Tagovi

Javno i privatno skolstvo

Katolicka crkva u Engleskoj i Walesu se osamdesetih godina domislila jako zanimljivom nacinu kako povecati broj vjernika. Pocela je ulagati u skolstvo i otvarati osnovne i srednje skole. Do kraja osamdesetih godina samo anglikanske skole su mogle uci u sustav javnog skolstva i biti financirane od strane lokalnih zajednica. To se kasnije promijenilo, tako da danas svaka vjerska zajednica moze osnovati svoju skolu cije odrzavanje i financiranje zaposlenika na sebe preuzimaju lokalne zajednice.

Vecina katolickih osnovnih i srednjih skola su tako postale javne skole koje mogu pohadjati svi ucenici koji zive u skolskom okolisu skole. Neke su odlucile i dalje ostati privatne (odnosno financirane iskljucivo s strane roditelja i Crkve), i tako zadrzati ekskluzivitet i kvalitetu. Same odredjuju tko moze pohadjati skolu, i obicno zahtijevaju da su roditelji i djeca krsteni u katolickoj Crkvi. Ove skole imaju stvarno izuzetno dobru reputaciju, i neki roditelji su spremni ici jako daleko da bi upisali dijete u zeljenu skolu.

Jedan izmedju mojih prijatelja, koji je upravo upisao dijete u jednu od privatnih katolickih skola, nije mogao naci svoju potvrdu o krstenju, a buduci da je rodjen u Keniji i krsten u lokalnoj Crkvi koju nije mogao naci na internetu, otisao je u Keniju i tamo proveo tjedan dana trazeci potrebnu potvrdu. Zena mu nije krstena u katolickoj Crkvi, tako da je morao dobiti posebnu dozvolu biskupa od Shrewsburyja da upise dijete. Prije upisa je s roditeljem i djetetom (radi se o petogodisnjem djetetu) razgovarala jedna jako stroga casna sestra kojoj je zadaca otkriti odgajaju li roditelji dijete u vjeri. Nakon toga je slijedila i inspekcija kuce od strane iste casne sestre. Prijatelj i njegova zena su stavili raspelo u hodnik, kuhinju i dnevnu sobu (prije raspela u tim prostorijama nije bilo) da bi odobrovoljili strogu inspektoricu (ona je na sve te iskaze vjere samo napomenula da su mozda ipak otisli malo predaleko).

Dijete je na kraju primljeno u skolu, roditelji placaju dosta visoku skolarinu i voze dijete svaki dan 8 kilometara u smjeru suprotnom od njihovog radnog mjesta. Na moje pitanje je li se sve isplatilo, on je odgovorio da se radi o daleko najboljoj skoli u okruzenju koja moze bitno utjecati na buducnost predmetnog djeteta. Katolicke skole su inace poznate po disciplini i najboljem osoblju, a u ovom primjeru se radi o navodno jednoj izmedju najboljih skola u drzavi. Buduci da skola nije dio javnog sustava, sama odredjuje kriterije pri zaposljavanju osoblja i kurikulum kojeg djeca slijede.

Tom jako pametnom obrazovnom politikom, Crkva u Engleskoj i Walesu si je prisluzila naslov Crkve godine, odnosno jedine Crkve u Europi kojoj broj vjernika svake godine kontinuirano raste, i danas navodno u drzavi vec ima vise prakticirajucih katolika nego protestanata. Radom i upornoscu se ocito daleko stize.

Medjutim, kakvo je stanje u Hrvatskoj? Iako bi bez problema mogla osnivati svoje osnovne i srednje skole, i tako povecati svoj utjecaj u drustvu na mekan nacin, Crkva se radje bavi nacionalnim temama (samo onako usput, sestrinske Crkve i u Hrvata i Slovenaca su dobile tesku nogu iz Vatikana jer im je receno da Papa stoji svim srcem iza arbitraznog sporazuma i da moraju zapamtiti da su dio univerzalne Crkve- poruka je dosla malo biranijim rjecima od jednog slovenskog kardinala u Vatikanu Franca Rodea, nakon sto je Crkva u Slovenaca davala signale da su oni protiv tog sporazuma) nego temama o kojoj bi joj mogla ovisiti buducnost. Katolickih osnovnih skola uopce nema, dok su jedine srednje skole biskupijske gimnazije u kojima se skoluju vecinom djeca koja se u nekoj buducnosti vide u svecenickom zanimanju. Prostor i financijska sredstva vjerojatno ne bi smjela biti problem, tako da se ovdje radi vecinom o nedostatku interesa. Na ovaj nacin bi se skolovala i elita kojoj Crkvena problematika ne bi bila nesto potpuno udaljeno.

Prvo pitanje koje postavljam vama (koji ste roditelji ili cete to postati u blizoj ili daljoj buducnosti) jest koliko ste se spremni zrtvovati za skolovanje vase djece. Odnosno, bi li bili spremni platiti skolarinu, zadovoljili se manjim automobilom, neodlaskom na odmor i stanovanjem u manjem stanu samo zato da upisete dijete u skolu za koju znate da je bolja od ostalih i koja kasnije moze utjecati na buducnost vaseg djeteta? Buduci da pretpostavljam da je vecina korisnika pollitike i katolickih vjernika (s obzirom na popise stanovnistva), bi li poslali dijete u skolu koju bi osnovala Crkva? Ako bi, zasto do sada kao laici niste vrsili pritisak na Crkvu da osnuje svoje skole?

Buduci da prema svim istrazivanjima (a i rezultatima mature) hrvatsko javno skolstvo nije jedno od najkvalitetnijih na svijetu (kao sto se obicno misli), vec je vise na sredini i dnu tih svih tablica (cije rezultate naravno treba gledati s skepsom, ali su ipak nekakvi pokazatelji). Mene su uistinu iznenadili mnogi rezulatati, a medju njima i podatak s pokusne mature iz vjeronauka da vise od polovice djaka koji su pristupili iz mature nije znalo znacenje nedjelje (iznenadio zato sto se radi o izbornom predmetu u skoli, a onda i o izbornom predmetu na maturi, sto bi trebalo znaciti da ih predmet zanima).

Tako me isto zanima ako bi sad imali dijete koje bi trebalo upisati u osnovnu skolu, bi li ga upisali u skolu najblizu mjestu stanovanja ili bi istrazili koja skola bi mogla (po razlicitim pokazateljima) biti bolja. Isto, ako bi savjetovali dijete pri upisu u srednju skolu, kako bi glasio vas savjet? Zasto jedna gimnazija, a ne druga?

P.S. Ovo NIJE rasprava o vjerouciteljici na sudu i njezinim problemima (o tome raspravljajte na donjem dnevniku).

Tagovi

Komentari

Mozda crkva nije ucinila

Mozda crkva nije ucinila mnogo za hrvatsko skolstvo, ali je svakako hrvatsko skolstvo ucinilo mnogo za crkvu. Kad se samo sjetim koliko ljudi postaje religiozno uoci ispitnih rokova; neki se preobracuju a neki vracaju vjeri, u rasponu od molitve do odlazaka u medjugorje.
(naravno, pod "skolstvo" mislim na ono javno, ovi iz privatnog puno su uspjesniji i bez religije)

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Prvo pitanje koje postavljam

Prvo pitanje koje postavljam vama (koji ste roditelji ili cete to postati u blizoj ili daljoj buducnosti) jest koliko ste se spremni zrtvovati ....................... Ako bi, zasto do sada kao laici niste vrsili pritisak na Crkvu da osnuje svoje skole?
Tako me isto zanima ako bi sad imali dijete .................... Zasto jedna gimnazija, a ne druga?

Ovakva pitanja i ostala može postaviti samo onaj što ne ništa nezna o stanju u Hrvatskoj. Smatram da takvi iz umišljenih filizofskih hramova sole pamet.

Tko je glasao

Ne znam, Martine, po čemu

Ne znam, Martine, po čemu ste zaključili da se u Engleskoj radi o jako pametnoj obrazovnoj politici, ali znam da je osnivač vlastite škole, Summerhill, i sam svećenik, tvrdio da su se najgorim učenicima pokazalia djeca koja su mu dolazila iz crkvenih internata. Iako su u njegovu školu uglavnom dolazila djeca koja su već bila povrijeđena i frustrirana. I vaš opis dogmatskog religijskog drila, govori kako se radi o neprihvatljivom i dvoličnom crkvenom odgoju. Tko prođe kroz takvu crkvenu školu, po definiciji ne može biti uspješan, jer nije odgajan u duhovnosti i vrijednostima.

Tko je glasao

I vaš opis dogmatskog

I vaš opis dogmatskog religijskog drila, govori kako se radi o neprihvatljivom i dvoličnom crkvenom odgoju. Tko prođe kroz takvu crkvenu školu, po definiciji ne može biti uspješan, jer nije odgajan u duhovnosti i vrijednostima.

Jedan moj rođak, ne baš vlastitom voljom, pohađao je Isusovačku gimnaziju u Travniku. Mada nije volio biti u toj gimnaziji ne poriče da je temeljno obrazovanje koje je tamo dobio vrhunsko i uvelike pozitivno utjecalo na njegov život (morao je govoriti latinskim jezikom, zato danas između ostaloga kao hrvatski govori engleski, njemački, talijanski, španjolski). Također i disciplina koju je kroz život svakako imao ima korijene u tom školovanju. Radi se o čovjeku koji svoj nemali uspjeh u životu (financijski, poslovno, pionir u svom poslu, proputovao zemaljsku kuglu barem 10 puta, živio i radio u Njemačkoj, Japanu, nekim arapskim zemljama, SAD, život mu stvarno ima elemente pustolovine) zahvaljuje upravo Isusovcima a ne svom kasnijem školovanju (koje je isto bilo vrhunsko). Postoje ljudi koji eto očito dobro reagiraju na dril i mogućnost da si u okruženju gdje ti netko prenosi znanje (Isusosvci su svakako intelektualna elita u katoličkoj crkvi). Postoje pak ljudi koji su loše reagirali na taj dril. Postoje ljudi koje znam kroz posao koji nemaju ni srednju školu a stekli su značajnu imovinu, smatram ih izuzetno školovanim u svom području djelovanja bez obzira na to što nemaju formalnu edukaciju. Tim ljudima je možda bolje da ni nisu u formalnom sustavu edukacije (mada je to naravski iznimka). Tako da tvoje generaliziranje nema previše smisla. Inteligentan čovjek može sam odbaciti što mu je korisno a što nije u nekom sustavu edukacije a puno je bitnije da mu daš mogućnost da dođe do inofrmacija koje će ukoliko ima predispozicije primjeniti uspješno u svom životu.

U svakom slučaju odlična tema dnevnika.

Još bi samo nadodao da moja sestra živi u jednom kvartu u Bostonu, SAD gdje su kvalitetne javne škole upravo radi djece. Zanimljivo je da Židovi, koji su svakako školovani i educirani ljudi i drže do edukacije, žive sa čak i desetero djece po jednoj obiteljskoj kući u tom kvartu upravo da bi svojoj djeci pružili mogućnost školovanja u tim školama. Čovjek može samo učiti od njih...

Tko je glasao

Ništa ja nisam

Ništa ja nisam generalizirao. Bila je riječ o javnom ili privatnom školstvu. Osim toga, primjer škole Summerhill (a mislim da je osnivač bio isusovac) je idealan primjer kako bi sve škole trebale raditi. Međutim, ogromna većina škola po svijetu, umjesto da koriste sistem da bi izgradili učenike, koriste učenike da bi gradile svoju slavu, imidž i ime. O tome je bila riječ.

Vi u svom komentaru znatno širite temu, iako toga niste svjesni. Uz to, navodite vodu na moj mlin. Sve što sam ja pisao, vi potvrđujete. Uz to, miješate same pojmove obrazovanja, uspjeha, inteligencije i iznimki. Nije iznimka da su formalno neobrazovani ljudi postali vrlo uspješni u životu. To je pravilo. Čak i vrhunski obrazovani ljudi, da bi postali uspješni, nerijetko moraju odbaciti dobar dio naučenog, a pogotovo naučen način razmišljanja. Smeće od znanja ih sprečava da postanu svijesni. Zato ljudi bez obrazovanja, ako iskoriste svoje sposobnosti i činjenicu da ih formalno obrazovanje nije ograničilo, imaju iste predispozicije za uspjeh kao i svi ostali. Pa čak i više.

Nitko, koliko god bio inteligentan i sposoban, nije u stanju prepoznati obrazovnu i odgojnu manipulaciju. Nema ih s čime usporediti. Pri tom, nitko ne radi provjeravanje stvarnosti. Informacije ne znače uvid u stvarnost.

Nisu škole ono što čini bogate i uspješne ljude. Ne. To su neka znanja, koja se ne podučavaju u školama, ali ih mudri ljudi prenose svojoj djeci. Siromašni to nikada ne čine. Ne radi se o nikakvim tajnama, već o vrijednostima koje funkcioniraju, za razliku od neupotrebljivog smeća kojim se pune glave učenika i studenata.

Tko je glasao

Gospon poveznik, pisao sam o

Gospon poveznik, pisao sam o pametnoj i pragmaticnoj obrazovnoj politici crkve u Engleskoj (ne drzave) koja joj je omogucila puno vecu prisutnost u zajednici, a nisam ulazio u vrijednosti kojima se uce djeca u tim skolama. Potpuno se slazem da je licemjerno 'postati' vjernikom samo zato da bi se dijete upisalo u zeljenu skolu, ali i to pokazuje i znacenje koje neki roditelji daju obrazovanju. Summerhill je osnovao Neill, skola je i danas otvorena i stalno se nateze s Ofstedom, tijelom koje suhoparno i birokratski ocjenjuje ucenicke dosege u razlicitim skolama.

Tko je glasao

U konačnici je sasvim

U konačnici je sasvim svejedno hoće li manipulativnim obrazovanjem djeci mozak ispirati država ili crkva. Povjeravanje vlastite djece licemjernom i ciničkom obrazovanju ne pokazuje da roditelji shvaćaju važnost obrazovanja, već obrnuto: nisu svjesni kako sudjeluju u uništavanju budućnosti svoje djece.

Primjer Summerhilla rječito govori o činjenici kako prosvjetnim vlastima veliku brigu zadaju škole koje obrazuju djecu u vrijednostima i za životni uspjeh. U nemogućnosti da zatvore školu, prosvjetne vlasti teroriziraju osoblje škole, ali zbog njihovih očitih rezultata, šire lažnu famu kako se radi o problematičnoj i marginalnoj školi. Istina je dijametralno suprotna. Naravno da birokratska srala ne razumiju kako je njihovo ocjenjivanje učeničkih dosega u Summerhillu priznanje da ne razumiju ni kurca. Vrijednosti postignute u procesu obrazovanja se ne mogu mjeriti i ocjenjivati standardiziranim testovima. Njih može prepoznati samo vrijeme i život.

Tko je glasao

Upravo sam na ovu temu

Upravo sam na ovu temu popričao sa mojim dragim gostom i prijateljem iz Londona. I njemu je sin na prvom mjestu i skoro sve mu je podredio. Umjesto privatne tvrtke prešao je u državnu (BBC) za duplo manju plaću. Zbog sina živi u Richmondu gdje je najbolja javna škola. Znači u njegovom slučaju odabrana je općina a ne institucija i u njegovom slučaju općina na račun školstva bolje privređuje i dolazi na dobar glas.

Tko je glasao

na žalost, ne mogu ti

na žalost, ne mogu ti odgovoriti niti na jedno pitanje, jer sam srcem i umom za javno školstvo. upravo čitam "Korupciju u hrvatskom zdravstvu", Gorjanski i suradnici. oni sveukupno srozavanje i korupciju u hr. zdr. pripisuju privatizaciji nekih segmenata. nije da je prije toga bilo vrhunsko, ali bilo je solidno i barem nije toliko koštalo. hr. zdr troši oko 1/4 proračuna (američko, kao jedno od najskupljih i najmanje efikasnih, oko 19%). stvar je valjda u kontekstu i tradiciji. i naravno privatizaciji na hrvatski način.

Tko je glasao

Nije dilema javno ili

Nije dilema javno ili privatno školstvo, nego kvalitetno ili nekvalitetno. Nitko na svijetu ljude ne obrazuje cjelovito i za životni uspjeh, bez obzira da li se radi o javnim ili privatnim školama. Svi se bave manipulativnim obrazovanjem s namjerom da ljude spriječe u razvijanju vještina za kvalitetno vođenje vlastitog posla. Čak i najelitnije privatne škole podučavaju zaposlenički mentalitet, pa makar do nivoa kvalitetnog upravljanja tuđim poslovima.

Praktično ne postoje škole u kojima bi se polaznici cjelovito obrazovali. Ili je obrazovanje materijalističko ili duhovno. Vrlo često ni jedno ni drugo nije čak ni kvalitetno. Ne postoji uravnoteženo duhovno i materijalističko obrazovanje, iako je veza među njima izrazito čvrsta. Zato je pravilo da ljudi koji i postignu izrazito velik poslovni uspjeh, redovito "puknu" zbog slabosti u karakteru. Naime, njihov manjkavi karakter nije u stanju podržati uravnoteženi životni stil, slavu i uspjeh. Takvi obično završavaju kao robovi bahatosti i arogancije, osamljenosti i napuštenosti, razarajuće težnje za avanturama ili brakolomstva. Cijena slabog karaktera je više nego strašna, a ona je uvijek posljedica manipulativnog obrazovanja.

Tko je glasao

odlicna knjiga na cijoj se

odlicna knjiga na cijoj se promociji u zagrebu, na zalost, uprkos stotinama adresiranih pozivnica okupilo samo malo drustvo od pedesetak ljudi.
ocito je licki zdrastveni reformator utjerao strah u hrvatsku lijecnicku zajednicu kad se ona nije u vecem broju odazvala promociji te odlicne knjige njihovog osjeckog kolege.
ve-ka, privatizacija segmenata hrvatskog zdravstva je u biti samo odlicno razvijen modus pljacke kojim aktualna politicka mafija nekaznjeno izvlaci stotine milijuna kuna iz javnog zdravstva.
da je hrvatska kojim slucajem pravna drzava, a nije.. i da bajic nije samo nakaradni fikus okruzen sa svojim anemicnim "uskok" patuljcima, istrazna revizija ugovora hzzo-a sa privatnim zdrastvenim ustanovama .."medikolom" i "suncem"( narocito), te raznim "pacijent" i "sanitet 32" sluzbama.. ukazala bi na razinu te ogromne pljacke u hrvatskom zdravstvu.
nakon te revizije milinovicu, jurkovicu i strizrepu.. bi sva njihova mimikrijska bahatost sa lica vrlo brzo nestala!
ucinkovitije nego li sa botoxom!:)
nigdje u svijetu, osim u hrvatskoj, se privatna zdrastvena praksa ne financira novcima iz javnog zdravstva.
postoji samo privatno zdravstvo koje se placa iz djepa samih pacijenata ili iz djepa osiguravajucih drustava i postoji javno zdravstvo koje se financira iz drzavnog (ili lokalnog) proracuna.
a u hrvatskoj se stotine milijuna kuna iz javnog zdrastva prelijeva privatnicima i to nitko ne kontrolira!?
proucavajuci anamnezu hrvatske politicke pljacke, shvatio sam da je politickim lopovima najmilije novac izvlaciti iz gubitasa cije gubitke uredno saniramo svi mi iz proracuna.
nista cudno, jer kako vec vlada opce uvjerenje da je zdravstvo i brodogradnja ono sto po vokaciji stvara gubitak, u tom moru gubitaka nista ne znaci(a ni ne vidi se) kad se ukrade stotinjak milijuna kuna.
u brodogradilstima se taj novac izvlacio putem privatnih kooperanata a u zdravstvu se i danas uspjesno izvlaci preko tog javno-privatnog "partnerstva"!

Tko je glasao

edi3 dao si nekoliko

edi3

dao si nekoliko odličnih zapažanja
nigdje u svijetu, osim u hrvatskoj, se privatna zdrastvena praksa ne financira novcima iz javnog zdravstva.

+

proucavajuci anamnezu hrvatske politicke pljacke, shvatio sam da je politickim lopovima najmilije novac izvlaciti iz gubitasa cije gubitke uredno saniramo svi mi iz proracuna.

volio bih kad bi to imao volje posložiti u dnevnik
jer ovako, implicite, proizlazi da je jedan od uzroka
onaj kojeg nazvaš lički medvjed
odnosno tvoja vrlo oštra i točna analiza sustava
ostaje u istoj ravnini sa zanimljivim, ali irelevantnim opisom osobe konkretnog ministra

hoću reći, iza takve baraže argumenata ostaje nevidljivo
da je naš pravi problem što tu izmiješanost
javnog i privatnog
podupire i planira ne samo vlast
nego i jedina hrvatska politička alternativa
sdp

dnevnik bi, i rasprava omogućio da barem otvorimo
razgovor o temi odnosa javnog i privatnog u hrvatskom zdravstvu
i dogovorimo najmanji zajednički nazivnik
što poštena opozicija, i sutra vlast
ne smije uraditi, i što mora uraditi

ali neću više na ovom dnevniku

luka

Tko je glasao

O tome je nešto pisano

O tome je nešto pisano ranije (http://pollitika.com/zele-li-hrvatski-gradjani-privatizaciju-zdravstva-a...), ali tema zbog važnosti i aktualnosti svakako zahtjeva osvježenje.

Inače, miješanja javnog i privatnog u zdravstvu ima i u uredjenijim zemljama, ali nisam naišao nigdje da se govori o modelu za primjer - naprotiv, inherentni sukob interesa neumitno generira konflikte i kontroverze.

The Observer

Tko je glasao

bit će, uskoro, (samo)

bit će, uskoro, (samo) jedna recenzija :-)

Tko je glasao

dragi martine, evo ti prvi

dragi martine, evo ti prvi 'anketni' odgovor ;)

Dakle, iako bi se moja obitelj mogla labavo smatrati katoličkom u smislu obiteljske tradicije, povijesti i nasljeđa (pa smo svi kršteni kao djeca), osobno sam više neki 'kvazi' agnostik, kao i moji roditelji, kao uostalom i moja kćer. Katoličanstvo (kao nekakva kulturološka odrednica) za nas je više tradicija i običaj i kao takvo dio narodnog folklora - a ne skup zadanih vrijednosti, moralnih odrednica ili propisanih društvenih propisa.

S time u skladu, ne bih svoje dijete a priori upisivala u bilo koju vjersku školu (nisam sklona mješati kruške i jabuke tj. religiju i obrazovanje) iako, pošteno govoreći (precjenjuješ značaj roditelja ili barem moj ;), u nas se obiteljski uvriježilo već generacijama da 'žrtva' (polaznik/ca) sama bira svoje 'stratište' (gimnaziju, strukovnu, faks itd).

Iako znam od prijatelja i poznatih koji žive diljem svijeta da se u smislu stjecanja nekih klasičnih znanja i curriculuma, mnogi od njih u 'bilom svitu' rado i često za školovanje svoje djece oslanjaju upravo na katoličke škole, gimnazije i visoke škole zbog ujednačenih standarda u cijelom svijetu (zna se kakav će program dijete svladavati) kao i zbog opće cijenjenosti tih škola u svojim sredinama i na prestižnim sveučilištima. Npr. maturantu s 'Notre Dame' u SAD praktički su otvorena vrata svih Ivy League fakulteta.

Dakle, tko voli - nek izvoli. Osobno nemam ništa protiv - osim što imam
principijelni problem serviranja vjeronauka uz obavezne predmete.
I kao što rekoh, u mojoj obitelji svi smo sami birali svoju 'pokoru' ;)

Tko je glasao

Ovdje se radi o jednoj

Ovdje se radi o jednoj tipicnoj obitelji koja mozda svrati u crkvu za Bozic, medjutim upisali su dijete u tu skolu iskljucivo zbog ugleda kojeg skola ima. Radi se o petogodisnjem djetetu tako da ono jos nema nekog velikog prava glasa pri svemu tome. Vise me je ustvari zanimalo sto ljudi znaju o skolama koje im pohadjaju djeca i bi li bili spremni i sudjelovati kod troskova skolovanja ako bi se radilo o skoli koja je bolja od ostalih. Recimo, da tvoje dijete zeli upisati privatnu gimnaziju, a ti ne mozes priustitit skolarinu, bi li ti prodala stan i preselila se u manji stan zato da omogucis djetetu skolovanje u toj gimnaziji?

Tko je glasao

Kada bi u Hrvatskoj

Kada bi u Hrvatskoj postojala privatna gimnazija takvog ugleda, možda i bih, ako bi moje dijete tako željelo.

Ne bih upisivala dijete u osnovnu katoličku školu, barem ne u Hrvatskoj. Crkva u Hrvata mi ne jamči da će moje dijete obrazovati i odgajati tako da postane samostalno, svjesno i kritično biće sa vlastitim stavom.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

prije ce postati takvo na

prije ce postati takvo na vojnoj akademiji nego li u toj skoli!:)

Tko je glasao

martine( po mom vlastitom

martine( po mom vlastitom iskustvu) upisati dijete u hrvatsku privatnu gimnaziju je u biti najgluplji nacin bacanja novca niz vjetar i nikome nebi preporucio da se po tom pitanju "zrtvuje" za svoje dijete.
a kamoli da proda stan zbog tog "obrazovanja"!:)
na zalost, gotovo sve privatne skole(srednje i fakulteti) u hrvatskoj su daleko ispod prosjeka javnih skola i u biti su svedene na legalni nacin kupovine diplome.
svoju stariju kcer sam upisao u jednu privatnu jezicnu gimnaziju u zagrebu (naivno)ocekujuci da ce tamo steci bolje obrazovanje nego u javnoj gimnaziji.
losi nastavni i obrazovni kriteriji kao (sluganska) posljedica toga sto roditelji placaju to skolovanje pa se zbog toga bestidno podilazilo ucenicima i roditeljima, te ceste izmjene profesora koji su bjezali iz te skole zbog toga sto je njenoj vlasnici zadnja briga bila uredna isplata njihovih placa..rezultiralo je time da sam vec nakon prve godine pozelio ispisati kcer iz te skole, medjutim..kako je ona u toj prvoj godini stekla dobre prijatelje i kako znam da ni stanje u javnim skolama nije nista bolje od tih privatnih, ostavio sam je u toj gimnaziji do kraja!
rezultat?
prosjecno obrazovanje koje je svojom znatizeljom i upornoscu sama podigla na razinu vise od tog prosjeka i 100 000(bez dodatnih troskova) kuna bacenih u vjetar.
ne trebam ti spominjati da mi je kcer danas odlicna studentica na javnom fakultetu te da mi nije palo ni na kraj pameti da je upisen na privatni fakultet?
dok su privatne skole i fakulteti na zapadu daleko iznad javnih skola po svim pedagoskim i odgojnim standardima, privatne skole i fakulteti u hrvatskoj su na zalost ispod razine javnog obrazovanja.

Tko je glasao

znam mnoge roditelje koji

znam mnoge roditelje koji placaju privatno skolovanje svoje djece jer su svjesni da drugacije njihova djeca ne mogu zavrsiti te skole.
medjutim, sto kad ta djeca zavrse i te privatne fakultete?
njihovi ih roditelji mogu jedino zaposliti kod sebe ako su privatnici ili preko veze u javnim poduzecima, jer kod velike vecine privatnika takvi se nece moci zaposliti.
studenti koji zavrse hrvatske studije vec davno imaju problema oko zaposljavanja jer se u oglasima, npr.. traze diplomirani psiholozi sa filozofskog fakulteta(sto jasno indicira da su oni sa hrvatskih studija nepozeljni!), a mogu samo pretpostaviti kakva tek sudbina ocekuje sve one koje zavrsavajute te razne njavro(hercegovacke) i vern fakultete i kojima roditelji nisu privatnici ili nisu oni koji imaju veze!?:)

Tko je glasao

martine, u ovoj nakaradnoj

martine, u ovoj nakaradnoj drzavi politickog kapitalizma koji nema ama bash nikakve veze sa onim trzisnim, sve te nebulozne inicijative kojima se dosadasnja javna praksa nastoji zamjeniti privatnom.. u biti su jos vece nakarade od te javne prakse.
ili su bezocni nacin pljacke drzavnog novca (privatna praksa u medicini), ili su degradacija struke i legitimni nacin kupovanja diplome (privatne skole)!
hrvatska je daleko od trzisnog kapitalizma u kojemu jedino mogu funkcionirati zdravi oblici takve privatne prakse.

Tko je glasao

Slazem se,i ja sam veliki

Slazem se,i ja sam veliki pobornik javnog skolstva iz vise razloga. I znam sto se dogadja u hrvatskim privatnim skolama. Ali mislim da i privatno skolstvo moze naci svoje mjesto uz javno, ali nikako pokusajem privatizacije javnog i stvaranjem privatnog skolstva na taj nacin. Ono sto mene zanima zasto je to tako? Odnosno cemu financiranje diplome skole il fakulteta koje na trzistu rada nista ne vrijede.

Tko je glasao

Zato sto ne upadnu u

Zato sto ne upadnu u regularni studij ili im bude prenaporan.

gpgale blog

Tko je glasao

da, to je, za sada, uglavnom

da, to je, za sada, uglavnom privilegih. iako, navodno, neka od tih visokih učilišta, ekonomsko-marketinškog smjera kotiraju na tržištu rada.

Tko je glasao

u tome i je najveca

u tome i je najveca tragedija takvog obrazovanja.
ne uspiju se upisati na javne fakultete ili im se neda studirati, zavrse neki od tih privatnih fakulteta i sutra se lakse zaposle nego li oni koji su studirali na javnom fakultetu.
da apsurd bude veci, zaposle se u javnim i drzavnim poduzecima!
valjda se zato i dogadja da struju prodaju duplo jeftinije od njene nabavne cijene?!:))
dodushe, za takve lupeske rabote su im dovoljni i oni ulicni fakulteti!

Tko je glasao

ne vrijede na trzistu rada,

ne vrijede na trzistu rada, ali vrijede u drzavama poput ove!
prije ce posao u ovoj drzavi naci netko sa privatnim fakultetom (koji je u hrvatskoj u pravilu legalizirani nacin kupnje diplome) i kojemu je roditelj utjecajan, nego li najbolji student javnog fakulteta bez tog utjecajnog roditelja.
problem je u tome sto hrvatska nema trzisni kapitalizam, vec samo politicki.. u kojemu je drzava najveci (i gotovo jedini) gospodarstvenik.
u takvoj drzavi koga i briga dali te diplome vrijede na nekom nepostojecem trzistu rada!?:)

Tko je glasao

no, vratimo se ipak nas

no, vratimo se ipak nas temu!
prostora za privatne skole i fakultete u hrvatskoj svakako ima, pogotovo ako se takve obrazovne ustanove jednom bar dijelom priblize kvaliteti privatnih skola na zapadu.
privatne skole se na zapadu skupo placaju, ali diploma jednog harvarda ili oksforda, koja je ulaznica za zivotni uspjeh, ne temelji se na tom placanju vec na znanju koje ona verificira.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci