Tagovi

Jad i bijeda Hrvatske vanjske politike

Kako je poznato Vijeće Europe je 6. prosinca u Bruxellesu potvrdilo da se 21. prosinca počinje primjenjivati Schengenski kodeks na novih devet članica EU.
Ovih dana imao sam priliku provjeriti primjenu te odluke, primjenu Schengenskog kodeksa u Sloveniji, Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj.Stražnice, Češka Republika
U subotu 22. prosinca osobnim automobilom krenuo sam prema Mađarskoj granici, točnije prema graničnom prijelazu Goričan. Nakon vožnje u koloni po zagrebačkoj obilaznici zbog vječitoga popravka mosta nad Savom kod Ivanje reke, putovanje postaje ugodno. Laganom vožnjom po autocesti Zagreb – prijelaz Goričan u dužini od 110 kilometra prošli smo za pedesetak minuta. Kod prijelaza preko granice sa hrvatske strane nije bilo nikakve vidljive promjene u odnosu na pred Schengenski režim. Na naš upit da li osobna sa kartonom ili putovnica, uljudni granični policajac nas je savjetovao da koristmo putovnicu ako odlazimo dalje od Mađarske i Slovenije u EU. Zahvalili smo se i produžili do Mađarske strane graničnog prijelaza. Na tom prijelazu također nije bilo vidljive promjene. Policijski službenik je provjerio podatke iz putovnice preko čitača koji je spojen sa računalom. Zatim je u putovnicu udario pečat ulazne vize i to je to.

Europa nam je bila pod kotačima. Naša Elantra zaplovila je cestom E86 kroz Mađarsku prema Slovačkoj. Od Hrvatsko Mađarske granice do Mađarsko Slovačke granice ima nešto više od 200 kilometra uglavnom ravničarske ceste kroz polja, sela i nekoliko gradova. Cestom se koristi lokalno stanovništvo, dosta međunarodnih kamiona i ljetni turisti: Njemačke, Poljske, Češke i Slovačke koji hrle na Balaton ili hrvatski Jadran. Nakon tri sata vožnje od Goričana stižemo do graničnog prijelaza Rajka na granici između Mađarske i Slovačke. Na prijelazima iz Mađarske i Slovačke strane nema više policijskih službenika, formirana je prometna traka, rampa podignuta i prolazi se bez zastoja. Pomalo žalimo, nema više pozdrava na hrvatskom i pitanja kuda idemo.

Nastavljamo dalje, Elantra sa svojih tisuću i šest stotina kubičnih centimetra i stotinu konja samo prede. No, ne damo Elantri da se previše razmaše, moramo stati na prvoj benzinskoj stanici da kupimo naljepnicu za vožnju po autocestama Slovačke. Nakon pet kilometra od granice stajemo na benzinskoj stanici i kupujemo naljepnicu koja vrijedi za sedam dana vožnje po svim autocestama u Slovačkoj. Cijena 150 slovačkih kruna ili oko 33 HK. Za usporedbu, u jednom smjeru cestarina Zagreb Goričan košta više nego tjedan dana svih slovačkih autocesta. Na ovoj benzinskoj stanici automobil se mora čuvati jer postoji mogućnost da lopine zarežu gumu, koja opet nakon nekoliko kilometra vožnje ispusti. Za vrijeme zamjene gume lopovi kradu iz unutrašnjosti automobila. Princip provjeren, prijatelja pokrali dok je mijenjao gumu. Slovaci tvrde da su ovi stručnjaci uvoz iz Rumunjske. Pa vjerujmo im.

Nakon uspješno kupljene i zaljepljene naljepnice te sačuvane gume hitamo autocestom prema Češkoj granici, smjer Brno. Vožnja je ugodna unatoč mraku i sitnom snijegu. Cesta je nasoljena a promet slab. Kroz Bratislavu se više ne prolazi, prije nekoliko mjeseci puštena je obilazna cesta sa tunelom te je putovanje dodatno skraćeno.

Poslje šezdeset-ak kilometra silazimo sa autoceste kod gradića Kuty i običnom cestom vozimo prema Skalicama. Nakon dvadesetak kilometara dolazimo da malog graničnog prijelaza, Skalice, između Slovačke i Češke. Situacija slična onoj kod izlaska iz Mađarske, prazni objekti podignuta rampa, prolaz dozvoljen. Ovdje nismo žalili za kontrolom jer su znali biti jako radoznali. Prelazak Hrvata preko tog malog prijelaza često im je bio čudan te su provodili svakakve kontrole. Normalno ništa nisu pronašli jer smo uvijek putovali u prijateljske posjete sa jedne ili druge strane granice. Imali smo u planu posuditi od prijatelja u Skalicam bicikl i s njime doći na granični prijelaz te predati Hrvatsku putovnicu. Zanimljivo bi bilo gledati efekat od toga. Ipak na sreću, ukinuli su granice i nema više kontrole i gubljenja vremena.

Desetak kilometra od graničnog prijelaza i stižemo do cilja, gradić Stražnice. Smještamo se u pansion kod Ivane.

Nakon obavljenog posla, prespavane noći vratili smo se u Hrvatsku. Povratak je prošao bez problema. Imali smo samo jednu graničnu kontrolu, kod ulaska u hrvatsku. Ovog puta vračali smo se kroz Sloveniju, gdje nam je granični policajac udario izlaznu vizu u putovnicu i gotovo. Sve u svemu putovanje kakvo se samo može sanjati. Europa bez granica, putuju ljudi i roba bez zastoja, bez neugodnosti. Ne gubi se vrijeme, ne stvaraju razlike.

Hrvatske u tom europskom društvu bez granica nema. Hrvatska politika javno se bori za ulazak u europsko društvo a tajno čini sve da u to društvo uđe što kasnije. Hrvatska politika samozadovoljno se valja u balkanskom blatu. Sa skoro svim susjedima nije u dobrim odnosima. Hrvatska ne rješava s Italijom i Slovenijom ribolovna i granična pitanja, granica i most ih muče u odnosima s Bosnom i Hercegovinom. U Hrvatskoj unutarnjoj politici pravi je kaos. Nemamo efikasno i pošteno pravosuđe. Takva situacija dovodi do nepoštivanja temeljnih ljudskih prava, pravo na jednakost i pošteno suđenje. Bez pravosuđa cvijeta korupcija i kriminal. Političke stranke ne žele rješavati postojeće probleme već stvaraju nemoguće koalicije. Te koalicije i njihovi “ugovori” učiniti će sabor nepotrebnim. Pregovoraći će se već sada dogovoriti što će Sabor u svom mandatu izglasati. Takva “demokracija” vodi nas još dublje u vlastite septičke jame i balkansko blato.

Gdje se Hrvatska nalazi i u kakvom je društvu vidi se u priloženom zemljovidu. Ono što se na tom zemljovidu vidi može se izreći u par riječi, Eurupa svuda oko nas. Prošli su nas i oni za koje smo govorili da su zaostali i pokvareni. Jako sam žalostan.

Na karti su tamnijom bojom označene zemlje članice EU, Više o članicama EU

Sretan Božić cijenjeni POLLITIČARI!
Mučke


Mučke

Komentari

Iz nešto minimalno iskustva

Iz nešto minimalno iskustva i bavljenja mi je iznimno drago što su se prijateljske zemlje i narodi ex socijalizma fino uklopili u EU i Schengen. Nešto manje ali ne manje značajno radi nekih veza po "starim" EU zemljama i s tim u vezi potrebe da sazriju neki procesi kod njih i neki kod nas na Balkanu koji nestaje

Sa Slovenijom svi imamo neke odnose i iskustva. Ja od mladosti i stalno. Zadnjih godina je blago povećano nezadovoljstvo slovenskih prijatelja nekim nijansama zbivanja kod njih i nešto povećane nijanse zanimanja za situaciju kod nas, posebno Zagreb, što dođe do izražaja čak u zajedničkim proslavama Nove godine (Zagreb ili Ljubljana). Već skoro 30 godina suzbijam defetizam na relaciji Ljubljana i Zagreb, što nije jednostavno. Kad Slovenci krenu i s malim nijansama nezadovoljstva oko svoje situacije, ja i neki satima izvodimo egzbicije u vezi raznog slavljenja Slovenije itd., i tako im razbijemo defetizam. I obrnuto.

Od pradavnog studentskog doba se sjećam neopisivo impresivne tuge i patetikee sa puno emocija po Poljskom, npr. u zaleđenoj zimi, Krakov, Vroclav itd., gdje se osim Poljaka rane dobi i vrsta pojavljuju i druželjubivi Rumunji koji znaju jedino ruski a nitko nikad nije izgovorio niti jednu riječ i razni drugi. Nehotice smo, od bezazlene studentske razmjene, morali preuzeti teške terete epikontinentalne epopeje. Npr. nakon što nisi spavao ni malo 3 dana u finalu toga cca 20 sati u nekim prosotrima jednog od najstarijih evropskih sveučilišta u Krakovu pijemo po štampilj votke svatko redom bez preskakanja u prilično ozbiljnom i minimalističkom dugu, da bi u bistro jutro nekolicina preživjelih morala rekapitulirati prošlost, sadašnjoj i budućnost a zavidna količina ozbiljne intelektualne gospode i maldih studenata u polusnu po podu to slušaa i halucinira u beskrajnim prostorima.

Itd. naši prijatelji Česi, Slovaci, Mađari ...

A zadnjih godina sve više, kao sa prijateljima Slovencima, defetizam pokušava i hrvati se moramo sa nekin žarištima pa "staroj" Evropi (Danska, Francuska, Nizozemska, Italija ...). Ponekad to dodirne i Balkan koji nestaje. Proljetos je Zagreb bio domaćin jedne manifestacije gdje se je dosta toga moralo dotaći kroz teme Balkan koji nestaje, Evropa, migracije, Tito ... Rijeke ljudi sa svih strana Afrike, Biskog i raznog istoka te Balkana koji nestaje po beskrajno zahtjevnim putevima i bespućima sve sustavnije se kreće i pokušava stići u nadbožanska područja Evrope. Dobar dio tih rijeka ljudi nađe put po RH. Ništa nije jenjalo, sada se moramo suočavati sve više i više defetizmom u EU a s drug strane tom invazijom. S jedne strane nas i same defetizam pokušava uhvatiti na krivoj nozi i lako gubimo snage a s druge se moramo hrvati sa impr¸esivnijim gibanjima nego ikad, što je puno lakše i časnije ako se tako uzme.

Defetizam neće proći. Sva ta impresivna gibanja u biti vode borbu protiv defetizma, iznimno raznolike snage zapada, istoka i juga u impresivnim procesima rastjeruju defetizam i čovječnost čovjeka kao sasvim opipljivu i bogatu zbilju iznova i iznova iznose i potvrđuju kao bitnu. Defetizam nema šanse, on je samo jena od pojava koje služe za potvrdu čovječnosti čovjeka. I "sanitarni zid" koji prolazi sredinom nekih izletničkih livada kraj Samobora i prolazi beskrajno zamršenim putevima služi u te svrhe, da potvrdi bogatstvo i važnost čovječnosti čovjeka. I sve granice i beskrajne zapreke i iskušenja. Osim muljanja smo i više nego uobučeni u savladavanju svih tih prepreka i povezivanju čovječnosti čovjeka po beskrajnim područjima. I naši agenti i mreže su po svim točkama, u istoj misiji, od bespuća Islanda do najgušćih gradova, od nevažnih do važnih razgovora. Tu i mrtvi sasvim legitimno i živo glasaju i imaju riječ i nikome to nije sporno.

Tko je glasao

Sve i kad bi htjela,

Sve i kad bi htjela, Hrvatska prije ulaska u EU ni teoretski NE MOŽE pristupiti Schengenu, jer je on namijenjen "samo" (ovi navodnici nisu slučajni!) članicama EU (27 država minus) i EFTA-e (Švicarska, Lihtenštajn, Norveška i Island), s kojima EU (bez Švicarske) čini Europski gospodarski prostor (EEA, vjerujem da si uočio tu kraticu na ulazu u Schengenland). Najjednostavniji, a u praksi i jedini način, da Hrvatska pristupi Schengenu je da uđe u EU i onda, koju godinu kasnije, kad završi pripeme, i u Schengen. Tako je, uostalom, bilo i sa Slovenijom, Mađarskom i drugim novim članicama iz 2004. (osim Cipra, koji Schengenu, zajedno sa Švicarskom, pristupa iduće godine), tako će biti i s Rumunjskom i Bugarskom jednoga dana. Zanmiljivo je da u Schengenu nisu još neke članice EU - UK i Irska, koje imaju Zajendičko putničko područje (CTA), što je njihov mini-Schengen.
Inače, ono o čemu se kod nas ne priča, to je da će naše pripreme za Schengen biti puno teže od onih koje je imala Slovenija, a značit će da će "meka" granica prema BiH (cca 1000 km) preko noći postati vrlo, vrlo tvrda. Zašto? Zato što nama ne trebaju vize za ulazak u EU, a Bosancima i drugim "zapadnim Balkancima" itekako trebaju i jako se namuče dok ih dobiju. Zato u BiH i vlada prava pomama za hrvatskim putovnicama, kao što su u Makedoniji jako na cijeni bugarske, a u Moldaviji rumunjske.

Tko je glasao

Inače, ono o čemu se kod

Inače, ono o čemu se kod nas ne priča, to je da će naše pripreme za Schengen biti puno teže od onih koje je imala Slovenija, a značit će da će "meka" granica prema BiH (cca 1000 km) preko noći postati vrlo, vrlo tvrda.
Nema problema što se tiće naših putovnica za naše susjede, konzulat u Mostaru se specijalizirao za izdavanje putovnica balkanskim "fakinima". Koliko se sječam to je sve išlo preko nekog mesra u konzulatu.

Tko je glasao

E, da je samo u Mostaru!

E, da je samo u Mostaru! Imamo mi još puno konzulata po BiH, a i šire...

Tko je glasao

Nisam vjernik, ali sam

Nisam vjernik, ali sam prethodna dva dana proveo u kontemplaciji, izvan politike i pollitike. Treba iskoristiti povod za to! :) Pa sada gledam nove objave. I pišem jedan novi dnevnik, bit će vjerojatno sutra.

Slika je, smatram, precrna. Sve je točno o našim unutarnjim problemima. Kakva je kvaliteta naše diplomacije nisam kompetentan ocjenjivati ali pretpostavljam da je ista kao i politike tj. loša. Glede pak odnosa sa susjedima:

  1. Problemi su sa BiH gdje je velika krivica i ha Hrvatskoj. Famozni most za Pelješac, koliko sam mogao zaključiti, opravdan je jedino na osnovu pakosti: "Ajdemo zajebat' Bošnjake!"
  2. Sa Slovenijom međutim krivica je podijeljena; mislim da se njihove vlade i diplomacije u spornim pitanjma ponašaju jednako "balkanski" kao i naša (a ipak su primljeni u EU).
  3. Glede Italije, mislim da nisu glavni problemi kod nas - mislim da se i Furio Radin s time slaže. Iredenta svako malo "diže glavu", pa uleti neka provokacija (kao neki dan ovo sa markom sa Rijekom). Glede ZERP-a, rekla je moja stranka u priopćenju, a bilo je ovdje niz sličnih komentara.
  4. Granični problem sa Crnom Gorom marginalno je pitanje. Sa Srbijom danas zapravo nemamo problema. Također ni sa Mađarskom.

Treba također podsjetiti, da je do višegodišnjeg odgađanja naših pregovora o pridruživanju i suradnji došlo nakon "Oluje". Da nije bilo te akcije i takve reakcije EU, ušli bismo sigurno u EU zajedno sa Slovenijom i drugima.

Konačno, naš ulazak u EU je sasvim siguran. Možda već 2009., a možda tek 2011., to više zaista nije od bitnog značaja.

Mir i dobro,

Zoran Oštrić (Zelena lista)

Tko je glasao

Konačno, naš ulazak u EU

Konačno, naš ulazak u EU je sasvim siguran. Možda već 2009., a možda tek 2011., to više zaista nije od bitnog značaja.
Nije baš tako siguran naš skori ulzak u EU. Korupcija i pravosuđe drže ovu ekipu na vlasti. Ako srede, korupciju i pravosuđe, kako to traži EU, spremiti će sebe u zatvor.
Što se tiće Slovenske politike ne bi rekao da je poput naše. Njima odgovara ne rješavanje graničnih pitanja jer koriste ono što im ne pripada.

Tko je glasao

"Njima odgovara ne

"Njima odgovara ne rješavanje graničnih pitanja jer koriste ono što im ne pripada."

==> E, to mi je stvarno interesantan citat i tvrdnja. Može li objašnjenje, gdje i šta to SLO koristi, što joj ne pripada? (Osim novca Ljubljanske banke, o ćemu ne bih na tom mjestu i tom prilikom.;)))

Pozdrav iz Ljubljane.

Tko je glasao

Pozdrav LJubljani, kao

Pozdrav LJubljani, kao prvo:). Dakle, s obzirom da je moja majka iz Žumberka čiji se slovenski dio zove Gorjanci, još od malih nogu mi je poznato da je Sv. Gera (ili kako je Slovenci zovu Trdinov vrh) u Hrvatskoj. granica prolazi blizu vrha, ali sa slovenske strane. To je jedan dio hrvatskog ozemlja koji koristi Slovenija. Drugi problem je Savudrijska vala (ili kako je Slovenci zovu, Piranski zaljev) dakle, tamo, prema kojima god zakonima gledali, Slovenija treba dobiti manje nego što sad prema privremenom režimu dobiva, a izlaz u međunarodne vode, prema međunarodnom zakoni može neometano imati, ali preko hrvatskog mora, a ne može dobiti svoj dio međunarodnih voda.

Dio koji je doista sporan je onaj dio kopna u Istri, a radi se o nekoliko zaselaka, koji su se vodili u slovenskom katastru. O tome postoje različite priče, a jedna je da su se prije vodili u hrvatskom katastru, a zatim su jednostavno "preseljeni" u slovenski katastar. To bi se, otprilike moglo usporediti s promjenama granice u Srijemu i nekim drugim dijelovima Vojvodine gdje su teritoriji koji su do tad pripadali Hrvatskoj dodijeljeni Vojvodini koja je bila federalna jedinica, ali unutar Srbije.
Moje mišljenje, a zbog njega će me većina napasti, je da bi jedino mjerilo za to što će nekom pripasti trebao biti katastar, zato jer se prema tome u kojem se katastru neka čestica vodi plaća i porez, a u kojoj se bivšoj republici taj porez plaćao, tamo je čestica pripadala. Dakle, ako su se ti zaselci vodili u Sloveniji, onda su tamo plaćali i porez, a ako su tamo plaćali porez, onda su tamo i spadali. Na žalost, tu su, u tom slučaju granice promijenjene, a natrag se više ne bi moglo, kao ni u slučaju Srijema i ostalih tamošnjih teritrija koji su još privih godina komunističke Jugoslavije pripadali Hrvatskoj.

Međutim, to ne bi nimalo utjecalo na granice na moru. Pripali ti zaselci Hrvatskoj ili Sloveniji, Slovenija ne može imati morsku granicu na međunarodnim vodama. Zato i izbjegavaju međunarodnu arbitražu ili rješavanje problema na Sudu za pomorsko pravo (ili kako se to već zove) koji je upravo za to specijaliziran.

Peregrine Falcon

Tko je glasao

Pozdrav, tumačenje, koje se

Pozdrav,

tumačenje, koje se pojavljuje u SLO je, da je Kardelj Bakariću u jednoj pijanoj noći, dao pristanak na granicu na Dragonji, umjesto Mirne, koja je, kako kažu, poslednja međunarodno priznata granica na tom području, između cone A i cone B STO - a. To je recimo polazište M. Podobnika.

Inače je, kako kažu, Savudrija pripadala gradu Piranu (ima valjda i darovnica sahranjena u nekoj arhivi), pa se tako i do 1967 katastar za Savudriju vodio u Piranu, a te je godine prenešen u Buje.

To potkrepljuju i sa ovim: http://www.carantha.net/11ed25a90.jpg

Šta se tiče granice, ja mislim, da sve zavisi o pitanju, koje će obe države postaviti arbitraži te o principima, prema kojima će se ta arbitraža održat. Ali će svaka od arbitraža razmatrati i sporazum Drnovšek - Račan, koji je - barem u jednom trenu - bio prihvatljiv za obe Vlade.

Pozdrav iz Ljubljane.

Tko je glasao

Ne bih se složio da je

Ne bih se složio da je sporazum Drnovšek-Račan bio najbolji za obje strane. Bila je to samo jedna glupa dodatna komplikacija. Ionako ćemo jednog dana zajedno biti u EU, a i kad ne bi tako bilo, Slovenija ionako preko hrvatskog mora uvijek može slobodno u međunarodne vode, a može i preko talijanskog s kojom je, ionako, već u istoj zajednici.
Dakle, Međunarodni sud za prava mora u, mislim, Hamburgu (molim da me ispravi onaj tko zna ime tog suda i grad u kojem se nalazi da sad ne gubim vrijeme tražeći to) je najkvalificiraniji za ta pitanja, koliko sam ja o tome čitao, jasno, kao laik, ali ako se tako zove i ako se isključivo time bavi onda to mora biti najbolje moguće mjesto na kojem će se, prema međunarodnim zakonima i običajima donijeti najpoštenija presuda, bilo na čiju "štetu" ona bila. Na tome Hrvatska mora inzistirati, ali se i obvezati, skupa sa Slovenijom, da će presudu tog suda poštovati.

Pozivanje Slovenije na izravno pravo pristupa međunarodnim vodama (morske granice na međunarodnim vodama) zato jer su ga imali u bivšoj državi je tragikomično, jer smo i mi, po tom ključu imali izravan kopneni kontakt s Italijom i Austrijom. To bi značilo da i mi moramo dobiti kopneni koridor do tih država. Ili: Austrija i Mađarska su u doba Austro-Ugarske Monarhije imali svoje luke na Jadranu, jedno vrijeme je to bio i Trst, njihovo je bilo Slovensko primorje, Hrvatsko primorje, Dalmacija.... Po tom ključu bi i oni imali takva prava, a Turci na izlaz u Neumu... Rimljane i njihove nasljednike Talijane da ne spominjemo, ili Kelte i Ilire koji su prije tu živjeli. A što je s Etruščanima? A joj, nemaju živih nasljednika, šteta:(.

Peregrine Falcon

Tko je glasao

Slažem se da Slovenija ni u

Slažem se da Slovenija ni u kom slučaju ne može imati pristup otvorenom moru. Takvo bi rješenje onda podrazumijevalo i promjenu granica na kopnu, a to, kao što znamo, u današnjoj Europi ne ide. Niti bi itko u Hrvatskoj, pa ni u Sloveniji (osim, možda, Zmage Jelinčiča) na to pristao.
Ali, s druge strane, ne izgleda li vama malo čudno da se mi (Hrvati) na jednom dijelu kopnene granice pozivamo na katastar (Žumberak), a na drugom nećemo taj isti katastar, nego se zalažemo za crtu sredine riječnoga toka Dragonje? Nije li to malo kontradiktrono?
Inače, malo mi je teško prihvatiti da se i oko Piranskog zaljeva (ili Savudrijske vale, kako vam držae, mada taj termin do prije par godina nisu koristili ni ribari u Umagu i Savudriji) ništa ne pita one kojih se to najviše tiče, a to su Istrani. Isto kao ni o graničnoj crti oko i kraj Dragonje, isto kao ni o ZERP-u, premda Talijani i Slovenci najviše ribae upravo duž zapadne obale Istre. Valjda bi politika države najprije trebala čuti što o svemu tome kaže stanovništvo kojih se ta pitanja najviše tiču, a tek zatim, uzimajući sve pro et contra, doniejti neke odluke.

Tko je glasao

Katastar se ipak morao

Katastar se ipak morao gledati svugdje, jer mjerilo je kome se plaća porez - tome pripadaš. Lokalno stanovništvo (kao i familija moje majke) ima zemlju s obje strane granice (u Žumberku samo Hrvati imaju vinograde u Slovenskom dijelu, obrnutog slučaja nema), dakle ako bi se pitalo lokalno stanovništvo, ono bi odlučilo onako kako misle da je za njih bolje, a tako bi, možda, seljaci u Žumberku rekli da su njihovi vinogradi u Sloveniji na hrvatskom tlu jer bi tako izbjegli zafrkancije pri prijelazu granice (vjerojatno to ipak ne bi rekli, ali tko zna). Dakle, treba poštivati dokumente. Jedini vjerodostojni dokumenti su katastar. U Žumberku čak postoje i granični kamenovi iz starijeg razdoblja na nekim mjestima, a o njima mi je nešto govorila moja pokojna baka, ali nisam siguran otkad je to kamenje tamo i između čega je bilo postavljeno (kakvih zemljopisnih cjelina) pa o tome ne bih niti govorio, ali možda tu ima nekoga tko o tome više zna.
Dakle, katastar, pošteno, pa neka negdje i mi ostanemo bez dijela teritorija koji sad imamo ako treba, ali neka se poštuju knjige koje su vrijedile do 1991, a onda geodeti neka mjere. U restoranu Kalin u Bregani/Obrežju se, na primjer, točno zna kud prolazi granica i u kojoj je državi šank, a u kojoj zahod.

Pomorska granica se, naravno, mora odrediti prema međunarodnom pomorskom pravu.

Peregrine Falcon

Tko je glasao

A u kakvoj je noči i u

A u kakvoj je noči i u kakvom stanju neko dal jedan dio Pomurja poslje WWII Sloveniji?

Tko je glasao

"A u kakvoj je noči i u

"A u kakvoj je noči i u kakvom stanju neko dal jedan dio Pomurja poslje WWII Sloveniji?"

==> E, o tome pojma nemam, g. Skviki. Znate li možda vi, o čemu se radi?

Pozdrav iz Ljubljane.

Tko je glasao

Pozdrav Ljubljani, drago mi

Pozdrav Ljubljani, drago mi je što si se ukljućio u raspravu.
Nije li dovoljno što koristi novac :)
Mislim da koristi i dio mora u piranskom zaljevu. Ali nešto je sumljiva sv. Gera.
Ispravi me ako griješim.

Tko je glasao

Zdravo, "Nije li dovoljno

Zdravo,

"Nije li dovoljno što koristi novac :)"

==> OK, ako baš i moramo o novcu;)): Novac je trebao što prije da bude vraćen štedišama, ali su isto trebali što prije da budu vraćeni i krediti, koje je LB ZG davala.

"Mislim da koristi i dio mora u piranskom zaljevu. Ali nešto je sumljiva sv. Gera."

==> Što se tiće mora, to nikad u povijesti SFRJ nije bilo razgraničeno. Oba parlamenta su 25.06.1991 prihvatili deklaracije, u kojima stoji, da za razgranićenje važi stanje tog dana. Stajalište SLO vlasti je, da je SLO tog dana kontrolirala Piranski zaljev, te da je u Umagu odnosno Novom Gradu bila izpostava Carinskog ureda Koper.

Što se tiće sv. Gere / Trdinovog vrha, pročitao sam u toku predsjedničke kampanje u SLO pre mjesec - dva, "account" Lojzeta Peterlea, koji je bio u drugom krugu izbora za predsjednika poražen od dr. Tuerka, a u 1991. predsjednik SLO vlade. On kaže, da je sv. Gera / Trdinov vrh tada zaposjednut od slovenskih snaga sukladno sa dogovorom i na zamolbu hrvatskih vlasti, jer prilikom povlačenja YU snaga Zagreb nije imao dovoljno ljudstva, niti bi mogao da opskrbljuje kasarnu, jer navodno nije još bila sa hrvatske strane sagrađena cesta.

Pozdrav iz Ljubljane.

Tko je glasao

Smucar! Ima jedan

Smucar!
Ima jedan problem.
Korito rijeke (reke) Dragonje prolazi između Prana i Aerodroma Piran, i to korito je po dokumentima granica. Sadašnji tok Dragonje ide obnovljenim kanalom Sv. Odorica a koji je obnovljen omladinskim radnim akcijama oko 1950.tih godina.
Nadalje granice famoznih zona A i B nikada nisu bile državne dranice. Nakon Rimskog limesa popdručjem Istre pružala se granica mletačke Republike i Carevine Austrije (srednji vijek - kraći period), zatim granica Italije i Jugoslavije ( za drugog svjetskog rata fašistike Italije i njemačkog Rajha), drugih granica ovo područje ne poznaje .
I te granice, koje sada postoje, nisu od volje ljudi uz granicu, jer ovi ljudi nisu "graničari" i ona ih samo smeta i provocira.
Jadni političari koji na području koje nikad nije imalo granicu tvrdo i bez osječaja postavljaju granice svojih interesa i lena

Tko je glasao

A, da obnovimo Slobodni

A, da obnovimo Slobodni teritorij Trsta kao samostalnu držav(ic)u? Kako smo krenuli, možda i Rijeka opet osvane kao neka neovisna država (Fiume), što je bila između 1920. i 1924.! Jedno vrijeme nakon Drugog svjetskog rata i Pula (Pola) je bila nešto slično (1945-47., Morganova linija). Dajte, ljudi, kuda nas to zapravo vodi?!

Tko je glasao

Zdravo, Zoc, znam sve to,

Zdravo, Zoc,

znam sve to, što pišete.

Nisam u nijednom od svojih postova rekao, da se slažem ili ne slažem sa idejama i pogledima, koje sam spominjao.
Cilj mi je bio, da bez emocija predstavim neka stajališta, koja kruže Slovenijom.

Pozdrav iz Ljubljane.

Tko je glasao

Problemi su sa BiH gdje je

Problemi su sa BiH gdje je velika krivica i ha Hrvatskoj. Famozni most za Pelješac, koliko sam mogao zaključiti, opravdan je jedino na osnovu pakosti: "Ajdemo zajebat' Bošnjake!"
Nije mi jasno kakav je to zajeb, pa taj most se radi za Hrvatsku i spaje jug sa sjeverom bez smetnji.
Kaj bi to BiH štetilo?

Tko je glasao

Najbolje u toj priči oko

Najbolje u toj priči oko Pelješkoga mosta je to da ćemo ga, na kraju, htjeli to ili ne, najvjerojatnije morati graditi. Ako ništa drugo, zato što ćemo u EU daleko, daleko prije BiH. To opet znači i da ćemo morati povezati dva kraja hrvatskog teritorija, koji će onda postati i EU-teritorij. Kako ćemo, inače, primijeniti Schegne koju godinu nakon što uđemo u EU? To je - čista logika!
Ja ne vidim zašto bi taj most smetao BiH. Nitko ne spori da BiH ima izlaz na more (OK, još uvijek je sporno koliko joj je stvarno duga obala), ali nema nikakve teorije da BiH dobije i izlaz na otvoreno more. Jednostavno, predaleko je od njega i istodobno zatvorena hrvatskim morem (Pelješac, Korčula, Lastovo itd.). Gradnja tog mosta trebala bi biti i u interesu BiH, jer će on, ako ništa drugo, rasteretiti koridor kroz Neum i kolaps koji se svakog ljeta tamo događa na njihovom dijelu Jadranske magistrale, a što otežava život i lokalnom stanovništvu.

Tko je glasao

Najvjerojatnije će ipak

Najvjerojatnije će ipak doći do najboljeg rješenja - tunel cca 5 x jeftiniji od mosta, koji bi već sada košta stvarno više od 3 mlrd kuna. To doduše nije nešto naročito za 5 mlrd kuna za stadion, 10 za pričistač, Čačićevo povećanje cijene za ceste za cca 12 mlrd kuna, hdz-ovo za cca 7 mlrd kuna i bezbroj tako nepredviđenih mlrd kuna.

Ali, kao se je ipak malo skupilo, najvjerojtanije će se izgraditi tunel za cca 0,6-0,7 mlrd kuna, neovisan o buri i neškodljiv i nevezan za BiH ili bilo šta, i više nego dovoljan za promet koji će se ikad tamo pojaviti. Da je i 1 5 pameti i da Jure Radić nije mentalno ograničen, zajedno s raznima, o tome bi jedino i bilo govora i vjerojatno već napravljeno.

Tko je glasao

No dobro, susjedi se

No dobro, susjedi se najčešće svađaju. I privatno, stan uz stan, kuća uz kuću, ali i države. Njemačka i Francuska su bile stoljećima neprijatelji jer su susjedi i jer se lako nađe razlog za svađu(pogotovo kad se to želi). Slično je i kod nas, samo, da imamo bolju diplomaciju, problema bi bilo manje. Kad vidim neke tipove koji su danas alfa i omega naše diplomacije ne znam da li bi se smijao ili plakao.

Tko je glasao

Mali ispravak.... Kako je

Mali ispravak....
Kako je poznato Vijeće Europe je 6. prosinca u Bruxellesu potvrdilo da se 21. prosinca počinje primjenjivati Schengenski kodeks na novih devet članica EU.

Sumnjam da se radi o Vijeću Europe (Council of Europe), prije o Europskom vijeću (European council). Prvo sjedi u Strasbourgu, drugo u Briselu. Prvo nema (direktne) veze s EU odnosno nije organ EU, dok Europsko vijeće (skup poglavara država članica) jest, baš kao i Vijeće Europske Unije / Council of the European Union (legislativno tijelo EU).

Opinioiuris

Opinioiuris

Tko je glasao

a ja sam pak prije nekoliko

a ja sam pak prije nekoliko dana skužio kako postoje zemlje koje jesu u schengenskom sporazumu a nisu u EU

Tko je glasao

Takvu je odluku donijela

Takvu je odluku donijela hrvatska vlada, a prijedlog je Vijeće Europe prihvatilo 18. rujna. Isto je vijeće u Bruxellesu 6. prosinca potvrdilo da se 21. prosinca počinje primjenjivati Schengenski kodeks na novih devet članica EU-a, među kojima su Mađarska i Slovenija.
Koristio sam podatke sa Vjesnika pa ukoliko su oni krivo napisali, ispričavam se.

Tko je glasao

Pa tko još od hrvatskih

Pa tko još od hrvatskih medija očekuje da su točni? :)

Opinioiuris

Opinioiuris

Tko je glasao

Karta kaže jedno, a

Karta kaže jedno, a (europska) politička logika drugo. Rumunjska i Bugarska su ušle zbog političkih razloga, a za gospodarske i druge kriterije su im žmirili na oba oka.

A mi smo ostali zaokruženi (u balkanskom kotlu). Sad se možemo pržiti na laganoj vartici do besvjesti. Naravno, ne branim našu politiku, ima ona 'putra na glavi' sasvim dovoljno, samo hoću reći da su okolnosti različite. Puno toga smo mi još dužni odraditi prema Europi - kako na unutarnjem, tako i na vanjskom planu, uključivo i (ponešto njihova posla) prema istočnim susjedima sa zapadnoga Balkana. Ne znam zašto, odnekud mi iskrsla asocijacija na onu staru: Budi se istok i zapad!

ragusa

Tko je glasao

Usput receno nisu ni

Usput receno nisu ni Slovenci narocito dobri sa svojim susjedima.Osim sa nama ima otvorenih pitanja i natezanja oko dvojezicnosti sa Austrijom i jos vise raznoraznih sa Italijom.No uglavnom su to koordinirane svadje da bi se skrenula pozornost javnosti sa domacih tema.Ali to su problemi na koje se uglavnom naljepe oni u pogranicnim podrucjima.Tesko da netko u Salzburgu ili Bergamu ima nesto posebno protiv Slovenije...
Sto se tice ove karte, istina je da su nas prestigli i Bugarska i Rumunjska.Medjutim Rumunjska se nakon ulaska u EU vratila starim "obicajima" i korupcija je opet osjetnija.Bugarska nije daleko od toga.
Bojim se da cemo mi zato imati nesto rigoroznije kljucanje po glavi radi te teme.I nije mi uopce zao zbog toga.Ako vec nitko od ovih "sposobnih" ne mijenja situaciju.

P.S. Sretan Bozic!

Tko je glasao

ne znam baš treba li nas

ne znam baš treba li nas tješiti to što su slovenci na ratnoj nozi i s drugim susjedima i što su rumunjska i bugarska u govnima.
meni je fascinantno da mi još uvijek nismo riješili svoja granična pitanja, da imamo zategnute odnose sa svim susjedima i da u zadnje 4 godine nismo napredovali ni mrvicu u tom pogledu.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

To je samo skretanje

To je samo skretanje pozornosti javnosti sa puno bitnijih tema.
Ne moramo mi uvijek biti u pravu, ali ako uzmemo samo ZERP, pa sve i da smo sto posto u krivu, treba ga proglasiti jer sad on postaje stvar principa i on pokazuje kakvu vlast imamo jer je krajnje vrijeme da se kaže DOSTA. Ako će to usporiti ulazak Hrvatske u Europsku uniju, onda možemo u ucjenjivačku uniju ući i za 10 godina.

Tko je glasao

Slažem se - s obzirom na

Slažem se - s obzirom na već rečeno (vidi moj gornji komentar!) - čini mi se da ne bi bilo velike štete malo 'pokazati zube'. Jer ni s politikom 'spuštanja gaća' nećemo ništa posebno profitirati, to je poprilično izvjesno. Jedini je problem što su naši 'europejci' puno bolji u 'spuštanju (naših) gaća', nego u 'pokazivanju (svojih) zuba'!

ragusa

Tko je glasao

Znaci,ipak je istina da je

Znaci,ipak je istina da je Sander peder.

Tko je glasao

ali to ne znači nužno da

ali to ne znači nužno da je i homoseksualac:)

Peregrine Falcon

Tko je glasao

Pa moraju imati nešto da

Pa moraju imati nešto da odvlače pažnju.Saki i Janša su već imali jedan fini dogovor.

Tko je glasao

A možda je to i do nas, a

A možda je to i do nas, a ne do susjeda?

Tko je glasao

A možda je to i do nas, a

A možda je to i do nas, a ne do susjeda?

Ja sam pristalica mišljenja da je to do nas. Sami smo krivi da smo ostali izvan EU u društvu bosne, srbije, makedonije i crne gore. Igrali smo se skrivača sa gotovinom, onda smo ga našli ali nismo rješili domaću zadaću. Pravosuđe i korupciju.
Naši političari zaokupljeni su samim sobom i ne rade posao koji bi trebali. Oni prvenstveno zadovoljavaju svoju lakomost, kradu i varaju. Sve više je jasno da sa ovom ekipom mi nećemu ući u EU. To nije cilj niti pozicije niti opozicije.
Vanjsku politiku vode nestručne osobe koje su na te poslove došle zahvaljujući plemenskim, stranačkim ili mafijaškim vezama. Oni su uvjereni da je njihov posao zadovoljavanje onih koji su ih postavili.
Ne mogu vjerovati da u toliko godina od osamostaljenja ne možemo riješiti granićna pitanja a imamo utvrđene osnove.

Tko je glasao

mucke vrlo je jednostavno

mucke
vrlo je jednostavno riješiti probleme sa susjedima
daš im što traže

luka

Tko je glasao

vrlo je jednostavno

vrlo je jednostavno riješiti probleme sa susjedima
daš im što traže

Može tako ali postoji i drugačiji put. Postoje procedure i zakoni. Postoje stručnjaci koji trebaju rješiti problem. Ako i tada nema dogovora postoje arbitaže i međunarodni sudovi. Osim toga potrebna je i vještina u pregovaranju, političari, koji bi trebali procjeniti situaciju i možda pomoću kompromisa i metoda, tu dajem da bi tamo uzeo, rješiti spor.
Jedan od velikih problema našeg društva je ignoriranje struke i stručnjaka. Političari dobijanjem mandata postaju stručnjaci na svim područjima. Tako se mješaju u medicinu, gospodarstvo, pravo, promet...

Tko je glasao

Sve više je jasno da sa

Sve više je jasno da sa ovom ekipom mi nećemu ući u EU.

Mislim da ovo nije točno iz sljedećeg razloga. Ako EU pregovara s RH to znači da ima određeni interes da Hrvatska bude u EU pa će i povući određene korake da to tako i bude. Jedini način da EU ostvari svoje interese je preko Vlade RH koja organizira pregovore pri čemu je važno da u trenutku pristupanja u EU ista Vlada u RH bude na vlasti. Dakle uz određene ustupke nema problema.
S druge strane ista ta Vlada građanima RH priča kako je jako važno da uđemo što prije u EU. Rezultat svega skupa može biti nepovoljan ishod pregovora po RH jer građani objektivno ne prepoznaju što EU ima od Hrvatske a ni Vlada se ne trudi to uopće objasniti.

Tko je glasao

"Igrali smo se skrivača sa

"Igrali smo se skrivača sa gotovinom,..."

Ne treba zaboraviti niti godine Tuđmanove vladavine. Iako je počelo obaćavajuće - 1990. smo demokraciju dočekali riječima "a sad se priključujemo Europi" - vrlo brzo se pokazalo da je ulazak u Europsku zajednicu Tuđmanu bila zadnja briga. To je deset naših godina i godina naše mlade države koje su "pojeli skakavci" i tek sada vidimo o kakvom se sveobuhvatnom i teškom gubitku radi.

grgo

grgo

Tko je glasao

Da, sve su to bile igre u

Da, sve su to bile igre u kojima su političari kupovali europske vize da bi doma mogli raditi na satovima, cestama, mostovima, bankama...
Moram priznati da zavidim česima, slovacima, mađarima, slovencima... To da ću baš njima zavidjeti, prije rata nisam mogao sanjati. Vjerovao sam da je lijepa naša toliko ispred njih, da i teoretski nemaju šanse prijeći je. Bugarsku i Rumunjsku sam žalio, nadam se da i oni sada žale nas.
Očitu u puno stvari sam se prevario i to gadno. Sada mi ostaje samo da se crvenim kada odem preko granice i gunđam unutar naših granica.

Tko je glasao

Dragi Mucke, znam da Ti je

Dragi Mucke,

znam da Ti je muka (i meni je, možda još veća), ali dani su radosnog iščekivanja novog početka pa idemo smislit što možemo učiniti i kako možemo djelovati da čim prije postanemo građanima Europske unije.

Svako Ti dobro!

grgo

grgo

Tko je glasao

Hvala na čestitki, i ja

Hvala na čestitki, i ja tebi od srca želim svako dobro!
Možda i nije problem postati građanin EU, da pokušamo zatražiti politički azil a kao razlog navesti da nas u domovini proganjaju ovi iz pollitike :)
Ugodna većer!

Tko je glasao

Nije isključeno da nas

Nije isključeno da nas neće početi proganjati zbog pisanja na pollitici. Dakle, vidimo se u u azilu :))

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci