Tagovi

Je li moguća (brza) reindustrijalizacija?

»Ako se raspravlja o važnim odrednicama razvoja ove zemlje, koje će uključivati i proizvodnju, mora se biti svjestan zaključka. U dio najznačajnijih proizvodnih struka upisuju se kandidati uglavnom prosječnih sposobnosti.
Razumljiv je stav mladih ljudi da nastoje upisati tzv. »atraktivna zvanja«. Već niz godina u tome imaju punu podršku onih koji na razne načine određuju što je to »atraktivno«. To mogu biti upisne kvote u sustavu školovanja, nestajanje čitavih industrija itd. Djelotvorno vođena proizvodnja je već niz godina izvan trenda.
Nestale su cijele industrije, poput one alatnih strojeva, svuda strateške industrije za nacionalnu sigurnost zemlje. Postupno nestaje tekstilna industrija. I kako onda zainteresirati one koji znaju i koji će to znati u budućnosti, što i kako treba proizvoditi.
Htjeli ili ne, još i u dalekoj budućnosti postojat će proizvodnja materijalnih dobara. Uključivo makrodijelova s nanopunilima (nanotehnika). Proizvodit će se i u sadašnjem informatičkom društvu i onom koje slijedi, društvu novostvorenog znanja.

Proizvodnju znanja koju ćemo moći ponuditi svjetskom tržištu moguće je samo postupno razvijati. Odluke o »skokovima« neslavno su završavale. Točno je da trajno opada broj zaposlenih u proizvodnji dobara. Ali taj smanjeni broj morat će biti još bolje obrazovan i, što je još važnije, visokih osobnih vrijednosti. Prosječni će otežano pratiti promjene koje se zbivaju na ovom »klasičnom« području ljudske djelatnosti.«

Citirani tekst sastavljen je iz dva moja teksta. Prvi je objavljen u Danasu 23. prosinca 1986. pod nazivom Vrhunski kadrovi i za - proizvodnju. Bila je to reakcija na promicanje ideja da će Hrvatska živjeti od softvera, poljoprivrede, turizma i robotike. A predvodnik je bio tada mladi republički sekretar za znanost, sada ugledni zagrebački prof. V. Srića. I vjerojatni saborski zastupnik. Kada je u svojoj božićnoj poruci 2005. zagrebački nadbiskup, kardinal J. Bozanić izrekao je čarobnu riječ - proizvodnja, osuđujući što je u Hrvatskoj u prvom planu poticanje potrošnje, umjesto proizvodnje i napretka, reciklirao sam tekst iz 1986. Taj tekst je objavljen 23. prosinca 2005, dakle na isti dan kao i prvi, 19 godina kasnije u Vjesniku. Naslov je glasio: Izrečena je čarobna riječ – »proizvodnja«

Valja pridodati još jednu misao iz teksta iz 2005. Proizvodnja je u ovoj zemlji siroče barem dvadesetak godina. Zato je relativno lako kazati obnovite proizvodnju. Ali kako to ostvariti? Naime, sve je manje stručnjaka na svim razinama sposobnih da se uhvate u koštac sa suvremenom proizvodnjom. Još jedan dodatak, u međuvremenu postao sam proizvodni nostalgičar i marksista. Jer sam se trajno zalagao za proizvodnju. A vjerujem da će Predsjedništvo HAZU na svojoj sjednici 30. studenoga 2011. dati podršku inicijativi, svojih članova, pretežno iz redova tehničkog razreda koju je moguće sažeti u sintagmu: Znanost za novu vrijednost. Shvatili se da samo proizvodnja, osobito industrijska stvara dodanu vrijednost koju se onda može uložiti u sva znanstvena polja. U protivnom bit će manje novaca za HAZU. Ali i za Crkvu.

Sada svi pričaju o reindustrijalizaciji. Ali jedan, glasnogovornik Master plana, to čini smisleno već 15 godina. To je dipl. ing. Vladimir Ferdelji, Jedan od onih tristotinjak studenata koji su završili usmjerenje Preradba polimera, za zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje. Trećem takve vrste u Europi. Student na kojem sam osobito ponosan. I zato mi je osobito drago da surađujemo već niz godina. Naime s Elektro-kontaktom veže me obiteljska tradicija duga osamdeset godina. Godine 1931. moj je otac načinio za potreba te tvrtke prvi kalup za preradbu popularnog bakelita. Kada je došao za šefa alatnice u Elektro-kontakt, radilo je u njoj 9 radnika. Kada ju je napustio 1954. zapošljavala je i danas ta vrhunska alatnica, njih 54. Osobno sam u Elektro-kontaktu završio alatničarski zanat i postao alatničarskim zanatnikom. Nikada i obrtnikom, što je bio moj otac u dva navrata.

Gdje surađujemo V. Ferdelji i ja? Dugo godina smo čelnici Društva za plastiku i gumu. On predsjednik, ja trenutno član Upravnog odbora i glasnogovornik. Zato se stalno govori da DPG vode proizvodni nostalgičari i marksisti. Stoga ne začuđuje da je DPG 22. studenoga 2011. organiziralo skup Plastika i guma u programima političkih stranaka. Zaključeno je da to područje ne privlači pozornost političkih stranka. Postoje dva izuzetka. To su zagrebačke organizacije HSS-a i HNS- koji su se uključili u kampanju zabrane ekološki najboljih vrećica, onih plastičnih.

Međutim jedna tablica trebala bi privući pozornost, a nastala je kao rezultat istraživanja članova DPG-a. Jer nadležne ustanove, osobito Hrvatska gospodarska komora i po njihovim zaposlenicima vođeno Udruženje za plastiku i gumu, to ne rade.

Da nije bilo DIOKI-ja, koji je u razdoblju od 2007. do 2010. ostvario trgovački suficit od oko 120 milijuna USD, bilanca o uvozu i izvozu plastike, plastičnih proizvoda, kaučuka i gumenih proizvoda, bi bila još poraznija. Ukupni deficit za carinske tarifne brojeve 39 i 40 iznosio je u tom razdoblju 3,31 milijardi USD. Udio trgovačkog deficita zbog uvoza gumenih pneumatika je razumljiv, pa je za uvoz gumenih proizvoda iznosio je prosječno 206 milijuna USD godišnje. Ali ukupni uvoz plastičnih proizvoda bio je u tom razdoblju 2,54 milijarde kuna ili godišnje 635 milijuna USD.

Takvi katastrofalni podatci ne zanimaju nikoga. I ostvarit će se ona prognoza iz 1997. kada su uspoređeni ljudsko tijelo i Platonova idealna država. »Zemlja bez proizvodnje je siromašna i osuđena na izumiranje.«

Komentari

Nestale su cijele industrije,

Nestale su cijele industrije, poput one alatnih strojeva, svuda strateške industrije za nacionalnu sigurnost zemlje.

I sama sam bila zaposlena u tvornici alatnih strojeva. Dovoljno se sjetiti Prvomajske ( Zagreb, Raša ). Ova iz Raše otišla je u stečaj 2001. godine. Kad se sjetim koliko godina treba da se nakon školovanja stvori vrstan alatničar, glodač, tokar... mislim da brza reindustrijalizacija nije moguća. Potrebne su godine samo za stvaranje kvalitetnog kadra.

Tko je glasao

Vi ste u potpunosti shvati moj tekst

Nekada je industrija alanih strojeva izvozila barem današnjih 500 ili 600 milijuna USD i zapošljavala oko 10 000 ljudi. Ali tvorcima PVD nije bila potrebna industrija (rekao to za tekstilnu industriju) već PDV.

Tko je glasao

Na koja tržišta ste izvozili

Na koja tržišta ste izvozili i kako ste naplaćivali izvezeno?

Kako to da je izdvojeni pogon iz Belišća uz sve nedaće uspio postati vodeći svjetski proizvođać preša za automobilske gume, dok to neki drugi nisu?

http://www.poslovni.hr/vijesti/proizvodnja-strojeva-iskljucivo-za-strano...

Tko je glasao

budi nježan

@krrrrekani,
dok nam glavni nisu postali njemački ulagači, izvozili smo u Njemačku, Rusiju, Južnu Ameriku... Nakon što nas je njemačka firma dokapitalizirala ( sa polovnim automobilima i pokvarenim polovnim strojevima koji nisu nikad ni stigli u Hrvatsku ) sva proizvodnja ide za Njemačku. Očito nismo imali sreće sa stranim partnerom kao ovi u Belišću. Tamo stranac upravlja, ali barem ima 95 %-tno vlasništvo. Kod nas je bio vlasnik 26 % sa 100 %-tnim pravom upravljanja. Proizvodili smo cnc strojeve vlastite pameti ( dolaskom stranog partnera najviše njegove strojeve ), ali je uvozni lobi bio jači pa smo mi izvozili, a za svaki proizveden brod u našoj brodogradnji uvozilo se tokarske strojeve iz Češke. Bilo je svega, ali kako je to za mene svršena priča, neću te ni pokušati uvjeriti u bilo šta.

Tko je glasao

Monetarne škare

bi bile jedan od ključnih problema čije bi rješavanje osiguralo kakvu takvu pretpostavku za reindustrijalizaciju RH,o čemu
gospodin Ferdelji već poduže govori i objašnjava učinke istih na proizvodnju.

http://www.eukonomist.com/index.php/Intervju-Vladimir-Ferdelji-predsjedn...

Dakle za one koje nije volja čitati proizvodnje nema jer se nažalost ne isplati,a pogotovo se ne isplati ako ne možeš
postići efekte ekonomije obujma dakle ako si mali ili srednji proizvođač.

Povrh tog problema tu je još i "investicijska klima u RH" sa bezbroj lokalnih,županijskih ili državnih šerifa te fiskalno i
parafiskalno opterećenje da zaboli glava.

Nažalost nisam optimist glede ponovnog oživljavanja proizvodnje roba sa visokom dodanom vrijednošću u RH
jer "uvoznički kartel" je u proteklih 20 godina toliko ojačao da zaista ne vidim političku snagu koja bi toj beštiji
zavrnula vratom.

Na kraju nam se ostvaruje proročanstvo/upozorenje pok.I.Supeka o Hrvatskoj kao zemlji konobara,kurvi i kuhara.

Reanimator

Tko je glasao

Sam svoj majstor

Na kraju nam se ostvaruje proročanstvo/upozorenje pok.I.Supeka o Hrvatskoj kao zemlji konobara,kurvi i kuhara.

Nadam se da mi neće zamjeriti glavni urednik RRIF-a što prenosim dio iz posljednjeg broja koji u meni budi nadu.

******Tektonski poremećaji u globalnoj ekonomiji nastali u proteklih 20-ak godina opustošili su mnoga nacionalna gospodarstva. Riječ je o golemim razlikama između udjela rada i kapitala u društvenom proizvodu. Vlasnici kapitala u želji njegova povećanja alocirali su ga u Kinu i druge azijske i nerazvijene zemlje. Razlike između ponude i potražnje sada dolaze na vidjelo, s Istoka dolazi ponuda, a bogati Zapad, da bi održao svoj bogati socijalni status, mora uzimati kredite, ili kao SAD tiskati novac kako bi održao potražnju. Rezultati su ogromni državni deficiti. Dok je bilo kredita, nije bilo krize. Hedonizam bez pokrića ozbiljno prijeti zapadnim narodima; morat će se ponovno raditi i cipele i odjeća i puno toga što je bilo namijenjeno jeftinoj radnoj snazi.*****

Od čačkalica i češnjaka ( Uvoz iz kine i Japana) do "mojih" alatnih strojeva.

Tko je glasao

E sad još samo kad bi

ti isti poduzetnici shvatili da u Radništvu trebaju imati partnere, a ne se prema njima ponašati kao što se Država i Kartel ponašaju prema njima i eto ti sinergije tako poželjne za gospodarstvo usmjereno ka stvaranju Realne vrijednosti.
Ali jbg kad poduzetnici nebi dali Radnicima da sudjeluju u raspodjeli onoga što svojim Radom stvaraju ( profit ), a čude se kad njih hapava Država - Kartel ili kad ih popapa veća ribica ...
Lubav je primanje i davanje, a ne izrabljivanje.

Provinciopolis

Tko je glasao

odličan dnevnik!

Potpuno se slažem sa autorom. U posljednjih 20 godina sistematski je uništena cijela generacija inženjera. Najbolji primjer je vrlo uspješna Tvornica alatnih strojeva Prvomajska u Zagrebu. Tuđmanovi primitivci su je rasprodali, ali da danas netko i kupi strojeve i popravi halu, gdje bi se našli inženjeri? Pa nitko to više ne zna raditi. Svake godine tisuće se upisuju na ekonomiju, pravo i izmišljene fakultete kao što je "kroatistika" (kada čovjek diplomirfa, diplomirfani je Hrvat!!), a na strojarstvo ili elektrotehniku vlo malo. Najgore je da su prošle godine ukinute dvije srednje stručne industrijske škole. Zato je sve više škola za konobare i sobarice. Kako bi Hrvati postali kelneri i sobarice za siromašne Njemce koji ne mogu na elitna ljetovališta jer im je to preskupo. Krasna budućnost za našu djecu.

U vrijeme kada je industrija sve sofistiranija, nema stručnjaka koji bi mogli raditi u mofdernoj industriji, a kako vrijeme prolazi, bit će ih sve manje. Počlnjati ispočetka je vrlo teško, a konkurencija je sve jača.

Tko je glasao

Konobari i čuvari plaže u zimskom razdoblju.

Nažalost nisam u stanju odgovoriti na sve komentare u narednih 36 sati. Do sada sam napisao ovakvih tekstova oko 500, od čega otpada barem petina na pitanje proizvodnje, reindustrijalizacije itd. Naslov ovog odgovora bio je sadržajem jednog članka. U današnjem Vjesniku u rubrici "Tribina" iscrpno raspravljam o trgovačkom deficitu plastike i gume. Tekst ima naslov: Utjecaj plastike i gume na kiborgizaciju. Dostupan je do sutra ujutro. Kako ne mogu sačuvati ovaj tekst a da u međuvremenu pogledam još neke podatke, tekst prije toga bio je posvećen novoj politici HAZU pod sloganom "Znanost za novu vrijednost". Nadam se da je jučer predsjedništvo HAZU to usvojilo.

Hvala svima koji su se našli podatknuti ovim denvnikom.

Tko je glasao

Vjesnik?

Kaj to još izlazi? Pa tko to čita? :(

Tko je glasao

Vjesnik još izlazi

Ne čita se mnogo, ali je objavio u proteklih 20 godina samostalne Hrvatske najviše stručno obrazloženih tekstova o zaštiti okoliša. O čemu svjedoči knjiga članaka " Tehnika - zaštita okoliša i zdravlja". Posebno u godinama kada su nas preplavili svojim nebulozama o svemu i svačemu pripadnici razno raznih zelenih mirova. Za borbu protiv takvih nebuloza, npr. o PVC-u, zaradio sam jedno od najdražih priznanja. "Orden Jakov Blažević za borbu protiv stranog neprijatelja". Kada bi netko izračunao koju štetu su načinili, prvenstveno hrvatskom gospodarstvu, takvi borci za strane interese protiv hrvatske industrije, bio bih mu jako zahvalan.

Tko je glasao

A vi ste još uvijek u tom anti-ekološkom filmu?

I sve zbog one pjesmice od prije 20 godina:

Plastika je mrska zato jer je drska
Hrpe smeća pravi, radi nam o glavi!
:))

Mda, evo jučer sam ovdje u jednom odgovoru spomenuo frustrirane prirodoznanstenike i tehničare, koji se s gnušanjem odnose prema svemu van svoje struke. :(

Moguće je, da je to rezultat averzije prema svim akademskim disciplinama, koje nisu prirodoslovne ili tehničke znanosti. To je veliki minus mnogih iz tih struka, da u javnosti pokazuju aroganciju - često to imam prilike sresti u diskusijama. B. Pihač je napisao knjigu koja je ideološki panegerik tehničara, a troje autora brošuru "Iz drugog kuta" čiji je glavni sadržaj njihovo gnušanje prema "filozofijama" (svi osim egzaktnih znanstvenika i tehničara samo mlate praznu slamu).

Isto i diskusije na facebook grupi CFI Croatia. Ta bahatost prema djelatnositma i brigama velike većine ljudi, uključujući znanstvenike i nobelovce, svakako nije UZROK lošem odnosu prema vašim strukama, ali pridonosi. Ružna riječ za to je fah-idiotizam.

Kada bi netko izračunao koju štetu su načinili, prvenstveno hrvatskom gospodarstvu, takvi borci za strane interese protiv hrvatske industrije, bio bih mu jako zahvalan.
Što jes-jes, evo ja i ekipa iz Zelene akcije i Greenpeacea svojim smo rukama uništavali Končar, Đuru Đakovića itd. :))

Tko je glasao

Što ekologistični novinar ne zna

Istaknuti hrvatski ekologistički novinar Z. Oštrić, ako je još to, jer ga već godinama ne pratim, očito nije pratio dovoljno pozorno moj rad. Još 1990. uveo sam u ovaj prostor pojam vođenja tehnike. Pojednostavljeno, tehnički i gospodarski ciljevi uvijek su u funkciji društveno-humanističkih ciljeva. Podosta toga može naći u popisu mojih radova.

Kada je pao „berlinski zid“, nije pala samo brana prodoru jeftinije radne snage prema Zapadu, već i početak jednog specijalnog rata prema stvaranju nove vrijednosti na „oslobođenom Istoku“. I navalile razne udruge koje „brinu o svemu čistome“. No to je dulja priča. Ali najviše sam vremena ove godine potrošio razotkrivajući jednu zabranu, onu talijanskog kapitala. Radi se o zabrani klasičnih plastičnih vrećica koje su ekološki bitno bolje od biorazgradivih. A kako je to komentirala osoba koja živi od plastike. „Pa ovi Talijani su mudri, pomeli su kinesku konkurenciju s biorazgradivim vrećicama“. A ne zna da je u Hrvatskoj instalirana kineska oprema za proizvodnju takvih vrećica. Zapamtite jedan podatak. Svjetski instalirani kapacitet proizvodnje bioplastike je trenutno oko 1 milijun tona, klasične oko 320 milijuna tona.

Tko može doći, pozivam ga na tribinu „Plastične vrećice – da ili ne“. Tribina se održava u okviru projekta BIOETIKA - Pitanja života i smrti, autora i voditelja projekta: doc. dr. sc. Hrvoje Jurić. Uvodničari su: Igor Čatić i Marijan Galović.

Projekt se realizira u Centru za kulturu "Trešnjevka", Park Stara Trešnjevka 1,
u vremenu od 20.00 do 21.30 sati. Sudjelovanje je besplatno.

Obavijesti i prijave za sudjelovanje:
(01) 3027 411, (01) 3024 247, www.cekate.hr, leutar@cekate.hr

Tko ne može sudjelovati na taj Tribini, može se obavijestiti o prednostima plastičnih vrećica, ali dobiti i odgovore na neka druga pitanja koje nameću faktoidne udruge (pola istina, pola daleko od istine) poput značenju oznaka na plastičnoj ambalaži neka posjeti web stranicu http://www.fsb.unizg.hr/polimeri/index.php?str=9. A može pogledati i brojne člnake o zaštiti okoliša ne samo na toj stranici već i na http://www.fsb.unizg.hr/polimeri/index.php?str=7.

Tko je glasao

Modža bismo se i složili oko plastičnih vrećica...

.... ali Vaš herostratski žar prema okolišnom pokretu PMSM snažno odbija mnoge ljude, ne samo nas aktiviste. Malo manje bahatosti, malo više uvažavanja strahova običnih ljudi i stavova drugačijih od vaših, bilo bi produktivno za javni dijalog.

KJTV, sve gledate iz perpsektive posebnih interesa svoje struke, a plastične vrećice ipak nisu nekakav veliki svjetski problem. Ja se recimo time nisam bavio (jesam npr. PET ambalažom, što je značajnije, deset godina je trebalo da se natjera tvrtke da snose taj trošak). Veliki su problemi klimatske promjene, Peak Oil, pitka voda, život u oceanima...

Glede plastičnih većica - ti bismo se možda i složili! Prema toj temi sam uvijek bio rezerviran.

Također, trebali biste shvatiti da svaki zahtjev za strožim kriterijima zaštite okoliša vezano uz neku tehnologiju nije napad na tu tehnologiju samu.

Naravno da ne pratim pozorno vaš rad, zašto bih? Ne pratite ni vi moj. Shvatljivo je da časopis "Polimeri" ne spada u moju redovnu literaturu.

To da su »tehnički i gospodarski ciljevi uvijek u funkciji društveno-humanističkih ciljeva« sasvim sigurno niste vi "uveli u ovaj prostor" 1990.. Neozbiljno je tako nešto reći.

U obavijesti o tribini napisali ste mjesto i sat, ali ne dan!

Sarkazam na račun Vjesnika naravno ne ide Vama, nego Vjesniku. Koliko znam, tiraža je oko 5.000 primjeraka. To je odavno marginalni list.

Tko je glasao

Ponedjeljak 5. prosinca 2011.

Zbo prenošenja informacije o Tribine copy paste ispao je datum.

Tko je glasao

Pri copy paste ispao datum

Tribina je 5. prosinca 2011.

Nisam pisao samo o vrećicama. Nego i o freonu. Tvrtka koja ga je uspjela devedesetih godina zabraniti u korist svojeg novog, prodalava je klasični freon još 20110. Poslije nsaim pitao. O biogorivu dignuo sam galamu još 2007.

Tko je glasao

Inače se slažem

samo što si valjda mislio na kroatologiju. Kroatistika je jezični studij, dakle lingvistika jednim dijelom i povijest književnosti drugim. Dakako, nije ni to proizvodna grana, ali nisi diplomirani Hrvat, nego profesor jezika i književnosti. S druge pak strane ona pizdarija od kroatologije valjda jest za to da ljudi diplomiraju Tuđmanov domovinski odgoj. (dijelom potkrepljeno izjavama samih studenata koji tamo idu).

pozz
doza

Tko je glasao

KROATISTIKA NIJE JEZIČNI STUDIJ

Nemaš pravo, doza. Kroatistika je neki fakultet na kojem su smjerovi povijest, novinarstvo i jezik. No za to nije bilo nikakve potrebe jer se jezik izučava na filozofiji, kao i povijest, a novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti. Zato je na tom novom fakultetu zaposleno masu nekvalificiranih "profesora", uglavnom iz neke druge države, ili honoraraca. Bolje bi iblo ojačati filozofiju, nego izmišljati neki novi fakultet.

Tko je glasao

Kad netko pledira za značaj znanja...

... ne bi si smio dozvoliti da ovako inzistria na pogrešci. Treba 15-ak sekundi da se ode na google, upiše "kroatistika" i pogleda definiciju. NIje strašno što si jednom pobrkao "kroatisktiku" i "kroatologiju" (odnosno "Hrvatske studije"), ali kad si upozoren, trebao si provjeriti prije odgovora.

Moguće je, da je to rezultat averzije prema svim akademskim disciplinama, koje nisu prirodoslovne ili tehničke znanosti. To je veliki minus mnogih iz tih struka, da u javnosti pokazuju aroganciju - često to imam prilike sresti u diskusijama. B. Pihač je napisao knjigu koja je ideološki panegerik tehničara, a troje autora brošuru "Iz drugog kuta" čiji je glavni sadržaj njihovo gnušanje prema "filozofijama" (svi osim egzaktnih znanstvenika i tehničara samo mlate praznu slamu).

Hrvatski studiji bili su pokrenuti još početkom 1990-h, si izričitim ciljem da se subije utjecaj uvijek stvarno ili latentno heretičkih i buntovnih smjerova na Filozofskom fakutletu Zagreb, osobito filozofije i sociologije. Na sreću nije uspjelo (ali tehničari će o butnovnicima s FF i dalje često pričati s prezirom). Na kraju, to što postoji više studijskih grupa istog smjera, ne mora biti loše.. Konkurencija je u redu.

U najmanju ruku, loša je taktika javnog zagovaranja, da vrijeđaš one ti zapravo nisu protivnici. Postoji zajednički interes da se poboljša položaj znanosti i visokog obrazovanja.

Inače, s osnovnom intencinjom dnevnika se slažem. O sličnim stvarima sam i sam ponešto pisao, npr. 1990. o rasturanju "Končar instituta", pa o proizvodnji parnih kotlova sa sagorijevanjem u vrložnom sloju isl..

Tko je glasao

Ne, ne, vjeruj mi

Pobrkao si kroatistiku s kroatologijom. Kroatistika, kao i njeni "parnjaci" anglistika, germanistika, polonistika, skandinavistika su katedre na kojima se predaje jezik i književnost nekog naroda. Dakle predaje se teorija jezika, povijest jezika, fonologija, morfonologija, leksikologija itd. sve jezične razine, a s druge strane počeci književnosti pa sve razvojne faze do suvremenog stanja.

Kažem, i ja se slažem u vezi nepotrebnosti kroatologije i taj studij jest izmišljen prije 15-ak godina. Ali kroatistike su ti ovdje već jako dugo i bave se jezikom.

pozz
doza

Tko je glasao

OK mea culpa

Imate pravo, doza i ostric, stvarno sam pobrkao Hrvatske studije i kroatistiku. Mea culpa!!

Tko je glasao

Nije moguća brza industrijalizacija

Dnevnik previše pažnje pridaje znanju i obrazovanju kadrova kao presudnom faktoru industrijalizma.

Malo se govori o drugim čimbenicima poput rudnog i energetskog bogatstva našeg teritorija, a da ne spominjem poduzetnički klimu i industrijsku kulturu, neophodni kapital, a najvažnije od svega smatram - tržište proizvoda. Zato sam pomalo skeptik glede Jurčićeva obećavajuće politike povratka industrijalizmu.

Hrvatska je u okviru Jugoslavije, nekom vrstom podjele rada i u uvjetima tržišta od 22 milijuna stanovnika, a nije za potcjenjivanje ni otvoreno tržište Nesvrstanih i SSSR-a, uspjela snažno zakoračiti u industrijalizam, kao nastavak tradicije započete u Austro-ugarskoj i Kraljevini SHS. Upravo je nestanak ovih pretpostavki, plus ovaj "pretvorbeni" proces, plus otvaranje granica nekontroliranom uvozu, plus globalno seljenje industrijske proizvodnje u Kinu - doveo do urušavanja naše proizvodnje i civilizacijskog zaostajanja našeg duštva.

Uopće ne mogu predvidjeti tijek budućih događaja. Više sam pesimist nego optimist.

Tko je glasao

koje rudno i energetsko blago?

Pa mi nemamo niti jednog rudnika, a nafte je sve manje i sve je skuplje crpiti je. Energije nemamo i moramo je uvoziti (kao i jabuke, na primjer).

Tko je glasao

Dnevnik previše pažnje

Dnevnik previše pažnje pridaje znanju i obrazovanju kadrova kao presudnom faktoru industrijalizma.

zato što to i jeste presudni faktor.

uvaćavajući i ovo:

a da ne spominjem poduzetnički klimu i industrijsku kulturu,

uzmi npr kinu koja je pretekla SAD po izvozu visokotehnoloških proizvoda zato što se u kini cijeni znanje. Primjerice u kini 8 od 9 najmoćnijih pozicija u državi drže inženjeri. Koliko u Hrvatskoj? Premijerka nam nezna niti engleski a kamoli može uopće razumjeti što je to poduzentištvo (osim što zna reketariti poduzetnike sa inspekcijama jer mora održati proračun)...

Pojednostavljeno govoreći svako poduzentištvo kreće od čovjeka. najvažnije je znanje jer bez znanja nema poduzetništva. zato je školovanje bitno. ja bih čak toliko doveo ovo u ekstrem da bih rekao da kapital uopće nije bitan jer onaj tko ima volje nekako dođe do kapitala. ali si u pravu kada kažeš da je bitna poduzetnička klima, država mora stvoriti uvjete. zašto npr ubijati poduzetništvo sa silnim inspekcijama? zašto ne npr ono ruglo od velesajma ne pretvoriti u tehnološki inkubator gdje bi tvrtke određeni broj godina mogle besplatno raditi na razvoju.

Tko je glasao

školski sustav je koliko toliko opstao

a mamo i pozamašnu agenciju za strukovne škole (nije jasno zašto toliko putuje po svijetu, ali dobro, eu plaća), i strukovnih škola imamo još uvijek za razna industrijska zvanja
"samo" nemamo industriju

Tko je glasao

No, neće dugo...

Ovo galopirajuće stanje snažno utiče i na kompletni obrazovni sustav: potražnja je sve manja, suradnje nema a profesori su sve demotiviraniji jer ne vide za koga i što obrazuju te mlade.

Naručito je to prisutno na tehničkim fakultetima (uz nešto iznimke na FER-u, telekomunikacije) te zbog događanja u farmaceutici na njima srodnim fakultetima.

Zato cvate raznim privatnim poslovnim i inim mgmt školama...

Statistička pogreška

Tko je glasao

bolje da ne znas sto iz tih

bolje da ne znas sto iz tih skola izlazi kao kadar...

uglavnom od struke ne znaju ni s

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

moraju učiti u praksi, a toga je malo

sa druge strane, škole koje su dobre (srednja građevinska) unatoč svega, nema uopće potražnju za mladima, tako da se i dalje upisuje u te škole, ali djeca odmah znaju da će ići dalje. prije nekoliko godina, na moje traženje, nije bilo nitijednog zainteresiranog.
iodnosno nitko niti ne traži arhitektonskog tehničara, čak niti šire građevinskog i onda imaš potpuni deficit onih koji crtaju bigere, pa diplomirani arhići i građ ing to rade

Tko je glasao

ma tog se jos i nade (za

ma tog se jos i nade (za arhice jos i lakse, za bigere teze jer to bas ne uce, ali tko nauci ima kruh u rukama za cijeli zivot)

no probaj naci zidara koji nesto zna nakon skole ili bravara ili tesara..

to "znanje" treba vidjeti ...

a najveci je problem sto se takva zanimanja ne mogu poceti uciti sa 21 godinom nego praksa mora poceti ozbiljno sa 15 ili 16 godina..
uglavnom ti deckici traze posao vozaca dostavljaca (b kat, a najvise kombic) jer misle da je to lakse i nisu zmazani..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Razmišljanja male Bigulice?!

Jedini potencijal u brzoj reindustrijalizaciji vidim u oživljavanju brodogradnje (brodogradilišta) i željeznice (ĐĐ, Končar, Gredelj...), jer su to industrije koje ujedno stvaraju i veliku dodatnu potražnju za popratnim industrijama - dakako željeza, potom drvne, elektro, informatičke, tekstilne, kemijske i ine, a dakako i one gume, polimera i plastike ;)

Za početak, dok sve te industrije ponovo ne stanu na svoje noge i ne postanu opet konkurentne, možemo obnavljati vlastitu vodenu i željezničku flotu, koja je u katastrofalnom stanju i koja se krpa uvezenim polutrulim brodovima i željeznicama.

Imamo i znanja i tradicije i još nešto svjetskog ugleda u tim područjima i to treba iskoristiti jer srećom nisu svi sposobni inženjeri i stručnjaci umrli u posljednjih 20 godina sistematskog uništavanja upravo ovih industrija.

To dakako podrazumijeva temeljitu antiparazitsku čistku u redovima tih industrija, kao i u političkom vrhu koji je godinama sponzorirao upravo razne trakavice i krvopije koje su isisale te industrije do kliničke smrti i bacili cijelu hrvatsku industriju na koljena.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Inženjeri nisu umrli, ali ih

Inženjeri nisu umrli, ali ih nitko ne treba. Ovu državu vode pravnici, ekonomisti, politolozi, filozofi, teatrolozi i liječnici, i sve dok je tako nema tu nikakve industrijalizacije ni reindustrijalizacije. Mi smo zemlja političara, državnih činovnika, poljoprivrednika i konobara.Ne vidim da bi se u dogledno vrijeme moglo nešto promijeniti.

Tko je glasao

Ne tražim dlaku u jajetu

i ne volim ni sam ljude koji to rade, ali ako dopustiš da spomenem malu otegotnu okolnost, željezo je problem i postaje sve veći. Hrvatska nema te sirovine baš toliko da brodogradilišta i metalurzi proizvode bez uvoza sirovine. A tu omdah dolaze dva problema te sirovine; ugljen i Kina.

Proizvodnja željeza traži ugljen koji kina ne može nasmagati i otkupljuje luđački sve što se da naći u bogatijim izvorištima koji su u Australiji i Novom Zelandu.

To znači da ako razmišljaš o konkurentnosti, moraš naći način da kupuješ ugljen i željezo pored jednog takvog kupca kao što je Kina, po dovoljno niskoj cijeni i da ga onda prerađuješ u zemlji gdje je nadnica radnika barem deset puta veća, a nadnica inženjera i do 15-20 puta veća nego u istoj toj Kini. (Naravno, govorim to kao netko tko bi volio da se proizvodnja pokrene, samo ne vidim kako postići konkurentnost. Morali bismo rušiti standard nadnica, a to je igranje s vatrom, odnosno velikim socijalnim nemirima, i u konačnici nešto što ne bih volio ni vidjeti.)

pozz
doza

Tko je glasao

E, kad bih imala odgovore na sva pitanja

postala bih ministricom, umjesto ovog appleseed Popijača i vatrobrana Miloševića, koji obojica veze s industrijom nemaju.

Pa da ti postavim protupitanje - koje to sirovine, osim zraka i vode, Hrvatska uopće ima? Odakle nam "nekad" željezo?

K vragu, mora li baš odgovor na sva pitanja biti - to je u Kini jeftinije?! Kao što možemo naučiti iz globalne krize razvijenih zemalja - to je bio pogrešan odgovor!

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Popijač - poduzetnik??

Naravno. Slažem se. Popijač je doveden kao "poduzetnik". Poduzetnik je čovjek koji svojim novcem ili kreditima pokreće neku tvrtku. A taj Popijač je cijelog života bio ćata, državni činovnik. Najprije u SDK (Službio driuštvenog knjigovodstva) kada je bio u partiji, da bi onda odmah uskočio u HDZ i "prešao" u Finu, koja je u stvari samo drugo ime za SDK. Dakjle cijelog života je bio činovnik, a sa poduzetništvom ima veze samo toliko koliko je podigao kredit u švicarcima - pametni potez, zar ne. Kada tako radi sa svojim novcem, kako tek radi sa našim kao ministar. A onaj Milošević je samo koristio gužvu i zajedno sa ocem jamio Pastor, pa onda isposlovao da njegova firma bude jedina koja će servisirati vatrogasne aparate. U zgradi u kojoj živim ima 17 katova i dva ulaza. To znači da moramo imati 34 vatrogasna aparata i svake godine ih moramo nositi u popijačevu firmu da ih on "servisira" i zgrabi novac. S tim aparatima nebi ugasili ni čik, a kamoli neboder, ali pare cure i monopol radi. I takav čovjek treba privući strane investitore?

Tko je glasao

pardon žaki, ali gdje sam ja

pardon žaki, ali gdje sam ja rekla da je Popijač - poduzetnik?! Mislim, upravo naprotiv...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Ma da, razumijem

i donekle sam predvidio iritantnost svog komentara s Kinom, pa sam i rekao da ne želim biti zloguk (Debby Downer). Mislim da je to "nekad" na koje misliš bilo prije vremena kada je Kina mogla proizvoditi koliko proizvodi danas. Danas stvarno moraš uzeti u obzir da se takmičiš s njima.

Malo ću morat oduljit, ali nastojat ću biti zanimljiv; ja smatram da je novi Europski san život od tantijema. Kao kada bi model rada tvornice sportske odjeće i obuće Puma, primijenila na cijelu Europu. Puma odavno nema ni jedan proizvodni pogon, samo dizajn i brend. Ali da bi se nešto smjelo zvati puma što ti doma sašiješ njima se mora dati puno novca i mora biti sašiveno po njihovoj volji. Zato se Europa otima za standarde i licence, a ne za proizvodne trake. Kao i što sada njemački EPO dolazi u Hrvatsku ispeglati nas da ličimo na njih i da ako netko izađe s nekom novom tehnologijom, da je ona već pokrivena kroz patentne urede. Ulaže se u dizajn, tehnologiju, ideje, ali ne toliko u proizvodnju.

Europa proizvodi koliko mora da bi očuvala socijalni mir, ali ne više od toga. Kao kada je ušla u Poljsku i pozatvarala hrpu brodogradilišta, a ostavila par čisto da ne bude masovnih državnih prosvjeda i štrajkova. Onoliko koliko je ostavila, vjerujem da je uračunala u cijenu koštanja proizvoda i da je taj proizvod još uvijek isplativ.

Mi smo tu između dvije vatre. Mi zapravo nemamo onoliko genijalaca koliko si volimo tepati da imamo da bismo živjeli od patenata naše tehnologije, a i proizvodni pogoni su zastarjeli i bez ulaganja ni oni nisu konkurentni u onom smislu koliko može silaziti s njihovih traka.

Sve je ovo razlog zašto je jedan intervju s Ljubom Jurčićem privukao moju pažnjju. Čovjek je prvo gledao za što postoji proizvodna infrastruktura u Hrvatskoj i što sve može silaziti s naših traka. Onda je gledao što od toga nekom dobrom tržištu treba. I na kraju što od toga što nekome treba ne proizvodi neki od masovnih i jako jefitinih proizvođača kao što su Indija i Kina. On je na kraju ponudio konkretnu stvar i takav pristup mi se svidio. Ne vidim kako bi se gospodarstvo drugačije moglo voditi. Zapravo sam se i nadao da će gosin Igor, ako želi vidjeti razvoj proizvodnje, ponešto reći i o tome.

pozz
doza

Tko je glasao

Evo najnoviji doseg:

život od tantijema

http://www.wired.com/threatlevel/2011/11/blacklist-bill-analysis/

Amerika traži za sebe prava da u drugim zemljama ugasi stranicu ili servis koji ima na sebi materijal koji povređuje zakon o autorskim pravima.

Toliko o tome što se u nekim društvima čuva pod svaku cijenu. A preseliti proizvodnjju u Maleziju nije nikakav problem, osim kad padne snijeg, jer onda djeca ne mogu stići u tvornice. :-)))

pozz
doza

Tko je glasao

Piraterija u funkciji

Nemoj biti naivan, da piraterije nema, ovi bi je izmislili. Ništa nije tako dobro za biznis kao "slučajni" ekskluzivni leakovi.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Gle, dakle...

Taj oblik ekonomsko-industrijskog neokolonijalizma se upravo raspada. Razmišljanje kako će EU i Amerika biti fina provincija koja će raditi dizajn i pobirati tantijeme ne ide. Uostalom, zašto misliš da Kina ili Indija već sad, a u skoroj budućnosti sigurno, neće moći prodavati svoju pamet, a ne samo jeftinu radnu snagu?!

Pitaj tisuće tekstilaca i metalaca iz Amerike i EU što misle o tom genijalnom konceptu selidbe proizvodnje na istok. Taj se koncept isplatio jedino kapitalu koji je povećao profit i bogatstvo, nikome drugome...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Ne, ne! Nikako

Ja čak razmišljam i o zakonskom ograničavanju outsourcinga. Nemoj me optužit za nešto što me ne slijedi.

Također, mislim da će se događati i ovo o čemu govoriš u vezi Indije i Kine, ali to je ono što mislim da Zapad pokušava spriječiti patentima i autorskim pravima. To je ono što vidim u pozadini svih onih valjkova koji gaze falše rolexe.

I naravno da tisuće tekstilaca i metalaca ne odobravaju ovo. Čak i eminentniji političari i demokrata i konzervativaca u Americi smatraju da su u velikim problemima jer ništa ne proizvode. Ali mi u razmišljanju o svom okruženju sve to moramo uzeti u obzir. Ne možemo čekati više taj dan kada će se ovakav model outsourcinga pokazat do kraja pokopanim da onda krenemo misliti kako organizirati proizvodnju.

Za sada je rješenje tražiti pravi proizvod. Naći proizvodnu nišu imajući na umu nužnost što manjih ulaganja da ona prevelika ne bi poskupila proizvodnju i opet nas učinila nekonkurentnim.

pozz
doza

Tko je glasao

Podsjećam te da je tema

"Je li moguća (brza) reindustrijalizacija?"
;)

Naime, za ovo što sam ti gore pobrojala imamo kadrove, pogone i iskustvo, imamo čak i nešto ugleda i tržišta, a imamo i domaćih čisto konkretnih potreba.

To nas naravno ne sprečava da usput radimo tranziciju prema novoj proizvodnoj niši i novim proizvodima, za koje NEMAMO kadrove, pogone i iskustvo, kao niti tržište, a pogotovo nemamo znanja :(

Što se rolexa tiče, jednom će valjda ovom konzumerizmu doći kraj, pa će ljudi skužiti kako i na obične čuke mogu vidjet vrijeme, mislim, ako im se ne da stalno vadit mobitele :)

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Sve je to u redu

Doduše pokretanje starog pogona nije samo po sebi reindustrijalizacija. Mogao bih se složiti s tobom uz tvoju misao iz drugog koma da bi bilo potrebno državnom intervencijom osigurati tržište tom proizvodu.

Ali, mislim da nisi detaljno pročitala moj kom. Ja ne govorim o novoj proizvodnji ona je u kronologiji 4-5 korak. Ja sam rekao da upravo netko jest analizirao s čime raspolažemo, što tu može nastajati, kome to treba i proizvodi li to već netko. Dakle nije riječ o novome, samo o dobrom odabiru proizvoda. Ja takve taktike cijenim, jer mislim da ćemo se do veće proizvodnje morat dovući s par dobro odigranih poteza.

A što se ĐĐ tiče, ne moraš mi ništa govoriti. Sve što trenutno imam, mogu zahvaliti njemu i svakako bih ga volio vidjet ponovo moćnog. Samo što bih ja sada radije volio vidjeti i mali korak nego veliki san. Snova sam se nasanjao. A željezara u Obrovcu je bila "potemkinova" tvornica. Ona nije željezo stvarala, nego prerađivala ono koje je s drugog kraja svijeta. Jedino što smo tada imali i neke nesvrstane koji su bili voljni s nama surađivati.

pozz
doza

Tko je glasao

Ja čak razmišljam i o

Ja čak razmišljam i o zakonskom ograničavanju outsourcinga. Nemoj me optužit za nešto što me ne slijedi.

ovo ti je potpuno bez veze... outsourcing je nuzan za proizvodnju, pogotovo kompleksnih stvari (zanemari sad kinu itd)

kapital i trzisni odnosi to odreduju..

manji proizvode jeftinije jer nemaju toliku upravu i koncentrirani su na specijalisticki razvoj. ako imaju dovoljno (kolicinom) potraznje razlicitim vecim firmama onda dobijes izuzetno kvalitetan i isplativ proizvod.. jedan od najjednostavnijih primjera za shvatiti je bosh pumpa.. ona je jedna a ugraduje se u sve tipove i vrste automobila razlicitih proizvodaca. to im je omogucilo razvoj i kvaliettu i da ne brckaju po svemu i na koncu umjesto mnogih losih proizvoda dobili su jedan dobar i poznat (zanemari sad lucas, ili comon reil, za primjer jer je bosh jos uvijek primaran)

hrvatska je izuzetno malo trziste. manja industrija je nuzna, ali ona nice uz veliku.. znaci ako netko proizvodi napr. neku vrstu "elektroda" onda ona moze biti vrhunska i jeftina,a li nema mjesta za tri takve proizvodnje.. aparati su vecinom neisplativi jer je nase trziste premalo za serijsku proizvodnju (ovo su samo ilustracije, ne i stvarni podaci) no zato mozemo imati servisne tvrtke jer je to stalan posao..

ustvari meni ide na zivce kad svi pricaju o potrebi za izvozom kao primarnim, a nitko ne razmislja da dobar proizvod moras prvo razviti kod kuce. da bi to mogao treba ti trziste, domace. kad tu dobijes odgovarajucu bazu mozes ici dalje (ima naravno izuzetaka u it ili nekoj modernijoj naucnijoj privredi, ali ja pricam o obicnim proizvodima).. nece biti izvoza sve dok ne pocnemo stimulirati te male i srednje proizvodne poduzetnike da proizvode i postanu primarni proizvodaci (i to kao outsourcing par velikih firmi uglavnom) a tada oni mogu dalje

ono sto nema sanse dobiti seriju a nije ni unikat nema smisla razvijati jer je zasigurno gubitak. ali ovo drugo treba na sve mile moguce nacine potencirati.. jer je to jedini nacin da stvarno stvorimo bazu za izvoz

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Pod pojmom

outsourcing sam nekako počeo podrazumijevati (pod utjecajem načina na koji se taj problem pokriva danas) uvoz onoga što sam proizvodiš. Jer nije svaki uvoz outsourcing. Ako ti za vlak treba dobar motor i ti ga nemaš, naravno da ćeš ga kupit ako ti ta računica drži vodu.

Ono na što sam ja mislio je npr. uništiti riječki laboratorij, kao što je vrla Vlada napravila, da se onda kupuje strani lijek jer nesposobni Milinović mora pogodovati stranim proizvođačima. Takve stvari bih zabranio. Ne bih dopustio da cijena bude jedini kriterij da se kupuje strano.

A s patentima se Zapad uspijeva nositi. Mnogi pokušavaju promijeniti samo dlaku i poturiti nešto pod svoje, pa dobiju hladni tuš kad ih se pozove na sud. Samo pod ovim problemom nisam ni mislio na memory stickove, nego npr. VW. IMaš u Njemačkoj pokoje postrojenje, ali kada ti vidiš zračne snimke parkinga na koji izlaze sa trake kineski VW, parkinga koji je veći od našeg gl. grada (možeš ih vidjeti u dokumentarcu Manufactured Landscapes), jasno ti je da Njemačka nema straha od toga da će ti netko podvaliti nešto pod VW. Tu je ona ruka ruku mije. Kinski proizvod se ne prodaje dobro, ali ako im VW da licencu onda se prodaje super. E tako postoje i te firme koje uopće više nemaju svoja postrojenja, nego samo intelektualna vlasništva. Pa nije to nikakva novina.

pozz
doza

Tko je glasao

brodogradnja, duro, vlakovi i

brodogradnja, duro, vlakovi i slicno mogu se isplatiti i postati profitabilni jedino kao gotovi proizvod..

sto znaci da cim ugovorimo brod kao zeljezni kostur napravili smo pusionu

ako za njega prodamo i masinu i IT centar i dizalice za teret i stolce, te[ihe krevete.. pa do mahagonij ruckica za luksuzne brodove ili spage onda smo napravili posao i imamo sanse..

nasa brodogradnja se svela na ta metalna korita. bat ovi sto su stalno po novinama. sve je to bez veze i bacen novac. plus gomila ljudi (ne samo management) koja samo grabi u okviru svojih mogucnosti..

ako se zaposlio ispravan i kvalitetan management pa promijenimo vrstu isporuke do "kljuc u ruke" uz malo drzavno-politicke pomoci u lobiranju tih gospodarstava mozemo itekako imati uspjesnu industriju..

za to prvo treba promijeniti politicare
onda otpustiti 80% ljudi ali prvo upravu i to kompletnu
pa zaposliti sposobne koji mogu organizirati takvu proizvodnju
pa polako vracati ljude natrag i zaposljavati nove (do zadnjeg NK radnika) koji moraju znati da ce izletiti s posla kod najmanje greske i da su davno prosla vremena farbanja kucnih ograda sa firminom bojom ili branje maslina na bolovanju, kao i crtanje, proracun u fusu za talijane..
pa recimo u dvije godine doci do 60% danasnje zaposlenosti ali aktivirati gomilu kooperanata.. (ne mora se sve proizvoditi u hr, samo ono sto treba u vecoj kolicini ili po spec. narudzbi- unikat, ostalo treba znati kupiti jeftino i dobro)

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

No, upravo to i velim ;)

Uz dodatak - da većinu takvih brodova/željeznica u prvih nekoliko godina dok se industrija ponovno ne zalaufa - sami i kupimo! Dakle, totalni dogfooding, hrvatski industrijski perpetuum mobile, vrsta "javnih radova" gdje, uz dužnu racionalizaciju i odgovornost prema svim sudionicima u procesu, svjesno zanemarujemo "kako je sve to u Kini jeftinije".

Kad bi se začepile samo najveće rupe kroz koje curi naša lova, imali bismo za to prostora...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

REINDUSTRIJALIZACIJE U RH, A JE LI UPITNA?

<> bez uvažavanja
<> DVOKonzumenta Razumitelja,
<> izUM-preStvaranja (preTvorba) PLANET-okoliša u izUM-okoliš,,
<> profitera milijardera (oligarhije ELITNIH fašista)

dodajem @icatic dnevniku ovo p/opisivanje uvjeta profiterske proizvodnje,

DVOKONZUMENT RAZUMITELJ
<> izUM-modificirani je sisavac
<> ovisnik o DVO-konzumiranju i DVO-uživanju,
<> PLANET-prirodne konfekcije i AUTORSKE-izUM konfekcije,
primjerice, jede PLANET-grožđe, a pije izUM-vino

IZUM-PRESTVARANJE (PRETVORBA) PLANET-OKOLIŠA U IZUM-OKOLIŠ
<> uvjetuje i jamči
<> izUM-preStvaranje (preTvorba) PLANET-okoliša kao sirovine u AUTORSKU-izUM konfekciju za
<> DVOKonzumenta Razumitelja, ovisnika o DVO-konzumiranju i DVO-uživanju PLANET-prirodne konfekcije i AUTORSKE-izUM konfekcije,

profiteri milijarderi (oligarhija ELITNIH fašista)
<> uvjetuju i jamče
<> profitersku diktaturu fašističkog naređenja-izvršenja za
<> profitersko izUM-preStvaranje (preTvorba) PLANET-okoliša u izUM-okoliš,

a to znači

profiteri milijarderi (oligarhija ELITNIH fašista)
<> samoOdlučuju o SVEMU postojećem,
<> jer jesu - naredboDavci i diktatori i naredboDavci,
<> jer jesmo MI svi... naredboPrimci i poslušnici i sluge,

u dnevniku - je li moguća (brza) reindustrijalizacija?
<> NEMA spominjanja
<> DVOKonzumenta Razumitelja,
<> izUM-preStvaranja (preTvorba) PLANET-okoliša u izUM-okoliš,,
<> profitera milijardera (oligarhije ELITNIH fašista)

ali IMA krnjih informacija,
koji odvraćaju pozornost od korisnije cjelovite informacije,

primjerice i konkretno,

@icatic - Htjeli ili ne, još i u dalekoj budućnosti postojat će proizvodnja materijalnih dobara ... Uključivo makrodijelova s nanopunilima (nanotehnika). Proizvodit će se i u sadašnjem informatičkom društvu i onom koje slijedi, društvu novostvorenog znanja.

<> proizvodnja materijalnih dobara
a je li korisnije formulirati - profiterska proizvodnja izUM-konfekcije?

<> makrodijelova s nanopunilima (nanotehnika)
a je li korisnije formulirati - izUM-makrodijelova s izUM-nanopunilima (izUM-nanotehnika) ?

<> informatičkom društvu
a je li korisnije formulirati - informatičkom profiterskom fašizmu profitera milijardera (oligarhije ELITNIH fašista) ?

<> proizvodnja novostvorenog znanja -
a je li korisnije formulirati - profiterska proizvodnja novostvorenog autorskog izUM-protoTipa?

<> proizvodnji dobara
a je li korisnije formulirati - profiterskoj proizvodnji izUM-konfekcije?

<> »klasičnom« području ljudske djelatnosti
a je li korisnije formulirati - »klasičnom« području autorske izUM-djelatnosti?

<> Vrhunski kadrovi i za - proizvodnju
a je li korisnije formulirati - Vrhunski autori i za - profitersku proizvodnju?

<> Hrvatska će živjeti od softvera
a je li korisnije formulirati - Hrvatska živjeti od autorskih izUM-softvera?

<> kardinal J. Bozanić izrekao je čarobnu riječ - proizvodnja,
a je li korisnije formulirati - kardinal J. Bozanić NIJE - izrekao čarobnu riječ - profiterska proizvodnja?

<> Naime, sve je manje stručnjaka na svim razinama sposobnih da se uhvate u koštac sa suvremenom proizvodnjom
a je li korisnije formulirati - uhvate u koštac sa suvremenom profiterskom proizvodnjom inovacija izUM-konfekcije?

<> Znanost za novu vrijednost
a je li korisnije formulirati - autorski rezultati za novu profitersku vrijednost?

<> moj je otac načinio za potreba te tvrtke prvi kalup za preradbu popularnog bakelita
a je li korisnije formulirati - moj je otac autorski načinio za potreba te tvrtke izUM-protoTip - prvi kalup za izUM-preStvaranje popularnog izUM-bakelita?

<> I ostvarit će se ona prognoza iz 1997. kada su uspoređeni ljudsko tijelo i Platonova idealna država. »Zemlja bez proizvodnje je siromašna i osuđena na izumiranje.«
a je li korisnije formulirati - I ostvarit će se ona prognoza iz 1997. kada su uspoređeni ljudsko tijelo i Platonova idealna država. »Zemlja bez profiterske proizvodnje izUM-konfekcije je siromašna i osuđena na izumiranje.«?

siguran jesam, NIJE - osuđena na izumiranje »Zemlja bez profiterske proizvodnje izUM-konfekcije. «

adfilantrop usamljeni BIRAČ antiFašist
i opet opominje,

zakonoDavce profitere milijardere (oligarhiju ELITNIH fašista) smijenimo/zamijenimo zakonoDavcima antiFašistima

zakonPapire koji uvjetuju/jamče fašizam fašista
smijenimo/zamijenimo
zakonPapirima koji uvjetuju/jamče antiFašizam antiFašista,

antiFašisti nisu se bojali fašista - jučer!
antiFašisti, a zašto bi se bojali fašista - danas?

na redu je... imati i živjeti antiFašizam
na redu je... utemeljiti

BIRAČKU antiFašističku zaDrugarsku autonomiju (b.a.z.a.)

BEZ profitera milijardera (oligarhije ELITNIH fašista)
BEZ fašizma fašista i njihove fašističke diktature naređenje-izvršenje,
BEZ profiterskog izUM-preStvaranja (preTvorba) PLANET-okoliša u izUM-okoliš,

www.adfilantrop.com

*****

Tko je glasao

Za cekicanje imamo sasvim

Za cekicanje imamo sasvim dovoljno ljudi.
Drzava mora dati povlastice investitorima jer su nam place prevelike.
Kuna, porezi, laznih 200.000 umirovljenika i birokrata.
Za nesto ozbiljnije nemamo ljude a nemaju gdje ni stjecati iskustvo u praksi.
Stare su tvornice unistene u ratu ili ih je drug general podijelio svojim seljacinama iz stranke da ih sjebu kao npr Kamensko i jos 1000 drugih,
Fiat je platio u Stbiji strojarskom fakultetu da ubrzano nauci sljakere Zastave za ozbiljnije sarafljenje.
Jer koliko vrijedi jertin rad kad niko ne zna raditi?
Da li je uopce jeftin?
A tamo su jos i daaaaleko manje place.
Treba dakle reformirati obrazovanje da ne bude generator nezaposljivosti
Pa dok nezaposlemi i skoro nezaposleni birokrati cekicaju da se za 2,4,5 god stvori generacija spremnih za ozbiljnije poslove.
U Zagrebu na birou imamo 400 nezaposlenih povjesnicaram a u cijeloj HR ih trenutno studira 1200.
Filozofa, psihologa, sociologa imamo kao dreka...
Neke studije treba zatvoriti na par godina da se HZZO rastereti.
Poslije ovih korekcija drzava treba nestati iz gospodarsttva.
A globalno trziste ce izvrsiti selekciju.
Ferdelji gubi vijeme jer pola SDP-a nsu nikad nista radili nego paratizirali.
Ali to ce srediti MMF jer su se preracunali.
Sretno!

Tko je glasao

Da ne pričam sad o raznim

Da ne pričam sad o raznim uništenim svilanitima, saponijama, željezarama, isisavanim brodogradilištima, končaru...
http://www.youtube.com/watch?v=piK_RuYFgOA&feature=player_embedded#!

...pričat ću o konopu

Običan konop se mogao do prije dva desetljeća kupiti svuda, raznih debljina, u običnim samoposlugama možda nešto smanjenog izbora...
Sad ako tražite konop, onaj pravi konop proizveden od industrijske konople, one industrijske konoplje čije sijanje je zabranjeno zbog one druge, indijske konoplje, koja pak pomaže u cijelom spektru zdravstvenih tegoba.... i taj konop nađete u jednom dućanu, možda jedinom u Zg...jedno manje klupko tanko, to malo klupko, težine nekih 20 dkg, ono košta oko 100,00 kn... ako pitate šta je sad pa to – uvaženo se odgovara da je to konop od one prave industrijske konoplje....i da je uvezeno iz njemačke .... a ako pratite nit konopa, shvatit ćete da taj konop od one konoplje se proizvodi u malom gradiću sa one druge strane Dunava, da je to jedina tvornica i da ona izvozi po cijeloj europi, a i šire...direktor i vlasnik je ex. ravnatelj ureda za standardizaciju proizvoda sfrj.
http://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&v=aWzb_yR9vUk#!

Tko je glasao

Gale - aktiviraj se

Brojček, hvala kaj si me gurnul glede teme konoplje. Svojevremeno su moji djed i baka uzgajali konoplju, izrađivali to predivno anđeosko platno i od prodaje istog preživljavali. I još je u posjedu obitelji taj komad zemlje koji se i gruntovno vodi pod nazivom "konoplišće"! To sjećanje je zastrašujuće depresivno, to nije teorija zavjere - to je praktična zavjera usmjerena protiv prirode i ljuda.
Čestitam ovoj ženi na pokretanju web stranice vezano za tu božansku biljku;

http://medicinski-kanabis.com/

Moramo stvoriti javni pritisak kako bi ovi debili u vlasti dozvolili kontrolirani uzgoj barem za medicinske potrebe - ako im je uopće važan rvacki ljud...

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci