Tagovi

Kako i zašto sam postala kriminalac? - Dali sam bila pohlepna ili glupa?

Mislila sam ostaviti post na citirani dio luninog posta u zapovoj raspravi Bijes prema drzavnim tvrtkama....
http://pollitika.com/bijes-prema-javnim-tvrtkama-a-i-prema-drzavi-kako-g...
ali kako je ovo jedan od kljucnih razloga financijskog sloma mnogih gtradjana - smatram da zasluzuje poseban dnevnik

svicarac raste, to je tocno.. no taj porast ipak nema veze sa hrvatskom.. krediti u svicarcima i kolicina njihovog plasmana mislim da ipak nije stvar rohatinskog.. vec velike vecine koja ih je rade uzimala zbog znatno manjih kamata.. sjecam se bas dobro, cini mi se 2007 ili 2006 (ali ja ne stojim dobro sa vremenom) je postojala jedna mala, medijski jako lose popracena informacija sa komentarom rohatinskom o svicarcima gdje je rekao da su viskorizicni .. svakom pametnom dovoljno.. i ako je pomislio da bi mozda bilo dobro prihvatiti svicarsku klauzulu zbog ponudenih kamata u drzavi cija je valuta vezana za euro..
moje je misljenje da te od vlastite gluposti, a kod nekih i pohlepe ipak ne moze spasiti guverner banke.. i da to nije njegov posao..

Ispovjest:

Niti sam pohlepna, niti glupa no imala sam kredit za rabljeni auto u svicarcima.

Podigla sam ga na temelju formule:
mjesečna plaća - mjesečni troškovi života = ostatak 1 mj

visina rate koja zajedno sa troškovima registracije, goriva i održavanja auta ne prelazi onaj ostatak plaće.

Odabrala sam auto u auto salonu, pitala moze li kredit - rekli moze.

Ostalo je povijest.

Bila je 2006 godina - rekla bih godina ekspanzije potrošnje.
Reklame za povoljne kredite bez jamaca vristale su sa svakog drveta, panoa, zida, iskakale iz postanskih sanducica.
Uzmite, mozete, sigurni krediti, niske kamate, bla bla bla

Kredit koji sam mogla podici u toj auto kuci bio je su u PBZ-u.
I naravno u svicarcima.
Iako sam tada aktivno radila kao sef racunovodstva jedne privatne firme, nisam neki bankarski strucnjak, niti sam u to doba uopce pratila svjetska financijska kretanja.

Da bih se zastitila od zelenasenja mislila sam da je dovoljno kredit podici u renomiranoj banci (za koju u tom trenutku nisam niti znala da nije u hrvatskom vlasnistvu) i potpisati ugovor.

Da li sam onda bila glupa, naivna ili pohlepna?
Smatram da nisam. Zeljala sam kupiti rabljeni auto za koji sam imala financijsku konstrukciju i to je sve.

Svjesno sam potpisala da auto, koji je u tom trenutku vrijedio 45.000,00, s kamatama i troškovima kredita na 7 godina platim 57.500,00 kuna

Nisam odabrala da ga platim 85.000,00 koliko su mi u konacnici uzeli.

Nisam odabrala da mi rata nakon 3 godine redovnog plaćanja u kojima je postojao rast no lagani, počne rasti nesmiljenom brzinom i naraste skoro duplo.

U međuvremenu je i plaća koju sam imala postala, prvo nesigurna, a onda potpuno nestala.
Pocela sam plivati u vlastitim nesigurnim vodama pokusavajuci izvrsavati svoje obveze kako sam stizala no sve teze i teze.

Kredit sam prestala placati u 5 mjesecu prosle godine nakon punih 5 godina i nakon uplacenih 57.000 kuna.

Ove godine sam ga u konacnici zatvorila uplativsi 28.000 kuna.

Tko je mene trebao spasiti od moje pohlepe ili vlastite gluposti?
Da li sam, za podizanje malog kredita za polovni auto trebala biti financijski strucnjak koji ce predvidjeti i krizu, i monetarna kretanja?
Da li sam imala prilike vidjeti malu obavijest koju je Rohatinski izgovorio neke 2006-2007 i koju su mediji izignorirali?
Kakva je to drzava, ukljucujuci i sve institucije sistema a narocito NBH i guvernera koji su omogucili da ulicni razbojnici zasjednu u fine separee banaka i plasirajuci neistine navlace ljude na nepovoljne kredite?
Pakirajuci svoje usluge u pakete cije komplicirane ugovore ne mogu shvatiti ni diplomirani pravnici nakon samo jednog citanja?

Postala sam kriminalac koji drhti od telefonskog poziva iz banke i sakriva se od vjerovnika cije pohlepne zahtjeve vise ne moze ispuniti iskljucivo zahvaljujuci sustavu koji me je popljackao u maniri najgorih sibicara.

I sto je najgore - ja sam samo jedna od cca 200.000 gradjana, koja se, odricuci se krova nad glavom, ipak uspjela rijesiti zelenaskih ralja banaka.

No, sto je s onima koji nemaju sto prodati?
Onima koji su u ovom i ovakvom drustvu postali pohlepni glupani, kriminalci, rastrosni i neogdovorni duznici na stupu srama.
Vecina ih je u situaciju u kojoj se nalazi dospjela po istom scenariju kao i ja.
I sada se nalaze s one strane zakona gdje bi se u stvari trebali nalaziti svi oni koji su odgovorni za financijski slom gradjana.
Svi oni cije su porezne kartice u ovom razdoblju znacajno narasle.

Izmedju ostalih, medju njima znacajno mjesto zauzima i guverner HNB Rohatinski.

Komentari

e sad mozemo pricati :) taj

e sad mozemo pricati :)
taj bonus ti je relativno sitan u odnosu na valutni rast ako gledas ratu. za kredit ala starin, to je rast od 60kn u odnosu na valutni skok od 300kn. ok, nije nezanemariv, ali hvatati se za to kao ono sto je potopilo duznike mi je malo onak.
sto se tice ove atomske bombe koju si navela, da se ona zaista i koristila, vec bi to bilo na sudu (ali garantiram da ce se koristiti ako se progura konverzija kredita u kunski s danom izdavanja, za takve stvari i sluzi).
oko toga da banka nadoknadjuje gubitke stelanjem (moze a i ne mora dizat/smanjivat) kamatnih stopa, oko toga se slazem. i djubretarski je. ali ja ni pored najbolje volje ne vidim kako promjena od par posto moze dovesti do 30% rasta profita. pdv smo digli za 2% na komplet hrvatsku ekonomiju, proracun se bas i nije povecao znacajno (daleko od 30%).

svakako mogu smislit kombinaciju u kojoj banke zaradjuju na svicarcima - kunski kredit s valutnom klauzulom. medjutim tako nesto se bas i ne moze sakriti od hnb-a, a i dodatno to je jednak rizik za obje strane. ako je ta kombinacija u pitanju (mada cisto sumnjam), pretpostavljam da bi pravicno rjesenje bilo natjerat banke da iskoriste atomsku bombu koju si navela jer bi za pad od 50% garant to koristile (mada ni u ludilu ne bi s tim mogli pokriti sve gubitke, ni blizu). ono sto trazi udruga franak (kredit u kunski na dan izdavanja) mi se cini kao vrlo bahat zahtjev (kao kad bi sad kreditori koji su popusili kad je isla inflacija trazili da se ista ignorira), po principu puj pike ne vazi. al ponavljam, meni se ova varijanta ne cini vjerojatnom.

@stara
link je itekako relevantan jer jos uvjek imate kredite s valutnom klauzulom (u eurima). ak vi kurs hrk-eur smatrate nekom zihericom, trebalo bi vam zakonski zabraniti dizanje kredita, za vase dobro.

Tko je glasao

Irelevantan je u odnosu na

Irelevantan je u odnosu na temu - s obzirom da se ona odnosi na proslo vrijeme (mislim kako se nekad radilo) i uvjete ali i okolnosti kreditiranja u vrijeme kreditne ekspanzije prije krize.
U ovoj drzavi nista ne smatram zicerom (nisam smatrala i kredit u svicarcima) no to ne znaci da o svemu sto se dogadjalo treba sutjeti.
Nastojanje da svatko tko dize kredit nauci racunati kamate i kreditne rizike ne moze sve gradjane zastititi od plasmana losih kredita jer, niti su svi gradjani sposobni shvatiti to znanje, niti je u drzavi sa ovakvom kolicinom lova u mutnom bilo koje znanje konstanta koja ce neupitno vrijediti za 3-5-7 godina.

U svijetu u kojem banke i financijske korporacije masno placaju:
- vrhunske matematicare kojima je zadaca da smisle formule kojima se moze naglo povecaju profit,
- vrhunske marketinske strucnjake koji ce te formule zapakirati u primamljive pakete i psiholoski obraditi trziste da navali kupovati te pakete , te
- vrhunske pravnike koji ce sve to zamotati formalno pravno neoboriv okvir u smislu trenutno vazecih zakona
znanje koje moze usput pokupiti prosjecni korisnik kredita a kojem to nije struka, je kao da tenk pokusavas zaustaviti rabljenom cackalicom.

...trolove je najlakse neutralizirati ako ih se ignorira...

Tko je glasao

Ta pravila nisu vrijedila

Ta pravila nisu vrijedila prije 01.01.2011 - za vrijeme najvece ekspanzije CHF kredita nije bilo takvih pravila.

...trolove je najlakse neutralizirati ako ih se ignorira...

Tko je glasao

Pa to je ono sto uporno

Pa to je ono sto uporno pokusavam rasvijetliti ovdje.

Drzava inace sankcionira pokretace opskurnih lanaca srece (sto i jeste njena zadaca izmedju ostalog), iako ucesnici u njih dobrovoljno ulaze.
Takodjer sankcionira zelenase iako i u te odnose ljudi dobrovoljno ulaze.

Banke su ovakvu ponudu, kao i jednostrane izmjene ugovora provele pod patronatom drzave i HNB-a, prema prilagodjenim zakonima koje je izglasao Sabor a predlozila Vlada RH (glavne institucije drzave), HNB nije iskoristio mehanizme kojima raspolaze da sprijeci takve ugovore.

Ostvarena dobit banaka potvrdjuje da se ne radi o sprjecavanju gubitka banaka nego o enormnoj zaradi zbog netransparentnosti poslovanja banaka, nepoznatog iznosa ulaznih kamata, nepoznatog postotka marze i zbog nedostatka transparentnog propisanog mehanizma izmjena ugovora, te potpune nemogucnosti korisnika kredita da uopce dobije uvid u parametre izmjena.
To su sve mehanizmi koji postoje u demoktarskim zemljama i koje kontrolira drzava, sredisnja banka i guverner.

Ok - ja sam si sama kriva, no sto cemo sa ostalih 124999 kredita?
Prebacivanje odgovornosti od strane Rohatinskog na same gradjane je cisti spin u svrhu skidanja odgovornosti sa sebe. U Njemackoj bi guverner koji bi dopustio prevaru koja bi zahvatila 3 posto gradjana zavrsio svoju karijeru u roku odmah.
Kod nas on bahato najavljuje da je spreman na jos jedan mandat.
I sto je najvaznije postoji velika vjerojatnost da ga i dobije jednako kao Bajic.
Ako jos nekome nije jasno odakle vjetar puse u ovoj nasoj vukojebini -nitko nam ne moze pomoci.

...trolove je najlakse neutralizirati ako ih se ignorira...

Tko je glasao

Ako i prihvatim tvoje

Ako i prihvatim tvoje objasnjenje kao logicno - gdje je nestala odgovornost banke za plasman odredjenih kredita koji su se u konacnici pokazali rizicni?

Naime - banke su formirale ponudu kredita u svicarcima na temelju svojih predvidjanja dajuci ih po povoljnijim kamatama nego su to krediti u EUR-ima.
Nisu (u to vrijeme) u ponudi imale kredite u kunama niti sa fiksnom kamatom. Takodjer (u trenutku kada sam ja dizala kredit) nije postojala mogucnost izbora valutne klauzule, tj ja nisam mogla odabrati da taj kredit bude u EUR-ima vec samo taj u svicarcima.
Takodjer, nije mi bilo receno - to jeste riskantan kredit ali mi u ovom trenutku ne nudimo nista bolje za kupovinu auta. Napotiv, niza kamata se pravdala stabilnoscu tecaja CHF-a koji je u prethodnih 10 godina oscilirao oko 1 %

Dakle, ponuda kao takva, formirana od strane banaka uz jaku medijsku kampanju rezultirala je kreditnim zaduzivanjem gradjana u svicarvima kojega mozda ne bi bilo da je postojala i druga mogucnost.

Naime, ja nisam osoba sklona riziku i prije bih prihvatila fiksnu ratu od 800,00 kuna nego fluidnu od 730,00 . No te ponude nije bilo.
Mislim i da vecina gradjana koji su se nasli u toj kasi nije razmisljala s pozicije ustede na kamatama od par posto, vec su iskljcivo gledali s pozicije visine rate koju ce moci otplacivati.

Krediti su usluga koju banke prodaju na temelju ponude koju su u odredjenom trenutku plasirale na trziste.
Ukoliko se ta ponuda, zbog promjenjenih okolnosti pokaze neisplativa, kako moze biti u redu da se ponudjac u potpunosti izdvoji iz odgovornosti pogotovu stoga sto je on, kao kreator ponude odredjivao kompletno sve parametre ponude?

I na kraju:
Ja sam kredit od konkretno 9.700 franaka redovito otplacivala 4.5 godine. (zadnjih 6 mjeseci sam pocela kasniti s uplatama no platila sam ih s 3-4 mjeseca zakasnjenja a onda vise nisam mogla platiti nikako)
U te 4.5 godine tecaj se neznatno mjenjao ispod granice od 7 % s tim da je vecinu razdoblja bio cak i nizi od tecaja koji je bio vazeci pri podizanju. Od te 4.5 godine samo zadnjih par mjeseci tecaj je bio veci od pocetnog. Preostalih 6 mjeseci je tecaj konstantno rastao.
Do toga momenta sam valjda otplatila neki iznos glavnice.

Kada svih tih 10.000 eura obracunam po najvecem tecaju koji je bio, cini mi se 6.72 iz 2011 - ispadne da bi moj ukupni dug trebao iznositi 67.200,00
Ja sam ukupno po kreditu platila 85.000,00.

Ako sve preracunamo u franke matematika izgleda ovako:

Nakon punih 5 godina placanja (60 mjeseci) u kojima se tecaj mjenjao samo zadnje godine no kako se rata povecavala iznos uplacenih franaka je bio isti cijelo razdoblje i nakon uplacenih 10.500 CHF od pocetnog kredita od 12.500 CHF (ukljucujuci sve troskove i kamate) meni je preostalo za placanje 4.700 CHF

Ovih 2.700 CHF-a razlike nikako se ne mogu uklopiti u povecanje kamata od nekoliko posto cak ni na cijeli kredit a kamo li na ostatak kredita.
A nisu bogme ni tecajne razlike za preostali dio duga jer je ovo izracun u francima pa samim tim tecaj nije relevantan.

...trolove je najlakse neutralizirati ako ih se ignorira...

Tko je glasao

hmm

Ako i prihvatim tvoje objasnjenje kao logicno - gdje je nestala odgovornost banke za plasman odredjenih kredita koji su se u konacnici pokazali rizicni?

Odgovornost lezi na obje strane, a rizik nije konstanta vec se stalno mijenja… I tu je problem cijele price koju si ti, kao i ostali, nazalost masno platili. Takodjer, ne bih se kladio na to da su svi bankarski cinovnici jednako obrazovani, i jednako motivirani :(

Mozda si trebala ici do svoje kucne banke, vidjeti kakvi su uvjeti kod drugih banaka, traziti vise ponuda, nego samo se osloniti na tu jednu banku. Mislim, ovo nije mjesto i situacija za dijeliti lekcije, zao mi je ako tako zvucim.

Ali probaj molim odgovoriti na ovo hipotetsko pitanje:

Kada bi danas opet bila u situaciji da kupujes auto, kako bi onda postupila pri trazenju kredita?

Tko je glasao

Danas a vjerujem i u

Danas a vjerujem i u buducnosti nema nikakve sanse da bilo sta kupim na kredit.

Mislim u hipotetskom pitanju, ali i u tvojim svim postovima ocituje se odmak od realnog sagledavanja onoga vremena kao i potrosacke psihologije koju su zajednicki stvorili vlast, mediji i marketing.

A to su poruke - idemo dalje, sve mozemo, ostvarite svoje snove, korak do cilja, dom na dohvat ruke, ne cekajte sutra kada ga mozete uzeti danas i sl. - klasicne su navlakuse koje su ljude navukle na potrosnju i u investicije koje si inace sigurno ne bi dopustili da nije bila takva klima.
Odgovornost vlade i HNB-a i lezi upravo u stvaranju te lazne slike uspjeha, napretka, prosperiteta i ogromnih mogucnosti.

Moras shvatiti da prosjecan korisnik kredita (kojih je vecina) uopce ne razmislja na relaciji kamate / tecaj / rizicnost. Oni imaju potrebu za odredjenom investicijom, imaju ogranicavajuci parametar mogucnosti (razlika izmedju primanja i troskova) i nastoje naci soluciju koja ce zadovoljiti tu potrebu unutar zadanog okvira mogucnosti.

U tom smislu je nastajalo i vezivanje odredjene bankarske ponude uz ponudu odredjenih prodajnih subjekata osobito onih koji su prodavali aute.
Takve ponude su bile potpuno ogranicene na samo neke mogucnosti koje su bankama u tom trenutku odgovarale.
tako da tvoje opaske o tome - bilo je kredita ovakvih ili onakvih su potpuno pausalne i neutemeljene jer je ponuda mogucnosti kredita najvise ovisila o konkretnom izboru samog vozila ili dobavljaca.

Ali kada uklonimo sve te dileme da li sam, ili nisam trebala ovo ili ono - ostaje realna cinjenica da sam ja podigla 9.700 CHF kredita, da sam trebala vratiti 12.500 a da sam u konacnici, nakon sto sam uplatila 10.500 CHF morala platiti jos konkretno 4.753 CHF sto daleko premasuje sva objasnjenja vezano za tecaj i kamate.

...trolove je najlakse neutralizirati ako ih se ignorira...

Tko je glasao

Toliko neistina

si napisao i toliko povrsnih i pogresnih teza. Zelim ti ugodan nastavak zivota u drustvenom stanu otkupljenog u godinama rata za 5000 DEM-a.

Tko je glasao

U ovom trenutku gradjanin

U ovom trenutku gradjanin duguje banci indirektno CHF, a banka svojim financijerima D I R E K T N O CHF!!!.

ukoliko se prihvati ta premisa, ispada da je valuta u kojoj banka izdaje kredit neutralna za banku - svejedno joj je o kojoj se valuti radi. zasto onda danas nema kreita u CHF?


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

upravo radi te iste

premise.

Ali i cinjenice da se publiku izlaze manje riziku kojeg ne razumije, i nije u stanju podnijeti.

Znam da su recimo u austriji i njemackoj isto prestali s kreditiranjem u CHF.

Ljudi se gledali samo na kamatne (kamatni rizik), dok su onaj valutni rizik sistematski previdjali. Taj rizik je deseterostruk jer djeluje kao poluga…

Tko je glasao

Ali i cinjenice da se publiku

Ali i cinjenice da se publiku izlaze manje riziku kojeg ne razumije, i nije u stanju podnijeti.

kojem to riziku? riziku od pada svicarca?
jer je nakon fiksiranja tecaja od strane svicarske narodne banke to jedini smjer u kojem mogu krenuti.

bojim se da odgovor ima vise veze sa time sto u doba slabog franka nije bilo kredita u kunama, a u doba jakog franka nema kredita u francima, nego li u iznenadno probudjenoj svijesti banaka da ne zele gradjane izlagati riziku koji ne razumiju. naravno, nakon sto su im iscijedili salo "izlaganjem tom riziku" u periodu kad je banci isao na ruku.


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

ne, ne i ne

radi se o tome da su obicne fluktuacije tecaja izmedu nekih 5-10%, a sada kad su se dogodile devijacije tipa 20% onda to dovodi do situacije koju sad imamo…

kojem to riziku? riziku od pada svicarca?
jer je nakon fiksiranja tecaja od strane svicarske narodne banke to jedini smjer u kojem mogu krenuti.

Takva logika i nacin razmisljanja i razumijevanja su nas dovele u ovu sitauciju. To je logika cijene nekretnna ce uvijek rasti itsl…

Bilo je i kredita u HRK, samo su im kamate bile oko 9,5-11%, ali to se trziste samo od sebe pocelo susiti 2007-2008, dijelom jer je stednja EUR, i sto su kamate manje u EUR…

Nego reci ti meni, po cemu ljudi koji imaju kredite u CHF zasluzuju bolji tretman od onih koji imaju kredite u EUR?

Ljudi su financijski slabije obrazovani, da ne kazem totalno ne-vicni… Puno vise se ljudi prisjeca hiperinflacije, i otplate stanova za desetinu kredita osamdesetih nego sto ih cita recimo BANKU ili poslovni…

Tko je glasao

Nego reci ti meni, po cemu

Nego reci ti meni, po cemu ljudi koji imaju kredite u CHF zasluzuju bolji tretman od onih koji imaju kredite u EUR?

ne mislim. mislim da i oni trebaju biti zasticeni od promjene tecaja takve magnitude, iz istog razloga - zato jer de facto nisu mogli birati opciju kojom bi izbjegli tecajni rizik. za sada su oni vise nego dobro zasticeni politikom HNB-a, pa bi ja zapravo tebe trebao pitati isto pitanje - zasto drzava (HNB) stiti duznike u EUR a ne i u CHF, pogotovo ako je dopustila nacin kreditiranja kojim su CHF krediti plasirani


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

mislim da i oni trebaju biti zasticeni od promjene tecaja takve magnitude, iz istog razloga - zato jer de facto nisu mogli birati opciju kojom bi izbjegli tecajni rizik.

Dobro tko bi to po tebi trebao placati? Stedise? Drzava? Svi mi skupa, opet?

Zar ne shvacas da u Hrvatskoj imamo premalo para, a da je narod zeljan automobila, mobitela, i svih onih lijepih stvari koje nismo u stanju sami proizvesti…

Tko je glasao

ups, pa nije valjda da

ups, pa nije valjda da izbjegavas temu koju si sam otvorio.

ako si vec postavio pitanje zasto bi odnos prema duznicima u CHF trebao biti drugaciji nego li odnos prema duznicima u EUR, onda je red da i odgovoris na tezu koju sam ti konfrotirao - da drzava zapravo radi nesto za EUR duznike sto ne radi za CHF duznike.

i da, tko to placa? mislim, odrzavanje tecaja prema euru? vjerojatno se u odgovoru na to pitanje nalazi razlog za koristenje rijeci "opet" u tvom pitanju: "Svi mi skupa, opet?"


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

politicka mafija radi sama za sebe, a na nas racun

to sto nam je drzava semi-funkcionalna je pozitivna nuspojava.

I ne, drzava ne radi nista za nikoga, kako ni za EUR, tako ni za CHF duznike… Tu i tamo pomogne todoricu da ne potone, i to je prilicno sve… (ovdje govorim koliko znam, i o privatnim akterima, dakle onima van drzavnog portfelja… Ima tu i dosta susenja bankovnih garancija, ali to je sasvim druga prica…)

Stabilizacija, i ovisnost o EUR proizlazi iz robne razmjene sa EU (koja cini koliko? 75%?), to ti automatski stabilizira tecaj HRK. (izmedju ostaloga, ponajprije politicke odluke da se tecaj fiksira na nivou 7.xx)

Tecaj HRK-CHF ovisi iskljucivo o svjetskoj potraznji za CHF(o tome ovisi i tecaj EUR-CHF). Da se to nije dogodilo, korisnici svicaraca bi danas jos uvijek bili "pametniji"…

Tko je glasao

To sto je narod zeljan

To sto je narod zeljan automobila, mobitela i svega posljedica je potrosackog mentaliteta nametnutog od strane vlasti, medija, banaka i agresivnog marketinga.

...trolove je najlakse neutralizirati ako ih se ignorira...

Tko je glasao

zar ne ocekuje demokracija od

zar ne ocekuje demokracija od naroda da je dovoljno pametan da skuzi takve stvari? kolko treba vrsiti propagandu da je ok krknut slovence pa da ih napadnemo? i jel onda vrijedi odbrana "ma to je posljedica nametnutog mentaliteta"?

Tko je glasao

Pa da nismo nesto slicno

Pa da nismo nesto slicno imali u nedavnoj povijesti bilo bi mi jasno to pitanje.

Odgovorit cu protupitanjem:
Kakvo je opcenito misljenje javnosti bilo prema Slovencima u vrijeme Sanadera i blokiranih pregovora?
Kakvo je bilo misljenje javnosti u vezi Haga i HR generala u vrijeme odrzavanja predizbornog skupa HDZ-a na Rivi?
Koja stranka je bila na vlasti kada su generali izruceni?

Kako je moguce da javnost u relativno kratkom periodu od par godina okrene misljenje za 360° vezano za ta visoko emocionalna pitanja te mirno prihvati izrucenje generala od strane onih koji vlast dobili da te iste generale zastite od progona.

Ili da dodjemo u sadasnje vrijeme: Sto je to sto je u ovih 6 mjeseci natjeralo iste one ljude koji su zbog haraca bili spremni izaci na ulice, da mirno prihvate povecanje novo PDV-a za 2%, povecanje cijena struje, vode, prijevoza, goriva i drugih baznih elemenata koji bitno utjecu na standard osiromasenih gradjana.

Demokracija ocekuje od naroda da bude pametan - no kvaka 22 (ili 21) je u tome sto kod nas ne funkcionira niti jedna od osnovnih poluga demokracije - tako da je demokracija kod nas misaona imenica.

kao da ocekujes od auta koji nema motor, kotace, auspuh niti volan - da juri 180 na sat.

Imamlo li nezavisne istitucije sistema koje funkciraju samostalno neovisno o politickoj volji?
Naravno da nemamo - jer da imamo ne bi se predmeti u DORH-u drzali po ladicama i pustali u proceduru u strogo tempiranom vremenu da bi postigli tocno odredjen cilj.
Ne bi porezna uprava djelovanje prilagodjavala volji politicara i velikih ali zasticenih duznika (koliko ono Todoric duguje poreza? 'oce l' ga placat bonovima?)
imamo li nezavisne medije?
naravno da nemamo jer nam ne bi u medijima stalno curile povjerljive informacije iz drzavnih institucija bez ikakva nastojanja da se otkrije izvor informacija.
(primjera ima jos ali mi se ne da nabrajati)
Imamlo li strogo odvojenu zakonodavnu, sudsku i izvrsnu vlast koja ne radi po nacelu politicke volje?
Kad je i jedan jedini politicar nakon bilo kakve afere dao ostavku zbog pritiska javnosti?
Da li je itko pravomocno presudjen zbog malverzacija u pretvorbi?

O kakvoj demokraciji onda pricamo?
O tome da gradjani mogu jednom u 4 godine izaci na biralista i izabrati jednu od dvije iste stranke koje su medjusobno premrezene kriminalom, korupcijom, rodijackim vezama, poslovima koji opstaju iskljucivo temeljem strogo prilagodjenih zakona.

Jedna od grana socijalne prsihologije se zove psihologija mase i notorna je, mnogo puta u povijesti potvrdjena cinjenica, da je zahvaljujuci njoj masu jako lako izmanipulirati i usmjeriti na odredjeno ponasanje koje odgovara odredjenim interesnim skupinama.
Mogli smo to vidjeti od Hitlera, preko Tita do Milosevica ( s tim sto je Tito najcesce to koristio u konsruktivne a ne destruktivne svrhe - osobito doslo do izrazaja poslije rata u radnim akcijama). Moderni marketing od najranijih zacetaka s pocetka proslog stoljeca temelji se na manipulaciji psihologijom mase.
Histerije oko pandemija pticjih, svinjskih, majmunskih gripa, kravljih ludila i ostalih bolestina modernog doba koje prije 30-tak godina nisu ni postojale - produkt su manipulacije psihologijom mase.
Jednako tako je i potrosacka groznica s pocetka ovog stoljeca te ekspanzija realiziranih kredita u CHF koja je trajala sve do uvoza krize u Hrvatsku produkt manipulacije psihologijom masa.

...trolove je najlakse neutralizirati ako ih se ignorira...

Tko je glasao

moram, najbolji komentar tj.

moram, najbolji komentar tj. opis stanja države koji sam pročitao nakon dugo, dugo vremena. Svaka čast, mogu reći kako potpisujem svaku riječ.

Tko je glasao

hehe ma nisam mislio kao

hehe ma nisam mislio kao provokacija. i meni je sve to jasno, i nismo jedina zemlja koja jednom u 4 godine bira koju najvise boju voli - cak stovise. a u medjuvremenu... pa sad ak je sustav namesten za nas pametne, a mi bas i nismo, onda je sustav mozda mrvicu neodgovarajuci.

kao da ocekujes od auta koji nema motor, kotace, auspuh niti volan - da juri 180 na sat.
bacim ga iz aviona. vis da moze, kad se promjeni kontekst.

Tko je glasao

Pa otprilike tako kao tvoj

Pa otprilike tako kao tvoj primjer promjene konteksta i funkcionira nasa demokracija. Zato nam i jeste tako kako nam je.
A posebno je zacudjujuce kada se sami folko "osvijesteni demokratski nastrojeni" gradjani debelo upregnu da auto odvuku u avion iz nekog svog valjda mazohistickog interesa da zastite one koji su marnuli motor, kotace, auspuh i volan. Ili mozda da im se uvukuu guzu ne bi li usicarili i nesto za sebe.

Normalan demokratski narod bi bio na ulicama najmanje u 20 situacija od pocetka godine. Od situacije Dukat - mljekari, preko PDV-a, struje, Ferencaka, ZAMPA, vode, plina, tramvaja, ovrha, Todoric bonova, Jadrankamena, kamenskog, otimacina stanova i sl. - pa do svicarca.
Nasim demokratski osvijestenim gradjanima je veci interes da brane one koji su placeni za posao koji ne rade a na odgovornost prozivaju one koji su najebali zahvaljujuci neradu ovih prvih.
Zato i jesmo zasluzili zivjeti u drzavi u kojoj se ugovori sastavljaju ciljano da bi nekoga zajebali, u kojoj se ovrhe naplacuju u iznosima 4 PUTa vecim nego je stvarni dug, u kojoj moras platiti 70 kuna da dobijes papir s podacima tko ti je i zasto blokirao racun i sl.

Pored takvih demokrata - jos dugo dugo cemo zivjeti u kaosu a pitanje je tko ce od sitnih i kad slijedeci najebati.

...trolove je najlakse neutralizirati ako ih se ignorira...

Tko je glasao

Normalan demokratski narod bi

Normalan demokratski narod bi bio na ulicama najmanje u 20 situacija od pocetka godine.

Možda nam ipak nešto stavljaju u vodu ;)

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Dosadan sam sebi s mojim

Dosadan sam sebi s mojim naizgled trivijalnim i "jalnuškim" primjedbama, ali opet podsjećam u čemu je "vic":

SLinić kaže: - kreću investicije u HEP-u, Vodama, HŽ, ... bla, bla. Dakle opet "mazanje vrata debeloj guski".

Čitali, nedavno, koliko su porasli "troškovi poslovanja" državnih firmi, a nešto od toga su i "plaćice".

Čitali i da su HŽ "kupile" kolosijek od DIOKI-a vrijedan 700 000,00 kn za 17 milijuna kuna, e da bi ovi dobili plaću. Razlika, naravno u "dug" HŽ, a ovaj nama na vrat. I tako dalje i dalje ...

Dio "demokratskog naroda" iako ima i posao, štaviše i u "državnoj službi", očekuje i "dopunu" od iznajmljivanja apartmana u predstojećoj sezoni.

Popis branitelja "ide" za godinu dana, "otpuštanja " prekobrojnih iz državnih službi iduće godine,a možda i nikad. Stradaju penzioneri i dugotrajno nezaposleni. Jesu li oni nekome važni ?!

Dakle, po stoti put; "narod" je fikcija.

Takvo što trenutno ne postoji,a samo veliko urušavanje postojeće civilizacije, koje se upravo odvija, možda će poroditi u doglednoj budućnosti bolji svijet.

Pozdrav, i gledajte oko sebe !

Tko je glasao

Da je nešto

"posljedica potrošačkog mentaliteta" kojega mi je netko "nametnuo", pa je sada on kriv za moje nevolje - to je zaista opravdanje dostojno čovjeka koji je uvijek, beskompromisno, spreman na osobnu neodgovornost!

Tko je glasao

Za osobu koja voli isticati

Za osobu koja voli isticati svoj nivo obrazovanja, zapanjujuce je da sva drustvena zbivanja koja ukljucuju ljude najsireg spektra karakternih osobina, inteligencije, obrazovanja, emocionalne inteligencije i ostalih psiholoskih osobina sagledavas iskljucivo kroz prizmu svojih osobnih, prilicno iskustveno skromnih, iskustava.
Totalitarizam je, na zalost, najteze iskorjeniti iz njegovog prirodnog stanista - ljudskog mozga.
Vi na faksu niste imali psihologiju?

...trolove je najlakse neutralizirati ako ih se ignorira...

Tko je glasao

Bez

komentara.

Tko je glasao

ma nemam ja nista protiv

ma nemam ja nista protiv izgovora ili neodgovornosti. kakvi smo takvi smo. al nema sustava u kojoj vecina nece biti ispreskakana ako je:
pametna osim kad nije
postena osim kad nije
odgovorna osim kad nije
humana osim kad nije

i tako dok se ne odlucimo.

Tko je glasao

Lud...zbunjen...normalan...

Čuj, kad netko drugi, recimo Toyota, napravi loš proizvod kojemu u 2 nanopromila slučajeva otkazuje (kaj ono?) kočnice, posipaju se pepelom po glavi 5 godina, povlače sva vozila, mole boga da ih još dodatno ne tuže itd. Onda bankari izmisle toksični proizvod koji ti u dobroj vjeri kupiš, kako je i zamišljen odnos kupac-prodavač, pa najebeš ko žuti...i nikom ništa, jer nisi čitao sitna slova, ili ih nisi razumio, a država je postavila "okvir"...

Bez obzira na "potrošački mentalitet", "veće oči od želuca" i ostale bla-truć spike - čemu, ali doista - ČEMU služi država i njezini "okviri"? Jer, ne radi se ovdje o sporadičnom egzotičnom zajebu, radi se o masovnoj pojavi...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Radi se o masovnoj

pojavi robovanja kapitalu. 6 - 7 milijardi ljudi su u ropstvu te nemani koja ima svoje zakonitosti i svoje (malobrojne) delegate među ljudima. Nitko još nije smislio efikasan način da se otrgne iz ralja te nemani.

Malobrojni delegati misle da im je dobro, i da će to trajati vječno. Kad im se dogodi "sudbina Gadafi", ili "sudbina Sanader", ili sudbina dva njujorška "blizanca", ili "sudbina Simona Gotovac", onda se čude: što im se to dogodilo, i zašto?

:))

Tko je glasao

drzava sluzi da nas stiti kad

drzava sluzi da nas stiti kad smo glupi, ali da ne smeta kad smo pametni. drzava sluzi da nas stiti kad franak ide gore, al da nas ne maltretira kad franak ide dolje. drzava sluzi da nam dijeli pare kada ih ima, ali da nam ne uzima kada ih nema. jes da takve drzave nema, al ocito nas to ne dira ni 2 posto. zadovoljicemo se i s necim pribliznim, pa kome kako bude.

Tko je glasao

:)))

Država služi, kako reče kolegica Stara na jednom drugom dnevniku, da ju "zajebem gdje god stignem", ali da se jako čudim kada ona zajebe mene.... :))

Tko je glasao

Nenene... ček malo...

Ne pričam ja o tome da država sad nešto plati - pa radila bih u korist vlastite štete, jer ja, kao što sam se već pohvalila, nemam kredit i teoretski i praktično fućka mi se za ove koji imaju, nee...

Radi se o tome da je država (tj. HNB, tj. ministarstvo financija, tj....), koja je kao što znamo servis svih građana (a ne samo bankara) mrtva hladna gledala kako se prodaje navlakuša za građane, u vidu čiste govedine i zrnca soli, a znala je ili je morala znati da se tu još radi i o žlici soli plus majoneza. Ta je država dakle dozvolila da na tržište uđu krediti s valutnom klauzulom i varijabilnom kamatom, a kad je bilo drž ne daj, primijenilo se oboje - em je rata narasla zbog jačanja franka, em je dignuta i kamata...Navedi mi još jednu civiliziranu državu u kojoj se banke smiju tako bahato ponašati... Više je za hrvatske dužnike učinila Švicarska obuzdavanjem franka, nego Hrvatska...

Kamate su, koliko sa svojim skromnim znanjem financija zaključujem, bile niže jer se procjenjivalo da je manji rizik - tu su procjenu radile banke, a ne njihove mušterije. E, kad je najedamput rizik porastao, isti je u cjelosti prevaljen na leđa dužnika.

Umjesto da Roha pozove bankare na čašicu razgovora i objasni im neke stvari, pa da banke malo smanje svoje enormne ekstraprofite koje ostvaruju u jednoj zemlji koja je u katastrofalnom stanju, što je samo po sebi jako sumnjivo i nelogično, oni će "staru" opet uvaljati meni i tebi na vrat - stara i razne "stare" će bankrotirati, neće niš kupovati pa niti uplaćivati PDV, budit će nas po noći kopanjem po smeću i sl. - da, i meni je Roha napravio štetu!

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Roha again!

Biga,

Opet je spreman i nudi se novoj Vladi na raspolaganje.

Neka njega nama;
he is so good; možeš mislit!

Pozdrav
Mirtaflora

Tko je glasao

ne pricam ni ja. bigi, aj da

ne pricam ni ja. bigi, aj da se kockamo. al ak ja izgubim, to se ne vazi.

a sto bi ti da hnb tocno napravi? raskine te ugovore? sta ti nije u globalu ista stvar? ako su banke na tome popusile (sto i hoce ako ih se natjera da pretvore u kunski kredit preracunat na dan potpisivanja) onda su krediti u rh rizicni, onda ide kamatna stopa gore, pa si na istom (ako ne i gore). da banke masno zaradjuju na svicarcima (cisto sumnjam) cestitali bi hdz-u na jos jednoj pobjedi. ruka ruku mije, ne? daj jedan primjer tko u ovoj drzavi masno zaradjuje a da nije u talu s drzavom. jesu opalili operaterima porez na sms? sto mislis da bi se banke izvukle zadnje dvije godine kad se nema para?

svicu boli djon za hrvatske duznike, ucinili su to zbog sebe, to sto je nama bolje je usputna posljedica. kamate su bile nize zato sto je manji rizik za banku, zbog procjenjene sigurnosti valute. taj rizik je u startu prebacen na duznika, a ne kasnije. dobio si svicarce, vracas svicarce, u cem je problem? zaradjujes doduse kune, al to je valjda ocito.

da su duznici u svicarcima bankama zaista rizicni (kao recimo gradjevinci) vec bi debelo islo reprogramiranje kredita. ocito banke misle da su ti krediti naplativi.

Tko je glasao

Gle, daj ti meni objasni...

Stara je negdje navela podatke tipa - posudila 1.000 CHF, trebala vratiti 1.250 CHF, zapravo vratila 1.500 CHF... Dakle, nije banka samo sebe zaštitila, u smislu da je naplatila kako je i dogovoreno, već i znatno više od toga... Ne radi se o tome da je staroj rata skočila zbog jačanja franka, već nesrazmjerno više... Zar to tebi nije malo...onak...?

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Dobit PBZ-a u 2011-oj godini

Dobit PBZ-a u 2011-oj godini (godini divljanja svicarca) porasla je za 33,6 % (prema njihovim nerevidiranim podacima)

Toliko o tome da su samo rizik prevalili na ledja gradjana. Ocito je (na mom primjeru) da su pri tome i masno zaradili.

...trolove je najlakse neutralizirati ako ih se ignorira...

Tko je glasao

meni se taj racun cini kao

meni se taj racun cini kao kreativno racunovodstvo (u ovom slucaju kreativni forex) - svicarac se nije mijenjao u odnosu na svicarac, duzan si glavnica + kamate (s promjenama kamate) u svicarcima. i to je to. s obzirom da je kuna vezana uz euro, kad svicarac poraste duzan si vise kuna tj. vise eura (logicno, zar ne). nek izbaci trecu valutu (ili kune ili eure) jer im uzima vrijednosti zelji (prije/posle rasta) pa nek ponovi racun :)

inace taj "visak" kuna ide ekipici koja sad povlaci svoju stednju u svicarcima, jer ak se ne varam hnb je propisao da aktive i pasive u stranim valutama moraju biti tu negdje. al tiho je nesto ta ekipa...

Tko je glasao

Dobro...

...jasno je svakom da ako franak raste da si dužan više u kunama (eurima), ali zašto si dužan više i u švicarcima?! Zašto su toliko povisili kamate na kredite kojima je ionako otežano vraćanje?

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

koliko toliko? ak dignes

koliko toliko? ak dignes 1000CHF na 5 godina, da platis 250CHF u kamatama kamatna stopa je 9%, a da platis 500CHF u kamatama trebala je biti 17%, u startu (ne da mi se sad racunat za periodicko dizanje kroz godine, al kontaj da ide jos gore). sad il su ove kamatne stope realnost ili stara nesto krivo racuna. a mislim da su bile oko 4% i otisle na 6% (nemam kredu u svicarcima pa ne pratim bas).

Tko je glasao

Nisu bile 4 % vec vise a

Nisu bile 4 % vec vise a otisle su na nekih skoro 7. (nemam sad ovdje kod sebe dokumentaciju jer mi je na drugoj lokaciji)

ja ne znam princip izracuna kamata - znam od kojeg sam iznosa krenula i znam sta sam placala:

60 rata od kojih je prva bila 178 SHF a zadnja 212 CHF, s tim sto je mozda tek zadnjih 10-tak bilo preko 185 CHF.

kada sam prestala placati ostalo mi je bilo 24 rate.
Uslijedio je raskid ugovora.
I ostatak duga od 4.753 CHF-a je prebacen CO-u

Ako racunamo prosjek rata samo 180 CHF - to je 10.800 CHF
Nek je 300 otpalo na zatezne kamate zbog kasnjenja uplata zadnje godine definitivno im je placeno 10.500

10.500 + 4.753 = 15.253

...trolove je najlakse neutralizirati ako ih se ignorira...

Tko je glasao

evo linkic na online

evo linkic na online kalkulator. ovih tvojih 4700 je malo too much za kamatu od 7% na 7 godina na 10500. ukupne kamate izadju na 2800 ak racunas 7% (a ti si krenula od manje), pa me sad zivo zanima otkud jos 2000CHF. mislim, ak ti banke naplate nesto sto nisu spomenule to se zove kriminal a ne navlakusa.

Tko je glasao

Nemam kod sebe trenutno

Nemam kod sebe trenutno ugovor, no precizno cu ti moci napisati za 5-7 dana kada ga donesem....

btw, ja sam se takodjer iznenadila kada sam dobila to zadnje izvjesce pri otkazu ugovora jer sam ocekivala iznos od oko 2800-3000. Naravno nisam to mogla precizno izracunati zbog placanja u kunama i kasnjenja tijekom 2011 (zatezne kamate.) ali mi ni par stotina CHF-a tamo-vamo ne igraju nikakvu ulogu.
No kako je cijela stvar vec bila u CO platila sam da zaustavim daljnje kamate.

...trolove je najlakse neutralizirati ako ih se ignorira...

Tko je glasao
Tko je glasao

opce ne kuzim tvoju logiku..

opce ne kuzim tvoju logiku..

zakone izglasava sabor.. a ti bi furt da roha sreduje stvari i to bas sve.. jel ti se to ime tak svida ili kaj?

bog dragi da je upozorio na opasnost od svicaraca, sto ovima koji su izglasavali zakone, dakle i omogucili, uopce nije palo na pamet.. dapace, imali smo i dva ministra sa poprilicnim kreditima u svicarcima..

a da li si je roha popil kavu sa bankarima ili ne.. jednako je vrijedno kao i upozorenje gradanima.. poslusali su ga oni koji su htjeli cuti.. onak osobno, za svoju dusu i potrebe..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Nisam ti htjela dati + nego

Nisam ti htjela dati + nego napiati odgovor - ali mi se omaklo.

Nitko ne trazi da drzava sanira moj kredit. Ionako sam ga otplatila.
Postoje dokazi je da su banke u ponudi kredita u svicarcima prekrsile najmanje 2 hrvatska zakona.
Tko je u hrvatskoj ovlasten da kontrolira zakonitost rada banaka?
Tko je bio ovlasten da onda - prije nego su gradjani uletjeli u te kredite iskontrolira zakonitost tih ponuda?
Meni je novce uzela PBZ na prevaru - i ja ocekujem da mi ih ona i vrati - a ne porezni obveznici.
Pokusali su mi jos marnuti naknadno i 2000 kuna koje su placene nakon otkaza ugovora, pa kad sam ih nazvala i pitala zasto ja CO dugujem 29.000 kada sam dvije platila prije 20 dana, zenska je rekla "da pogledam.... oh stvarno - evo danas cu to proslijediti u CO" .

20 dana jim nije palo na pamet da prislijede uplatu a sumnjam da bi je ikada proslijedili da nisam nazvala.
A nazivala sam uporno ravno tjedan dana doslovce po 50 puta dnevno no ili se nitko nije javljao (cesce) ili je bilo zauzeto.

...trolove je najlakse neutralizirati ako ih se ignorira...

Tko je glasao

Bogme, ne kužim niti ja tvoju logiku...

Pa ne radi se valjda o vatikanskim ugovorima ili promjeni Ustava ;) Zakoni i propisi donose se u jednom trenutku u kojem se utvrđuju okolnosti i odnosi. Kad se okolnosti značajno promijene, a ovdje je to evidentno slučaj, onda se korigiraju i odnosi koji iz njih proizlaze. Međutim, nisam primijetila nikakvu inicijativu od strane vladajućih u tom smjeru... ni bivših ni sadašnjih.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

da, zato te stalno i pitam

da, zato te stalno i pitam zasto hoces da HNB mijenja zakone kad to nije u njenoj nadleznosti, no ti ne odustajes.. u svakom slucaju zakone mijenja i donosi Sabor.. a posao HNBa je

Financijska stabilnost očituje se u nesmetanom funkcioniranju
svih segmenata financijskog sustava (institucija, tržišta, infrastrukture)
u procesu alokacije resursa, procjene i upravljanja
rizicima te izvršavanja plaćanja, kao i u otpornosti sustava na
iznenadne šokove. Stoga se i u Zakonu o Hrvatskoj narodnoj
banci, uz osnovni cilj – očuvanje stabilnosti cijena, odnosno
monetarne i devizne stabilnosti – među glavnim zadaćama središnje
banke utvrđuju i regulacija i nadzor banaka radi očuvanja
stabilnosti bankovnog sustava, koji je glavni dio financijskog sustava,
te osiguranje stabilnosti funkcioniranja sustava platnog
prometa. Monetarna i financijska stabilnost usko su povezane
jer monetarna stabilnost, koju HNB postiže operativnim provođenjem
monetarne politike i obavljanjem uloge banke svih banaka
te osiguravanjem nesmetanog odvijanja platnog prometa,
pridonosi smanjenju rizika za financijsku stabilnost. Istodobno,
financijska stabilnost pridonosi očuvanju monetarne, odnosno
makroekonomske stabilnosti olakšavajući djelotvorno provođenje
monetarne politike.
Odgovornost za stabilnost ukupnoga financijskog sustava HNB
dijeli s Ministarstvom financija i Hrvatskom agencijom za nadzor
nadzor financijskih usluga, koji su nadležni za regulaciju i nadzor
nebankarskih financijskih institucija. Osim s njima, zbog visokog
stupnja internacionalizacije bankovnog sustava, koja se
ogleda u inozemnom vlasništvu najvećih banaka, HNB surađuje
i s regulatornim tijelima i središnjim bankama domicilnih zemalja
matičnih financijskih institucija.

pa tako mozes njenu odgovornost traziti samo u okviru njene nadleznosti..

bez obzira sto se u ovoj drzavi svima svida prozivati HNB i Rohatinskog za zakone po kojima posluju banke.. ona tu odgovornost nema, vec ovu koja je navedena..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Ja tu čitam jako puno nadležnosti.

(to mi je ko ono kako predsjednik nema ovlasti za ovo ili ono, pa šuti o vitalnim pitanjima po državu, jer su kao izvan njegove nadležnosti...)

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Potpisujem

od prvog do posljednjeg retka!

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci