Tagovi

Inflacija oko 7%, dug 34,9 milijardi eura

Iz Poslovnog dnevnika

Za nekoliko dana zastupnici Hrvatskog sabora oti?i ?e odmoriti ruke od napornog izglasavanja zakona. Zakona koji su namjenjeni Europi a kod nas ?e se možda nekad primjenjivati.
Velika ve?ina tih zastupnika ne?e se trebati odmarati od intelektualnog rada. Naime, u zatupni?kom radu oni svoj um nisu koristili. Sve odluke prije izglasavanja dogovorile su strana?ke vo?e, za svaku odluku dogovori su i cijene. Tako su koalicijski partneri za svoje usluge uz ministarske fotelje, mjesta u nadzornim i upravnim odborima zaradili i neka poduze?a poput HEP-a, Jadranskog naftovoda, Podravke, Croatia osiguranja i dr.

Prije nego odu na odmor ruku, zastupnici ?e dobiti godišnje izvješ?e Hrvatske narodne banke. U tom izvješ?u iscrpnije nego dosad obra?eno je pitanje cijena, odnosno inflacije.

Glede inflacije o?ekivanja za ovu godinu danas se vrte oko sedam posto u prosje?nom iskazu, s tim da bi potkraj godine teku?a inflacija mogla biti malo niža.
Prema sadašnjim predvi?anjima, me?utim, analiti?ari uglavnom kažu ne i onoliko niža koliko se zbog visoke baze iz lanjskog prosinca bilo o?ekivalo prije najava novih poskupljenja energenata. O?ekuje se, naime, da bi na kraju godine teku?a inflacija mogla biti izme?u šest i šest i pol posto u odnosu na prosinac 2007.
S obzirom na kretanje indeksa potroša?kih cijena u dosadašnjem dijelu godine, to sugerira da bi idu?ih nekoliko mjeseci teku?a godišnja inflacija mogla ubrzati i prema osam posto.

Piše Poslovni dnevnik

U izvješ?u se, tako?er, navodi da je vanjski dug Hrvatske krajem svibnja iznosio 34,9 milijardi eura.

Uzroci visoke inflacije i visoka zaduženost države prvenstveno bi se trebalo tražiti u organizaciji i upravljanju državom i njenim resursima. Državom upravlja odnosno gospodari izvršna vlast po zakonima i pravilima koje donosi zakonodavna vlast. Dakle odgovornost za stanje u državi trebalo bi tražiti od Vlade i Sabora.

Za ilustraciju organizacije i gospodarenja državnim resursima poslužiti ?u se primjerom Hrvatske elektroprivrede (HEP-a). HEP je u stopostotnom vlasništvu države i kao monopolist proizvodi i distribuira elektri?nu i toplinsku energiju. Prema prvom financijskom izvješ?u za ovu godinu situacija u HEP-u je više nego loša.

Gubitak HEP-a u prva tri mjeseca 2008. iznosio je 119,37 milijuna kuna, dok je u istom lanjskom razdoblju tvrtka imala 10 milijuna kuna dobiti. Pritom su prihodi pove?ani za 8 posto, na 2,8 milijardi, dok su rashodi ve?i za 13,2 posto i iznosili su 2,9 milijardi kuna.

U HEP-u kažu da glavni razlog pove?anja rashoda, time i gubitaka u poslovanju, leži u pove?anim troškovima za sirovine koji su iznosili 1,7 milijardi kuna, što je 38 posto više nego u prvom lanjskom kvartalu. U HEP-u se, kao i prethodnih godina, pravdaju ?injenicom da je cijena struje u RH ostala nepromijenjena, dok su drasti?no porasle cijene loživog ulja i plina.

Gledaju?i unazad ?etiri godine, otkako je na ?elu HEP-a Ivan Mravak, profit te kompanije pao je za više od pola milijarde kuna. HEP je 2004., u prvoj godini Mravkova mandata, ostvario profit 439 milijuna kuna, uz prihod od 8,8 milijardi. Uz prihode koji su godinu dana kasnije pove?ani na 9,9 milijardi kuna, profitabilnost je ostala na istoj razini.

Piše Nacional

Uzrok ovakvog stanja treba svakako tražiti u lošem upravljanju tvrtkom i katastrofalnom stanju unutar iste. Ovih dana u javnost je isplivala jedna od afera, ilegalni priklju?ak brojila za 16 000 kn. Uslugu ilegalnog priklju?aka brojila pružala je kriminalna skupina organizirana unutar HEP-a. Ta skupina u svojoj raboti koristila je HEP-ove službe i resurse. O?ito je to bila HEP-ova javna tajna za koju su znali i najodgovorniji. Najodgovorniji su to vjerojatno organizirali i ubirali profit.

U svakom slu?aju zakazala je uprava, dragom bogu i gra?anima je svejedno dali je to zbog nesposobnosti ili pokvarenosti.

Sljede?i primjer neorganiziranosti i štetnog upravljanja imovinom gra?ana našao sam na lokalnoj razini u Zagreba?kim cestama.

U Zagreba?kim cestama, poduze?u u vlasništvu grada Zagreba, Ured za suzbijanje organiziranog kriminala (USKOK) pronašao je odre?ene nepravilnosti. Ukratko, Zabrega?ke ceste “zamolile” su kooperante da podmire ra?un za sir i vrhnje utrošenih u izbornoj kampanji. Koperanti su podmirili ra?un. Jedan od njih je ispostavio ra?un ZC sa svrhom povrata upla?enoga novca uz pove?anje od cca 20 000 kuna. Zagreba?ke ceste su izvršile uplatu.

Ovi primjeri HEP-a i Zagreba?kih cesta jasno ukazuju na neorganiziranost, nestru?nost i kriminal u državnim poduze?ima. U tim poduze?ima nema kontrole, nema stru?nosti, transparentnosti. Uprave imaju apsolutnu vlast i mogu raditi što žele ili što od njih sponzori traže. Unutar tih poduze?a mogu?e je organizirati kriminalne djelatnosti, primjer HEP, ili pranje novca primjer Zagreba?kih cesta. Uprave mogu pla?ati, trošiti, sponzorirati koga ho?e i koliko ho?e.

Zbog takvog netransparentnog poslovanja uprava, politi?ke stranke se bore za upravljanje državnim poduze?ima. Postavljanjem “svoje” uprave politi?ke stranke dobivaju nepresušne financijske izvore. Poduze?a se cijedi do uništenje ili do velikih gubitaka upravo kako je to napravio HDZ-a sa HEP-om. Uprave za gubitke, promašaje i kriminal ne odgovaraju ve? se nagra?uju, primjer Brodosplit, ili nastavljaju sa svojom radom primjer HEP-ova uprava na ?elu s Ivanom Mravakom. Mravaka je Sanader prije nekoliko mjeseci ponovo postavio za predsjednika uprave HEP-a. Mravakovi katastrofalni poslovni rezultati nisu Sanaderu bitni.

Pranje novca, kako se vidi iz primjera Zagreba?kih cesta, ide prema uhodanom modelu. Dobavlja?i i izvoditelji, odnosno kooperanti, upla?uju na ra?une stranaka ili privatnih osoba novce po nalogu državnog poduze?a. Nakon uplate kooperant ispostavi državnom poduze?u uve?an ra?un, ?esto puta i za 100% , koji to poduze?e uredno isplati. Takvi troškovi se kamufliraju kao izvanredni radovi, materijal ili roba. Za izvršenje operacije pranja novca postavljeni su “odabrani” kadrovi koji falsificiraju: ra?une, zapisnike, dostavnice, ugovore. U poduze?u za pranje novca potrebno je uklju?iti više osoba, na primjer: nabava, financije, skladište, tehni?ka služba. Glavni akter, onaj na vrhu, obi?no je najviše zašti?en, nare?uje usmeno i nema materijalnih dokaza za krivnju.

Visoki vanjski dug države i inflacija koja sve brže raste uzrokovani su prvenstveno lošim gospodarenjem državnim resursima, vidljivo iz opisanih primjera.

Politika i stranke koje provode hrvatsku politiku ne želi promjene, ne žele izgubiti državna poduze?a. Ne žele da se ta poduze?a kontroliraju i posluju u skladu sa zakonima i pravilima struke.

Zbog svega navedenoga za naše zastupnike krivac za visoku inflaciju i previsoku zaduženost biti ?e negdje drugdje ali nikako ne u Saboru i Vladi. Za inflaciju ?e se na?i zemlja koja ima i ve?u, za zaduženost, zna se, naše jako gospodarstvo može podnijeti i ve?e. Kriminal, pa za kriminal ?e se pustiti da institucije pravne države odrade svoj posao. Pravna država? U Hrvatskoj ne stanuje.

Izvješ?e Hrvatske narodne banke, koliko god ružno bilo, zastupnici ?e rutinski prožvakati i zadovoljno na odmor odjedriti. Pa gra?ani ?e sve te promašaje, dugove i visoke cijene platiti, zastupnici zbog toga sigurno svoje umove ne?e teretiti.

Komentari

Graf koji si stavio u

Graf koji si stavio u potpunoj je suprotnosti sa onim sto (uobicajeno) zelis reci.
Upravo je fantasticno da su se poduzeca zaduzila najvise u vremenu kada je to bilo povoljno, a da su se drzava i banke poceli zaduzivati manje pred krizu, a da su strana ulaganja u porastu. Upravo fantasticno.

Tko je glasao

Upravo je fantasticno da su

Upravo je fantasticno da su se poduzeca zaduzila najvise u vremenu kada je to bilo povoljno
Za što su se hrvatska poduzeća zadužila? Koji su to projekti koji će uspješno vratiti kredite. Dali je to zaduženje za ceste, mostove i za bandićeve stanove?
Hrvatska nema industriju, nema proizvodnju a zaduženja su uglavnom za krpanje rupa i servisiranje starih kredita. HEP se zadužuje da bi ilegalno prikapčao struju?
Ili možda ja ne znam, upoznaj nas sa projektima koji opravdavaju zaduženja?

Tko je glasao

Izlozenost ideologiji

Izlozenost ideologiji disfunkcionaliteta kao da uz postojece tri (dura, arachnoidea, pia) stvori dodatnu neprobojnu mozdanu ovojnicu oko mozga sprecavajuci percepciju stvarnosti http://www.perpetuum-lab.com.hr/w/index.php?title=Mozdane_ovojnice.
Posve sam svjestan da je neprobojnai stoga ja tu nemam ambicija vec bih zelio da ostane zabiljezeno kao reakcija:

Dakle vidjeti svakako:
http://www.hub.hr/default.asp?ru=150&gl=200712030000001&sid=&jezik=1
i svakako http://www.hub.hr/default.asp?ru=150&gl=200803060000001&sid=&jezik=1

Tko je glasao

Dali je to odgovor na na

Dali je to odgovor na na pitatnje o prevelikoj zaduženosti hrvatskih poduzeća?
Izlozenost ideologiji disfunkcionaliteta kao da uz postojece tri (dura, arachnoidea, pia) stvori dodatnu neprobojnu mozdanu ovojnicu oko mozga sprecavajuci percepciju stvarnosti http://www.perpetuum-lab.com.hr/w/index.php?title=Mozdane_ovojnice.
Posve sam svjestan da je neprobojnai stoga ja tu nemam ambicija vec bih zelio da ostane zabiljezeno kao reakcija:

Dakle vidjeti svakako:
http://www.hub.hr/default.asp?ru=150&gl=200712030000001&sid=&jezik=1
i svakako http://www.hub.hr/default.asp?ru=150&gl=200803060000001&sid=&jezik=1

Bankarske teorije koje se svode na prokušano, drugi su zaduženi i više. Točno, zemlje s jakim gospodarstvom zadužuju se više ali na naćin da se zaduženje u kratkom roku vrati i ostvari višestruke dobiti.

Ovakvi odgovori Izlozenost ideologiji disfunkcionaliteta kao da uz postojece tri (dura, arachnoidea, pia) stvori dodatnu neprobojnu mozdanu ovojnicu oko mozga sprecavajuci percepciju stvarnosti koji izbjegavaju odgovore su jadni pokušaji "inteligentnog" vrijeđanja na nivou političkog šegrta. Za biti duhovit potrebno je imati duha i pameti.

Tko je glasao

Točno, zemlje s jakim

Točno, zemlje s jakim gospodarstvom zadužuju se više vidis vids ipak se probilo.
jadni pokušaji "inteligentnog" vrijeđanja na nivou političkog šegrta nema tu nista osobno, naprosto je izravno.

Tko je glasao

http://dnevnik.hr/vijesti/hrv

http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/sabor-donio-rebalans-proracuna-odbije...
Rebalansom sabor HEP-u poklonio 600 milijuna kuna.
Pa neka neko kaže da se kriminal ne isplati :-)

Tko je glasao

Ovih dana Sabor je

Ovih dana Sabor je rebalansom proračuna dodjelio HEP-u neki iznos novaca. Neka se nađe društvu koje ilegalno priključuje struju.

Tko je glasao

''Poduzeća se cijedi do

''Poduzeća se cijedi do uništenje ili do velikih gubitaka upravo kako je to napravio HDZ-a sa HEP-om. Uprave za gubitke, promašaje i kriminal ne odgovaraju već se nagrađuju''

znači, i dalje sve po starom :

KAKO SE KALIO LOPOVLUK
piše : Saša Ljubičić, 10. 07.2008 (Slobodna)

Vodio sam se jedino poslovnim instinktom; izgovorit će to bez da trepne prosječan hrvatski biznismen u razgovoru za kakav 'muški' časopis, pa otpiti gutljaj vina iz visoke čaše. Kako je sučelice takvima obično neko 'novinarsko tele', fascinirano sugovornikovim sjajem, potpitanje neće uslijediti i tako nekako nastaje mit o milijunašu koji je krenuo iz garaže. No, niti je ovo Hamburger City, niti je rvacki bogataš Bill Gates : veliki se novac ovdje oduvijek stvarao samo s onu stranu zakona, od Glembajevih naovamo. Bilo je tako i u samoupravnom socijalizmu, no tek svanućem mlade demokracije lopovluk se afirmirao kao vodeća gospodarska grana. Zato zahtijeva i pravilnu klasifikaciju, a kako takvi obično o sebi govore kao o životinjama (borio sam se lavovski, radio sam kao pas, bilo je tu i drugih ajkula, ali sam uspio isplivati...), podijelit ćemo ih na : a) krupne zvijerke b) zvjerčice i c) stoku sitnog zuba.
I maniti znaju kako su devedesetih krale krupne zvijerke. Uđeš u veliku hrvatsku stranku, a oni ti onda namjeste poduzeće za pretvorbu. Prvo mu lijepo smanje temeljni kapital, od perspektivne tvrtke naprave gubitaša, a onda toga nekadašnjeg privrednog diva (kojeg je ionako pregazilo vrijeme) pretvore u gospodarskog patuljka što će se p(r)odati za kunu. Radnici bi se zatim,u koloni po jedan uputili na burzu, a imovina koja je stajala stotinu lipa unovčila za par milijuna kuna ili eura. Krupne zvijerke nisu prvi kapital stvarale samo u pretvorbi & malverzaciji, pardon, privatizaciji, nego i običnim mijenjanjem dinara u hrvatski dinar. Naime, prvo se nas naivce u ime velikog domoljublja pozvalo da vratimo jugo dinare koji se imaju uništiti i uzmemo hrvatske, a onda se bratija puna novca uputila u druge bratske republike, pa ga tamo promijenila u marke. Very simple, isn’t it ? Još jednostavnije je bilo onima koji su s praznim kovčezima ušetali u Mirovinski fond, a kad su izašli trebali su im nosači da ih ponesu.
A onda je počeo rat. I neko se dosjetio da je bolje uvoziti oružje nego ga proizvoditi. Nekad sitni šverceri color televizora i videouređaja, sada mešetare raketama, avionima, kojekakvim streljivom, pa to fino pretvaraju u dragulje i druge fine stvarčice, i još ih kite ordenjem.
Nižerangirani lopovi, u ovom tekstu zvjerčice, dolaze na svoje u vrijeme ratnih operacija. Oni su gladijatori koje komanda m(j)esta nagrađuje ratnim plijenom. Pljačka se lokalni SDK, pošta, filijala banke, salon automobila, prodavaonica tehničkih uređaja, robna kuća... Poslije se to otprema na mirnodopska područja i prodaje na kojekakvim akcijama. U maskirnim džipovima, s upaljenim rotacijskim svjetlom, prevozi se laka i teška droga, jer, bože moj, tko može i smije zaustaviti vojnu policiju. Oni koji ne sudjeluju u ratnim igrama, a ne spadaju u krupne zvijerke, postaju kooperanti – što je drugo ime za izvlačenje, odnosno pranje novca. Odjednom, sve rade kooperanti : oni su brojniji od radnika u brodogradilištu, za HTV su producentske kuće i vanjski suradnici važniji od njihovih djelatnika ; kooperanti, kooperanti, kooperanti – bez njih se ne može ustati ni leći. A radi se o sljedećem : u društvenom poduzeću radili su zajedno kumovi Mirko i Slavko. Mirko je, nakon malverzacije, pardon, privatizacije, postao direktor, pa je uputio Slavka u privatnike. Slavkova tvrtka svih ovih godina jedina radi velike poslove za Mirkovu firmu, a onda Mirko kumu Slavku dio novca vraća u džep. Ta je disciplina u narodu poznatija kao ping-pong, a vjeruje se da nam u tom 'sportu' Kinezi nisu ni do koljena.
I na kraju, stoka sitnog zuba. Nije to samo politička oporba, kako ju je prvi hrvatski predsjednik jednom prilikom krstio, nego sav ostali živalj koji jedva opstaje u našoj ekonomskoj džungli. Oni koji su živjeli na ratnim područjima 'poslužili' su se susjedovim/komšijinim stanovima, kućama und pokućstvom, automobilima...,kao što su se ovi drugi prije ili kasnije poslužili njihovima. Stoka sitnog zuba prodaje takvu ili švercanu robu po pazarima ili gradskim pločnicima, kraducka poslodavcu iz blagajne, krade struju/vodu, ne plaća režije, poreze i prireze, vozi neregistrirana 'kola', dila drogu na malo, vara rodbinu i prijatelje, džepari, žica, prosjači...
Vodio sam se, kažem vam, jedino poslovnim instinktom, ponovit će na koncu prosječni hrvatski biznismen prosječnom hrvatskom novinaru još jednom, onako, usput, da se ne zaboravi. I neće. Jer tko danas u Hamburger Cityju zna da su Johnsonovi prvi milijun stekli trgovinom robova, a ne na burzi, a njihovi se konkurenti obogatili prodajom viskija crvenokošcima. Malo koga zanima kako se kalio lopovluk : i tamo, i ovdje... i bilo gdje.

Tko je glasao

Uživanje u zasluženom

Uživanje u zasluženom odmoru svih hrvatskih dužnosnika i neimara, od druga Tita (pardon - koliektivnog predsjedništva), preko bankara do stupnja referentići, svi oko priključaka pa čak i brojni šljakeri, uključujući sve potrebno (cash, trash ...), je duga hrvatska tradicija, održana i u ratno doba a gdje ne bi u dugim razdobljima mira i prosperiteta.

Nekoliko je velikih prednosti te tradicije:
- u to doba je opća blagodat, maoizam se jedino tada malo reducira i opći spokoj vlada svuda;
- divizije upoznaju raznovrsnost i izobilje domovine i svijeta i sve strane nađu dodatne inspiracije za daljnje aktivnosti, divizije svetog Pavla za zabave iznutra a barbarske izvana;
- cirkularna ekonomija blista u punom sjaju, život isto tako i nije vrijedno spomena u to doba zbrajati i oduzimati, nije ni prilično.

Ova runda 2008.g. je sigurno dodatno značajna kao priprema za sezonu potom, u ozračju rasta poslova i zarada u vezi raznih novoiskrslih minimalističkih potreba, kada i šegrti i mlade strukovne snage i iskusni radnici bježe od svima gadljivih i iscrpljujućih poslova a bitke u sitnim bemislenim smicalicama se zaoštravaju do usijanja.

Tko je glasao
Tko je glasao

Slušam jučer Šukera na

Slušam jučer Šukera na saboru kako vješto odgovara na pitanje zastupnika Lesara o tome koliko su novaca članovi vlade potrošili kroz kartice, na automobile i ostalo. Primjećujem slijedeće:
- kad je pitanje škakljivo, onda je odgovor po zakonu donesenom tada i tada. Zakon kaže odredbe tko ima pravo na taj način trošiti državni novac ali ne i tko je koliko potrošio.
- ministar financija kaže da ne može kontrolirati tko je i koliko novaca u vladi potrošio? Tko onda može, ako ne on? I kakav je to ministar financija koji nema uvid kud mu novci iz njegovog restora klize?(Hoću reći što radi na tom mjestu i da li uopće radi?)
- kad se poteglo pitanje smanjenja trošarina, odnosno PDV-a, naš ministar poziva se na odredbe EU. Tko smo mi (jel članica?) da nam EU komandira kolike trošarine moramo plaćati za što?
- kad se poteglo pitanje selektivnih stopa poreza na pojedine artikle da se zaštite najsiromašniji, ministar nema ideja nego će pričekati da članice EU povuku prve takve poteze, pa ćemo za njima i mi. Slijedi isto pitanje kao i maloprije.
- mi trebamo sve činiti da povučemo novac iz pretpristupnih fondova EU , ne daj bože to promašit. Nije li ikad ikom palo na pamet da svaki novac ili pomoć koju dobiješ, danas sutra nečim moraš (očekuje se od tebe) i vratiti. Pa tako ni taj novac, iako je gratis nije besplatan.
Dok mi ni nismo članica EU i imamo ekonomsku situaciju debelo goru nego zemlje članice (a da ima pameti mi bi danas trebali biti vodeća zemlja po ekonomiji na Balkanu jer imamo za to pretpostavke - za sakriti se pred jednom Austrijom koja nema more, a koje prihode ima od turizma, dok je nama čini se ove godine sezona opet podbacila), e radi toga što je naša situacija debelo gora nego u EU, i trebali bi zapeti sve moždane vijuge da ju popravimo, mi čekamo što će smisliti EU pa da to prekopiramo. Kao da će EU misliti za nas? Badava vam sve EU radionice za trening kad nemate osnovni alat za njih a to je pamet.
Još nešto, cijeli Sabor je toliko zaglupljen EU-om da nitko nema komentara na takve odgovore i kad se spomene EU kao da se spomenulo ime božje??????

Tko je glasao

Zaboravila sam dodati, još

Zaboravila sam dodati, još nešto što mi bora pamet cijelo jutro a to je komentar ministra Šukera od jučer sa sabora u vezi cijene struje. Ne poznaju oni socijalnu situaciju ljudi jer još nema čuvene socijalne šifre koja će objedinit imovinu pojedinca pa će se onda točno znat tko je socijalni slučaj
a tko nije. Jer npr može bit da netko ima minimalnu mirovinu, a veliko poljoprivredno imanje koje mu nosi veliki prihod, pa nema smisla štititi takvog minimalnom cijenom struje. Ovo je izjava tipa Sanaderove iz travnja kad je zbunjeno rekao otpirlike glavno da je narod sit i cijena energenata pristupačna svakome. Isto kao što se iz te izjave vidi koliko premijer drži do naroda i njegovih potreba, tako se isto iz ove ministra financija vidi što on misli oporezovati, tko su neprijatelji ove države koji se neopravdano bogate ne plaćajući državi njen dio(lavovski). Vidiš odmah da se nismo makli iz komunizma. Tu još samo fale i mali poduzetnici. Kako ministar financija ne može primijetiti da se sistem promijenio, da se velike količine novaca rolaju kroz banke i burzu, a poljoprivreda je u propadanju i to rapidnom, zahvaljujući stalnom i upornom radu na tom pitanju. Naravno da to ministar neće primijetiti, jer cijela elita povlači novac iz privrede kroz upravne odbore i dividende, te preprodajući dionice na burzama. Nismo valjda toliko naivni da vjerujemo kako nam politička elita živi od svoje plaćice koja je u usporedbi s plaćama menadžera mačji kašalj. Mislite li da bi oni to dozvolili? Ja čak vjerujem da su do velike većine svoje imovine došli legalno kroz takve prihode, jer im to ovaj sistem dozvoljava. Zato može ministar financija potrošili jadnih 400 i nešto eura mjesečno na svoja putovanja i plaćanja hotela i biti čist ko suza pred narodom. Ono što nikad nećeš saznati u ovom društvu je tko to dobiva velike plaće. Sve je to tajna, zašto? Pa kad bi se javno reklo zvučalo bi nepristojno u odnosu na sitnozubanske divizije kojima se
stalno objašnjava kako moraju raditi za ništa da bi bili konkurentni. Ali i menadžeri moraju raditi da bi svoje basnoslovno bogatstvo zaradili. Pri tom iz mog kuta viđenja postoje dvije vrste menadžera: onih koji su tu da stvore atmosferu povjerenja i funkcioniranja radne grupe kao "urice" ne bi li postigli što bolje radne rezultate i izbjegli međuljudske probleme kao kočnicu njihovog
rada (stvaranje familijarne atmosfere u poduzeću, japanski tip) i oni drugi koji su tu u funkciji špana u feudalnom sistemu, da bičem tjeraju raju da da najviše od sebe, a da za uzvrat ne dobije ništa. Što mislite koji tip menadžera treba više platiti? Naravno ovaj drugi, koji je ipak u dubini duše čovjek (kakav takav) nezadovoljan što ga svi mrze i najrađe bi mu pregrizli vrat, ali ga moraju slušati da prežive i zadrže posao .Ovom prvom tipu naknada je već u tome što ga njegovi potčinjeni poštuju i vole i obraćaju mu se kao ocu. (Ta naknada nije ni malo za potcijeniti jer je komponenta kvalitete života tog čovjeka, praktično komponenta sreće). Kome trebaju menadžeri koji će cijediti raju? Vlasnicima kojima do te raje nije nikako stalo, ali im je stalo do ubiranja što većeg profita iz strane države i uništavanja njene financijske moći, što je i čin obaranja nečijeg suvereniteta.
Oni koji niti ne moraju raditi da bi došli naglo do velike količine novaca su burzovni mešetari, vlasnici dionica, uloga u investicijskim fondovima i sl. I tu se velike količine novaca prelijevaju u nečije džepove, javno se to ne smije znati, a porez na taj prihod praktično ne postoji. Na žalost, nečija zemlja vidi se iz aviona, ne možeš je sakrit, a još i zahtjeva puno rada da bi donijela minimalnu dobit (ili gubitak).
Tako, želim reći da je ovo društvo još uvijek podijeljeno na šišače i ovce za šišanje.
Na po uha čula sam neki dan da je na Saboru izglasana odluka o sanaciji banaka. Kojih banaka, čijih kad mi vlastitih više ni nemamo? Pa zar banke kod nas ne povlače najviše zarade u ovom dijelu Evrope.

Bi li mi netko iz Sabora, a kojih ima na ovom forumu mogao objasniti o čemu se tu radi?

Tko je glasao

U minimalno poslovnom smislu

U minimalno poslovnom smislu kuknjava nije opravadana jer je većina toga ne samo od većinskih opredjeljenja za neodoljive predmete žudnje nego i od stalnih potvrda toga opredjeljenja i dugotrajnih dobrovoljnih mobilizacija i angažma divizija oko toga.

Ne možeš se toliko ljudi stalno seksati, proizvoditi djecu i razne troškove i uvjete a da ama baš ništa ostaloga nije vezano za njih, kao da im neki Pavelić, Tito, Tuđman i Bandić to rješavaju ili kao da su neke druge beskrajne snage i svjetovi baš za to spremni i zaduženi. Nije valjda da netko od Šukera nešto očekuje, i od tko zna koliko toliko poznatih likova? Pa dokle je to došlo, i još bar da se samo obraćaju partiji, nego se vječno meni (tebi, njoj, njemu ...) obraćaju i sikću, zbilja nevjerojatno, 2008.g., već kasno i zima je (Haustor).

A i kakva je to beskrajna zabava i uživanje (Šuker, Čačić, Bandić, Jasenovac, Bleiburg ...)?

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci