Tagovi

Je li problem u Zagrebu ili Sutivanu?

Prije vise mjeseci, na jednoj raspravi o javnom prijevozu bez korisnicke naknade se mogao procitati i podatak da je direktna subvencija Grada Zagreba ZET-u za 2011. godinu iznosila 580 milijuna kuna, dok je ZET-ov gubitak u istoj godini iznosio 400 milijuna kuna. Buduci da u konacnici taj gubitak pokriva Grad Zagreb, iznos ovakve i onakve gradske subvencije ZET-u iznosi skoro milijardu kuna.
Sad, vecina ljudi se kod brojki vecih od milijun obicno izgubi. Jasno im je sto znaci sto tisuca kuna i sto bi oni osobno mogli napraviti s tih sto tisuca kuna. Koliko bi prosjecna zaposlena osoba morala raditi da zaradi milijardu kuna- tisucu godina, pet tisuca, jedanaest tisuca godina? Kad se radi o vrijednosti sto ili dvjesto tisuca, to je mnogo lakse. Zato se obicno i marcapije koje se broje u milijardama mnogo lakse sakriju nego ove manje.
Mislim da su sad to dobro osjetili svi gradonacelnici i zupanica sa svojim novim automobilima. Jer svi znamo sto je to Audi ili BMW i sto se dobije za dvjesto tisuca kuna.
A, sad vratimo se nasem Zagrebu i ZET-u. Sto to u Hrvatskoj mozemo dobiti za milijardu kuna? Pa, naprimjer mozemo dobiti cjelokupni ovogodisnji proracun Grada Splita. Taj proracun za ovu godinu iznosi nesto manje od osamsto milijuna kuna. Mozemo dobiti i cjelokupni ovogodisnji proracun Grada Rijeke koji je otprilike na razini splitskog.
Medjutim, sa splitskim ili rijeckim proracunom, mi jos uvijek nismo dosli do iznosa subvencije ZET-u. Nedostaje nam jos otprilike dvjesto milijuna kuna. Pa, pogledajmo koliki je proracun najmnogoljudnije zupanije u drzavi (Splitsko- dalmatinske zupanije). 410 milijuna kuna za ovu godinu.
A-ha, znaci, svota koju na ovaj ili onaj nacin Grad Zagreb osigurava ZET-u je jednaka cijelom proracunu Grada Splita i polovini proracuna zupanije.
Putnik namjernik iz npr. Mandzurije bi pomislio da se na jednoj strani radi o megapolisu od par desetina milijuna stanovnika na jednoj strani i nekoj malo vecoj selendri na drugoj. Ili da se prvi grad nalazi u nekoj superbogatoj, a drugi u nekoj ultrasiromasnoj drzavi.
Ali, istina je ipak potpuno drugacija. Split je tek 4.5 manji od Zagreba, a sto se razvijenosti mjereno BDP-om tice je tocno negdje u hrvatskom prosjeku.
Idemo sad malo preko granice. U Gradu koji je 2.5 manji od Zagreba, Ljubljani, su u prosloj godini subvencionirali njihov ZET koji se zove LPP s 8 milijuna eura, a LPP je poslovao s nesto manje od 3 miljuna eura gubitka. Dakle, cjelokupna ljubljanska subvencija iznosi manje od stotinu milijuna kuna. Treba i dodati da je cijena njihove putne karte 1.2 eura sto je donedavno bilo cak i nesto nize od zagrebacke cijene, a ljubljanski BDP je visi od zagrebackog.
I cemu sad ova pricica o zagrebackom ZET-u i milijardnim subvencijama?
Pa, jako cesto se cuje i procita kako je jedan od najvecih hrvatskih problema razdrobljena lokalna samouprava. Stotine svih tih opcina sa svojim nacelnicima, tajnicama, portirima i fikusima.
Ponekad, citajuci neke novinske komentare mi se ucini da je put do hrvatskog gospodarskog procvata uzasno jednostavan- treba samo ukinuti dvjestotinjak opcina i Hrvatska ce se svjetlosnom brzinom izdici iz recesije.
Medjutim, o kakvim se to mega ustedama radi ako je zajednicki godisnji budzet stotinu najmanjih hrvatskih opcina manji od godisnje subvencije ZET-u?

Komentari

Zakonon odredit da lova

Zakonon odredit da lova zarađena u određenoj županiji i ostane u toj županiji. Podilit Hrvatsku na regije možda bi bilo ekonomičnije ali tek u doglednoj budučnosti jer bi trenutno dioba na regije prouzročila više troška i štete nego koristi.
Državi davat PDV za financiranje državnih institucija (ne i županijskih), vojske i policije te potporu nerazvijenin županijama (regijama). Sve projekte u županiji financirat isključivo iz proračuna te županije. Možda bi se onda neki zapitali jeli u našoj regiji nama veći prioritet čirilica od toga kako zaradit lovu da ne budemo više nerzvijena regija.
Ove puste općine i odbori nisu ništa drugo nego kupovanje glasača od strane vladajućih jer lako je vadit kad je sva lova na jednoj hrpi.
Šta se mene tiče može Zagreb pravit vagune u ZET-u od suvoga zlata ali isključivo od love zarađene u ZG.

Svejedno, mislin da je za ovako nešto prekasno jer bi svaka županija tribala imat svoju banku, svoju proizvodnju a mi nemamo ništa od toga jer zašto bi se država zaduživala u županijskin bankama kad može u stranin. Osin toga ove silne dugove nagomilane kroz 20 i nešto godin bi bilo nemoguće vraćat bez ubacivanja lopatama na jednu hrpu. Kad nestane odnosno kad se proda i zadnja komunistička stečevina i to isključivo za vračanje dugova to će bit THE END.

Tko je glasao

što se tiče problema kod nas

što se tiče problema kod nas on je uvijek isti, krivac je uvijek isti i rješenje je uvijek isto.
uvijek je drugi problem, drugi je kriv za sve, i kod njega treba tražiti rješenja, žrtve rezanja.

dalmatincima je zagreb, zagrebu dalmacija, građanima političari, političarima građani....

možda je potrebno da prestanemo tražiti krivce, odgovorne.
ne zato jer nema odgovornih ili jer ne bi morali odgovarati, već zato jer se traženje krivaca uglavnom svodi na traženje alibija, žrtvenog jarca, i onda obično nagrabuse slabiji i ništa se u biti ne promijeni.

ali i to je problem jer ako kritiziraš npr zet, a nisi purger onda će te često pputa okriviti da guraš nos tamo gdje ti nije mjesto i mrziš sve što purgerski misli, die i govori, isto je s općinama, seljacima, učiteljima, doktorima...

tu imamo kastinski i klanovski sustav unutar kojeg se pojedinci glođu i bore za prevlast, ali ako ih netko izvana takne onda se svi ujedine protiv njega jer on mrzi sve što oni misle, žive i govore. i kad su im interesi ugroženi lako se dogovore da je krivac netko drugi.

Tko je glasao

Ovo nije antizagrebacki

Ovo nije antizagrebacki dnevnik, vec dnevnik o bitnom i nebitnom. Jer dok se 'analiticari' bave opcinom Cviljane s milijuna kuna proracuna, u Holdingu se godisnje mrace milijarde. Isto tako dok se svugdje narice nad 'monetizacijom' preplacenog asfalta, nestaje nam bez velikih rijeci jedan od zadnjih proizvodnih koncerna u Hrvatskoj- Ina.

Tko je glasao

naravno da nije, samo želim

naravno da nije, samo želim raći da se prečesto dobronamjernu kritiku ili upućivanje na neke probleme dovodi do toga da prozvani to doživljavaju kao napad na sve što oni misle dišu i govore.

i mene živciraju ti napadi na male općine i na županije, a većina se niti ne trudi pogledati kako stvari stvarno funkcioniraju i može li se išta popraviti.

iz Vlade obično počinju napadi na lokalnu samoupravu kad im fali para. onda se proglase dani borbe protiv lokalnih šerifa, uzme se dio sredstava općinama, ili se prebaci teret na njih.

Tko je glasao

teško je u Hrvatskoj

teško je u Hrvatskoj nametnuti takvu vrstu državotvornih tema. Naš svijet voli palamuditi o braku i ćirilici, a kako preživjeti i snaći se u realnom svijetu, to je tema za neke druge.

Tko je glasao

Zagreb i ZET

Problem Zagreba i ZET-a jest što su Zagreb kao samouprava i ZET kao prijevoznik monopolisti. Kod nas se osvajanje vlasti shvaća kao osvojeni pljen, a monopol kao ZET-ov, kao vreća bez dna. No, sve su samouprave u Hrvatskoj takve, trebale bi ili uopće nisu potrebne, već su same sebi svrhe. Jasno da je politika kriva za takvo stanje stvari, kao što je još jasnije da bi trebalo mijenjati takvo stanje stvari i to suštinski. No, nema u ovoj državi snaga u vlasti koji bi tu promijenu učinili, a građani- većina njih nisu toliko svijesni da bi izborima stanje promijenili. Prema tome, tonemo i dalje.

Tko je glasao

martine, ti kao da nisis iz ovog kvarta

svaka kulturna baština i tradicija, kada se o njoj dobro skrbi - ona se razvija u punom svom sjaju

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci