Tagovi

Institucionalna kriza IV (Još jednom „Veselje“ u Brabantu)

U Utorak , 24/07/2007 u 10:39 sam na ovom blog-portalu objavio dnevnik pod naslovom „Veselje u Brabantu“ . Dakle bilo je to vrijeme, u kojem se nazirala „institucionalna kriza“ u Belgiji, a sve to se dogodilo davno prije naših izbora, i rezultata koji nas zbunjuju. Ako imate vremena pročitajte taj post, jer ovaj sada se naslanja više na njega, nego na druge tekstove u kojima se spominju naši institucionalni problemi.

Institucionalne krize se u demokracijama događaju, ali postoje i mehanizmi koji ih rješavaju, od onih da javnost oštro reagira i sankcionira nepodopštine koje izazivaju krize, do onih u kojima institucije sustava reagiraju na primjeren i ustavan način da se zaštiti integritet države i riješe unutarnje napetosti. Ova kriza u Belgiji (Brabant je jedno arhaično ime tih prostora ali se spominje u belgijskoj nacionalnoj himni) je posebna zato što se eto dogodila u srcu Europske unije, i to baš tamo gdje se Unijom ustvari predsjedava. Pitao sam mog belgijskog prijatelja (nekada aktivnog političara koji i danas prati političke stvari) da mi objasni u nekoliko rečenica što se tamo zaista dogodilo, i zašto je nakon šestomjesečnih natezanja formirana tehnička prijelazna vlada da bi riješila institucionalne poteškoće koji su preduvjet formiranja vlade, dakle time i funkcioniranja države. Evo potpunog prijevoda njegove kraće poruke:

Nova vlada u Belgiji:
……Možda se baš dobro ne zna, no Belgija je federalna država s 3 zajednice koje imaju vlastite parlamente: Flamanski, Wallonski i Njemački Pored ovih tri postoji i briselski distrikt (s gradom Bruxellesom i 13 manjih gradova u okolici) koji također ima Parlament u kojem se govori Francuski i Flamanski. Na nacionalnoj federalnoj razini imamo dva parlamentarna doma: Dom Zastupnika i Senat. Prvi se bira po provincijskim listama, a Senat po nacionalnim listama. Gdje leži problem da se vlada nije formirala ni nakon 6 mjeseci?
......Za vrijeme 10 posljednjih godina postojala je vlada formirana od Socijaldemokrata iz Flandrije (SP-A) i Walonije (PS), te liberala (VLD i MR). Demokršćani (C.D.&V.) su bili u opoziciji.
……Za posljednjih izbora, previše desno orijentirani kršćani (C.D.&V.) su forsirali ekstremnu retoriku s rasističkim programom uperenim protiv Wallonaca, što je nažalost mnogo Flamanaca slijedilo. Povijesno pamćenje na Hitlerovo vrijeme je uzbibalo javnost. Pobjednik je bio Yves Leterme, koji je u vrijeme izbora zadobivao glasove prelazeći granice ukusa i tolerancije, uništavao vlastitu političku vjerodostojnost, pa je tako protiv sebe dobivao Walonce i sve druge normalne ljude . Iako mu je Kralj povjerio mandat za sastavljanje vlade, samo Liberali su u početku prihvatili suradnju ali poslije šest mjeseci natezanja odustali.
……Kralj je prije dva tjedna odredio bivšeg Premijera (liberala) da formira privremenu vladu, za koju je dobio podršku od Liberalnih partija (Flamansku i Walonsku), Flamanskih kršćana (koji su skrenuli u ekstremizam) i Wallonskih socijaldemokrata (koji su inače u bliskim vezama s Wallonskim kršćanskim progresistima). Novi premijer je stvarno sposoban državnik za kojeg vjerujemo da može odoljeti invaziji desničara. Flamanski socijaldemokrati su nažalost odbili pregovore o suradnji u tehničkoj vladi, što mislim da je veliki propust – kod njih postoji problem da trenutno nemaju osobe koja promišlja državnički.
……Zadaci privremene vlade su ograničeni:
1. Brzo saniranje socijalno-ekonomskih problema (naraslih poslije 6 mjeseci) i donošenje proračuna za 2008.
2. Kreiranje nove strukture za bolju suradnju između pojedinih zajednica i federalne države.
……Ukratko, srž problema se ugleda u sljedećem: Nedavno su Socijaldemokrati (SP-A) i progresivno orijentirani Kršćansko-demokratski sindikati organizirali u Bruxellesu zajedničku manifestaciju “Solidarnosti”- čitava naša obitelj je bila tamo – i više od 400.000 ljudi je manifestiralo protiv nama neprihvatljivih ultra-desničarskih tendencija.

Ponašanje vođe Kršćanske stranke (C.D.&V.) koja je skrenula previše u desno i počela se baviti rasizmom, Yves Leterme, inače i sam bilingvalan (sin od Walonca oca i majke Flamanke) se ponašao izrazito kontroverzno . U belgijskoj javnosti su najutjecajniji frankofonski političari ustali protiv njega (Elio Di Rupo[8] i Isabelle Durant) ali i flamanski političari ( Pascal Smet i Guy Vanhengel) proglasivši njegove komentare kao krajnje uvredljive.

Tako je u Liberationu od kolovoza 2006 izjavio:
Ustvari, postojalo je očekivanje da će mnogi francuski govoreći građani se prilagoditi novoj lingvističkoj realnosti u Belgiji. No izgleda da francuski govoreći građani intelektualno nisu sposobni da uče holandski!“- (Napomena: u testu se kaže Dutch ali treba znati da su Flamanski i holandski ustvari jedan jezik s manjim razlikama)
Na pitanje novinara koje su zajedničke stvari svim Belgijancima je odgovorio:
Kralj, nogometna reprezentacija i poneko pivo…
U Flamanskom Parlamentu je rekao (istina u jednom posebnom kontekstu ali je radi njegove pogane naravi shvaćen naravno dvolično):
Ja ne trebam Kralja!
Kad su ga novinari belgijske televizije pitali da li zna razlog radi kojeg Belgijanci slave Nacionalni praznik 21 srpnja , on je odgovorio da je to bio dan proglašavanja Ustava, a ustvari se slavi dan kad se prvi belgijski Kralj Leopold I zakleo.
Drugom prilikom su ga novinari pitali da li zna francusku verziju belgijske himne La Brabançonne, on je počeo pjevati francusku himnu Marseljezu (što je završilo na YouTube-u).
U prosincu 2007 je davao intervju novinarima novine Concentra, u kojima je novinare Frankofonske televizije RTBF optužio „da su relikti iz prošlosti i propagandisti političarke Joëlle Milquet (CDH Humanist Democratic Center), te ih usporedio s radiom koji je širio propagandu u Ruandskim sukobima protiv Tutsa.

Tako se neoprezno zaratio s novinarima, koji su ga počeli loviti u greškama, da su mu srozali ionako niski image u belgijskoj javnosti inače tradicionalno nesklonoj bilo kakvom ekstremizmu, i s time ga onemogućili u pregovorima oko sastavljanja Vlade. Protiv njega su u startu bili svi, osim Liberala ali samo jedno vrijeme, no i oni su odustali.

Eto što ga je koštalo karijere. Trenutno jest član privremene vlade, ali njen utjecaj je ograničen. Iako on očekuje da će opet biti pozvan da sastavlja vladu, svi misle da je njegovo vrijeme nepovratno prošlo, jer je svojom arogancijom i neodmjerenošću iza sebe svugdje zatvorio vrata.

Koliko je ova priča poučna za naše još primitivno shvaćanje demokratskih procedura, procijenite sami (ja vidim nekoliko bitnih sličnosti aloi više pouka), no jednostavno moram dodati jedan mali dio teksta iz onog spomenutog prethotnog posta "Veselje u Brabantu" (od 25.07.2007) kad je taj moj prijatelj na kraju dodao (pošto dobro i svakodnevno prati hrvatske prilike čitajući prilično dobro hrvatske medije):
Ali što je to prema financijskim skandalima kakvi su u Hrvatskoj.

Čini mi se da se moj prijatelj malo prevario. Njihov slučaj je (za naše rudimentarno poimanje demokracije) od "naivnih događaja" prerastao u veliki institucionalni problem, koji se trenutno rješava izvanrednim mjerama".

U nas je stanje redovno!?

Mala napomena: Kršćanska stranka (C.D.&V.) je od 2001 godine reformirani nastavak poznate kršćanske flamanske partije CVP koja je igrača značajnu ulogu u političkom životu Belgije, (postojala od 1968 do 2001 godine i imala mnoge poznate političare u Belgiji ali i u Europi)
* 1968-1972 Robert Vandekerckhove
* 1972-1979 Wilfried Martens
* 1979-1982 Leo Tindemans
* 1982-1988 Frank Swaelen
* 1988-1993 Herman Van Rompuy
* 1993-1996 Johan Van Hecke
* 1996-1999 Marc Van Peel
* 1999-2001 Stefaan De Clerck
Revizije napravljenene u Kršćanskoj stranki (C.D.&V.) su srozale te vrijednosti tradicije svojih ptrthodnika).

Komentari

Na prvi pogled ovaj dnevnik

Na prvi pogled ovaj dnevnik nema veze s nama. Ali cijenim ga iznimno važnim za bolje razumijevanje više segmenata, i to:

- funkcioniranje razvijenih demokracija;
- naše trenutne postizborne situacije (institucionalne krize);
- stupnja razvitka demokracije ili stanja duha u nas.

Za razliku od demokratski razvijenih društava, u nas još ne postoji 'refleksna' reakcija na neke društveno neprihvatljive pojave.

S obzirom da je tijeku paralelna rasprava uz dnevnike s povezanom tematikom (autori: frederik, hanhan, bet) tamo sam šire komentirao gornje crtice. Ovdje bih samo prenio da sam uočio 'korelaciju' između stavova spomenutih autora s njihovim spoznajama ili iskustvom života u inozemstvu (u razvijenim demokracijama). U kontekstu ovih tema to samo po sebi dovoljno govori.

ragusa

Tko je glasao

Ragusa Za razliku od

Ragusa
Za razliku od demokratski razvijenih društava, u nas još ne postoji 'refleksna' reakcija na neke društveno neprihvatljive pojave.
Kakve refleksne reakcije su te spopale, jedan čovijek je demokrat ili nije.
Kad čovijek sve na pollitika.com prati onda vidi ko je demokrat a ko nije. Ja ti ih ne moram nabrajat jel i ti sam vidiš koji su to.
Osnovna karakteristika demokrate je dialog a ne pokušaji kažnjavanjem ušutkat ne istomišljenika.
Te metode su tipične vrline balkanizma i komunističke diktature.
Ljude su zatvarali u zatvore a i jedna bolnica u Stenjevcu je bila dobro popunjena s neistomišljenicima.
Ljudima su uništavali s raznim medikamentima zdravlje i psihu.
Raspitaj se malo kod starijih.

Tko je glasao

Bravo Skviki, demokracija

Bravo Skviki, demokracija počinje i završava s pojedincem.

Tko je glasao

Uh, uh, dragi Skviki, mora

Uh, uh, dragi Skviki, mora biti da sam izazvao veliki nesporazum!

Ne znam jesi li primijetio da se češće izražavam simbolično. Radi izbjegavanja mogućih nesporazuma te izraze obično stavim u navodnike, doduše ne uvijek, učinim to prema nekom svom unutarnjem osjećaju da bi neki termin eventualno mogao biti shvaćen drugačije. Jesam li sad pogriješio?

Sintagmu 'refleksna reakcija' sam upotrijebio u tom smislu. Konkretno, mislio sam na širu društvenu reakciju, koja se događa kao demokratski odgovor društva na određene negativne procese koji se u njemu odvijaju.

Za bolje razumijevanje ovoga što mislim (ako sam ostao nedorečen), molim te da pročitaš Frederikovu ''Institucionalnu krizu IV (Još jednom 'Veselje' u Brabantu)'', trenutno je na vrhu liste novih dnevnika. Ono kako su reagirali Belgijanci na svoj društveni problem, opisan u tom dnevniku, to je ono što sam podrazumijevao pod 'refleksnom reakciom' društva. Dakle, riječ je o dovoljnoj razini društvene svijesti, kad društvo kao odgovor na naraslu negativnost reagira masovnom reakcijom 'protiv nečega' ili 'za nešto' (kakva je uostalom bila i naša 'stojedinica'). Eto, o tome je riječ, nipošto o nečemu drugom.

Još jednom se ispričavam ako sam izazvao negativne asocijacije! Ili - ne daj Bože, ako si i osobno prošao nešto od toga o čemu pišeš - a ja nehotice dodao 'ljute trave na ljutu ranu'! To mi nije bilo na kraj pameti, što se reče - ni u ludilu! Unaprijed zahvaljujem na razumijevanju.

ragusa

Tko je glasao

Ragusa, Nemoj sad ovaj

Ragusa,
Nemoj sad ovaj odgovor shvatit ko napad na tvoj dnevnik a niti na tvoj komentar na moj odgovor.
Nema razloga se ispričavat za tvoje napisano. Izmjenili smo par stvari i mislim da smo se kolko tolko razumjeli i stekli dojam jedan o drugom i kakve smo osobe.

Pokušava se stalno na pollitika.com napravit nereed i kad se skrene pažnja na to nastane gužva.
Mi smo različiti ljudi i svaki na svoj način drukčije interpretira svoje misli.

Neko veli da je jedna osoba sensibilna a drugi da je osjetljiva. Svaka od tih rijeći ostavlja drukčiji ukus u ustima.

Onda malo o tim takozvanim demokratima i socijalistima na ovim stranicama.
U životu sam ih sretal na stotine, jedno pričaju a drugo govoriju.

Nije tak daleko i sam si osijetil na svojoj koži.

Predbaciva se nekom da je napisal naslov s velikim slovima, a kad se s takvim istim slovima napada HDZ ili se hoče postavit SDP u dobrom svjetlu onda se tolerira.

Kiko se javlja i mora mu se skinut kapa za tak hrabri korak pojavljivanja na pollitika.com. Treba puno snage i hrabrosti.

Kolko škole ima ta osoba?
Kakav mu je PC, mislim na kojem je stupnju razvoja u toj tehnici.
U kakvu školu je išel kaj se tiče te sve moderne komunikacije i tehnologije?

Pogledaj kolko se je socijalista zainteresiralo za njegove pozive i željom biti član ove zajednice?
Indirektno je i napadnut preko tebe jel te osobe nemaju hrabrosti direktno nekom nekaj reč.

Tko je glasao

Hvala, Skviki. Evo baš i

Hvala, Skviki.

Evo baš i jučer se skoro dogodio svojevrsni incident oko Kika, bio se pojavio jedan - recimo to tako - čudan dnevnik, koji je u međuvremenu nestao zahvaljujući (zasluženim) ocjenama. A Kiko je na nj odgovorio - i to vrlo pribrano i dostojanstveno. I sad bi to moglo izazvati nove nesporazume. Zato sam se tamo opet javio komentarom, pomažem da opet nepotrebno 'ne zaiskri' oko Kika.

Morao sam nastaviti započeto. Kiko nam stasava u pravoga pollitičara i to me ispunja zadovoljstvom. Pa bio ja emotivan ili senzibilan (dobra ti je ona s okusom riječi u ustima!). Jer meni se bliži vrijeme 'debele redukcije' aktivnosti na pollitici. com (neću više moći ovoliko vremena žrtvovati), pa mi je drago da sam na neki način pomogao da potaknem Kika da se javlja, kao i našu družinu da ga bolje razumije. Hvala još jednom.

ragusa

Tko je glasao

frederiče jedno

frederiče jedno pitanje,
jesu li ikada, u vrijeme trajanja krize vlasti u belgiji
postojala istovremeno 2 (dva) mandatara?

luka

Tko je glasao

Ja ne znam o čemu govoriš,

Ja ne znam o čemu govoriš, a vjerojatno ni ti, pa ako bi bolje objasnio što te muči možda bismo mogli naći odgovor.

Parlamentarna demokracija i njene procedure baš i nisu previše zagonetni nego vrlo jednostavni sustav, od mehanizma do procedura.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci