćali švicarce po ugovorenoj kamati i da nije bilo krize bili bi ste mnogo pametniji od ljudi koji su dizali kredite u eurima ili kunama, a kada bi se Vaš kredit preračunao u kunske kredite iz tog vremena s kamatama na kunske kredite još ste manje platili ( u ukupnom iznosu) od onih koji su jednak auto kupili s kreditom u kunama.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci