Tagovi

Isprika

Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.

Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.

di dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.

Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.

di dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.

Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.

di dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.

Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.

di dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.

Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.

di dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.

Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
di dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.

Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.

di dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.

Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.
Vidi dnevnik ispod.

Komentari

dvodomni parlament

Hrvatski Sabor je spadao u dvodomne parlamente sve do 1990 i od 1993 do 2001. link. županijski dom je bio korektiv zastupničkog doma i činili su ga predstavnici županija. obzirom na nemogućnost da i u županijskom domu imaju potrebnu političku veličinu vladajući političari su ga jednostavno ukinuli. kladim se da bi daleko manje bilo problema oko Omble, PlominaC, golf terena na Srđu i njiva obraslih minama da se je zadržao žušanikki dom u koji se nisu birali predstavnici stranaka.
ne znam koliko se vas sjeća Alpe -Adria regije link kooju su činile pokrajine i dvije republike iz SFRJ. regija je malo širi pojam od Međimurja, Slavonije, Dalmacije, Primorja,

w. ;)

Tko je glasao

U Županijski dom se nisu

U Županijski dom se nisu birali predstavnici stranaka??
A nego tko se birao?
Izborne jedinice su bile županije, iz svake su se birala tri zastupnika + 5 zastupnika koje je imao pravo imenovati Predsjednik RH.

Do 1990. je Sabor bio trodoman(Društveno-političko vijeće, Vijeće općina, Vijeće udruženog rada)a ne dvodoman i prvi izbori su raspisani i održani za ta tri vijeća Sabora.
Ustavom iz 1990. je predviđen Županijski dom, ali je zakon o njemu donesen tek dvije godine poslije, a prvi izbori za Županijski dom su održani 1993. Ukinut je 2001.

"Isto i jednako nisu ni isto ni jednako."
silverci

Tko je glasao

Hrvatski sabor se je mijenjao

tijekom stoljeća Hrvatski sabor se je mijenjao od dvodomnog preko jednodomnog do ponovo dvodomnog pa trodomnog da bi nakon svega postao jednodoman. u današnjem Saboru intersi žušpanija nisu zastupani zbog izbornih jedinica. znamo razloge zbog čega su napravljene sadašnje izborne jedinice . ovakve izborne jedinice povlađuju interesima stranaka a ne narodu. zbog togas bi bilo dobro vraćanej Sabora u stari oblik, s time da bi se sadašnji broj zastupnika smanjio na račun zastupnika županijskog doma. predstavnici zupanijskog doma bi se birali na isim izborima kao i za zastupnički, samo bi nih činili predstavnici koji su svojim radom doveli do razvoja pojedinih grana proizvodnje u županiji. na taj način poboljšao bi se razvoj sada zpuštenih županija.

w. ;)

Tko je glasao

Sasvim svejedno hoće li netko

Sasvim svejedno hoće li netko sjediti u Zastupničkom ili Županijskom domu ako mu predsjednik ili predsjednica stranke diktira što da misli.

Koliko god domova parlament imao njega ipak čine predstavnici stranaka i ako neka stranka ima neko mišljenje o nekoj temi u Zastupničkom domu ne vidim kako bi imala suprotno mišljenje u Županijskom.
Može se jedino dogoditi da nije ista većina u oba doma, pa onda npr. većina u Županijskom domu koja je različita od većine u Zastupničkom domu ima u rukama mogućnost legalnog opstruiranja rada. Uostalom, zato je i ukinut Županijski dom.

Nema načina kako spriječiti, a bilo bi i protuustavno, da u Županijskom domu sjede predstavnici političkih stranaka jer svatko ima pravo birati i biti biran.

"Isto i jednako nisu ni isto ni jednako."
silverci

Tko je glasao

da bi imali dva doma trebalo

da bi imali dva doma trebalo bi onda znati i što rade oba doma. što bi postigli. glupo bi bilo da jedan drugoga blokiraju i da dobro finkcioniraju tek ako jedna stranka ima većinu u oba doma.

ne bi ni smanjivao broj zastupničkog doma.
možda bi bilo dobro opet uvesti županijski dom, a u njega da idu i predstavnici manjina i dijaspore. ovako minjina i dijaspora mogu donijeti 8-9% glasova, a broj njihovih dlasača u odnosu na druge je koliko? 1%, 2%.

županijski dom bi onda imao proračun koji bi financirao lokalne projekte, određivao visine poreza koji idu na lokalnoj razini i upravljao svime onime što je sad na lokalnoj razini.

ovako bi se spriječilo i da država kad joj treba prebacuje sredstva iz lokalnog u državni proračun i obratno, ovisi kako joj paše, ili da dio ovlasti prebacuje s lokalnog na državno i obratno.
ako se dobro definira ovlasti, županijski dom bi mogao dobro funkcionirati, određivao o onome što je stvar lokalne samouprave, određivao poreze na lokalnoj razini, te vodio računa o manjinama i dijaspori.
on bi preuzeo posao što sad ima ministarstvo regionalnog razvoja. vjerojatno bi predsavnici županija i bolje znali što treba na regionalnoj razini od ljudi koji žive u metorpoli i ministara koji se dok nisu posali ministri i nisu bavili regionalnom lokalnom problematikom.

Tko je glasao

To je nešto kao postojeća

To je nešto kao postojeća Hrvatska zajednica županija, ali u nekom parlamentarnom okviru.

"Isto i jednako nisu ni isto ni jednako."
silverci

Tko je glasao

može i tako, s time da bi

može i tako, s time da bi imala ovlasti donositi neke zakone i uredbe koje se tiču rada lokalnih samouprava na državnoj razini. ne bi išlo kroz zastupnički dom već županijski.
onda se ne bi pitanje davanja državnog zemljišta prebacivalo s lokalne na državnu razinu već bi o tome odlučivao županijski dom.

ali ako se ne dobiju ovlasti i sredstva da taj županijski dom može stvarno nešto i napraviti onda nema smisla ni da se obnavlja.

koliki su proračuni lokalne samouprave? ukupno nekih 20 mlrd kuna? to je 17-18% državnog proračuna, a izbacimo li zargreb dođemo da lokalne samouprave bez zagreba imaju 10% sredstava koliko ima državni proračun, izbacimo li još par većih gradova i onda vidimo da je udio koji od prikupljenih porea dobiju lokalna samouprava skoro pa beznačajan u odnosu na državni proračun.
pa kad pogledamo koliki utjesaj ima lokalna samouprava na upravljanje zamljom, donošenje zakona, pravila. i tu ima male ovlasti u odnosu na vladu.
i onda se ljute da malo naprave, to je ko da se ljutiš na ljude koji rade na minimalcu da nisu sposobni sasgraditi sebi kuću i plaćati privatne škole i privatno zdravstveno osiguranje.

Tko je glasao

Dok ne pročitam komentare,

Dok ne pročitam komentare, dvije regije i grad Zagreb je jedino što RH može ponuditi EU u smislu regije.

Sve ostalo je prelijevanje iz šupljeg u prazno. S dvije regije i Zg dobijaš i sadašnju i buduću vječno neizvjesnu podjelu na lijevo i desno unutar svake regije, dobiješ gospodarske jedinice stasale za ikakav protunapad ako skinemo CK SKH.

Tko je glasao

Jao, jao, joj! Pa još i

Jao, jao, joj! Pa još i ajme!

Želiš ukinuti županije na način da ih imenom sve nabrojiš u Ustavu?!

Ajde još jednom pročitaj referendumsko pitanje koje želiš postaviti.
Kako se npr. Dalmatinska regija može sastojati od četiri županije Zadarske, Šibenske, Splitske, Dubrovačke kad županije više neće postojati??

Cijenim trud i volju za nekim promjenama, ali daj se potrudi malo više, ovo je jako neozbiljno i već na prvoj inicijativi radiš karikaturu od onog što želiš postići.

Očekivao sam puno više od tvoje inicijative i prilično sam razočaran, ali sam sam kriv jer sam pomislio da si dosta promišljao i da je sad vrijeme za djelovanje. Ali nije tako, radi se o tome da ti je došlo da djeluješ i djelovao si, međutim nisi promislio.

Nisam protiv ideje, ali trebaš to bolje odraditi, a ne zbrda-zdola.

"Isto i jednako nisu ni isto ni jednako."
silverci

Tko je glasao

bio sam išao po internetu i

bio sam išao po internetu i skupljao koliko koja županija ima proračun pa sve to zbrojio i došao do brojke od oko 3,72 mlrd kuna, što je oko 3% državnog proračuna, ili oko pola proračuna grada zagreba.

pa onda ideš na proračun nekek županije pa vidiš što se financira, ima tu cesta, zdravstva, školstva.

mene zanima jesi li se uopće upoznao kako funkcionira županija, što financira, koje su ovlasti i druge stvari vezane uz županije.

ako ukineš županije škole će i dalje trebati grijati, ceste održavati...
nećeš moći sve urede premjestiti u tih par centara u državi. morati će za izdavanje dozvola i druge stvari postojati područni uredi. i sad ako oni neće biti samostalni već će samo skupljati papirologiju, a odluke se donose u regionalnom centru, znači li da ćemo na kraju još i duplirati i povećati i birokraciju i birokratiziranost zemlje.

predstavnici pojedinih dijelova regije će putovati često u centar, kao i šefovi odjela po manjim središtima koji će ići sređivati poslove i dogovarati se sa šefom u središtu glavnom gradu regije, znači tu bi troškovi mogli biti isti ako ne i veći.

puno ozbiljniji posao na temu lokalne samouprave radi hatzivelkos na svom blogu
http://aleksandar-hatzivelkos.from.hr/

Tko je glasao

Podržavam žestoko

da se smanji sva ta silna administracija i da se ljude potjera da rade nešto korisno umjesto da se dosađuju po kojekakvim institutima, primjerice

http://www.pilar.hr/o-institutu/podruni-centri/podruni-centar-vukovar

i sličnim agencijama za istraživanja ruda i gubljenje vremena, a ovamo uvozimo povrće čak i iz Kine.

Evo pjesmom ti predlažem jedan koristan posao

http://www.youtube.com/watch?v=w9RZeeRHffM

sve dobro...

Tko je glasao

ne znam tko će...

Starpile,

ako ti i gale to ne sredite
ne znam tko će

luka

Tko je glasao

Meni je osobno vec pun q

Meni je osobno vec pun q bavljenja zupanijama. Reorganizacija lokalne uprave i samouprave je kost bacena medju narod da malo laje dok puno vaznije karavane prolaze. Nisu problem zupanije- vec je problem sto su one vecinom odlagalista propalih politickih kadrova. Da nema zupanija bilo bi nesto drugo. Problem je u stanju duha i nacinu razmisljanja, a ne u zupanijama.
Dalje, ovaj tvoj prijedlog je potpuno nerealan- u istu regiju stavlja i Zagreb i Rijeku.
Dalje, ako je Istra zasebna regija, Medjimurje ce odmah pitati, a zasto ne bi i mi bili posebna regija- imamo iste povijesne, zemljopisne, geografske i politicke razloge kao i Istra. Ako moze i Medjimurje, a zasto ne bi mogao i Dubrovnik. Zadar ce se radje samoraspustit nego prihvatit Split kao centar regije. Ako mogu Zadar, Split i Dubrovnik, a zasto ne bi i Sibenik bio centar regije, odmah ce doc pitanje iz Sibenika. Itd itd i uskoro dodjes na isti broj zupanija kao i danas. Koliko energije potroseno za nista.
Lokalna samouprava prije 90te je vjerojatno bila najucinkovitiji nacin- jake komune koje sastavljaju grad i njegovo zaledje.
Npr., otok Brac je danas podijeljen na 8 gradova i opcina. Izmedju ljudi koji su na vlasti u tim opcinama postoje obiteljski, osobni, poslovni sukobi (jos i najmanje politicki) sto onemogucava bilokakve dogovore na razini otoka. A za njih je to vaznije od toga u kojoj ce regiji zavrsit. Uglavnom, puno dima za nista vatre.

Tko je glasao

treba razgraničiti i precizno

treba razgraničiti i precizno odrediti tko šta radi na pojedinim razinama teritorijalnog ustroja republike, i onda je diskusija o potrebi gašenja županija, ili osnivanju regija mnogo realnija.
Npr, republička vlada je donijela odluku o izgradnji turističkog kompleksa Kupari.
Kupari su županija Dubrovačko neretvanska.
Zašto taj posao ne bi mogla obaviti županija? Županije je donijela prostorni plan Kupara u okviru prostornog plana dubrovačko nerertvanske županije, a ljudi, koji tamo žive su daleko bolje upoznati s situacijom na terenu nego ljudi iz Zagreba, od kojih polovica nikada nije ni bila u Kuparima.
Zašto županija ne bi mogla biti vlasnica Kupara, upisana u zkul nadležnog suda na svojem terenu?
Nema logičnih razloga zašto upravljanje svim nekretninama bivše armije mora biti centralizirano u Zagrebu, kad takav oblik organizacije upravljanja nekretnina stvara mnogo veće troškove, nego da se time bavi županija.
Takvih primjera ima mnogo. Kad bi se pažljivije analizirali možda bi se uloga županije mogla drugačije i korisnije definirati.

Tko je glasao

Problem

Je što 20 županija košta čini mi se oko 600 milijuna kuna godišnje,a nadalje je problem što primjerice Finska ima 100 jedinica lokalne samouprave na cca 5 milijuna stanovnika dok
Hrvatska ima 546 jedinica lokalne uprave i samouprave na približno isti broj stanovnika.

Zaključak je da smo 5x bogatiji od Finaca :D.

R

Tko je glasao

Zapravo su isfrustrirani i

Zapravo su isfrustrirani i bolesno ljubomorni na naših jedva četveroznamenkasto otoka brojem.

Tko je glasao

"Administrativna

"Administrativna reorganizacija" pretpostavlja reorganizaciju lokalne samouprave. Od Županija do gradova i općina.
Potpuno nepotrebni broj županija, gradova i općina nije posljedica htijenja omogućiti širem broju građana sudjelovanje u vlasti, već upravo suprotno. Omogućiti administraciji ekonomsku sigurnost kroz proračune, i na istome temeljiti postojeću vlast.
200.000 "administratora" u nepotrebnim tijelima znači 800.000 zainteresiranih za takav sustav (pripadni članovi obitelji "administratora" i bližnji). Brojčano i ekonomski zainteresirani, jamče da će ispoljiti na izborima svoju lojalnost na glasačkom mjestu, pa makar na listi bio i orangutan.
Tehnologija vladanja gotovo je istovjetna feudalizmu.
Vladar dodjeljuje posjed, a donirani svoju lojanost dodijeljenom feudu ispoljava političkom podrškom feudalcu. Ponekad ide i u rat zbog Kralja ili u boljem slučaju pošalje ešalon najboljih poslušnika da poginu.

Promijeniti feudalni mehanizam vlasti može se samo promjenom društvenog sustava.
Teško će isto biti izvedivo, jer nikad nitko dragovoljno nije predao vlast ili korist iz vlasti.

Zato je "administrativna reorganizacija" zapravo političko pitanje, a ne pitanje razumnosti postupanja u nekom trenu društvene i ekonomske krize.

Tko je glasao

Znači li ovaj tvoj komentar

Znači li ovaj tvoj komentar da mogu na tebe računati?

Petar Macut

Tko je glasao

Ne. Samo komentiram.

Ne. Samo komentiram.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci