Tagovi

In memoriam: Janez Drnovšek (1950 - 2008)

Janez DrnovsekNa svom domu u naselju Zaplana iznad Vrhnike, u noči 23.02.2008, preminuo je nekadašnji član, predsjednik Predsjedništva SFRJ, predsjednik Vlade Republike Slovenije i Predsjednik Republike Slovenije, dr. Janez Drnovšek.

Rođen je u Celju, 17.05.1950. U tom gradu završio je osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu godine 1973. Nakon toga godinu dana bio je 3. sekretar Ambasade SFRJ u Kairu, da bi se posle toga zaposlio u građevinskom poduzeću u Zagorju ob Savi, a posle toga u istom gradu postaje direktorom ispostave Ljubljanske banke. Godine 1986 doktorirao je na temu odnosa i dugova SFRJ do IMF na Ekonomsko - poslovnom fakultetu u Mariboru, a iste godine postaje i delegat Savezne skupštine u Beogradu.

U orbitu jugoslovenske politike ispaljen je nakon prvih izbora u SFRJ, gdje su za jedno birano mjesto člana Predsjedništva SFRJ kandidirala dva kandidata. Kao kandidat SSO iz Zagorja ob Savi u 1989. pobedio je tada favoriziranog predsjednika Gospodarske zbornice Slovenije Marka Bulca i nasljedio tadašnjeg člana Predsjedništva SFRJ Staneta Dolanca, koji odlazi u mirovinu. Bilo je to potpuno iznenađenje, ne samo za Sloveniju i SFRJ, nego i za inostranstvo. Predstavljao je novog tipa političara, školovanog, sa znanjem više stranih jezika. Postao je time i vrhovni komandat JNA, bez da odsluži dan vojnog roka, za služenje kojeg je proglašen kao nesposoban. Prvi i jedini od Slovenaca, koji je govorio u saveznoj Skupštini, napravio je to na maternjem - slovenskom - jeziku.

Na mjestu predsjednika Predsjedništva SFRJ bio je domaćinom summita nesvrstanih u Beogradu, ali je težinu svoje politike (već tada) usmjeravao na Zapad. Bio je prvi predsjednik Predsjedništva, koji nije nazočio najvišim seansama SKJ, nego je radije otišao da pogleda Mateju Svet, kako osvaja podij na Mariborskom Pohorju. Prilikom povratka s posjete u SAD, svojim sljetanjem u Ljubljanu i odlaskom na sjednicu slovenske Skupščine, koja je prihvatila ustavni amandman, da samo ona može na teritoriju Slovenije da proglasi vanredno stanje, poslao je snažan signal unitarističkom vrhu u Beogradu.

Tokom desetodnjevnog rata u Sloveniji lobirao je za podršku novonastaloj državi, a 17.07.1991 Predsjedništvo SFRJ izglasalo je, da se J(N)A do kraja 10. mjeseca mora povući iz Slovenije. Jedini, koji je glasao protiv, bio je Stjepan Mesić.

Početkom 1992. od Jožefa Školča preuzima vodstvo Liberalno demokratske stranke (LDS), a izglasanjem konstruktivnog nepovjerenja u prolječe te godine postaje i predsjednikom Vlade Republike Slovenije, nakon što se oko Božića 1991. raspala koalicija DEMOS, koja je bila motor osamostaljivanja Slovenije, iako je oko svih bitnih pitanja osamostaljivanja uvijek postojao (nekada veoma teško uspostavljen) konsenzus svih političkih stranaka u Sloveniji.

Jedan od prvih poteza na mjestu predsjednika Vlade bilo je dizanje plača zaposlenicima u državnom sektoru, čime je trasiran put do pobjede na prvim izborima u Državni zbor Republike Slovenije, nakon što je na godišnjicu plebiscita o osamostaljenju, 23.12.1991, prihvaćen Ustav Republike Slovenije. Drnovšek sklapa koaliciju sa Lojzetom Peterletom, predsjednikom Slovenskih kršćanskih demokrata (SKD), Socialdemokratskom strankom Janeza Janše, koja se jedva probila u Državni zbor, te sa Janezom Kocijančičem, predsjednikom Zveze komunistov - Stranke demokratićne prenove (ZKS - SDP). Zanimljivo je, da SKD i ZKS - SDP nisu imali međusobni ugovor o koaliciji. Mandat prolazi u znaku privatizacije, koja je napravljena na t. zv. vaučerski odnosno certifikatski sistem, gdje svaki državljanin Republike Slovenije, zavisno od dobi, dobije certifikat određene vrijednosti, koji posle može zamijeniti za dionice u nekoj od firmi ili fondova. Glavna kriza te koalicije bila je prilikom razrešenja Janeza Janše zbog njegovog sukoba sa Milanom Kučanom godine 1994.

Na izborima 1996 Drnovšek sa svojom strankom LDS ponovo osvaja najveći broj mandata, ali je razmjer snaga u Državnom zboru podijeljen tačno 50% : 50%. Tek prelaskom poslanika SKD Cirila Pucka mijenja se odnos snaga, pa tako Drnovšek sklapa koaliciju sa predsjednikom Slovenske ljudske stranke (SLS) Marjanom Podobnikom. Mandat obilježavaju početak pregovora o punopravnom članstvu sa EU i neki teški "kompromisi" koje je Slovenija morala da prihvati, te odbijanje SAD, da Slovenija i Rumunjska uđu u punopravno članstvo NATO saveza. U 1999. prvi put je operiran na karcinomu bubrega.

Izglasanim kontruktivnim nepovjerenjem u proljeće 2000, koje je moguće zbog ujedinjenja SKD i SLS, te izlaskom SLS iz vladajuče koalicije kao posljedice, za 6 mjeseci predaje predsjedavanje Vladi dr. Andreju Bajuku, koji je danas ministar financija u Vladi Janeza Janše. Mandat, ponovno osvojen u jesen 2000, odrađuje samo do polovine, a međuvremenu s Ivicom Račanom sklapa i sporazum o granici, koji su obojica i parafirala, ali koji nije stigao na prihvaćanje u parlamente obe države.

U 2002. pobjeđuje Barbaru Brezigar na izborima za Predsjednika Republike Slovenije, a predsjednik Vlade Republike Slovenije postaje Anton Rop.

U 2004. nakon izglasanih referenduma, Slovenija postaje punopravna članica EU i NATO, čime je okrunjen gotovo 12 - godišnji trud dr. Drnovšeka. Anton Rop se pokazuje kao premalen za čizme, koje je dobio u nasljeđe i gubi izbore od Janeza Janše. Kohabitacija obaju predsjednika u početku je gotovo idealna, pa tako priređuju i zajedničke novogodišnje domjenke za novinare. Drnovšek u 2006. radikalno mijenja životni stil, postaje vegetarijancem, prodaje kuču u Ljubljani i seli se na Zaplanu. Osniva Gibanje za pravičnost in mir (Pokret za pravednost i mir), te počinje otkriveni sukob sa Janezom Janšom, kojeg u jednom trenutku naziva i "Princ tame". Ističe se svojom mirovnom iniciativom za Darfur. Krajem 12. mjeseca 2007 dužnost Predsjednika Republike Slovenije predaje svom nasljedniku, dr. Danilu Türku.

Ostaće upamčen kao majstor gradnje konsenzusa. Oko najvažnijih ciljeva politike (EU, NATO, ...) uvijek je uspijevao da sakupi i stvori suglasnost svih relevantnih političkih čimbenika Republike Slovenije. Bio je prilično samozatajan, živio je povučenim životom. Kritičari su mu najviše zamjerali, da je svojom pasivošću omogučavao bogaćenje grupe ljudi oko dugogodišnjeg sekretara LDS - a Gregora Golobiča. Krajem 2006. istupili su obojica iz te stranke.

Janez Drnovšek napravio je mnogo dobrih stvari za tadašnju Jugoslaviju, a pogotovo za Sloveniju. Vlada Republike Slovenije ponedeljak, 25.02.2008 zato je proglasila za dan tugovanja. Sahranjen će biti u obiteljskom krugu u početku sledećeg tjedna.

Komentari

Šteta je za svakog čovjeka

Šteta je za svakog čovjeka koji umre jer smo neponovljivi. Ali kad je čovjek poseban, kao što je bio Janez Drnovšek, onda je šteta tim veća, jer takvi su rijetki.

Tko je glasao

Pridružujem se izrazima

Pridružujem se izrazima iskrene sućuti povodom prerane smrti skromnog i velikog čovjeka i političara Janeza Drnovšeka.

The Observer

Tko je glasao

Kada umre veliki čovjek

Kada umre veliki čovjek žalost za njim prelazi granice i sve nas ostavlja malo više samima.
Iskrena sućut svima koji za Janezom iskreno žale.

Tko je glasao

Drnovšekova misel..... Kaj

Drnovšekova misel.....

Kaj si želimo v življenju?
Mir. In iščemo smisel svojega bivanja.

Moramo iskati svoj smisel?
Seveda. Ste ga morda vi našli?

Je smisel bivanja v izpolnjevanju materialnih želja?
Za mnoge ljudi je res tako.

Pa so res našli smisel?
Našli so smisel v nesmislu.

Je izpolnjevanje materialnih želja nesmiselno?
Nesmiselne so želje.

Saj ne moremo biti brez želja?
Če smo brez želja in pričakovanj, smo tudi brez skrbi. Smo mirni.

Je dovolj, da smo mirni?
Če smo mirni, smo našli smisel.

Je mir tisto, kar iščemo?
Mir je tisto, kar lahko najdemo.

Je poleg miru še kaj, kar iščemo?
Iščemo lahko, le najti ne moremo.

Najdemo lahko uspeh, denar, moč in slavo.
A izgubimo svoj mir.

Če imamo vse to, še potrebujemo mir?
Še bolj ga potrebujemo.

Pa ga potem ne moremo najti?
Le, če nismo navezani na uspeh, denar, moč in priznanje.

Težko je ne biti navezan na vse to!?
Če smo navezani, nas skrbi, nas je strah, da bomo to izgubili. Strah in skrbi pa prinašajo nemir.

Saj je vsakogar strah ali pa ga kaj skrbi!?
Ker si prizadeva, da bi kaj pridobil ali obdržal.

Strah nas je smrti!?
Ker smo navezani na materialno bivanje.

Saj je vsako bivanje materialno!?
Lahko je tudi duhovno.

Kakšno je duhovno bivanje?
Tisto, ki presega materialno.

Kako ga lahko presega?
Tako, da presega navezanosti.

Tudi navezanosti na življenje?
Tudi navezanosti na življenje.

Če nismo navezani na življenje, potem smo mirni?
Potem smo mirni. Niti smrti se ne bojimo, še manj česarkoli drugega.

Ali je to smisel, ki ga iščemo?
Takšen mir iščemo. Če ga ne najdemo, smo ujetniki strahov in skrbi.

Pa je življenje brez materialnih navezanosti res smiselno?
Ali so strahovi in skrbi smiselni?

Poleg miru mora biti še kaj, kar daje našemu življenju smisel!?
Res je. Dobrota.

Dobrota?
Ustvarjati moramo dobro. To daje našemu življenju smisel.

Torej mir in dobro?
Mir in dobro.
Janez Drnovšek

Od kada sam ozbiljnije počel pratiti politiku (1989 na dalje) i ozbiljnije gledati na događanja oko mene, promatral sam, učil i upijal od dvoje velikih ljudi... Ivice Račana i Janeza Drnovšeka... Kaj sam naučil, jel sam naučil kako biti dobar političar? Sasvim nevažno... Političar može biti svatko... Naučio sam kaj znači biti čovjek, čovjek prije svega... Naučil sem kaj pomeni biti človek, človek predvsem...

Tko je glasao

Na žalost, sve je manje

Na žalost, sve je manje ljudi, a naročito političara poput Ivice Račana i Janeza Drnovšeka. Svi samo gledaju vlastite interese a opće dobro, pa zar to uopće postoji?

Tko je glasao
Tko je glasao

Što želimo u životu? Mir.

Što želimo u životu?
Mir. I tražimo smisao svog postojanja.

Moramo li tražiti svoj smisao?
Naravno. Jeste ga vi možda našli?

Je li smisao postojanja u ispunjavanju materijalnih želja?
Za mnoge ljude je zaista tako.

Pa jesu li doista našli smisao?
Našli su smisao u besmislu.

Je li ispunjavanje materijalnih želja besmisleno?
Besmislene su želje.

Zar ne možemo biti bez želja?
Ako smo bez želja i bez očekivanja, tada smo i bez briga. Tada smo smireni.

Je li dovoljno biti smiren?
Ako smo smireni, našli smo smisao.

Je li mir ono što tražimo?
Mir je ono što možemo pronaći.

Postoji li još nešto što tražimo osim mira?
Možemo tražiti, ali ne možemo naći.

Možemo naći uspjeh, novac, moć i slavu.
Ali možemo izgubiti svoj mir.

Ako imamo sve to, trebamo li onda još i mir?
Tada ga još bolje trebamo.

I tada ga ne možemo naći?
Samo ako nismo vezani uz uspjeh, novac, moć i priznanje.

Teško je ne biti vezan uz sve to?
Ako smo vezani uz to, brine nas, strah nas je da ćemo sve to izgubiti. No, strah i brige donose nemir.

Ali svatko se boji ili ga nešto brine?
Jer se trudi nešto pridobiti ili zadržati.

Strah nas je smrti?
Jer smo vezani uz materijalno postojanje.

Ali svako postojanje je materijalno?
Postoji i duhovno postojanje.

Kakvo je duhovno postojanje?
Ono, koje nadilazi materijalno.

Kako ga može nadići?
Tako da nadilazi potrebe i ovisnosti.

I vezanost sa životom također?
I vezanost sa životom također.

Ako nismo vezani na život, tada smo smireni?
Tada smo smireni. Ne bojimo se ni smrti, a još manje nečeg drugog.

Je li to smisao kojeg tražimo?
Takav mir tražimo. Ako ga ne nađemo, zatočenici smo strahova i briga.

Je li život bez ovisnosti o materijalnom zaista smisleno?
Jesu li strahovi i brige smisleni?

Ali osim mira mora postojati još nešto što našem životu daje smisao!?
Istina. Dobrota.

Dobrota?
Moramo činiti dobro. To našem životu daje smisao.

Dakle mir i dobro?
Mir i dobro.
Janez Drnovšek

Tko je glasao

Hvala anonimni.... meni

Hvala anonimni.... meni uopće nije palo na pamet

Tko je glasao

Još da si ovo dao u

Još da si ovo dao u prijevodu...
Nije da se ne razumije, ali ne baš sve.
Ima nas koji smo i podalje od slovenske granice, pa nam ide malo teže.

ragusa

Tko je glasao

Oprosti... evo anonimni je

Oprosti... evo anonimni je spasio stvar...

Tko je glasao

"U 2004, nakon izglasanih

"U 2004, nakon izglasanih referenduma, Slovenija postaje punopravna clanica EU i NATO, cime je je okrunjen gotovo 12-godisnji trud dr. Drnovseka."

Svaka cast Slovencima koji su u pokojnom dr. Drnovseku uspjeli prepoznati personu,

- koja ih je sa vjestim diplomatskim znanjem i umijecem uspjesno uspjela izvuci iz primitivnog Balkanskog lonca;

- cijom je zaslugom izvrsena pravedna raspodjela drzavnih dobara putem korektno izvedene privatizacije;

- koja je prvenstveno zahvaljujuci primjenom "Vaucerskog Sistema" osigurala osnovne temelje za daljnje sirenje demokracije i prosperiteta Republike Slovenije te njezinih gradjana;

- koja je u tijeku svog politickog vrhunca konacno uvela Dezelu u punopravno clanstvo EU i NATO i to IZGLASANIM REFERENDUMOM!

Iskrena sucut njegovoj obitelji i drzavljanima Republike Slovenije.

Live Free or Die !

Live Free or Die !

Tko je glasao

Početkom 1992. od Jožefa

Početkom 1992. od Jožefa Školča preuzima vodstvo Liberalno demokratske stranke (LDS), a izglasanjem konstruktivnog nepovjerenja u prolječe te godine postaje i predsjednikom Vlade Republike Slovenije, nakon što se oko Božića 1991. raspala koalicija DEMOS, koja je bila motor osamostaljivanja Slovenije
Ovdje se je u Sloveniji odlučivalo o političkom vodstvu.

Slovenska omladina je početkom osamdesetih stvorila konsenzus, i pankeri su bili ravnopravni dio. Vrh JNA predvođen Nikolom Ljubičićem, Mamulom, Kadijevićem i ostalim je to koristio za stiskanje Slovenije i prijetnje vojnim discipliniranjem (pučem). To je u početku bio jednostavan, skoro estetski sukob, krikirano - JNA je koristila pojavu panka kao crtu nakon koje kreće srediti sve a ostali su bili prisiljeni se o tome oprdjeliti, a zaatim i o raznome. Time je pokrenut raspad SFRJ i de facto puzeći rat. Time je vrh JNA prisiljavao sve na opredjeljenje, pa smo neki podržavali naše slovenske kolege a što je najvažnije i SK Sloevenije pod vodstvom Kučana je poečo braniti svoje i time je krenuo pouzdani proces podjele, koji je omogućio i pojavu Drnovšeka krajem osamdesetih - put za takve i sve druge pojave okretanja pema Evropi i svijetu je bio postavljen početkom osamdesetih.

Tako su u Sloevniji 1992.g. vodstvo preuzeli ex "omladinci" a na klupu za rezerve su postavljeni iznimno zaslužni Kučan-Ribičićevi komunisti te nekomunističke snage za prijelaz. Drnovšku kao najpripremljenijem je dano čelno mijesto.

Kao što se vidi, u RH to još nije u modi, pop kultura istih sedamdesetih i osamdesetih ne treba zavaravati - predstavnici te kulture su bili na strani JNA kada se je lomila stvar, Šuvar je "bijelom knjigom" muljao da ne dođe do većeg zla a Polet i Zvečka su već profesionalno radili za i bili koordinirani od strane rigidnih djelova SK, JNA i ostalog. Stasale "napredne snage", koje i danas dominiraju scenom, su bili poltroni i mutikaše, bavili se "napretkom" i u slovenskim gibanjima vidjeli pojave niže vrste, pankere i slično. U Srbiji se za to još danas dobija metak a tada je umjesto giobanja podrške sslovenskim gibanjima bila aktualna hajka naa Danila Kiša, sinhronizirana sa JNA pučistima, nakon čega slijedi puč u Srbiji i redom micanje i rigidnih komunjara kao nedovoljno odlučnih za "novi kurs", što s nastavlja i dalje i djelom kao pojava i moda zahvaća Hrvastku.

Dakle, lomilo se i dolučivalo poečetkom osamdesetih a ključni trenuci kada se odlučivalo o pobjedniku su bili cca 1983.-85.g. Obzirom da sam igrom slučaja bio involviran u slovensku dio bojišta ovim putem uz iskreno poštovanje Drnovšku i Sloveniji ih (i ostale) malo podsjećam na to zabavno (i slavno) a zamagljeno razdoblje Slovenije i ovih prostora.

Tko je glasao

Slovenska omladina je

Slovenska omladina je početkom osamdesetih stvorila konsenzus, i pankeri su bili ravnopravni dio. Vrh JNA predvođen Nikolom Ljubičićem, Mamulom, Kadijevićem i ostalim je to koristio za stiskanje Slovenije i prijetnje vojnim discipliniranjem (pučem). To je u početku bio jednostavan, skoro estetski sukob, krikirano - JNA je koristila pojavu panka kao crtu nakon koje kreće srediti sve a ostali su bili prisiljeni se o tome oprdjeliti, a zaatim i o raznome. Time je pokrenut raspad SFRJ i de facto puzeći rat. Time je vrh JNA prisiljavao sve na opredjeljenje, pa smo neki podržavali naše slovenske kolege a što je najvažnije i SK Sloevenije pod vodstvom Kučana je poečo braniti svoje i time je krenuo pouzdani proces podjele, koji je omogućio i pojavu Drnovšeka krajem osamdesetih - put za takve i sve druge pojave okretanja pema Evropi i svijetu je bio postavljen početkom osamdesetih.

A nemojmo zaboraviti ni to, da nam je vječiti ministar vanjskih poslova dr. Rupel početkom 1979 u Teleksu dobro "izribao" tada novu ploču Pankrta, koji su prošle godine slavili 30. godišnjicu prve svirke na Gimnaziji Moste.

Pozdrav iz Ljubljane.

Tko je glasao

God. 1984. sam u okviru JNA

God. 1984. sam u okviru JNA (odluženje vojnog roka sa 29 godina i zaduženjem za 20-350 vojnika) bio više puta po komandom pred sami juriš na neprijatelja, s kojim neprijateljem smo (ŠKUC i ostalo) intenzivno surađivali od 1977.g. na dalje. Uključe se zvučnici u vojarni u gradu, lik za politički rad drži zapjenjeni govor cca 1 sat pred izlazak i bezbroj zaapaljivih situacija jer surađujemo sa civilnim sektorom. Unutra se odvija kao normalno da istovremeno teku bezbednosni postupci za 2-4 godine zatvora sa osnova podrivanja države te da zbog poslova moramo taktikom napad je najbolje obrana napdati iste napadače da opstruiraju važne poslove, bratstvo i jdinstvo te državu. završavam tako da me generalov pomoćnik sa najvećom posvetom generala izvodi ilegalno, jer postupak za 2-3 godine sa osnove anarholiberalne suradnje s neprijateljem u cilju podrivanja države nije završen.

Iduće 1985.g. ispred Metalke slovenska omladina, nakon zatvorenih prostora, prvi put ad hoc i na blef da su spremni dobija otvoreni prostor cijelo ljeto. Na poziv Andreja Rozmana Roze, koji je znao da to sad ili nikad treba na brzinu iskoristiti, od svih slavnih snaga deklariranih za takvo nešto dotad nezamislivo za SFRJ i cijeli istok, samo nas nešto malo uspjeva. Čak i čuveni rokeri novog vala kao zadnje popkuturne budale niti su u stanju to prepoznati a još manje nastupiti, pa mi ostali moramo uz ostale improvizacije na brzinu uzeti i instrumente i svirka - bilo je nevjerovatno, mnoštvo ljudi svečano strpljivo satima sluša neki svirku koja ne liči ni na šta poznato (jer većina drži prvi put svira bez ikakve muzičke naobrazbe), ali osjećaj da je krenulo neko novo vrijeme (novo novo novo vrijeme - Buldožer) je jači od svega. Nakon takvog početka sa neviđenim brojem ljudi u publici kreće, uz ostalo cijele koncepcije na tom tragu.

Tko je glasao

Velik in resen politik,

Velik in resen politik, nadvse izjemen človek, iskren prijetelj vseh ljudjeh, iskren prijatelj Hrvaške.... Navdihnjenje za vse nas...
Moje iskreno sočutje...

Tko je glasao

Hvala za lepe besede

Hvala za lepe besede sožalja.

Pozdrav iz Ljubljane.

Tko je glasao

Iskreno mi je žao zbog

Iskreno mi je žao zbog Drnovšekove smrti. Na početku svoje političke karijere, definitivno je bio ispred vremena i okolnosti koje su vladale u državi koju je kratko vrijeme vodio. Kao predsjednik Slovenije, napravio je puno na jačanju hrvatsko-slovenskih odnosa. U povijesti će ostati upisan kao čovjek koji je Sloveniju uveo u EU i NATO, eurozonu i Schengen, i koji je omogućio Sloveniji da na najbezboniji način prođe kroz proces osamostaljenja i tranzicije. Još jednom, najiskrenija sućut slovesnkom narodu i svim građanima susjedne nam države.

Tko je glasao

Hvala na ovom

Hvala na ovom dnevniku!
Prisjećam se koje je to iznenađenje bio izbor dr. Drnovšeka za člana Predsjedništva, imao je svega 39 godina, nepojmljivo za ona vremena. I sve nakon toga bilo je na visini, drugačije od onoga na što smo bili navikli od većine drugih na takvim mjestima. Čovjek vrijedan poštovanja.
Iskrena sućut obitelji i slovenskom narodu.

ragusa

Tko je glasao

Veliki čovjek. Sućut svima

Veliki čovjek. Sućut svima u Sloveniji, ali i šire.

Tko je glasao

Rekli bi osoba koja nije

Rekli bi osoba koja nije vladala nego je sluzila. Vjerojatno nije u svojem radu vidio nikakav mesijanski poziv nego priliku da u svojim mogucnostima pridonese boljitku svoje domovine. Njegova samozatajnost rezultat je toga jer umjesto ega osobe imamo potrebe domovine.
Sto vise takva osoba moze ocekivati nego da u nasim srcima ostane upamcen kao COVJEK.

Tko je glasao
Tko je glasao

In Memorian : Izvrstan

In Memorian :

Izvrstan političar još bolji čovjek.
Produhovljen i izvrstan pisac.
Vjerujem da se je u svojoj duhovnosti oslobodio svake srđbe.Svadao je ono što bi mnogima od nas pomoglo.
Političar( ali ne onakav kakve znamo ) koji je mogao još puno pokazati.
Slovenski narod može biti na njega ponosan a mnogi političari od njega izuzetno mnogo naučiti.
Sačuvati ću Vašu knjigu " Misli o životu i osvješćivanju" za mog sina.

Počivali u miru gospodine Drnovšek ! Sučut obitelji !

stepski vuk

Tko je glasao

Izrazavam iskrenu sucut

Izrazavam iskrenu sucut njegovoj obitelji, njemu zelim pokoj, slovenskoj drzavi napredak, a Slovencima svestrani uspjeh.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci