Tagovi

Izme?u Scile i Haribde - a Odiseja ni!

Sirene Sino? se u “Otvorenome” (na HRT-u) ustvari održala još jedna „lakirovka“ kojoj je bio zadatak da barem malo smiri javnost i primiri duhove na razinama unezverene vlasti koju najbolje oslikava naslov u Jutarnjem “Šuker: Hrvatski bankarski sektor najstabilniji u Europi.

Financijski “magi?ari” okupljeni oko Dijane - Ministar Šuker, ekonomisti Jur?i? (iz SDP-a) Cota (iz HNB-a), Primorac, Novotny i drugi, sino? su puno toga rekli, pa je tako lansirana sretna vijest za presretnu naciju - “da ?emo kao država izdržati do kraja godine” - što je trebalo izuzetno smiruju?e djelovati! Naime, do kraja godine ?e se i u svijetu puno toga promijeniti, pa ?emo u novu godinu 2010 godinu udarni?ki krenuti kao ?lanica NATO (što bi po Šukeru kao trebalo vratiti povjerenje svijeta u Hrvatsku), da ?emo definirati status s EU - a sve to s ovom istom vlasti (koja bi trebala premo?no pobijediti na skorim lokalnim izborima), s ovim istim Premijerom i Vladom (koja su nas tako mojsijevski mudro izveli iz financijske pustinje - jer imamo "?udesno najstabilniji bankarski sistem u Europi i najsposobnijeg guvernera centralne banke svijetu"), i dakako novim puno boljim predsjednikom države (jer ovome kona?no istje?e mandat). Tako ?e mitsku zemlju "Cro-Arkadiju" opet zapljusnuti med i mlijeko.

Na sino?njem skupu kod Dijane raznoraznih ministara, bankara, politi?ara (itd.) puno toga je re?eno ali je nažalost dosta toga ostalo nedore?eno. Da li je tome možda bio razlogom nekakav dogovor da se previše ne “talasa” (što je usputno spominjao Šuker) ili pak samokontrola (da se ne stvara panika u ionako pani?noj atmosferi). Mada ni sam nisam katastrofi?ar, ?ini mi se važnim podrobnije osmotriti sve što je tamo re?eno a ostalo zapretano ispod izrazito optimisti?kog ozra?ja koji se proširio zastrašenim gledateljstvom. Ne samo zato što njima tamo ne bi trebalo previše vjerovati (a puno toga rekli), nego zato što možda ima i nekih poteza boljih od sjedanja i ?ekanja kad ?e nam se svima strop srušiti na glavu. Zato se ipak više slažem se s Mesi?em da Vlada mora donijeti mjere i preuzeti odgovornost pa je i formalno odlu?io sazvati kriznu sjednicu Vlade u skladu sa svojim ustavnim ovlastima (mada Sanader od toga bježi kao i od onih „crnih, žutih i zelenih“ vragova iz vlastitog „vije?a mudraca“). Narodu je uvijek bolje re?i istinu nego lagati, a laganja i muljanja je bilo dosta, previše. Zato se slažem i s Klauškim (u Indexu) koji zgodno re?e: Ne pale vapaji, ucjene, molbe: Smijenimo Sanadera dok nije prekasno!

Na „magijskoj“ seansi kod Dijane je re?eno jasno i glasno da cijeli plan izlaska iz krize sada ovisi o tome kako ?e turizam pro?i. Ali G-news je ubacio zgodnu usporedbu te?ajeva iz zemalja na koje mi u turizmu ra?unamo
Istocni gosti
2.7.2008. za 100 poljskih zloty se dobivalo 215,62 kune
17.2.2009. se za isto dobiva 152,38 kuna
..............
2.7.2008. za 1000 madjarskih forinti se dobivalo 30,63 kune
17.2.2009. se za isto dobiva 24,16 kuna
................
2.7.2008. za 100 ceskih kruna se dobivalo 30,33 kune
17.2.2009. se za isto dobiva 25,33 kune

Istina je! Ja znam da su ?esi i Slovaci uvijek bili me?u tradicionalno najvjernijima i najbrojnijim gostima (kao i Slovenci skojima smo skoro na "ratnoj stazi" (pa je dovoljna jedna nedgovorna budala da i taj stalni i stabilni izvor presuši). Mada smo i prije za sve njih bili preskupi nekako su dolazili, ali sada kad su proživjeli unutarnji šok ve? imamo saznanja da je „feedback“ na katastrofalnoj razini. Ista stvar je i s Poljacima kojima smo cijenama i prije bili iznad njihovih mogu?nosti, dok niske cijene goriva i u Rusiji izazivaju krizu koja ?e se odraziti na turisti?ku tražnju. No najgore smo prošli s Englezima (Gnjus ?e dodati izra?un funte nadam se). Ne, ne treba o?ajavati - po svemu se ?ini da ?e turizma ipak biti (to je ipak najmasovnija svjetska industrija koja je ušla u gene), ali uz ovakvu krizu kod svih njih a nerealni te?aj kune iz stalno dizanje cijena (koje se opet i ove godine podizale a nitko ne popušta), turizam objektivno ne može odigrati namijenjenu odve? pretencioznu ulogu spasitelja hrvatskog gospodarstva i države op?enito. Naime turisti?ki subjekti su ve? prošle godine uglavnom završili s gubicima - i samo to je ve? zna?ilo neplanirani manjak u prošlogodišnjem državnom prora?unu.

Na sino?njem skupu kod Dijane bilo je govora o famoznoj povijesti te?aja. Mislim da je Škreb bio onaj koji je odjednom srozao te?aj Euro/kuna s po?etnih 4,44 na 3,70 pa je time dugoro?no onemogu?en razvoj vlastite proizvodnje, a neizmjerno pogodovao uvoznom lobiju (o ?emu je tako?er bilo rije?i). To se uporno do danas održavalo, a od kratkovidne države ?ak poticalo, jer ovako ukrivo naherenoj državi uvijek je bilo važnije ubrati obilate poreza i strana?ke donacije od povlaštenog i do ju?er dobro stoje?eg sloja. Sino? se tako?er spominjao nerealni odnos države prema vlastitoj budu?nosti, no promjena u tom smislu je dakako dugoro?ni proces, dok smo mi u akutnom febrilnom stanju.

Još se jedan interesantan detalj spominjao kod Dijane– a to je strani vlasnici u doma?em bankarstvu. Da problem može biti za Hrvatsku s ozbiljnim posljedicama treba se podsjetiti jednog slikovitog primjera, tako?er iz Škrebovog vremena. Prije skandala s Dubrova?kom bankom, HNB je donijela odluku da se obvezni dio bankarskih pri?uva drži u stranim bankama (radi sprje?avanja mogu?ih zloupotreba – budu?i da su tada kamate na hrvatskom financijskom tržištu bile „gulozne“ - ?ak 4 % plus 2 % zateznih zj. 6% mjese?no – za što bi se u srednjem vijeku po šerijatskom zakonu u muslimanskim zemljama odsijecala ruka). Banke su bile gladne profita, država gladna svojih poreza a stranke svojih donacija , što je u osnovi bio za?etak neprirodnog (perverznog) braka izme?u politi?kih struktura i bankarskog segmenta (na ra?un hrvatskih gra?ana) ; neumjereno su trošili svoje plasmane na zaduživanje privrede i gra?ana. ?uveni Neven Bara? je za ?uvanje obveznih rezervi odabrao baš Hypobanku (još ?uveniju veš-mašinu), pa je sav obvezni polog reimportirao natrag u Hrvatsku, te tako napravio nevi?eni "bankarski uzlet" - a potom mitski "ikarovski" slet. Ovaj primjer ukazuje na bankarsku dovitljivost . Mada se ovaj doga?aj zbio u vremenima kad smo imali još dosta banaka u hrvatskom vlasništvu, danas su to ve?inom (92%) strane banke, koje su listom u krizi, a austrijske su one koje su kod nas najmasovnije zastupljene (Hypobanka, Raifeisen Banka, Erste Banka) - i istovremeno u najdubljoj krizi kojima treba najmanje 230 milijardi eura da prežive . Da je tome tako dokazuje nedavna misija austrijskog ministra Josefa Proella isto?noj Europi, a prvu je posjetio baš Hrvatsku (unato? Šukerovim tvrdnjama da „Hrvatska ima najstabilniji bankarski sustav u Europi“). Bankarska dovitljivost i snalažljivost je nepredvidiva pa je zato utopija ne o?ekivati izvoz zdravog kapitala što se jednostavno ne?e mo?i kontrolirati, jer mati?ne banke nad ponorom propasti ne?e oklijevati uzimati sve što je mogu?e uzeti (a možda ?e se k tome neke od „filijala“ i zatvarati – što ?e se odmah odraziti na rashodovnoj strani ionako jadnog hrvatskog prora?una).

Još je nešto bilo govora kod Dijane– govorilo se o mehanizmu s kojim HNB ?uva stabilnost (za nacionalnu ekonomiju ionako nepovoljnog te?aja) - u kojem devizne rezerve imaju klju?nu ulogu. No u situaciji op?e krize na Zapadu (otkazi i financijska nestabilnost) od turizma ne može o?ekivati spasiteljska uloga (jer radi niske akumulativnosti to turizam nije po svojoj specifi?nosti), u kojoj prijeti nekontrolirani izvoz kapitala u mati?ne banke (jer su gladne novaca radi krize u kojoj ve? jesu), radi nepogodnih prilika kod nas (gdje se ve? ne mogu normalno ubirati prihodi u državnu blagajnu), radi enormnog duga pristiglog na naplatu baš u ovoj kriti?noj godini (?ak preko 10 milijardi eura s kamatama), te nemogu?nosti normalnog uzimanja kredita (Jur?i? kaže da nam je radi neravnomjernog razvoja i neprovedenih reformi u gospodarstvu godišnje za pokrivanje deficita potrebno oko 3 milijarde eura) - devizne rezerve HNB-a ?e se istopiti brže nego snijeg u Dubrovniku.

Sve je izglednije da ?e jedino rješenje biti angažiranje MMF-a, i(li) tiskanje novca uz devalvaciju, koja je danas svugdje prisutna - i nije nikakvo ?udo da za tim poseže posvuda. No lako je tiskati novac u Americi ili u Europi (što oni ve? naveliko ?ine ali im moinete imaju svjetsku mo?), no kuna je slaba, slabašna i bezna?ajna, pa to ne?e pro?i bez posljedica. Kako riješiti "odisejevsku" dilemu prolaza izme?u Scile i Haribde uz omamljuju?i sirenski zov preslatke vlasti, koju bi se htjelo pod svaku cijenu zadržati, ako treba ?ak uvesti državu i naciju u brodolom. No sigurniji prolaz je posao za mitskog junaka Odiseja, a ne nojevske „arlekine“ na vlasti. Zao se recept Klauškog prikazuje kao nužnost.

I još je bilo nešto spomenuto kod Dijane: Rohatinski insistira da se država i svi oni kojima treba novac zadužuje vani, radi toga što su njemu njegove devizne rezerve potrebne za održavanje te?aja. No sada kona?no treba realno izra?unati da li je jeftinije u?initi tu mrsku stvar i devalvirati kunu (s ?ime bi se ionako akcentirani turizam možda doveo u što povoljniji položaj i ipak odigrao ulogu jedinog spasiteljka) ili pak pla?ati skupe kamate u me?udržavnim bankarskim relacijama, budu?i da su jeftinije kamate tamo rezervirane za poticanje vlastitih izlaza iz krize a ne spašavanje propalog gospodarstva nekakve male zemlje na brdovitom Balkanu. Eto zašto i odakle dolaze zahtjevi tzv. „hrvatskih“ bankara (s nemilosrdnim glavama u inozemstvu kojima gori pod nogama) za pove?anjem kamata.

Naime došlo je vrijeme da svatko gleda sebe (o ?emu je tako?er bilo rije?i kod Dijane). Protekcionizam je postao dominantni model ponašanja, te se tek sada uo?ava sva bijeda svih onih koji su umjesto reformi i uklju?ivanja u euroatlantske integracije se poigravali sa svim tim radi uskih osobnih i sektaških interesa, te odga?ali koliko se god odga?ati dalo. A sad se ne može više, jer smo ve? sami na strmini, niz koju se nekontrolirano i opasno kotrljamo, no to se nikako ne želi priznati (radi politi?kog opstanka pod svaku cijenu), pa se se dragocjeno vrijeme i nacionalne rezerve troše na ?ekanje izbora, najprije lokalnih, pa predsjedni?kih - pa tek onda ra?unati „deus ex machina“ (tj. MMF) kao jedinog stvarnog spasitelja.

A ono drugo što Rohatinski spominje (štednja na svim razinama o ?emu je tako?er bilo rije?i kod Dijane) to su ionako trebali ?uti oni kojima je mitski vosak u ušima. Zgodno je izvjesni Branko Martinovi? iz Zagreba rekao u Glasu naroda (Jutarnjeg): „Zašto vlast nije reagirala na ekstraprofit kada su banke donirale za politi?ke kampanje?“ Da, ali sad je kasno, neugodno je ?uti i neprihvatljivo provoditi radi mogu?eg gubitka vlasti (jer sa štednjom odoše i navija?i). Ako je pak devalvacija jedino rješenje, trebalo bi odmah ozbiljno promisliti da se bankama ukinu devizne klauzule na kredite gra?anstvu, jer takve "klauzule" su najmanje moralno a vjerojatno i zakonski upitne - one su ustvari "neokomunisti?ka" mimikrija jednog prošlog vremena, u kojem su se (u nekim drugim vremenima i druga?ijim prilikama) takve stvari nazivale „šticungom“.

Kuna nam je zasada i do daljnjega jedina valuta i jedina sudbina, pa svi oni koji su u Hrvatskoj trebaju podijelili istu sudbinu.

Komentari

Tko je glasao

Hm, zašto si stidljiv pa

Hm, zašto si stidljiv pa skrivaš ovako sretnu vijest!
prokleta matematika

Tko je glasao

Italijanska banka Unicredit

Italijanska banka Unicredit je glavni akcionista citiranih austrijskih banaka kao i nemačke Hypo Vereins Banke. Akcije Unicredita su za manje od 3 meseca pale za 70%, navodno zbog nesolventnosti austrijskih banaka, koje su izdašno pozajmljivale novac istočnoevropskim zemljama uz visoke kamate, koje su trebale da nadoknade rizik. Najveći dužnici su Poljska i Ukrajina.
Unicredit računa na pomoć Austrijske države, ali već se govori i o nacionalizaciji nekih banaka u Evropi.

Julijana Mirkov

Tko je glasao

1. Sve više se skreće

1. Sve više se skreće pažnja na srednjo i istočno evropske zemlje kao krivce, iako su ih derali neprimjereno visokim kamatama te iako su puno veći izvori nesolvenstnosti i nailazećih problema u osnovnim zemljama;

2. Hrvatska je u tom važnom djelu priče a time i šire priče bedvojbeni lider bez konkurencije kako po kontinuitetu tako i sada - nigdje toliko i tako za sve rast dobiti banaka, a i s time povezanog (telekomuniakcije ...).

Ako se sada te moćno nemoćne mreže ne uspiju na primjeru baš Hrvatske zborjiti i doslovno sa mnom uskladiti, ja neću moći održati razno vezano uz tu pouzanost, oni će početi padati tu na najpouzdanijem mijestu i tonuti po raznim bojištima.

3. Sve oko ex SFRJ i svega poslije od ex SFRJ je fenomen za sebem bitan sada kao orjentir. Npr. netko iz BiH po intrenetu kao šalu oglašava prodaju BiH sa stanjem kako jest i pogodnu zas ve vrste upravljanja, od krajnje anarhije do krajnje diktature, sa prirodnim potencijalima itd. Umjesto ironije i takva BiH je velika šansa za Evropu. Da imaju i milimetar pameti skupili bi 20 mlrd EUR-a, nešto pametnih ljudi i napravili EU konzorcij koji bi po uzoru na Austro-Ugarsku monrahiju za 5 godina doveo BiH na razinu nabrže i najstabiliniej rastuće ekonimije i što je za njih jako važno na poziciju koja im donosi razmjerno najveće dobiti i kao ključ rješava krizu, kao što su koristili RH ovih godina ali pametnije jer režu granu na kojoj sjede.

Ako se ne angažiraju po RH, BiH, Srbiji ... (naročito sa mnom - simbolički sa svakim a posbeno sa onima koji nešto hoće, znaju i mogu ..) te umjesto toga nastave kako ih inercija vuče, na žalost će uz najbolju volju biti gotovo sa EU konsolidacijom.

Tko je glasao

Ja sam iz Kikinde, malog

Ja sam iz Kikinde, malog gradića u Banatu sa manje od 40.000 stanovnika. Znate šta me je uvek čudilo? Za manje od 5 godina u gradić su se sjatile filijale bar trinaest najlepših imena evropskog bankarstva. Dinarski krediti uz zelenašku kamatu od 20%. Ko bi to igde mogao da vrati?

Julijana Mirkov

Tko je glasao

šteta što u 'Otvorenom'

šteta što u 'Otvorenom' nije bio Vele...on kaže da nam treba optimizam, a to je moguće samo ako uvedemo obamizam...

NA FUNKCIJAMA SE ROTIRA TISUĆU ISTIH LJUDI
Marijana Šešo, 19.02.2009 (Slobodna)

Postojeće političke stranke u Hrvatskoj ne mogu riješiti sadašnju krizu. Naime, posljednjih 15 godina na državnim se funkcijama mijenja i rotira istih 1000 ljudi koji su stvorili međusobno ispremrežene klanove i interesne skupine.
Kadrovska selekcija je negativna, a mladi i sposobni ljudi ne mogu napredovati kako bi nešto promijenili, upozorio je Velimir Srića, ekonomski analitičar i ekspert Svjetske banke za upravljanje promjenama, na otvorenoj, do zadnje sjedalice popunjenoj tribini koju su pod nazivom 'Je li Hrvatska u krizi i kako iz nje izići?' organizirali Europski pokret Hrvatska i Europski dom u Zagrebu.
''Ove godine predvidljiv je pad izvoza, a mogla bi podbaciti i turistička sezona, pa će biti nemoguće servisirati vanjski dug'', iznio je Srića navodeći financijske podatke prema kojima Hrvatska godišnje troši osam posto novca više nego što stvara.
Po najgorem scenariju Vladi će pasti rejting, a krediti bankama i pojedincima izostati, pa će deficit rasti, dok će gospodarska ulaganja stati, nakon čega raste nezaposlenost.
Vlast je sluga, a ne gospodar
''Čudi me da politička elita ne reagira na ovu situaciju, nego je umjesto stezanja remena početkom godine povisila plaću sebi i državnim službenicima pod izgovorom sindikalnih pritisaka'', upozorio je Srića.
Već 15 godina, ističe, Hrvatskoj nedostaje razvojna gospodarska strategija. Sada se pokazalo da nemamo ni program za krizne situacije, a Hrvatska nije iskoristila priliku da postane regionalni lider među tranzicijskim zemljama. Probleme vidi i u tome što su institucije civilnog društva neorganizirane, a letargični građani se ne bune jer su izgubili nadu, te vlast percipiraju kao gospodara, a ne svojega slugu.
Na pitanje o tome što Hrvatsku može izvući iz problema, odgovorio je kako se prije svega mora eliminirati utjecaj politike na gospodarstvo, a zatim šansu treba dati mladima spremnim za borbu i promjene.
Treba nam obamizacija
Tiha, nezadovoljna većina Hrvata pokrenut će se čim vidi konkretne pomake, a vrijeme je zrelo za novi masovni pokret. Hrvatski građani, zaključio je Velimir Srića, trebaju inicijativu nade i pobjednički mentalitet, drugim riječima - treba nam obamizacija.

Tko je glasao

Ako sam dobro razumio, netko

Ako sam dobro razumio, netko (Šuker?) je sinoć izjavio da je veličina aktiva hrvatskog bankovnog sektora u odnosu na BDP (a navodno je taj omjer u Hrvastkoj 200-300%, i kao takav najveći od svih zemalja istočne Europe) garancija stabilnosti i da će to, izmedju ostalog, doprinijeti da se kriza ne razmaše u Hrvatskoj.

Koliko se sjećam, na Islandu je hipertrofiranost banaka, čije su aktive bile 10 puta veće od njihovog BDP-a, bila jedan od ključnih razloga za financijsku katastrofu koja je pogodila Island. Kako to da to upropaštava island, a Hrvatsku spašava?

Osim toga, neki daljnji razlozi za financijsku propast Islanda su (prema BBC-u):

In a small economy like Iceland high interest rates both encourage domestic firms and households to borrow in foreign currency, and also attract currency speculators.

This brought large inflows of foreign currency, leading to sharp exchange rate increases, giving the Icelanders an illusion of wealth.

The exchange rate was increasingly out of touch with economic fundamentals, with a rapid depreciation of the currency inevitable.

Mogu li se povući neke paralele s Hrvatskom, ili je to samo privid?

The Observer

Tko je glasao

˘°˛l¸°˘ Ako sam dobro

˘°˛l¸°˘

Ako sam dobro razumio, netko (Šuker?) je sinoć izjavio da je veličina aktiva hrvatskog bankovnog sektora u odnosu na BDP (a navodno je taj omjer u Hrvastkoj 200-300%,

ili si krivo razumio ili je netko izneo krivi podatak. Aktiva svih poslovnih banaka u RH je 370 milijardi kuna, dok je BDP oko 300 milijardi kuna, tako da tvrdnja ne stoji. Zemlje koje su u banani (popu Irske recimo) imaju aktivu i 10x veću od BDP-a , a mi smo stabilni uprav stoga što nam je taj odnos malo iznad 1.
i sad kad se gleda recimo taj podatak, stvarno se čovjek zapita, pa zbog čega tolika hajka na Hrvatsku??? kome je u interesu da naglašava krizu i eventualno izazove paniku kod naših štediša.
oročeni depoziti građana premašuju 120 milijardi kuna i preko 90% su u devizama. zamislite što bi se desilo da štediše krenu u banke podizati svoje uloge???

bojim se i pomisliti.

Tko je glasao

i sad kad se gleda recimo

i sad kad se gleda recimo taj podatak, stvarno se čovjek zapita, pa zbog čega tolika hajka na Hrvatsku??? kome je u interesu da naglašava krizu i eventualno izazove paniku kod naših štediša.
oročeni depoziti građana premašuju 120 milijardi kuna i preko 90% su u devizama. zamislite što bi se desilo da štediše krenu u banke podizati svoje uloge???
bojim se i pomisliti.

Pričitaj kako se hvali Ante Marković za svoju politiku i rezultate osamdesetih po SRH i 1989.-1991.g. SFRJ. Slično samo još bolje !!?? Osamdesete su bile davež i bezizlaz mnoge i većinu mlađih a već 1990.g. bez pravog rata su doslovno prekidani svi procesi i masovna okretanja i pljačka su bile jedini premet koncentracije.

Ova "stabilnost" je kao nusprodukt imala već prije 3 godine reprize toga i 1988.-1989. u području koje okreće 40 % financija graditeljstvu o šire, sve se "napušta" pa i plaćanje geodeta kao zadnje svetinje kroz 20. stoljeće. Stabilnosti su dakle, odgovarajuće sustavu samo upravljanja tuđim novcima i na tuđi račun i na njemu jako uhodanoj praksi, temeljene na samo upravnoj pljački i ignoriranju bilo čega i svega.

Sada, nakon 3 godine spomenutog, došlo je do povjesnog prijelaza s onu stranu svega - ta stabilnost se je odvojila od malog ostatka, u tom području više ništa bez toga zbilja ne zna niti može pa stoji sleđeno i napreže prazni mozak (bez pamćenja o bilo čemu šta i kako, obzirom da su to uvijek radili drugi) a taj mali ostatak nastavlja tragovima ostataka i pionirski, i da hoće održati kontakt ili bilo šta naprosto ne može.

Bez ironije iskreno želim ugodnu kokošarsku zabavu sa milijardama i perspektivama oko toga ma gdje bila i ma kakva bila (da me se više ne zove u pomoć i slično)!

Tko je glasao

˘°˛l¸°˘ Pričitaj

˘°˛l¸°˘

Pričitaj kako se hvali Ante Marković za svoju politiku i rezultate osamdesetih po SRH i 1989.-1991.g. SFRJ.

"Svaki Cigo, svoga konja hvali" pa tako i Marković, o svojim (ne)djelima, samo u superlativima. Ekvivalent onomu što je On tada napravio, otpisao nekoliko nula i fiksirao tečaj dinara za DEM u određenom omjeru, nakon čega je prosječna mjesečna plaća sa nekih 300 DEM, odjednom skočila na 1000 DEM, uveo nemile carinske namete (što predlaže i danas bez obzira na naše obveze o slobodnoj trgovini prema zemljama EU)
kako bi raju prisilio da kupuje "domaće", bilo bi danas aprecijacija kuna na nekih 2 kune za euro pa bi Hrvati tako odjedno postali izjednačeni s primanjima najrazvijenijih EU zemalja.
Kakve bi dugoročne posljedice takve politike bile nikada nećemo saznati jer je nažalost prekratko trajalo, a možda je i bolje tako. Ono što nam danas savjetuje, to bi nam već i svaka baba koja čita dnevnu štampu znala predložiti (stezanje remena) i za to nam ne treba ni On, ni MMF.
Nevjerodostojan je i zato što zagovara potrebu devalvacije, sasvim suprotno od onoga što je onomad radio, a moguće da je nama izlaz iz krize upravo suprotno svim očekivanjima, isto što je napravljeno s dinarom osamdesetih, samo u blažem obliku, recimo, ojačati kunu ispod 5 za 1 euro i ubrzo nakon aprecijacije potpuno preći na euro, makar i jednostrano kao Crnogorci.

Tko je glasao

problem tečaja u dobroj

problem tečaja u dobroj mjeri proizlazi iz mandata HNB-a. HNB je zadužen za stabilnost cijena. točka. dakle može brod tonuti al konobara to previše ne dira, njegovo je da toči šampanjac . malo karikiram al' to je otprilike to. i to nije problem samo HNB-a nego cijelog europskog monetarnog sustava što se moglo vidjeti i u ovoj krizi. Koliko je samo trebalo ECB-u da počne spušati kamatne stope?! Trichet se hrvao sa samo jednim neprijateljem- inflacijom, dok mu nije doprlo do mozga. Naravno nije sve tako jednostrano, mnoge centralne banke sa istom zadaćom - očuvanjem stabilnosti cijena su provodile devalvaciju međutim ako ti je jedno zakonska zadaća onda iz toga proizlazi da ti je to prvo na listi prioriteta. Zato mi se zadaća FED-a čini kompletnija i ispravnija.
Ovime ja ne impliciram da bi HNB trebao dopustiti deprecijaciju u ovom trenutku nego pokušavam objasniti tečajnu politiku HNB-a od samostalnosti do danas. Takvom monetarnom politikom smo se jednog instrumenta ekonomske politike olako riješili. Ne iz nekakvih konspirativnih pobuda u ime stranog kapitala kako to neki vole reći.

Drugo, spominjanje stranog vlasništva nad bankama kao tobožnjim problemom je bježanje od problema. Da banke nisu prodane što bi bilo? Ne bi bili zaduženi? Moš mislit! Osim toga kome je sad teže doći do inozemnog kapitala? ZABA-i kod svoje matice ili HBOR ili HPB-u? Toliko o tome. No ksenofobija i nacionalizam čine čuda.

Treće, ekstraprofit ne postoji! To su marxove budalaštine. Nonsens je nekoga prozivati što je puno zaradio. Još je tužnije ako političar na takvim postavkama gradi svoju ekonomsku politiku. Katastrofa!

Tko je glasao

...a austrijske su one koje

...a austrijske su one koje su kod nas najmasovnije zastupljene (Hypobanka, Raifeisen Banka, Erste Banka) - i istovremeno u najdubljoj krizi kojima treba najmanje 230 milijardi eura da prežive

Ta brojka se odnosi na totalni kreditni plasman austrijskih banaka u CEE & CA. (Q3/08).

Postoje nagadjanja koliki dio tih kredita ide u neprovat: suska se cak nekih 10 do i vse % sto bi imalo jako velike posljedice za cijelu regiju.

Hrvatska zaduzivanja prema Austriji iznose otprilike 60% hrvatskog BDP-a.

Teren na kojemu ce se odvijati je realni sektor, koji je kod nas isto tako napuhan, i o kojemu ce ovisiti oporavak.

Sljedecih cemo tjedana vidjeti sto znaci Systematic Failure...

Na kraju za sve ljubitelje opere i one koji ce to tek postati, te Dugobabske teatrologe:

It ain't over 'till the fat lady sings ili na rvacki Dok je debela TETKICA na pozornici, nema kraja....

Zdravo

Tko je glasao

Najslađi jučer u

Najslađi jučer u "Otvorenom" bio je Šuker kad je u dva tri momenta svoje rečenice započinjao sa: "A sada ću vam otvoreno reći..."

Ih, suze su same frcale.

Tko je glasao

˘°˛l¸°˘ Istina je!

˘°˛l¸°˘

Istina je! Ja znam da su Česi i Slovaci uvijek bili među tradicionalno najvjernijima i najbrojnijim gostima. Mada smo i prije za njih bili preskupi nekako su dolazili, ali sada su proživjeli unutarnji šok i već imamo saznanja da je „feedback“ na katastrofalnoj razini. Ista stvar je i s Poljacima, jer smo cijenama i prije bili iznad njihovih mogućnosti,

Samo ispravak netočnog navoda; Česi, Slovaci i Poljaci već odavno nisu najbrojniji naši gosti o čemu svjedoči i nedavno izvješće DZS za prošlu godinu, dok Briti to nikad nisu ni bili, citiram:
" U razdoblju od siječnja do prosinca 2008. u odnosu na isto razdoblje 2007. noćenja domaćih turista veća su za 1%, a noćenja stranih turista veća su za 2%.

U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz Njemačke (21,7%), Slovenije (11,5%), Italije (10,0%), Austrije (8,2%), Češke (8,1%), Poljske (5,0%) te Nizozemske (4,6%) što je ukupno 69,1%. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 30,9% noćenja.

Dakle u strukturi gostiju prevladavaju oni koji su u Euro zoni tj koriste Euro kao valutu, (osim možda Čeha kojih je ipak respektabilan postotak) i na njih kretanje tečaja naše kune ne bi imalo utjecaja, osim ako bi došlo do znatnije aprecijacije u ljetnim mjesecima, a ta aprecijacija kune i kad bi se desila, bila bi posljedica velike navale gostiju i potražnje za kunama, što ustvari i priželjkujemo.
Izostanak Čeha, Poljaka i Slovaka bilo bi vrlo lako nadoknaditi uz agilniju promidžbenu kampanju u zemljama Euro zone. Ja baš zbog ove krize nekako vidim šansu za naš turizam jer bi mnogi iz srednjeg sloja (npr. Nijemci, Austrijanci..) koji inače ljetuju na skupljim egzotičnijim destinacijama u duhu štednje zbog krize, mogli odabrati upravo naš Jadran.
No da bi se njih privuklo trebalo bi intenzivirati kampanju na tim tržištima i u reklamiranje uložiti puno veća sredstva nego li su predviđena.
Baš danas gledam naš spot koji se vrti na CNN-u koji mi se nikako ne svidja i kojega bi trebalo zamijeniti svježijim i daleko agresivnijim.
U usporedbi s ostalim spotovima, pogotovo onima zemalja trećeg svijeta, je premonoton, čak nas i Crnogorci nadmašuju svojim udaranjem u kamenčiće.
:)

Ako je pak devalvacija jedino rješenje, trebalo bi odmah ozbiljno promisliti da se bankama ukinu devizne klauzule na kredite građanstvu, jer takve "klauzule" su najmanje moralno a vjerojatno i zakonski upitne -

ovaj boldani dio mi je posebno interesantan pa ako može malo opširnije, na čemu temeljite tu nezakonitost?

Inače bilo bi fino ukinuti devizne klauzule, pa ondak nek rade s kunom što im volja. ako hoće nek je devalviraju i za 300%.

Inače glede kamatnih stopa i posebice onih vezanih uz CHF, na forumu Moj novac ima jedna rasprava na temu u koju se javio jedan čitatelj iz Austrije koji takodjer ima kredit u švicarcima; kamata mu je navodno svega 2,3%. (kod nas je to od 5,8-6,1%)

LIBOR na CHF je trenutno svega 0,5% jer je švicarska narodna banka posljednjih mjeseci namjerno srušila cijenu Franka jer joj ne odgovara da je visoka.

Zašto naše banke i dalje drže tako visoke kamate na zajmove u CHF???
A istovremeno pasivna kamata nije uopće mijenjana i iznosi svega 1,5% (godišnja oročena).

Nadalje je kamata u eurima kod nas neznatno viša od ove u CHF (mislim na stare kredite, ali i na većinu novih) i u prosjeku je 6,5%.

EURIBOR je oko 2%.

Poznanik mi ima stambeni kredit u Belgiji, u eurima, a kamata mu je 4%.

Pitanje je zbog čega smo mi naše banke predali u ruke velikim stranim bankama ako one u svojim matičnim zemljama provode jednu kamatnu politiku, a u Hrvatskoj sasvim drugu?

Zar ih nismo prodali uprav stoga da nam osiguraju uvjete i poslovanje kakvo prakticiraju na bogatom zapadu i u matičnim zemljama?

Možda tute ima mjesta i za tužbu za diskriminaciju na nekom od medjunarodnih sudova?

pravnici???

naš dugoročni kreditni rejtin još uvijek se nije bitno promijenio:

" Dugoročni kreditni rejting RH:
FitchRatings: BBB-
Standard&Poor's: BBB
Moody's: Baa3

hnb.hr"

Tko je glasao
Tko je glasao

Pitanje je zbog čega smo mi

Pitanje je zbog čega smo mi naše banke predali u ruke velikim stranim bankama ako one u svojim matičnim zemljama provode jednu kamatnu politiku, a u Hrvatskoj sasvim drugu?

Imal sam štalicu. U štalici kravicu.

I tak, kravica je davala gnoja kaj sam ga po polju razbacival. I onda, ne znam kaj mi je došlo, prodal sam sve susedu. I štalu i kravu.

I sad si on svoje polje besplatno gnoji, a meni hoće naplatiti.

Pa kaj je on normalan?

Tko je glasao

Krekane, ja sam naglasio da

Krekane, ja sam naglasio da je navjeći naš problem (jasno proizlazi iz teksta) prejaki tečaj kune prema Euru, dakle Eurozoni (koji se precjenjen još uvijek između 30 i 35 %) pa tu leži naš najveći problem - baš u eurozoni. Samo sam ilustrirao podacima G-newsa jer ih je on izvadio- čovjek zna kako to lako naći pa prati).

Postoji jedna turistička mjera koju svake godine objavljuju određene organizacije u EU - koliko Euro vrijedi u eurozoni a koliiko u turističkim destinacijama (možda G-news može pronaći najsvježije podatke). Sjećam se prije 3-4 gopdine je 1,00 Euro vrijedio u Njemsčkoj 1,00 Euro a kod nas 1,20 a dok Turskoj 0.80 - i slično u drugim destinaijama. To je prava mjera turističke konkuretnosti (uz mjeru "Value for money" što bi prevedeno na narodski značilo da li im prodajemo "rog za sviječu")

.Naše igre s kursevima i rastom unutarnjih cijena nisu ništa bitno popravile nego još malo pogoršale. U krizi se treba pripremiti na to da se recimo Nijemci neće odricati odmora, ali će birati gdje će ići - a može gdje hoće. Imam npr. cijene grčkih hotela u kojima hotel 5* ima cijane na razini naših 3* - i to je to. Naši hoteli su s rigoroznim kriterijima kategoriziranja kvalitetniji od grćkih ili francuskih, ali gost to obično ni ne raspoznaje. Mislim da nam sada u borbi za goste smetaju ta ekskluzivistička praksa kojima se zahtijevaju visoki kriterij, a visokii velika ulaganja, a visoka ulaganja i visoke tržišno neprobavljive cijene.

Englezi možda nisu toliko važni na ukupnoj razini, ali su jako bitni na jugu, gdje drastično opadaju, pa su Dubrovnik, a posebno Korčula u crno zavijeni. Na jugu su bili jako važni i Francuzi i Belgijanci koji su presahnuli. Od Splita južnije će biti drastično tužnije.- i tu ništa ne pomažu reklame ma kako bile efektne (ili jadne kako ti kažeš - nisam gledao).

Glede Nijemaca na jugu ih je sve manje, touroperatori su nezainteresirani da riskiraju. Nijemaca ima najviše na sjeveru no među tih 22 posto barem je deset onih koji su nekomercijalni ili manje komercijalni smješta (ako razumiješ o čemu govorim).

Obrati pažnju da je neodgovorno turizam u stavljati u poziciju da bude jedini oslonac i spasitelj - jer je to izuzetno osjetljiva i neakumulativna grana. Ona je korisna jedino kreator tržišta (tj. da se prodaju naše robe jer je to izvoz bez izvoznih troškova i ograničenja - ni mi u hotelima koristimo uglavno uvoznu hranu i energiju).

Tko je glasao

˘°˛l¸°˘ Krekane, ja

˘°˛l¸°˘

Krekane, ja sam naglasio da je navjeći naš problem (jasno proizlazi iz teksta) prejaki tečaj kune prema Euru, dakle Eurozoni (koji se precjenjen još uvijek između 30 i 35 %) pa tu leži naš najveći problem

naš najveći problem smo mi sami i naš neradnički mentalitet. da prostiš frederiče, nabijem ja na quratz sve one poduzetnike koji da bi bili profitabilni, ovise o politici tečaja. za promjenu što te drkađije ne porade malo na reorganizaciji poslovanja, na poboljšanju učinkovitosti, na radnoj disciplini, na modernizacjiji proizvodnje i ostalim mjerama koje im stoje na rspolaganju. ali neće, najlakše je za svoju nesposobnost optužiti druge ili višu silu.
za promjenu, neka se zapitaju kako uopće itko na zapadu može poslovati profitabilno, kada je cijena rada u prosjeku 4x veća nego u nas.
kako korejci mogu biti profitabilni u brodogradnji, a njihovi radnici imaju u prosjeku 7x veće plaće??? zašto naša brodogradilišta iz godine u godinu generiraju gubitke??? misliš da bi njima pomogla jednokratna devalvacija od 30ak%.
bi quratz, svaka slijedeća godina bi zahtjevala novu devalvaciju još veću i tako u nedogled. zato u potpunosti podržavam Rohatinskog kada kaže da duha zvanog devalvacija odn. inflacija ne smijemo pustiti iz boce.
nadalje, ako je već bio promašaj početni odnos kune i DEM/EUR, izuzetna prilika da se to ispravi bila je za vremena koalicijske vlade i to prije nego se krenulo u enormna zaduživanja da bi se riješila unutarnja nelikvidnost i sanacije ključnih industrijskih grana (izmedju ostalih i brodogradnje na koju je potrošeno min 12 milijardi kuna). u to vrijeme niti građani, niti poduzetnici nisu još bili opterećeni tolikim kreditima. povoljna prilika baš tada bila je i uvođenje eura, kada su cijene izražene u DEMovima uskoro zamijenjene omjerom 1:1 u eurima i u tom trenutku devalvacija kune bila je čak potrebna da se spriječi daljnje poskupljivanje svega. da se tada učinio taj korak, vjerujem da sada ne bismo bili u situaciji u kojoj jesmo. a vanjski dug bi nam bio manji najmanje za iznos devalvacije.

No sada je kasno, ukupni kreditni plasmani banaka su ca 235 milijardi kuna, od toga polovica otpada na građane, ostalo poduzeća i država + lokana zajednica. a preko 90% kredita je vezano valutnom klauzulom. Možda bi zajmoprimci izdržali jednokratnu devalvaciju, ali što ako se stvar otme kontroli??? gdje ćemo onda završiti, a banke sigurno neće pristati da prije devalvacije kredite s valutnom klauzulom konverziraju u kune. kad bi bankari na to pristali, vjerujem da bi Rohatinski odmah sutra devalvirao kunu.

Tko je glasao

kako korejci mogu biti

kako korejci mogu biti profitabilni u brodogradnji, a njihovi radnici imaju u prosjeku 7x veće plaće???

Inace Korejci imaju MANJE place od nas gledano kroz broj radnih sati.Korejci rade najvise na svijetu!.Samo ispred drugih na top listi su u "vodstvu" za vise od 400 radnih sati godisnje.Kod nas pak su najvece place na svijetu jer je radi u prosjeku 5 sati na dan.A HDZ radi oko 25 minuta na dan.Od 25 minuta krivo radi 22 minute.SDP pak ne radi nista, jer im sefa boli guza od sjedenja u Saboru.

Tko je glasao

Kod nas pak su najvece place

Kod nas pak su najvece place na svijetu jer je radi u prosjeku 5 sati na dan.

Moram ispraviti samog sebe.Ne radmo 5h, nego navodno samo 3,8h dnevno.Dobro jutro radni narode Crne Gore, vec je podne!

Tko je glasao

˘°˛l¸°˘ eto potvrde

˘°˛l¸°˘

eto potvrde mojim navodima da nam tečaj nije glavni krivac za nedaće i neprofitabilnost naših izvoznika, već nerad i neorganiziranost.
mi se još uvijek nismo odlijepili od one socijalističke maxime: "nitko me ne može tako malo platiti, koliko ja mogu malo raditi."

Tko je glasao

....nabijem ja na quratz sve

....nabijem ja na quratz sve one poduzetnike koji da bi bili profitabilni, ovise o politici tečaja....

Vjerojatno ne znaš o čemu govoriš. Procjena je da su prošle godine negtivne kursne razlike iznosile preko milijardu i pol kuna. Profitabilnost hotelijera nije tolika - znaš li koliko treba učiniti prometa i noćenja da se zaradi tolikog čistog profita kojeg je uzela država.

Ne budi smiješan, sve drugo stoji što govoriš, ali banke su se bogatile najviše na onome iza zareza, to je ogroman novac

No dobro, na ovome se nećemo više iscrpljiivati, jer govorimo različitim jezicima- U turizmu sam cijeli svoj život i vjerojatno kad ja o nečemu govorim ti misliš na druge stvari.

Tko je glasao

˘°˛l¸°˘ Vjerojatno

˘°˛l¸°˘

Vjerojatno ne znaš o čemu govoriš. Procjena je da su prošle godine negtivne kursne razlike iznosile preko milijardu i pol kuna.

hmmm... ovo me podsjeća na istu priču kao i s brodograditeljima, i njima je glavni krivac za neprofitabilnost bio negativan tečaj dolara, i to kako god okreneš, bilo da je dolar padao ili rastao, oni su uvijek bili u gubitku.
a ranije u jednoj raspravi o brodograditeljima sam izanalizirao negativne i pozitivne tečjne razlike jednog našeg brodograditelja i na kraju kad sam sve zbrojio i oduzeo, u promatranom periodu bili su u plusu.

No čak i da tečaj ne ide u prilog, pogotovo ako se priča iz godine u godinu ponavlja, poslovi se mogu dogovarati s tečajnom klauzulom ili se jednostvano na neki drugi način na tržištu
osigurati od tečajnog rizika. barem danas imamo na raspolaganju bezbroj raznoraznih derivata koji se mogu iskoristiti u te svrhe.

Tko je glasao

Funta: 2.7.2008. je 1 BGP

Funta:

2.7.2008. je 1 BGP bila 9,09 kuna
17. 2. 2009. je ista bila 8,45 kuna ( nesto se popravila u odnosu na 7,86 kuna od 29.1.2009.)

I ruska rublja je jako pala i pada nezaustavljivo, medjutim sto se tice turizma, Rusi ako stede, ne stede u rubljama.Obzirom da je tamo vecina banaka zatvorena, pitanje je koliko deviza drze u kucama.( i preko granice )

Tko je glasao

Repriza osamdesetih samo

Repriza osamdesetih samo malo jače, zrelije i sa drukčijim okolnostima.

Bilo kako bilo, i iz ovoga solidnog rezimea/prikaza je vidljiv global sustava i prakse kardeljizma (kulturne revolucije samo upravljanja na tuđi račun) u uvjetima krize:

- umjesto suočavanja sa svim što se desetljećima ne radi, čista i neupitna opredjeljenost na čvrstim nastavkom revolucije, izdržati, ne suočavati se ni s čim te i dalje ni u šta ne riskirati "svoju" i 2 kunu ili bilo šta i što odlučnije samo upravljati na tuđi račun (otimati, eliminirati, što jednostavnije i dolučnije ...);

- sve ne samo upitno nego i zrelo za povjesni krah odlučno estetsko-propagansno afirmirati kao kao konačno neupitno, tj. sve ka neupitnu i naročito da ama baš ništa ne može biti u ekonomskom plusu nego se odlučno i dalje moraju naći dodatni novci i sve potrebno za to, da bi to i sve to moglo i dalje provoditi kulturnu revoluciju (forsati se, docirati sve, kao nadgranja ne samo tuzemstvo nego i što više inozemstva ...).

Ovaj puta međutim su i vanjski i unutarnji saveznici na neki način svi za to ali i svi su za to i ne vide tko je taj koga bi mogli iskoristiti kao bazu i prati mu mozak, obzirom da su i zadnje takve baze pregažene i bačene na "smetlište" cca prije 3 godine, i od tada revolucija plovi sama sa sobom i moćnim vanjskim ortacima, a da to nije primjetila, pa se sve odvija unutar iste kompozicije / flotile u pokretu.

Da je u admiralskoj ulozi Čačić za premijera ili zamjena Ljube Jurčića Zoran Milanović ili sam Ljubo pod snažnom režijom Linića, Čačića, Zorana, Vesne Pusić i Mesića, umjeto teatrologa, bila bi slična plovidba smo malo furioznije i veće trošenje milijardi te živahnije mizanscenske izmjene .... kao što se to satlo pa i sada vidi i potvrđuje šta rde, predlažu, koliko uopće elemntarno zanju, koliko ih zanima .... za šta su bitno (za kontinuitet revolucije u kojoj oni dociraju i čerupaju bazu, koje u međuvremenu praktički nema jer je ili zgažena lili involvirana u revolcuiju).

Stanje je povjesno konačno čisto. Ne samo turizam nego i sve više toga će ili zaraditi i ulagati nešto ili .... a što znači osim internih suočavanja svu revoluciju, sav sustav i sustavnu praksu sve sustavnije "napada" nužda suočenja sa sve sustavnjim pojavama rezultata dugog puta i novo izazova, "vlastita djeca" i sve redovno i neizbježno.

Veoma zahvalno i izazovno doba, koje manje više sve fino i harmonično nudi na "jelovnik", uključujući sve oko čovječnosti čovjeka.

Tko je glasao

sve očekujem kraj ove

sve očekujem kraj ove pijanke, ali mi se čini da ću još malo morati pričekati. odlučeno ja za strategiju "klin se s klinom" i stalno nalaze novi alkohol, kad su popili sva uvozna pića počeli su lokati domaću rakiju, sad su se prebacili na pino silvestre i sredstva za čišćenje pa će još neko vrijeme po starom.

evo prigodne pjesme:
http://www.youtube.com/watch?v=c7tFvGNwdRY&feature=related

Tko je glasao

Prigodna vizionarska

Prigodna vizionarska pjesma

Nikola Šop KUDA BIH VODIO ISUSA

Isuse blagi, u doba kasnih sati,
kad još bdiju siromasi tvoji,
skromnom krojaču odvest ću te, da ti
jedno obično odijelo skroji.

I obućaru malom, koji svu noć kuje
oštre čavle u teški poplat.
Dok tvornice cipela žučno bruje.
Milion pari skuju za jedan sat.

Zatim čovjeku, koji šešire pravi,
sa spuštenim obodom, da skriju bol.
Jedan će da se nakrivi i na tvojoj glavi.
Prostran da u se primi i tvoj oreol.

Onda ćemo poći u krčmu kraj grada,
koja liči na stari, nasukani brod.
Gdje braća za stolom, od silnog jada
bacaju čaše i šešire na pod.

Prvi krik pijetla bit će britka strijela,
od koje će ti srce da krvari.
Drugi krik pijetla bit će mrak u dnu čela.
Prepoznat ne ćeš ni ljude ni stvari.

A trećim krikom kad se pijetli jave,
o Isuse, zeteturat ćeš od bola.
Tvoj šešir će pasti s glave.
Šešir i aureola.

Tko je glasao

Bio sam kod covjeka kojemu

Bio sam kod covjeka kojemu sam politicki protivnik. Ne zatajih mu toga da je na krivoj stazi: stariji ga mrze, mladji ga preziru. — — — »Tako?« reče on dovedavsi me pred dvije hrpe listova. »Varate se! Pregledajte malo bolje ove listine, pak cete se bas o protivnom osvjedociti. Evo, ta velika hrpa, to su pouzdanice od onih starijih koji su vec u sluzbi — a ona jos veca, ono su denuncijacije od mladjih kojim se tek sluzbe hoce...«

Fran Mazuranic, 1887. godine

Tko je glasao

Hannah Arendt

Hannah Arendt (1906-1975):
"Es ist ein Fluch, in interessanten Zeiten zu leben."

Tko je glasao

Dobri vojak Švejk: To chce

Dobri vojak Švejk:
To chce klid! (Take it easy - uzmi ga olako)

Tko je glasao

škreb

škreb

to je tip koji je predao bankarski sektor u ruke stranaca,nakon tog je otišao za nagradu u svjetsku banku,da bi sada bio glavni ekonomski savjetnik u Privrednoj banci kod svog pajde Prke koji je u vrijeme škrebovog guvernerisanja bio ministar financija. E sada povucimo paralelu onih koji su bili a i sada su čelnici banaka,ministri i Škreba i postavljanja tečaja kune spram marke,svjesnog urušavanja bankarskog sektora i nakaradne privatizacije banaka i jačanja uvoznog lobija koji danas ruši Hrvatsku iznutra uništavajući proizvodni i prehrambeno prerađivački sektor.
Da kod nas postoji pravna država, porezna uprava i državno odvjetništvo bi davnih dana istražili imovinu i prihode istih a ne dopustili da to sve ode u zastaru i vikali na sav glas TKO JE JAMIO JAMIO

Tko je glasao

Očito je, Sanader niti

Očito je, Sanader niti shvaća niti hoće povući bitne poteze. Kad Sanadera smijenimo bit će kasno. MMF će već biti na vlasti. Sanader će u to vrijeme već biti negdje vani, a možda i na banani.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci