Tagovi

HSLS-ov Program obrazovanja i znanosti osvojio sindikate

"Na saboru Vertikale sindikata obrazovanja predstavnici sedam stranaka predstavili su svoje programe vezane za obrazovanje i znanost, a najviše glasova dobio je program HSLS-a.

HSLS je dobio 53,5 posto glasova od 2000 delegata, drugi je SDP s 24,5 posto, a slijede HDZ s 9,8 posto, HNS sa 7,5 posto, HSS s 2,5 posto, HSP s 1,4 posto i HSU 0,8 posto glasova.

Od stranačkih predsjednika bili su Zoran Milanović (SDP), Vladimir Jordan (HSU), Josip Friščić (HSS) i Vesna Pusić (HNS), a ispred HDZ-a je došao sadašnji ministar znanosti, obrazovanja i sporta Dragan Primorac.

Sindikalni čelnici poručili su delegatima kako nisu tu da bi rekli koju će političku opciju podržati nego da bi ocijenili koja će politička opcija podržati njih.

Najviše se pljeskalo Ivanu Čehoku iz HSLS-a, dok su izviždani Dragan Primorac, kada je najavio da će svi nastavnici u četiri godine imati plaće veće za 61 posto, i bivši ministar Gvozden Flego (SDP), zbog dugova prema nastavnicima koje je ostavila bivša Vlada.

Sve stranke zauzele su se za više novaca obrazovanju i znanosti, više plaće nastavnicima, izgradnju škola i drugih objekata, cjeloživotno učenje i bolji obrazovni standard. Također se većina političara pohvalila da su oni sami ili članovi njihovih obitelji prosvjetari.

Čehok je rekao kako Vlada mora disati za obrazovanje i da premijer treba biti iz tog sektora. Hrvatska ima dobre učitelje ali će sa sadašnjom obrazovnom politikom postati zaostala.

"Ne smije se više događati da se gradi most za Pelješac, a studenti sjede na podovima", rekao je Čehok.

Milanović je rekao kako nije dovoljno samo povećanje plaća, već su važni i socijalni status i poštovanje nastavnika.

"Obitelj i škola dvije su temeljne stvari iz koje se gradi društvo", rekao je i najavio da će SDP obrazovanju namijeniti 50 posto više novca.

Dragan Primorac rekao je da treba nastaviti provoditi HNOS, državnu maturu i Bolonjski proces, što je započela sadašnja Vlada, te se zauzeo za besplatno obrazovanje od vrtića do studija.

Friščić se zauzeo da škole ostanu u svakom selu ili mjestu gdje postoje uvjeti.

"Otišli su doktori i veterinari, a učitelji su jedini ostali", rekao je Friščić dodavši da se bez toga Hrvatska ne može ravnomjerno razvijati.

Vesna Pusić ustvrdila je da obrazovanje treba postati središte razvoja, što se ne može osigurati bez svijesne političke odluke o osiguranju sredstava za to u proračunu.

Radoslav Galić (HSP) ustvrdio je da se u reforme ne smije ulaziti ako nisu stvoreni uvijeti te da se ne smije eksperimentirati. On je za centralizaciju školstva.

Vladimir Jordan je pak podsjetio da njegova stranaka ima puno iskustva u vezi vraćanja duga, pa ako bude na vlasti može pomoći i učiteljima oko tog problema." (http://www.net.hr/vijesti/izbori/page/2007/10/05/0872006.html)

Programi, a ne stranke, dobit će glasove sindikata, tako bi se dalo zaključiti po ovome kako su ocijenjivali sindikalni čelnici obrazovanja i znanosti. 53,5 : 24,5 posto glasova poražavajući je rezultat za SDP.

Bit će interesantno vidjeti ostale sindikate kako će ocjenjivati kvalitetu preostalih programa kojih ima priličan broj.

Komentari

Čehok je imao daleko

Čehok je imao daleko najbolji program što dokazuje broj glasova. Da je samo retorika ili demagogija dobio bi nešto glasova ali ne bi dobio 54 posto. Ljudi su u kuloarima nakon glasovanja govorili da nisu glasali za stranku nego za cjelinu programa a Čehok je tu bio najjasniji. Ni ja nisam glasao za HSLS prije ali program obrazovanja im je odličan.

Tko je glasao

Na sreću, sindikati ne

Na sreću, sindikati ne određuju strateške programe razvoja (bilo čega, tako i obrazovanja) pa ovo njihovo mišljenje možemo "primiti na znanje" i idemo dalje....

youtube.com/bijesdrugi

Preporučam i
youtube.com/maxprvi
Lion Queen blog

Tko je glasao

Jesu li stranke procijenile

Jesu li stranke procijenile koliko bi "njihovo" ministarstvo obrazovanja trošilo
godišnje iz proračuna, u odnosu na današnji trošak?
Za sada sam jedino na pollitika.com našao SDP-ovu procjenu povećanja
od oko nonšalantnih 50%.
Jesam li sitničav ako pitam ovakve nebitne stvari?

Tko je glasao

Navedenom "predstavljanju

Navedenom "predstavljanju programa" ne treba pridavati preveliki značaj. Rezultatima glasanja također.

Od svega je bitno jedno. Ministar Primorac je izviždan što govori o ocjeni, rezultata njegovog četverogodišnjeg rada.

Za drugo vjerujem kako se radi o dojmu kojeg su ostavili "prezentanti". Malo način iznošenja, malo podilaženje, malo nečeg drugog i to je to.

Iako dosta pratim medije, obrazovni program HSLS-a mi je promakao.
Osim HDZ-ovog "to je ovo što smo radili četiri godine", SDP-ovog i HNS-ovog koji su ga napisali i objavili, nisam uočio druge, tek pokoja izjava tipa "obrazovanje treba biti...".

Birači, pa i ti koji su bili u dvorani, će na dan izbora uzeti u obzir još mnogo drugoga.

A HSLS će biti daleko ispod 53,5%.

B-52

Tko je glasao

Navedenom "predstavljanju

Navedenom "predstavljanju programa" ne treba pridavati preveliki značaj. Rezultatima glasanja također.

Od svega je bitno jedno. Ministar Primorac je izviždan što govori o ocjeni, rezultata njegovog četverogodišnjeg rada.

Bio, vidio, čuo...slušao sve, i potpuno se slažem.

Tko je glasao

I tebi je samo važno da je

I tebi je samo važno da je aktualni ministar izviždan - ti sretan.
Ajme jada od čovjeka si ti, a mislim da sam ti i na drugom mjestu rekao da te žalim ako ti glasaš na principima koje si iskazao na ovdašnjim diskusijima... Ti ćeš VJEČNO biti isfrustrian na svoje okruženje jer sanjaš o "moralnom SDP-u koju kad dođen na vlast tebi će omogućiti {ubaci ovdje što želiš}", a kako se to već jednom nije dogodilio (a niti će se ikada dogoditi, nevezano na SDP) ti ćeš nastaviti ustajati u frustracijama i mržnji. Jedni me zanima koliko ti je trajalo buđenje kad si 2001. svatio da od orgija obećanja o "dolazimo na posao biciklom", "sve ćemo u zatvor" itd itd itd itd nije bilo ništa. Kako si preživio koalicijsku vlast, vjerojatno u velikom razočaranju...

Samo testa radi (mislim da sam to baš tebe pitao) - što ti znaš o efektima četverogodišnjeg rada g. Primorca?
Znaš li recimo obični podatak - koliko je škola izgrađeno/obnovljeno?

youtube.com/bijesdrugi

Preporučam i
youtube.com/maxprvi
Lion Queen blog

Tko je glasao

Ovdje si jedino ti

Ovdje si jedino ti frustrirana osoba, a toliko si zauzet sportom tj. pljuvnjem da nisi ni primjetio da ja jesam apsolutno za promjenu vlasti, ali nigdje nisam kazao ni da sam član SDP-a niti da ću glasati za SDP.......
PS. I niti jedna vlast mi nije ništa dala,..... i tako više od 40 godina.....prije bi kazao da je bilo upravo suprotno......

Tko je glasao

Izvoli sm, pa pročitaj,

Izvoli sm, pa pročitaj, usporedi.. niže je naveden izborni program za obrazovanje i znanost koalicije HSS-HSLS-PGS, koji su izradili stručni timovi HSS i HSLS-a:

"HRVATSKA – DRUŠTVO KOJE UČI
Na temelju gospodarskih, kulturnih i uopće socijalnih potreba hrvatskoga društva te u skladu s temeljnim dokumentima Europske unije o budućnosti obrazovanja, osnovni cilj obrazovne politike
treba biti izgradnja društva koje uči. To prije svega znači izgradnja društva sa snažnom i čvrstom obrazovnom okomicom, od predškolskoga odgoja peko osnovne škole, srednjoškolskoga
obrazovanja pa do visokoga obrazovanja i svijeta rada s razvijenom mrežom cjeloživotnoga učenja.
Svrha je obrazovanja podupiranje individualnoga razvitka osobe društvenim prijenosom znanja i vrijednosti na temelju kojih se oblikuju i razvijaju kompetencije potrebne za život u suvremenom
svijetu. Obrazovne okomica omogućuje praćenje individualnih obrazovnih i životnih postignuća kao i pronalaženje odgovarajućih dobi primjerenih instrumenata pedagoške, organizacijske i
financijske pomoći pojedincu.
HSLS smatra da treba uvesti obrazovnu iskaznicu (sličnu zdravstvenoj iskaznici) kojom bi se legitimirala individualna obrazovne postignuća kao i kakvoća i kolikoća društvenih potpora
pojedincu tijekom obrazovanja, rada i življenja. Pojednostavljeno, njome bi se bilježilo sve što je bitno za obrazovnu karijeru građana, rezultati vrednovanja, diplome i certifikati, razine znanja i stečene vještine, ali i društveno uloženo vrijeme i sredstva, primjerice krediti, stipendije, olakšice, učeničke i studentske povlastice itd. Tom legitimacijom osoba bi mogla imati određena prava bilo u obrazovnom području bilo na tržištu rada.
Izgradnja društva koje uči predstavlja sustav institucija što se međusobno nadograđuju kao i preplitanje obrazovanja i ostalih društvenih područja prije svega područja kulture i socijalne skrbi.
Obrazovni sustav ima dva intrinzična i dva ekstrinzična cilja. Intrinzični su: 1) omogućiti jednakost obrazovnih šansi, što znači dostupnost sustava svima pod jednakim uvjetima; 2) učiniti sustav
dovoljno fleksibilnim da postane samoprilagodljiv kako bi mogao pratiti opće društvene potrebe i očekivanja. Ekstrinzični su: 1) promijeniti obrazovnu strukturu hrvatskoga stanovništva s obzirom
na prenisku stopu srednje i visokoobrazovnih građana te tako utjecati na smanjenje socijalne isključenosti, prikraćenosti i društvene nejednakosti i 2) povezati obrazovni i gospodarski sustav,
što prije svega znači omogućiti građanima stjecanje onih znanja i vještina što ih čine zaposlivima, odnosno što ih čine samoobrazivima ili osposobljuju za trajno učenje. Pretpostavka ispunjenja ovih ciljeva jest veće ulaganje proračunskih i izvanproračunskih sredstava kao i veća materijalna prava zaposlenika u sustavu obrazovanja. Prema našim proračunima ukupno bi trebalo za obrazovanje do 2011. izdvajati oko 5% BDP-a.

TEMELJNI DOKUMENTI
Da bi se sustav predškolskog odgoja, osnovnog i srednjeg obrazovanja mogao dobro razvijati, da bi se mogao izgraditi fleksibilnim potrebno je donijeti tri temeljna dokumenta: pedagoški standard, kurikulum i nacionalni kvalifikacijski okvir (NKO). Te bi dokumente morao donijeti Hrvatski sabor a trebali bi biti rezultat konsenzusa svih parlamentarnih stranaka kako se promjenom vlasti ne bi dovodili u pitanje.
Pedagoški standard mora biti moderan, sukladan europskom standardu, ali računajući s time da će trebati vremena da se na čitavom prostoru Republike Hrvatske i realizira. Cilj se mora definirati
ali računati i na suglasje da se neće moći doseći u kratkom roku. Školski objekti se moraju projektirati i dograđivati za rad u jednoj smjeni, a uz njih obvezno mora biti izgrađena sportska dvorana. Oprema mora biti najmodernija, razredni odjeli ne smiju imati više od 25 učenika a svaka škola mora imati tim stručnih suradnika (psihologa, defektologa, pedagoga, itd.).
Kurikulum mora biti moderan, kompatibilan europskom obrazovnom sustavu, ali prije svega izraz tradicije i nacionalne specifičnosti s otvorenim prostorom za prihvaćanje zavičajnih obilježja različitih podneblja Republike Hrvatske. Izlazne kompetencije na svim razinama obrazovanja moraju biti jasne i ostvarive a certifikati prepoznatljivi na čitavom europskom prostoru. Metode poučavanja i sadržaji programa moraju biti moderni i znanstveno utemeljeni.
NKO određuje razine obrazovanja odnosno stečene kompetencije na pojedinim razinama. Bit će usklađen sa Europskim kvalifikacijskim okvirom (NQF) i osigurat će veću mobilnost studenata i radne snage na europskom prostoru, prije svega.

Predškola
Danas je u Republici Hrvatskoj predškolskim odgojem obuhvaćeno 43% djece a u većim europskim zemljama obuhvat je veći od 90%.
S obzirom na to da su spoznajne mogućnosti djece u tim godinama znatno veće nego u doba adolescencije nužno je u što kraćem roku povećati obuhvat djece programom predškolskog odgoja. To mora biti rezultat osmišljene obrazovne politike koju će zajednički realizirati lokalne zajednice i država izgrađujući objekte za ustanove predškolskog odgoja i subvencionirajući roditeljima boravak djece u vrtićima. U ruralnim sredinama, gdje dugoročno ne bi bila isplativa
gradnja objekata predškolskih ustanova, programe predškolskog odgoja za djecu s navršenih 5 godina treba realizirati u osnovnim školama. Kada obuhvat djece programima predškolskog odgoja prijeđe 80% zakonski će se uvesti obveza početka školovanja s navršenih 5 godina života. Šesta godina života označila bi ulazak djece u obvezno obrazovanja a kurikulumom bi predviđala
manje zahtjevan program, koji bi biše bio priprema za obrazovanje. Na taj način djeca bi ušla u sustav obrazovanja podjednako pripremljena pa bi i hod kroz obrazovanje (poglavito u primarnom
dijelu) bio lakši i ujednačeniji. Sada, na žalost, djeca koja pohađaju ustanove predškolskog odgoja puno spremnije ulaze u obrazovanje dok djeca koja ne pohađaju predškolske ustanove najčešće
imaju poprilične probleme u susretu sa školom. To najčešće rezultira time da se učitelji ovim nespremnijima moraju prilagoditi, više se bave njima a zapostavljaju one koji su spremniji ušli u sustav obrazovanja. Učitelji ih ne mogu jednako opteretiti obvezama pa je jednima savladavanje nastavnih sadržaja preteško, a drugima prelako, jedni s lakoćom prolaze kroz program i ne postavljaju se pred njih zahtjevi koje bi mogli ostvarivati, a drugi s teškoćom usvajaju znanja i ne
mogu više.
Zbog svega navedenog lokalne zajednice i država trebaju u što kraćem roku osigurati uvjete da obrazovanje započne s navršenih 5 godina života.

Osnovnoškolsko obrazovanje – obvezno
Obvezno obrazovanje bi, nakon osiguravanja uvjeta, započelo s navršenih 5 godina života a trajalo bi 11 godina, tj. do navršenih 16 godina života i bilo bi besplatno. Prva godina realizirala bi se u predškolskim ustanovama ili osnovnoj školi, a 10. i 11. godina realizirala bi se u srednjoškolskim ustanovama.
Prvih 9 godina bi bilo opće obrazovanje a program jednak za sve učenike a u 10 godini učenici bi mogli birati programe u srednjoškolskim ustanovama: dvogodišnje, trogodišnje i četverogodišnje.
Dvogodišnji programi završavali bi najnižom kvalifikacijom i omogućavali bi mladima ulazak na tržište rada.
Trogodišnji programi bili bi obrtnički i industrijski i završavali bi kvalifikacijom koja ih vodi na tržište rada ali im otvara put na stručne studije.
Četverogodišnji programi bi bili gimnazijski i strukovni i otvarali bi mogućnost ulaska na tržište rada i na stručne i sveučilišne studije.
Devetogodišnje opće obrazovanje imalo bi model 1+4+4. Prva godina realizirala bi se u predškolskim ustanovama ili u osnovnim školama, od 2-5 godine realizirala bi se razrednopredmetna nastava u osnovnim školama, a od 6-9 godine realizirala bi se predmetna nastava u osnovnim školama. Deveta godina obveznog obrazovanja završavala bi vanjskim ispitima ili malom maturom. U desetu godinu obrazovanja učenici bi se upisivali temeljem rezultata postignutih tijekom posljednja 4 godine i male mature.
U 8. i 9. godini obrazovanja s učenicima bi kontinuirano radili na profesionalnom usmjeravanju razrednik, stručni suradnici škole i stručnjaci iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Spomenuta
ekipa bi pomogla učeniku da se usmjeri posebno prema onom programu u 10. godini školovanja za koji je pokazao najviše afiniteta te da ga u te dvije godine obrazovanja usmjeri na sadržaje koji
će biti posebno potrebni za nastavak obrazovanja.
U 9. godini školovanja treba povećati broj izbornih predmeta umanjujući broj obveznih.

Srednje obrazovanje
Srednjoškolsko obrazovanje bilo bi dijelom obveznog obrazovanja. Započelo bi 10. godinom školovanja i trajalo bi od 2 do 4 godine. Učenici bi bili obvezni završiti najmanje dvogodišnji program i stjecati kvalifikaciju u izabranom zanimanju koja bi im (s navršenih 16 godina)
omogućila ulazak na tržište rada. Taj program završavao bi završnim ispitom koji se provodi u školi (interno).
Trogodišnji i 3,5 godišnji programi omogućavali bi stjecanje obrtničkih ili industrijskih zanimanja i ulazak u svijet rada ali otvaralo i mogućnost nastavka školovanja na stručnim studijima.
Obrazovanje bi završavalo završnim ispitom koji bi se interno provodio u školi. Po svršetku obrtničkih programa učenici pod određenim uvjetima mogli bi pristupiti polaganju majstorskih ispita
što je uvjet za otvaranje obrtničkih radionica.
Četverogodišnji srednjoškolski programi su gimnazijski i strukovni. Uz postojeće gimnazije (opće, klasične, jezične i prirodoslovno.-matematičke) pristupit će se izradi programa tehničkih i umjetničkih gimnazija. Time će se, u primjerenom roku, povećati broj učenika kolji upisuju gimnazijske programe sa sadašnjih 25% populacije na 35% a ujedno pripremiti veći broj učenika za upis na sveučilišne studije. Gimnazijsko obrazovanje završavalo bi obveznim polaganjem državne mature kao uvjetom za pristup sveučilišnim studijima. Državna matura je eksterni ispit i provodio bi ga Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO).
Četverogodišnje strukovne škole obrazuju učenike za tržište rada ali i za nastavak obrazovanja na stručnim i sveučilišnim studijima. Obrazovanje završava polaganjem državne (strukovne) mature
kao eksternog ispita koji provodi NCVVO. Promjenama u strukovnom obrazovanju posvetit će se posebna pozornost. Smanjit će se sada prevelik broj područja rada, programa i zanimanja, tj. umjesto dosadašnjih uskih specijalizacija pojačat će se bazično obrazovanje i to posebno jezične i digitalne kompetencije. Zanimanja će biti definirana prema potrebama gospodarstva.
Poticat ćemo osnivanje privatnih odgojno-obrazovnih ustanova u čitavoj obrazovnoj vertikali.

Učenički domovi
Učenički domovi ne smiju biti ustanove koje brinu samo o smještaju i prehrani srednjoškolaca. Donijet će se novi pedagoški standardi koji će prije svega podrazumijevati bolje kadrovsko ekipiranje odnosno veći broj odgajatelja i pedagoških radnika koji će bolje nadomještati roditeljsku skrb o djeci. Učeničke sobe imat će najviše 4 ležaja. Domovi moraju biti dobro opremljeni, prvenstveno informatičkom opremom. Domski kapaciteti će se proširiti dogradnjom i izgradnjom
novih domova, posebice u županijama gdje ih nema (Brodsko-posavska i Ličko-senjska županija).

Visoko obrazovanje
Naša je bliska budućnost prelazak na binarni sustav u visokom obrazovanju, tj. odvajanje sveučilišnih i stručnih studija.
Dosadašnji mješoviti sustav, koji omogućava egzistiranje stručnih studija na sveučilištima, onemogućuje veću kvalitetu sveučilišnih studija.
Republike Hrvatska ima 7 sveučilišta. Neka od njih nisu trebala biti osnovana jer u trenutku osnivanja nisu ispunjavala temeljne kriterije o broju znanstvenih područja. Stoga se ubuduće treba držati propisanih kriterija i restriktivnije postupati u slučaju novih zahtjeva. S druge strane poticat ćemo osnivanje visokih škola i veleučilišta poglavito u većim gradovima. Stručni studiji usmjeravaju svršene studente u svijet rada i to su kadrovi koji se relativno brzo nalaze u
gospodarstvu te utječu na njegovo jačanje. Stoga veći gradovi, županije i država trebaju poticati otvaranje visokih škola i veleučilišta. Time se za dio populacije, koja možda nakon završene
srednje škole ne bi nastavila obrazovanje, otvara mogućnost studiranja bliže mjestu prebivališta, ujedno i manjih izdataka za školovanje. To bi bio poticaj i jedna od mjera koja bi rezultirala većim
brojem visokoobrazovanih kadrova od sadašnjih 11,3% po čemu smo trenutno u zemljama EU na vrlo niskom mjestu. Kako bi se Bolonjski proces što uspješnije implementirao treba izgraditi nove
prostore za visokoškolske ustanove i u što kraćem roku osigurati veći broj kadrova.

Studentski domovi i studentski standard
Postojeći kapaciteti u studentskim domovima, za postojeću studentsku populaciju, nisu dovoljni. Stanje će biti još lošije kada se nakon završene srednje škole bude upisivao još veći broj studenata. Implementiranjem Bolonjskog procesa otvorena je mogućnost veće mobilnosti studenata pa će se i kod nas ubuduće dešavati da će dio studenata s europskih sveučilišta željeti neki semestar provesti na nekom od naših sveučilišta. Bit ćemo im dužni osigurati smještaj. Stoga se moraju graditi novi studentski smještajni kapaciteti u svim sveučilišnim centrima.
Standard uskoro neće dopuštati trokrevetne sobe. Studentska prehrana mora biti disperzirana ne samo uz studentske domove i fakultete nego i u veći broj ugostiteljskih objekata što će se urediti
ugovornim odnosima.

Cjeloživotno obrazovanje
Republika Hrvatska mora učiniti sve da razvoj gospodarstva utemelji na znanju, jer sa neobrazovanom i jeftinom radnom snagom ne možemo biti konkurentni na svjetskom tržištu. Stoga svakom pojedincu u njegovom radnom vijeku neće biti dovoljno samo formalno
obrazovanje. Nova paradigma je cjeloživotno učenje. Tehnologije se mijenjaju i pojedinac im se mora prilagođavati da bi opstao na tržištu rada. Mora stjecati nova znanja i kompetencije, mora se kontinuirano obrazovati čitav život. Digitalne kompetencije potrebne su svima jer je bez njih nezamisliva upotreba faksa, mobitela, bankomata, računala …. Lokalne zajednice, gospodarski subjekti i središnja administracija moraju poticati što veće uključivanje građana u proces cjeloživotnog učenja. Lokalne zajednice i država moraju izdvajati
sredstva u svojim proračunima za financiranje programa cjeloživotnog učenja. Gospodarskim subjektima i građanima osigurat će se porezne povlastice za sredstva uložena u obrazovanje.

Znanost
Ulaganja u znanost i istraživanja podići na razinu koju imaju zemlje EU prije svega iz neproračunskih sredstava. Znanstvena istraživanja ne smiju biti stvar akademskog opredjeljenja i kapaciteta pojedinih istraživača, nego dobro organiziran sustav s visokom razinom specijalizacije, podjele zaduženja i odgovornosti.

ZNANOST, ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ
Neka bljesne znanstveni potencijal Lijepe naše, razvijmo gospodarstvo znanja
• Osigurati primjereni društveni status znanosti i istraživanja
• Poticati korištenje znanstvenog znanja u gospodarstvu, a znanstveno-istraživački rad koji financira država mora biti u funkciji razvoja hrvatskog gospodarstva. U RH od sadašnjih 20% zaposlenosti znanstvenika u gospodarstvu za 10 godina to mora biti 50%, a za 15 godina 75%
• Povećati broj znanstvenika i njihovu međunarodnu prepoznatljivost te pomladiti znanstveni kadar
• Osigurati dodatni prostor za znanost i visoko obrazovanje prenamjenom objekata bivše JNA
• Poticati izgradnju i rad znanstvenotehnoloških parkova i centara izvrsnosti diljem Hrvatske
• Tijekom četiri godine povećati ulaganje u znanost na 2,5% BDP-a (3/4 da bude od države a ¼ od gospodarstva), a tijekom slijedećih 10 godina na 3,5% BDP-a (1/2 da bude od države i ½ od gospodarstva)
• Poticati međunarodnu suradnju, sudjelovati u izgradnji europskog znanstvenog područja te podržati izgradnju europskog obrazovnog područja (Bolonjski proces)
• Unaprijediti sustav upravljanja znanstvenim i tehnološkim projektima
• Poticati inovatorstvo
• Poticati razvitak tehnologije za potrebe malog gospodarstva. "

Osobno se ne bi mješala u struku, ali oni koji se bave obrazovanjem i znanosti svakako imaju pozitivne ili negativne kritike na svaki program, pa tako i ovaj.

Tko je glasao

Zahvaljujem (bio bi dovoljan

Zahvaljujem (bio bi dovoljan i link).

Ovako uz brzinsko čitanje, uočio sam jednu nelogičnost:

Promjenama u strukovnom obrazovanju posvetit će se posebna pozornost. Smanjit će se sada prevelik broj područja rada, programa i zanimanja, tj. umjesto dosadašnjih uskih specijalizacija pojačat će se bazično obrazovanje i to posebno jezične i digitalne kompetencije. Zanimanja će biti definirana prema potrebama gospodarstva.

Kako smanjiti broj područja rada i zanimanja a istovremeno isto definirati prema potrebama gospodarstva?

Gospodarstvo sve više traži visoko specijaliziranu radnu snagu. Može li se "jačanjem bazičnog obrazovanja a posebno jezičnih i digitalnih kompetencija" postići to što gospodarstvo traži?

Mi i sada imamo zanimanja koja se traže a škole ih ne "proizvode".

Nekako nisam siguran da od većine možemo napraviti "univerzalce" koji mogu raditi na svakom poslu. Mi ovdje imamo srednju strukovnu školu pa sam imao prilike razgovarati o tom problemu s kompetentnim ljudima.

Mišljenje u vezi sučeljavanja nisam promijenio ali činjenica da ovaj program HSS/HSLS koalicije ipak postoji govori mi da ima potrebe još poraditi na njegovom predstavljanju.

B-52

Tko je glasao

hm, ponukan cijelom ovom

hm,

ponukan cijelom ovom diskusijom objavio sam jedan svoj stari tekst koji se bavi školovanjem, tekst se nalazi ovdje

Tko je glasao

Niže su programi

Niže su programi školovanja Industrijske strojarske škole Zagreb, što se sigurno može objediniti u manji broj programa, ovo navodim za primjer:
Industrijski mehaničar
Obrađivač odvajanjem čestica
Tokar - JMO
Alatničar - JMO
Bravar - JMO
Strojobravar - JMO
Tehnički crtač
"Obrađivač na numerički upravljanim alatnim strojevima
(eksperimentalni program)"
Monter strojeva i konstrukcija
Monter strojarskih instalacija
Zavarivač
Nisam ekspert, ali mi se čini da se prvih šest zanimanja mogu objediniti u jednom programu, što bi ih, kako kažeš učinilo "univerzalcima":)

Tko je glasao

Industrijski mehaničar

Industrijski mehaničar može sve ove poslove ispod obavljat, pod uslovom da je dobro izučil svoj zanat i ak ima posel u krvi. Znam, jel sam taj posel obavljal 40 godina i puno mladih izučil u njemu.

Tko je glasao

Sve se može samo je pitanje

Sve se može samo je pitanje da li je to ono što treba, osobno smatram da se tih šest ne može objediniti jer podrazumijevaju masu znanja i vještina. No, nije važno što ja mislim jer nisam i neću biti u poziciji da o tome odlučujem.

Mislim da treba poći od potreba gospodarstva gdje bi poslodavci prema svom tehnološkom procesu trebali definirati koja znanja i vještine zaposlenika im trebaju pa se tek tada može govoriti o tome što se od toga može objediniti u jednom programu odnosno zanimanju. Ali da ne idemo predaleko.

Primjećujem da govoriš o "programu HSLS-a". Nie li to program koalicije HSS/HSLS?

I zašto su na sučeljavanje išli Čehok i Friščić, kao da svaka stranka ima svoj program?

Ako je tako, što ako dobiju mjesto ministra obrazovanja? Čiji će program provoditi?

B-52

Tko je glasao

Sm, gore i piše da je to

Sm, gore i piše da je to program koalicije HSS-HSLS, i kao i kod svakog predstavljanja programa obično su prisutne obje strane.
A na tvoje zadnje pitanje odgovorit ću ti pitanjem. Misliš li da bi HSLS-u bolje pristajalo ministarstvo poljoprivrede?

Tko je glasao

Vidim ja što u programu

Vidim ja što u programu piše, ali u tvom članku također piše:

HSLS je dobio 53,5 posto glasova od 2000 delegata, drugi je SDP s 24,5 posto, a slijede HDZ s 9,8 posto, HNS sa 7,5 posto, HSS s 2,5 posto, HSP s 1,4 posto i HSU 0,8 posto glasova.

Logično je pitati se, za koji je program (ili dio) Čehok dobio 53,5% a Friščić 2,5% glasova.

Kad su oni, kao i program, koalicijski.

B-52

Tko je glasao

Sm, možda izračunom omjera

Sm, možda izračunom omjera postotaka:).
Slažem se s tvojom logikom. Ali nisu svi "katice za sve". Uvijek je jedna strana jača u određenom području. Tako bi se moglo postaviti pitanje kod koalicijskog predstavljanja programa za poljoprivredu, gdje je npr. HSS jači.

Tko je glasao

Kako sam jedino govor

Kako sam jedino govor Vladinira Jordana, predsjednika HSU-a našao na internetu, evo radi onih koje zanima što je on kazao u svoje uvodne 4 minute.

SABOR SINDIKATA OBRAZOVNE VERTIKALE
SVJETSKI DAN UČITELJA 05.10.2007.
ULOGA OBRAZOVANJA U RAZVOJU HRVATSKE

Poštovani nazočni,
Moto HSU-a je "Sretna mladost i zadovoljna starost", a sretna mladost bez perspektive pri zapošljavanju nema isto kao ni zadovoljne starosti sa postojećim mirovinama, a to nikakve političke akrobacije neće osigurati bez da Hrvatska snažno pokrene svoje gospodarstvo.

Danas, početkom 21. stoljeća, svima nam mora biti jasno da to nije moguće bez visoko kvalitetnog obrazovnog i znanstvenog sustava, stoga se danas otvara pitanje što to obrazovni sustav proizvodi?

Da li kadrove za gospodarstvo ili za burzu rada?

Odgovaraju li sveučilišta upisnom politikom potrebama gospodarstva ili svojim potrebama?

Otvara se pitanje da li su znanstvena istraživanja dovoljno usmjerena na stvarne probleme hrvatskog gospodarstva i može li hrvatska znanost pomoći hrvatskom gospodarstvu?? Odgovor je da, može i mora.

Službena politika do sada nije ovoj iznimno važnom pitanju pristupila na odgovarajući način.

Nema vizije cjelovitog razvoja Hrvatske, ne znamo što stvarno želimo, pa tako petljamo i oko obrazovnih politika, no kada bismo imali jasnu viziju imali bismo i jasne standarde za donošenje i provođenje odluka koje za obrazovnu politiku moraju biti jednostavne i jasne, te se razvijati po fazama ovisno o financijskim mogućnostima Hrvatske.

Ono što možemo bez odlaganja, to je, da moramo brzo i odmah preokrenuti školu u ozračju prosvjećenosti, vladavine razuma i rada, radosti i kreativnosti, a ne ambijent sve češćeg ispoljavanja agresije, nasilja, droge i uličarenja. U tom kontekstu moramo pojačati i sankcije za sva agresivna ponašanja, kao i onemogućiti pritiske roditelja na nastavnike, jer nastavnik pod pritiskom ne može objektivno ni ocjenjivati pa se nerijetko čuje kako u nekim sredinama postoji enormni broj odlikaša ali bez odličnog znanja.

Nema boljeg načina za borbu protiv nasilja od uključenja mladih ljudi u športske aktivnosti, pa će HSU posebnu pažnju posvetiti da se osiguraju sredstava za izgradnju školskih športskih dvorana, i to za sve škole.

Dati ćemo svoj doprinos kroz svoje prijedloge da fakulteti budu više u službi zemlje, proizvodeći zapošljiva zvanja, da nastavnici manje tezgare, a da autonomija sveučilišta doista bude autonomija u podučavanju i istraživanju, ali u korist društva, a ne u korist ostvarenja privatnih zarada na javnom dobru.

Zakonom o dodatku na mirovinu koji je stupio na snagu 01.10. ove godine u visini 4 – 27% HSU se zalaže i zalagati će se i dalje za povećanje mirovina.

Hrvatska kvalitetnim mjerama mora zaustaviti bijeg stručnih kadrova, što se može postići samo kvalitetnim vrednovanjem naših stručnjaka ali i odgovarajućim ugovornim vezivanjem za svakog onog čije je obrazovanje financirala država, a time bi se ojačala i najkvalitetnija središta znanja i izvrsnosti. Tražit ćemo od sveučilišta stvarnu provedbu bolonjskog procesa na način da se osigura broj nastavnika sposoban za individualni rad sa studentima, te stvarnu, a ne kao sada, kozmetičku prilagodbu fakultetskih programa bolonjskom procesu, te ustrajati u eliminaciji svih elemenata socijalne nejednakosti i nepravde.

Zalagati ćemo se za ukidanje plaćanja svih školarina na fakultetima za izvrsne studente, nastaviti podjelu besplatnih udžbenika, te otvoriti sustav stipendija i kredita. Jedna od prvih naših mjera mora biti omogućavanje nastavnicima napredovanja kroz rangiranje radnih mjesta i na taj način osigurati stazu za unapređenje tijekom karijere i tako učiniti rad u prosvjeti perspektivnim za kvalitetne nastavnike. Uz već postojeći sporazum o plaćama koji su sindikati izborili od Vlade, to će biti daljnji doprinos pretvaranju nastavničke profesije u priznatu i vrijednu karijeru u društvu.

Da bi se išta ozbiljno mijenjalo u sustavu obrazovnja moramo povećavati financiranje obrazovnog sustava po dvoznamenkastim postocima godišnje. Dosadašnji jednoznamenkasti postoci (od 6 do 8%) godišnje nisu dovoljni budući da jedva pokrivaju dogovoreni rast plaća u obrazovanju.

To su ukratko tek neke od naših mjera prema kvalitetnijem obrazovanju i statusu svih koji u obrazovnom sustavu sudjeluju.

Čestitam svima Svjetski dan učitelja uz javno obećanje da će HSU, bude li u prilici, dati sve od sebe u ostvarenju svega ovdje navedenog, jer naš moto je: "Sretna mladost i zadovoljna starost“.

Vladimir Jordan, predsjednik HSU-a

PS. I zamislite koju sam bizarnost doznao.... HSU je izvlačeći iz šešira z auvodnoizlaganje dobio broj 7, zatim opet iz šešira za temu dobio broj 7, i na kraju bio po glasovima pod brojem 7. Tri puta 7...........ha ,nisam praznovjeran, ali tri puta sedmica!!!!????..........

Tko je glasao

Drago mi je što HSLS ima

Drago mi je što HSLS ima tako dobar program obrazovanja i znanosti. No, pitanje je koliko će HSLS to politički moći progurati i ostvariti.

Tko je glasao

Mislimda bi to trebao

Mislimda bi to trebao prvenstveno biti poražavajući rezultata za aktualnog ministra Primorca.Samo 9,8 % podržava njegove programe koji su u toku.

cvjetići

Tko je glasao

Poslije ovih 9.8 % logicna

Poslije ovih 9.8 % logicna bi bila ostavka,a jos logicnija SMJENA nesposobnog ministra.A bas bih volio cuti reakciju ministra i njegovog sefa.I ovaj podatak ce pretvoriti u veliki uspjeh ove vlade.

Tko je glasao

Drago mi je čuti da HSLS

Drago mi je čuti da HSLS ima tako dobar Program obrazovanja i znanosti. No, sad je političko pitanje, hoće li taj program HSLS moći provesti.

Tko je glasao

Dešperacija ... Totalna

Dešperacija ...

Totalna !!!

Mislim, LAKO JE ČEHOKU SRATI (opet ja) "da premijer treba biti iz tog sektora" kad je to zero-chance događaj !!!???

Ali da mu takva nebuloza donese 50 i kusur posto glasova ??? (dobro, ovo za Pelješac potpisujem)

Što misliti o sindikatima ... ?

Tko je glasao

Pa dobro Zvone, što misliti

Pa dobro Zvone, što misliti o sindikatima? Jel ih treba ukinuti?:)

Tko je glasao

Ljubo Jurčić je profesor

Ljubo Jurčić je profesor na ekonomskom fakultetu u zagrebu, zašto misliš da je to zero-chance, ja ga vidim kao vrlo izvjesnog?

Tko je glasao

Good point mrak !!! To sam

Good point mrak !!! To sam naprosto smetnuo s uma.

Doduše, kakav program SDP nudi za obrazovanje ;-) rekao bih da kod Jurčića činjenica da je prof. na fakultetu ima kontraefekt :-)))))

Tko je glasao

Vidim da niko nije imo muda

Vidim da niko nije imo muda nastavnicima reci da stanje u obrazovanju nije kljucni problem hrvatskog drustva. Umjesto toga ulizivanja na sve strane. Ocekivano, rekli bismo :-)

Tko je glasao

Pogrešno @gale, kazano je

Pogrešno @gale, kazano je tamo još puno toga što mediji nisu prenijeli.... a između puno toga ostalog, i to što si naveo..........

Tko je glasao

Izbori su. Politika je

Izbori su. Politika je umijeće ulizivanja.

Očekuje se da će nastavnici imati dovoljno pameti da odaberu ono što misle da će biti najbolje za njih. Iako, ponekad sumnjam u njihove sposobnosti (pogotovo one učitelja razredne nastave).

Tko je glasao

Uzalud HSLS-u najbolji

Uzalud HSLS-u najbolji programi kad će ionako upasti u kategoriju stranaka koje će se maksimalno kurv..i kako bi dobile fotelju-dvije u Vladi. HSLS nije baš dosljedan u svojoj politici, mijenjaju kaput kako vjetar puše. Poraz za SDP može biti samo nakon izbora, a sve ove anketice upravo onda padaju u vodu. Dobre ideje, a time i zasluge za iste će ionako preuzeti jedan od 2 jača igrača, koji god da pobijedio.

Tko je glasao

Enraged, to nije kurvanje,

Enraged, to nije kurvanje, to se zove koaliranje, naravno da se dobije mjesto u Vladi, jer to je jedini način da stranka sprovede svoj program, bez obzira o kojem se ministarstvu radilo.
Zašto npr. HSLS ne bi bila stranka koja bi bila na čelu ministarstva obrazovanja? što je tu loše, ako je program dobar i prihvaćen od sindikata, koliko god neki mislili da nemaju dovoljnu kompetenciju za ocjenjivanje istog. I nije bitno tko će preuzeti dobre ideje i zasluge, ako će to biti na korist svima onima kojima je taj program namijenjen, učenicima, studentima, učiteljima i profesorima, ali i razvoju društva u cjelini.

Tko je glasao

Da, koaliranje je kulturniji

Da, koaliranje je kulturniji naziv za kurvanje. Budući da nisam osoba koja uvijek nastoji biti fina, to zovem kurvanjem. Kurvanje HSU-a je u posljednje 4 godine unazadilo sve resore osim onog zaduženog za mirovine. Jeb'ga trebali su HDZu glasovi pa su povlađivali maksimalno moguće. Istina, proveli su svoj program, ti umirovljenici. Al ovo je offtopic. Sorry.

HSLS ne smatram dobrom strankom jer mijenjaju kapute kako vjetar puše. Navest ću 4 relacije. HSLS-SDP. HSLS-HDZ. HSLS-HNS. HSLS-HSS. Nije dovoljno što mijenjaju ćud u tolikoj mjeri, novim koaliranjem istinski i brutalno seru (ne ispričavam se nikome na ovom izrazu, smatram da je najprikladniji) po dotadašnjem partneru. U konačnici nisu ni liberali, osim po slovu u imenu.

Tko je glasao

pa oni su liberalna stranka

pa oni su liberalna stranka i to dokazuju po tome koliko su liberalni u odabiru koalicijskih partnera, kao što se može zaključiti, ništa ih neće zaustaviti u namjeri da se dokopaju vlasti i svaki koalicijski partner je ok

Tko je glasao

Gdje čeljad nije bijesna,

Gdje čeljad nije bijesna, ni kuća nije tijesna... HSS je kao i HSLS stranka centra, i osobno mislim da se u toj koaliciji trebao naći i HNS-Liberalni demokrati, kao i preostale manje centrističke stranke.
Koalicija HSS-HSLS je poželjna i lijevoj i desnoj strani, ali programi su kao i pitanje ZERP-a osnova za pregovaranje o postizbornoj koaliciji.

Tko je glasao

Čačić je u Koprivnici i

Čačić je u Koprivnici i Bjelovaru pokušao dogovoriti koaliciju kakvu spominješ no nije uspio.

Dogovor nije uspio i zbog njegovog insistiranja da ga ovi podrže za premijera.

Najnovije, HNS opet nudi predizbornu koaliciju SDP-u.

B-52

Tko je glasao

Da. Vidiš kako na lokalnom

Da. Vidiš kako na lokalnom nivou odlično funkcionira koalicija HNS-HSLS (Čačić-Čehok). Mislim da su postigli najveći uspjeh, i umjesto da su na takvim osnovama gradili koaliciju na državnom nivou, razišli su se zbog premijerskog mjesta. Pripisala bih to horoskopu, ne znam kako to drukčije protumačiti. Mišljenja sam da interesi stranaka i njihovih programa moraju biti ispred nečijih pojedinačnih želja. Osobno podržavam Čačića, ali ne i politiku Vesne Pusić.
Da su bili pametni, stišali strasti i pregovarali o općem interesu, danas bi svakako sve tri strane imale bolje pozicije za pregovaranje, s respektabilnim postotkom birača, prepoznatljivosti i vjerodostojnosti, kao jakog centra. Ovako svi gube. HNS predlaže SDP-u predizbornu koaliciju odričući se Čačića za premijera, spašavajuću što se spasit da.

Tko je glasao

ja pak vidiš mislim da je

ja pak vidiš mislim da je varaždinska situacija nastala čisto iz činjenice da čačić ne može biti župan i gradonačelnik istovremeno i tu je cijela problematika

ako me sjećanje ne vara (a sada mi se doista ne da ići tražiti), HSLS nije pobjednik u Varaždinu na posljednjim izborima

dok postoji zajednički interes dotle će čehok dobro prolaziti u varaždinu pa čak i iznad onoga što je osvojio na izborima, a u međuvremenu će HNS raditi što tamo već radi

mislim da je kohabitacija HNSa i HSLSa pri kraju

Tko je glasao

Mrak, a ja baš mislim

Mrak, a ja baš mislim suprotno:).. no pustimo vremenu; uvijek su moguća razna iznenađenja koja se ne mogu prognozirati.

Tko je glasao

Ahm, ahm - ako bih mogao

Ahm, ahm - ako bih mogao znati na koju to konkretno "politiku Vesne Pusić (koju ne podržavaš)" misliš, bio bih ti jako zahvalan :-)

Tko je glasao

Vesnu Pusić izuzetno

Vesnu Pusić izuzetno cijenim kao profesoricu, ali njen način vođenja stranke je autokratski. Ako nisi za mene, onda si protiv mene. Elitizam, arogancija i bahatost, ukratko. Ne može se sebe dizati u zvijezde ako ti nisi po rođenju, capish?:)

Tko je glasao

Nisam imao čast upoznati

Nisam imao čast upoznati Vesnu Pusić, pa o njoj sudim isključivo na osnovu njenih medijskih nastupa i internet izvora. O tome kako "vlada" HNS-om nemam nikakvih direktnih informacija, a nisam ni nešto puno o tome čitao (o Čačiću se u tom kontekstu već dosta moće naći ;-).
U svakom slučaju, ako imaš neki link, rado ću pogledati ...

Kod Zvone Radikalnog NEMA SVETIH KRAVA a čvrstoća mojih stavova je direktno proporcionalna s količinom ulaznih informacija na kojima ih baziram. A o Vesni Pusić imam izuzetno visoko mišljenje.

Pa if you think you're up to task, pucaj ;-)))

Tko je glasao

Zvone nemam link, ovo je

Zvone nemam link, ovo je moje mišljenje koje sam stekla iz nekih osobnih iskustava. Neka tvoja zvijezda visoko na nebu sja:)

Tko je glasao

Vesna Pusić, skrivi

Vesna Pusić, skrivi prometnu nesreču i treba platit negdje oko 1500 kuna. Vozila se je neprilagođenom brzinom. ne želi platit kaznu i objašnjava kak se je vozila s takvom brzinom da je bila prilagođena uslovima na cesti. Kad se zna da je padala kiša i njezin auto je bil skroz razbit je to upitno. Halo 1500 kuna kod njezine plače.

Onda se parkira na mjestu gdje je rezervirano za nekog drugog. Kad joj se na to skreče pažnja, onda vrjeđa ljude. No neki to možda bolje znaju. Bilo je o tome pisano i u Jutarnjem listu.

Tko je glasao

Mala ilustracija, govori

Mala ilustracija, govori svašta ili ništa.

Na ponovljenim izborima u općini Podravske Sesvete (prethodno vlast dobila i traljavo obnašala predizborno/postizborna koalicija HNS/SDP- načelnik HNS, pa glupavo i protuzakonito zaposlili svog općinskog vijećnika na mjesto blagajnika općine što je bio razlog za osporavanje legalnosti donošenja općinskog proračuna i ponavljanje izbora) odlučio HNS da ide samostalno na izbore. OK, svak za sebe a poslije će se vidjeti.

U mini kampanji pred izbore padne prijedlog lokalnog SDP-ovca da on i šef HNS-a odu skupa na lokalni radio i naznače tako da će zajedno poslije izbora. Lokalni šef HNS-a kaže da ne može odlučiti sam već da će pitati središnjicu "jer je to kod njih strogo regulirano" (ništa ne prepuštaju slučaju, op.a).

Središnjica rekla "ne", svako sam. I tako bi. Nakon brojanja glasova, HDZ dobio s minimalnom prednošću, SDP nije prošao prag, umirovljenici također a glasovi po D`Hondtu zna se kud. I eto "zna se" vlasti.

Taštine zadovoljene ali vlast izgubljena.

Naravno, ovdje ne problematiziram kako to da "elitni" načelnik ne zna da je vijećnička funkcija nespojiva sa zaposlenjem u toj istoj općini, makar i na određeno vrijeme.

B-52

Tko je glasao

Vidiš kako na lokalnom

Vidiš kako na lokalnom nivou odlično funkcionira koalicija HNS-HSLS (Čačić-Čehok). Mislim da su postigli najveći uspjeh, i umjesto da su na takvim osnovama gradili koaliciju na državnom nivou, razišli su se zbog premijerskog mjesta.

Vidiš, ja bih prije konačne ocjene uspješnosti njihove koalicije na lokalnom nivou volio znati bilancu.

U više sam navrata ovdje pokušao doznati koliko koštaju silne škole, sportske dvorane i drugi graditeljski pothvati u VŽ županiji i koliki će biti anuiteti. Već sam napisao kako se govori da je isto zadužilo županiju i grad za nekoliko idućih pokoljenja.

Na moju žalost, nitko iz tih stranaka ovdje nije ponudio odgovor.

B-52

Tko je glasao

Sviđa mi se ovaj tvoj

Sviđa mi se ovaj tvoj komentar:) spominješ škole, sportske dvorane, što osigurava napredak za mlade, a zaboravio si da je to županija s najnižom stopom nezaposlenosti, sa poduzetničkim zonama, sa najjeftinijom stanogradnjom... Zaključak: paralelno razvijanje poduzetništva i uslužnih djelatnosti je dobitni zgoditak. Oni, ako su se i zadužili, svojim razvojem gospodarstva neće imati problema sa vraćanjem duga.

Tko je glasao

Oni, ako su se i zadužili,

Oni, ako su se i zadužili, svojim razvojem gospodarstva neće imati problema sa vraćanjem duga.

Ovdje nema "ako su se zadužili" jer jesu, JPP je dug u pravilu gori od klasičnog kredita i koristi se većinom u slučajevima kad za podizanje željenog iznosa kredita ne ispunjavaš uvjete banaka.

Dakle, prije nego ocijenim hoće li ili neće imati problema s vraćanjem duga, volio bih znati koliko su zaduženi.

Onda bih to usporedio s prihodima koje županija ostvaruje i izvukao zaključak. Prije toga ne.

B-52

Tko je glasao

to je ujedno i županija s

to je ujedno i županija s najnižim prihodima, nemoj to ispustiti iz vida, lošije stoje čak i od ličko senjske a jedina crnija županija je brodsko posavska

mislim da bi se moralo progovoriti o tom javno privatnom partnerstvu, čisto da se odagnaju sumnje kako je ta županija tempirana bomba kao što je to bila (i još uvijek je) požeška

Tko je glasao

mrak, ne znam za niti jednu

mrak, ne znam za niti jednu aferu u varaždinskoj županiji, ima ih? nije mi jasno zašto onda zagrebčani najviše sele u varaždin..razlog, cijena stana i osiguran posao, jel to?
a uspoređivati varaždinski i požešku županiju je suludo. Znaš li ti da se stanovnici Čaglina, koje je samo 30-tak km udaljeno od požege ne mogu služiti internetom iz tehničkih razloga, jer im to nitko nije omogućio. A u požegi je na vlasti SDP:)

Tko je glasao

Povezivanje intereta i

Povezivanje intereta i lokalne vlasti je deplasirano. Gradovi i županije ne mogu nikome osigurati pristup internetu.

Tko je glasao

Osim u Gradu Varaždinu,

Osim u Gradu Varaždinu, gdje imaš free Hot spot u centru grada :) A isto tako ima i županijska udruga wireless mreža koja je zasad mislim free, a samo se trebaš kod njih registrirati.

______
Sve što sam napisao, ima neki smisao - barem u mojoj glavi :)

----
KonDonalds

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci