Tagovi

Hrvatski turizam na marginama krize.

Turisti Ovih se dana dubrova?ki hotelijeri spremaju na proširenu sjednica Strukovne grupe hotelijera i ugostitelja pri Županijskoj Komori Dubrovnika (u utorak, 25. svibnja 2010. godine). Na tom sastanku ?e se raspravljati turisti?ki rezultati krajnjeg juga Hrvatske. Materijali za diskusiju su podijeljeni pa pogledajmo mali dio od onog što u njima piše.

I. NO?ENJA KAO FIZI?KI POKAZATELJI POSLOVANJA:

Danas ?ete ?esto na?i da se broj ostvarenih no?enja kao mjera uspješnosti poslovanja sotonizira i proglašava ostatkom starog tzv. „komunisti?kog“ naslije?a, jer broj no?enja ništa ne zna?i ukoliko nema financijskog ostvarenja. To može biti prihvatljivo ali samo bezna?ajnim dijelom – jer ?e broj no?enja uvijek ostati globalnom oznakom uspješnosti poslovanja, ako ništa drugo zato što kad nema no?enja zna?i da u hotelima nema turista, hoteli tada ostaju prikra?eni za prihod od soba, restorani za prihod od prodaje hrane i pi?a, turisti?ka zajednica bez takse, država bez poreza i doprinosa, radnici bez redovitih pla?a itd.

Dakle, ve?i broj no?enja automatski zna?i da su hoteli bolje radili a ako izostanu no?enja sigurno se nije dobro radilo što zasigurno utje?e na financijske rezultate poslovanja, koji su dakako jedini stvarno mjerodavni za procjenjivanje uspješnosti poslovanja i sposobnosti poduze?a da izvršavaju svoje i društvene obveze. Krevet koji se jednu no? nije napunio je nepovratno izgubljen. Zato pogledajmo što "govore"no?enja u izvješ?u Strukovne grupe hotelijera i ugostitelja pri Županijskoj Komori Dubrovnika

Slika1

Iz gornje slike (tablice i grafikona) se vidi da je unutar posljednjih devet godina, (tj. od 2001 godine od kada se dubrova?ki turizam stvarno po?eo vra?ati na tržište a poslije NATO-ovog bombardiranja Srbije) broj no?enja je rastao sve do 2005 godine, a onda po?eo padati. Zato je najuspješnija poslijeratna godina bila sezona 2005 godine.

Sam pad koji se uo?ava u 2009 godini (ali i nekoliko godina prije) ve?i je od ovdje prikazanog - jer se u obzir mora uzeti ?injenica, da je broj raspoloživih postelja rastao - bar tako piše u spomenutoj HGK ŽK analizi o poslovanju hotelijera Dubrova?ko neretvanske županije: U posljednjoj godini broj raspoloživih hotelskih postelja je pove?ao za 3 % a broj ukupnih no?enja je pao za 3 %, što se ozbiljno reflektira na poslovne rezultate. Zatim, broj ukupno ostvarenih no?enja uklju?uje i alternativni smještaj (privatni, kampovi isl) koji nije toliko bio u padu, pa su hoteli „zaradili“ ve?i pad. To i piše u re?enom izviješ?u:

Hotelske ku?e iz naše ankete u 2009. godini ukupno su ostvarile 4% ili 82.827 no?enja manje nego u 2008. godini (broj postelja pove?an je za oko 800) i uglavnom su i pojedina?no ostvarile manji broj no?enja (osim hotelskih ku?a koje su u 2008. godini radile kra?e zbog obnove ili nekih drugih razloga pa su u 2009. godini imale zna?ajno pove?anje broja no?enja), što se direktno odrazilo i na njihove ostvarene poslovne prihode.

U materijalima o kojima ?e dubrova?ki hotelijeri uskoro raspravljati govore?i o poslovnim rezultatima 2009 godine dalje piše sljede?e:

Grad Dubrovnik još uvijek nije dostigao razinu no?enja iz 2005. godine (68.799 no?enja manje); Od rekordne 2005. godine u DNŽ je pove?an ukupan broj postelja za 3% ili 2.131 postelju, a ukupna no?enja smanjena su za 3% ili 153.997 no?enja

Dubrova?ko-neretvanska županija ukupno je ostvarila 2009 godine 957.229 dolazaka (gostiju) i 4,324.498 no?enja (što je bilo - 3%). U materijalima o kojima ?e ovih dana raspravljati dubrova?ki hotelijeri nema i jednog neugodnog podatka: Naime, negdašnja Op?ina Dubrovnik 1986 godine je imala oko 6,500.000 no?enja, a to je prostor manji za Orebi?, Kor?ulu, Plo?e Metkovi?, Klek, koji danas predstavljaju ukupnu DNŽ, a koja je evo ove godine ostvarila tek 4,324.498 no?enja. To zna?i da vrlo jaki i širom svijeta poznati turisti?ki „brand“ je još uvijek daleko ispod svojih stvarnih mogu?nosti. Jedan od razloga leži u krizi, ali drugi i najve?i jest da u Dubrovniku, perjanici hrvatskog, mediteranskog i svjetskog turizma ima još uvijek dosta neobnovljenih hotela (kažu da još oko 9.000 soba ?eka njihovo stavljanje na tržište).

II FINANCIJSKI POKAZATELJI - PROFIT & LOSS

U materijalima o kojima ?e dubrova?ki hotelijeri uskoro raspravljati glede poslovnih rezultata 2009 godine dalje piše:

Ostvarena dobit financijske godine manja je za 46% nego 2008. godine, ostvarena je u 9 hotelskih ku?a (2008. godine u 12), a najve?a pojedina?na dobit je 5,6 mil.kuna (2008. godine 7,5 mil.kn).

Iz prikazanih podataka je jasno uo?ljiva tendencija pada dobiti odnosno rasta gubitaka što se pretvara u sudbinski smjer dubrova?kog (i hrvatskog) turizma, a vidi se u donjem slikovnom prikazu:

Slika2

Tu se dakle lijepo vidi kako su se kretali gubici i dobitci u dubrova?kom hotelijerstvu. U grafikonu se uo?ava da od 2006 godine gubitci rapidno rastu, a dobitci rapidno padaju, da bi u 2009 godini se gubitci i dobitci našli u najopasnijem raskoraku. Iste tendencije se zapažaju i u apsolutnim iznosima! U 2005 godini (onoj najboljoj poslijeratnoj godini) zbir dobitaka hotelskih poduze?a je iznosio 156,075.449 kuna - a zbir gubitaka samo 34,326.155 kuna. U protekloj 2009 godini stvar se obrnula - pa zbir dobitaka pada na mizernih 16,677.983 kuna, a zbir gubitaka se penje na vrtoglavih 159,167.596 kn.

Sve manji broj no?enja je o?ito u?inio svoje! No ni ta ?injenica posve ne objašnjava ovako loše rezultate. Naime, postoji sumnja da se s brojem no?enja jednim dijelom dogodilo statisti?ko naštimavanje (da bi se umjetno poboljšali pokazatelji uspješnosti - što su hotelijeri krajem godine javno prigovarali Ministru Bajsu). S druge strane se radi krize na turisti?kom tržištu razmahala teška borba za goste - pa su hotelijeri morali snižavati cijene, što se direktno preslikalo na financijske rezultate.

Najvjerojatnije se dogodilo oboje od gore spomenutog.

III PRIHODI I RASHODI

Ali ni to nije sve da bi objasnilo loše rezultate poslovanja, a jasno se uo?ava na sljede?oj slici nazvanoj „Odnos ukupnih prihoda i rashoda“: Na priloženom grafikonu se vidi tendencija rasta ukupnih rashoda iznad ukupnih prihoda. To se samo donekle može objasniti pritiskom tržišnih uvjeta na snižavanje prodajnih cijena (prisutno u svim nama konkurentnim destinacijama).

Slika3

Ovdje se vidi se da su troškovi poslovanja (unutarnje cijene) stalno i neumjereno rasli - fenomen kojem je izložena cijela Hrvatska - dakle rezultat grešaka u funkcioniranju sustava. Pritom treba naglasiti da su troškovi hrane u hotelskoj industriji relativno maleni i ne mogu bitno ugrožavati ukupno poslovanje - nego rast cijena rada i usluga (komunalnih i ostalih).

IV BURA NA TRŽIŠTU

Na donjoj slici se mogu uo?iti turbulencije prisutne na svjetskom tržištu koje se nužno odražavaju i na Hrvatsku. U 2009 godini su najbrojniji gosti u Dubrova?ko-neretvanskoj županiji bili oni iz Velike Britanije. Mada je u 2009 godini zabilježen zna?ajan porast no?enja s britanskog tržišta, to ipak ništa ne zna?i - jer je u me?uvremenu bio zabilježen ozbiljan pad (naime 2005 godine je ostvareno oko 530.000 no?enja) . Njema?ko tržište je u 2009 godini tako?er poraslo, ali opet zato što je u me?uvremenu bilo opalo (naime 2005 godine je bilo ostvareno oko 600.000 no?enja). Najviše su padali Francuzi (koji su 2005 ostvarili ?ak 780.000 no?enja) - a nažalost još padaju. Italija je 2009 godine malo porasla, ali ni s tog tržišta još nismo uhvatili brojke ostvarene 2005 godine (kad je bilo cca 210.000 no?enja). Negativna iznena?enja predstavljaju padovi Slovenaca, BiH, ?eha i Rusa. Pozitivno iznena?enje predstavljaju Poljaci (7 % ukupnog broja no?enja što je mnogo).

Slika4

Mi ove godine moramo ozbiljno ra?unati s posljedicama krize, koja još uvijek hara po za nas najvažnijim emitivnim zemljama, kao i PIGS-efekte koje nas mogu jako optere?ivati. Da se podsjetimo - taj termin PIGS je kratica od prvih slova posebno ugroženih monetarnim neredom u „Eurozoni“ (tj. Portugal, Italija, Gr?ka i Španjolska), sve sami naši direktni konkurenti u nadmetanju za turistima.

V. PREDNOSTI I MANE

Dubrovnik je perjanica hrvatskog turizma (sa svim vrlinama i manama), pa kad na?elno govorimo o Dubrovniku govorimo o Hrvatskoj. Dubrovnik i Hrvatska trenuta?no pred sobom imaju dvije slabašne prednosti i tri golema nedostatka. O tome kako ?e se s njima suo?iti zavisti ?e i uspjeh ove i sljede?ih sezona – jer je turizam gospodarska grana koja ima sve odlike industrije u koju se sve stvari trebaju planirati i unaprijed osmišljavati.

Prva prednost je vrlo povoljan zemljopisni položaj Hrvatske – Jadransko more je duboko uronjeno do u samo srce Europe – pa blizina uz sada ve? ve?im dijelom dobre cestovne komunikacije pomažu opredjeljivanju turista prema bližim i sigurnijim destinacijama - kakva je Hrvatska.

Druga prednost je to da je Hrvatska zna?ajan turisti?ki „ brand“ koji ima mnogo ve?u težinu od broja postelja kojima danas raspolažemo. Dok Portugal javno priznaje da se preinvestirao, da ima višak hotelskih kapaciteta kojeg ?e teško prodavati i pod normalnim okolnostima, Hrvatska ih još uvijek ima premalo za svoj zna?aj i mogu?nosti. Zašto se to tako dogodilo najve?im dijelom treba zahvaliti korupciji u privatizaciji, te nebrizi države da se postoje?i potencijali slabo ili nikako obnavljaju. Takvo stanje je golema šteta za državu u permanentnoj financijskoj krizi, no pomaže u preživljavanju postoje?ih objekata.

Prvi nedostatak je da su nam zemlje PIGS-a direktna konkurencija. Naime, baš te tzv. „europske svinje“ su u teškim prilikama, a nasuprot nama predstavljaju divove u turisti?koj industriji. U situaciji manjeg broja putnika (radi ekonomske krize, otkaza, nezaposlenosti, financijske nesigurnosti) te zemlje se u borbi za goste služe nevi?enim „dumpingom“. Ve? su prošle godine javno istaknute cijene hrvatskih turisti?kih usluga bile daleko iznad sli?nih u tim zemljama. Ove godine su te razlike još ve?e, pa ?e se prema njima nužno slijevati rijeke europskih turista.

Druga nedostatak je naša vlastita sistemska nekonkurentnost. Poznato je da su uvjeti poslovanja u Hrvatskoj teški, skupi, i sve skuplji, uglavnom radi preskupe države koja uzima sve više. K tome je op?epoznata stvar da je kuna jako precijenjena što nas ?ini sve skupljima i nepristupa?nijima.

Tre?i nedostatak je sistemska podrška zemalja „Eurozone“ svojim „svinjama“. Morali su im dati stotine milijarde eura da prežive, a budu?i da ne znaju kako ?e dugove vra?ati sada se sustavno usmjeravaju turisti?ki aranžmani prema tim zemljama (što više i nije teška stvar jer su se cjenovno prilagodili i postali više nego pristupa?ni).

VI. TURIZAM IZVAN SUSTAVA

Briga država o sebi i vlastitim javnim i strateškim interesima je posve normalna stvar - osim kod nas gdje prioritet drže tu?i i privatni interesi. I tako dolazimo do logi?nog ali posve neugodnog zaklju?ka – dok naša država upire o?i u turizam kao skoro jedinog spasitelja državnog erara, nimalo se ne trudi da mu pomaže usmjerenim sistemskim mjerama. U ovo nemilosrdno vrijeme hrvatski turisti?ki trudbenici su prepušteni sami sebi.

Krivnju za ovakvu situaciju najve?im dijelom svakako snosi država, koja skoro nimalo ne brine o vlastitim resursima. Radi sumnjivih politi?kih (politikantskih) preferencija se i dalje njeguju „mrtvi kapitali“. Vlada i HFP nikako da pri?u temeljitoj ali kvalitetnoj i odgovornoj privatizaciji hrvatskih turisti?kih potencijala i njihovoj usmjerenoj obnovi i razvoju.

No najve?u krivnju snosi hrvatska politikantska praksa (strana?kih namirivanja) kojom se u nadležno ministarstvo lansiraju politi?ki podobni, a ne stru?ni kadrovi (što nije odlika samo turisti?kog ministarstva, ali je ta praksa ovdje dovedena do apsurda). Nije problem u samoj osobi Ministra – on uvijek i mora biti prvenstveno politi?ar - mjer su to demokratski standardi odgovornog vladanja (ako nešto takvo stanuje u Hrvatskoj), te predstavlja kontrolu svrhovitosti državne politike (ako takva kod nas uop?e postoji).

No državni tajnici bi morali biti visoki profesionalci – što kod nas nije slu?aj. Hrvatsko Ministarstvo turizma danas ima 3 državna tajnika, od kojih niti jedan nikada nigdje nije radio u turizmu, pa tako ne poznaju poslove o kojima bi trebali brinuti, a niti imaju osje?aja za specifi?nosti ove zahtjevne i osjetljive ali za sve nas izuzetno važne gospodarske grane.

K tome, na grba?i sve iscrpljenijeg hrvatskog turizma tavori golema i neproduktivna Hrvatska turisti?ka zajednica, jedan preživjeli mastodont koji troši golema prora?unska i parafiskalna sredstva (turisti?ku taksu treba tretirati upravo kao parafiskalni namet - jer kao takovu ju malo razvijenih turisti?kih zemalja poznaje). HTZ je postala sama sebi dovoljna.

Komentari

Frederik, zagrebao si po

Frederik, zagrebao si po površini. Veličina problema se vidi, a uzroci su jako duboki i ne znam kada ćemo ih riješiti.
Interesantno je da zemlja koja se zaklinje u turizam nema razvojnu strategiju tog istog turizma. Investitori su prepušteni sami sebi, svojim ambicijama i političkim vezama. Nitko nema pojma zašto bi nešto negdje trebalo napraviti i da li postoji nekakav plan razvoja nečeg sasvim drugog i s turizmom nespojivog odmah pored.

Kada kreneš u Rabac moraš proći pored Plomina koji je samo jedna uvala pored! A sada se sprema još jedan Plomin. Znamo li kuda će ići ceste, plinovodi, da li će se nešto negdje graditi ili neće. Hoteli se grade godinama (fizički), a njihova reputacija još dulje, kako bi stekli klijentelu i počeli biti rentabilni. I nakon što napraviš sve što treba, uložiš godine rada i novac, dođe država i napravi LNG terminal na 250 metara udaljenosti (pretjerujem – ali samo dajem kao ilustraciju).

Ministarstvu turizma, koje planira nekakve promidžbene akcije kako bi pomoglo turizmu, nikako da započne aktivnosti na toj prokletoj strategiji. I sam kažeš da tamo sjedi ministar koji do jučer nije znao ni gdje su hoteli s 5* na obali, a kamoli da je znao možda neke tehničke detalje o turizmu. Nisam gledao tko su državni tajnici, ali jedan od njih je Mujo iz Konavala. Tebi je blizu, koje su njegove veze s turizmom (stranačka pripadnost mi je jasna). I zašto uopće HSS upravlja resorom turizma (premda je jedan od najboljih dubrovačkih šefova recepcije i nekoliko gradonačelnika bilo agronoma)?

Veliki problem u cijeloj priči je Turistička zajednica. Od nacionalne prema dolje sve do turističke zajednice mjesne zajednice Ploče-Iza grada. Osim što je bio osrednji plesač u Linđu, čime se bavio Niko Bulić pa je zaslužio biti doživotni vladar HTZ? HTZ rasipa novce na bijednu promociju turizma ove države već godinama, i da Jaca nije dreknula da joj je jedna ženska guzica u spotu neprihvatljiva nitko se ne bi ni pitao a što u stvari radi HTZ? Prema zakonu župani i gradonačelnici su predsjednici županijskih odnosno gradskih TZ. Ali što one rade? Koja je korist od njih kada su i hotelijeri krenuli galamiti da je krajnje vrijeme dokinuti ovakve TZ.

Kako sustavno napraviti okvir u kojem će sve zainteresirane strane sjesti za stol jednom tjedno ili mjesečno i postići dogovor oko upravljanja destinacijom, oko planiranja što i kako u pojedinoj destinaciji. Sastaju se ljudi ad-hoc i iznose prijedloge, nedavno se Andro Vlahušić sastao s hotelijerima u Dubrovniku koji su mu iznijeli hrpu prijedloga od noćnog života u objektima koji su u vlasništvu i pod upravljanjem grada do asortimana koji se nudi na Stradunu i gdje bi trebalo postaviti stroga pravila igre. Ali sastanak je prošao i većina stvari će se zaboraviti. TZ Dubrovnik neće inzistirati na provedbi ovakvih prijedloga jer to „nije njihov“ problem…

Čini mi se da je u obnovu i izgradnju hotela u Dubrovniku uloženo oko 400 milijuna Eura, ali same investicije nisu dovoljne da se produlji sezona. Nije problem popuniti hotele u Dubrovniku od 10.07 do 25.08 u vrijeme Igara i po visokoj cijeni. Ali kako popuniti hotele (a ne dati ih ispod cijene) u ostalo vrijeme? Ali kako produljiti sezonu? Dubrovnik je i dalje prvenstveno avio-destinacija. Trebaju nam dodatne linije, hotelijeri su tražili letove prema Ateni i još nekim destinacijama.

Jedna od mogućnosti svakako je kongresni turizam. Dubrovnik je na ljestvici svjetskih kongresnih destinacija na ne dobrom 160-i nekom mjestu (Beograd je ako se ne varam 120)! Dubrovniku hitno treba kongresni centar, ne uređeni Revelin, ili sportska dvorana u Gospinom polju, nego pravi kongresni centar s dvoranom kapaciteta nekoliko tisuća radnih mjesta i hrpom manjih dvorana (kada sam spomenuo da je Beograd bolje pozicioniran kao svjetsko kongresno odredište - razlog je jednostavan dva velika hotela visoke kategorije naslanjaju se na Sava centar - kongresnu dvoranu s oko 4 tisuće mjesta izgrađenu pred 30 i nešto godina ali još uvijek služi svrsi). To je u relativno kratkom vremenu jedini način da se tijekom cijele godine popune hoteli visokih kategorija. Jer, od ukupno 23 hotela s 5*u Hrvatskoj njih 13 je upravo u Dubrovniku (u Istri 2, Opatiji 3, Splitu 2 i Zagrebu 3).

Stručnjaka za turizam imamo, ali očito ne na pravim mjestima. Krajnje je vrijeme da hotelijeri počnu voditi ministarstvo turizma (Pave je bila iz garaže), bez obzira na stranačku pripadnost.

Tko je glasao

Ako turizam ne zezne kriza,

Ako turizam ne zezne kriza, vulkanska prasina ili neka vremenska nepogoda onda ce ga dokrajciti sindikat nekakvim "spontanim" dogadjanjem naroda.Sto briga one iz javnih sluzbi kako i moze li netko zaraditi novac kojim ih hrani a ima ih desetke tisuca viska.
Politicka financijska piramida: vi nama glasove, a mi vama opcinu, foteljicu i placicu.
Ni jedan mjesec im nisu kasnile place a 80.000 ljudi u proizvodnji i realnom sektoru ih ne dobiva po vise mjeseci.
Sramotno!
Prvo i to za 2h bi dekretom ugasio FINA-u i svih onih 80 agencija za istrazivanje ruda.Kasnije bi samo otvarao do 5 agencija sa 5 x manje ljudi.Agencija koje su nuzne i opravdane i to ekipirane, informatizirane i najekonomicnije organizirane iz ponuda preko javnih natjecaja.
Ako nema mladih, sposobnih i obrazovanih za to, onda mozemo odmah pogasiti i fakultete.
Oni nemaju za to kapaciteta, pa od toga nista.
Ali opet ce doci na isto kad ne bude vise ni placa.
Biti ce volontera kao u prici.
U 2010. u realnoj trgovini su samo 2 artikla.Pa izaberite sa police:
Ako zelite ozbiljnu ekonomiju onda neoliberalizam, a ako hocete uranilovku idite u drugu trgovinu na kojoj pise Kuba.
Tko je gadljiv na novac neka meditira na drvetu ili neka se hrani u prirodi.
A svi ostali...
Kako se to radi u neoliberalizmu?
Maurice McTigue Maurice postao je poznat kao "ministar promjena" za vrijeme desetogodišnjeg boravka u novozelandskoj vladi tijekom kojeg je promijenio osam ministarskih funkcija.
Bio je ministar javnih radova, ministar željeznica, ministar zaštite okoliša, ministar rada i razvoja, ministar zapošljavanja, ministar za državna poduzeća i ministar imigracije. Posljednjih deset godina na sveučilištu George Mason vodi projekt "Odgovorno upravljanje državom". Cilj mu je, kaže, naučiti političare da državnim novcem upravljaju tako da građani osjete korist od njihova upravljanja.
Pritom je njegova referenca neupitna: Vlada u kojoj je sudjelovao ostavila je Novi Zeland sa stopom nezaposlenosti od 3 posto, značajnim viškom u proračunu, otplaćenim dugovima i mirovinskim sustavom napunjenim za sljedećih 25 godina. Tijekom procesa reformi ukinuli su sve subvencije poljoprivredi i industriji, a sektori u kojima je država još prisutna organizirani su na profitnoj osnovi i financiraju se sami.
McTigueov način rada možda najbolje pokazuje statistika zaposlenih u državoj upravi - prije reformi ministarstvo transporta je imalo 5600 zaposlenih, nakon reformi 56, ministarstvo šuma smanjilo se sa 17000 na 17 zaposlenih, od 28000 zaposlenih u ministarstvu javnih radova, nakon reforme je ostao samo jedan - McTigue.

Ima tko bolji?
Reference?
Konkretni rezultati?
Kod nas je 556 jedinica uprava...Opcina, gradova, zupanija...
Ajme judi, ko to more platit?!

Tko je glasao

znaš što je žalsno kod

znaš što je žalsno kod nas. to što se o radu mctiguea govori samo o kao o čovjeku koji je smanjio broj zaposlenih u državnim službama.
on je sređivao državu, nije bio površan poput tebe ali i mnogih drugih, nisam primjetio da je radio uz pomoć nekakvog čarobnog štapića poput npr mmf-a. zovimo mmf i sve će krenuti na bolje bez razmišljanja o tome kako da uredimo državu. jer naravno mmf je tu da misli umjesto nas. niti je jednostavno podijelio otkaze. njegov posao je zahtjevao razmišljanje i uređivanje.
ti govoriš poput pravog boljševika, reži ovo ukini ono, i to direktivama. posljedica takvog stanja je naravno totalni nered.

Tko je glasao

zovimo mmf i sve će

zovimo mmf i sve će krenuti na bolje bez razmišljanja o tome kako da uredimo državu.

I ja kazem!
Oni nemaju carobni stapic.
Imaju toljagu i cim neki kancelarijski stakor progura prstice prema drzavnoj kasici prasici TRAAAAAAAAAAAAASSSS! po prstima.
Netko i to mora.
Da se ne zavaravamo, sa nasom pameti su nam realne place 1500 kuna a mirovine 800.
Razlika se namiruje u skopu programa: " Rasprodaj, zaduzi se i cekaj cudo!"
Sad su se svi opekli na ovoj grckoj tragediji, pa se nasa nada za daljnjim uspjesnim prosjacenjem para u inozemstvu, raspala kao balon od sapunice.
Perspektiva je jasna: ili ce ih 50% otici nesto konkretno raditi ili ce svi ostati na svojim mjestima.
Ako ostanu, dobivati ce 50% manje place.
Ako 10 kuna podijelis na 5 to je 2 kune, a ako se nista ne mijenja i dijeli sa 10 to je 1 kuna.
Svima 1 kuna i svi sretni & zadovoljni.
10 kuna nije upitno.
Jucerasnjih 20 od kojih je 10 posudjeno vise nije izgledna opcija.

Tko je glasao

ma pogledao sam par videa na

ma pogledao sam par videa na jubitou u kojima govori mctigue.
i moram priznati da je način kako riješava neke probleme i za mene prihvatljiv.
kod nas imamo politiku masakra. kad treba rezati onda se reže bez puno razmišljanja o tome što se radi kakvi efekti se postižu i tko će stradati.

mctigue obješnjava kako su ukinuli pravilo o potrebi da se poslije nekoliko godina izdaju nove vozačke dozvole. tražio je od ljudi da mu daju dobar razlog zašto bi čovjek nakon par godima morao obnavljati dozvolu. pošto ovi nisu dali dobar razlog zašto se to radi uvedene su trajne vozačke dozvole koje vrijede negdje do 75 godine života ili tako nekako . ljudi su pošteđeni tlačenja s birokracijom plaćanja taksi, a državi treba manje birokrata.
tako se rješavaju stvari, a ne podijeli 100 otkaza, a sve drugo ostaje po istom pa se stvara još veći nered.
ne pitaj se treba li otpustiti 100 ili 200 ljudi, već da li mora npr. svaka škola imati svoje računovodstvo ili par ljudi može obaviti posao za par desetaka škola. može li se pojednostaviti postupak tako da treba manje rada i manje zaposlenih.
možda ne treba ukinuti općine već potaknuti općine da nema svaka svoje komunalno poduzeće svoga direktora i birokraciju.
neka postoje općine ali neka bude jasno da se moraju same financirati te da se odredi maksimum koliko novca može ići na administraciju.

Tko je glasao

Prekasno je za kozmeticke

Prekasno je za kozmeticke prerade!
O tome bi se dalo prije 4-5 godina, ali onda su ljudi mislili da cemo biti Svicarska za par godina i sve na tudji racun.Ta neka 2006. godina je valjda i okidac za sasvim suludo zidanje cijena svega i svacega i trosenje na realno preskupe igracke.
Sve na valu prenapuhane kune.
Crne brojke 2001-2006 :
( HDZ i SDP s prirepcima na vlasti)
* inozemni dug RH povećan sa 13,46 na 29 milijardi eura
* udio ino duga u BDP-u - povećan sa 60,7 na 86 posto
* ino zaduživanje banaka povećano sa 2,55 na 10,18 milijardi eura
* izvoz roba povećan sa 5,32 na 8,43 milijarde eura

Sad je situacija daleko gora, a samo je zaduzenost narasla sa 29 na 43 mld €.
Sa nekakvim neozbiljnim mjericama bi brzo dosli do 60 mld € duga.
Situacija se jos i ubrzano pogorsava.
Prosle je godine vec bio rast nelikvidnosti za nevjerojatnih 46,6%.
Ove godine je nelikvidnost rasla od veljace do ozujka po stopi od 4,5% sto je katastrofalno.
To ti je godisnja stopa od 54%.
Trenutno je krajem ozujka bila 28,9 mld. kuna.
Od toga u pravnim osobama 23,5 mld. kuna.
Isplata placa i mirovina u punom iznosu i na vrijeme je u ovoj situaciji i sa istim obvezama - cudo.

Tko je glasao

Naš turizam treba zakonom

Naš turizam treba zakonom zabranit!
Koja to djelatnost radi 3 miseca a jede 12 ?
Fale zvjezdice?
Ma koji će to gosti doći u hotel s 5 zvizda?
U toj klasi do njega ne mogu ni doći.
Sve te zanje investicije u te kapacitete pa čak i u zanje prčvarnice su
pranje novca.Mafijaškog, koruptivnog ili samo-ukradenog.
Po sistemu, izgradićemo hotel a posli ćemo vidit.
A posli ne mogu ni vodu platit.
A nema ni stručnih kadrova, od ministra do sobarice.
U tim uvjetima postoji samo jedan ekonomski opravdani turizam -kokainskomasažni.

Bert

Tko je glasao

Frederik je, kao i uvijek,

Frederik je, kao i uvijek, načeo jednu zanimljivu temu oko koje bi se danima moglo raspravljati. Ovaj put je to dubrovački turizam, koji u poslijeratnoj obnovi ( koja evo već traje gotovo dva desetljeća !) još uvijek nije našao sebe. Uzrok tome je višeslojan, u rasponu od neučinkovitih ( politički podobnih ali zato - nestručnih ) državnih struktura ( sva tri državna tajnika na čelu sa ministrom turizma i ne znaju što je to hotel ili putnička agencija, znači potpuno su turistički nepismeni ) preko lokalnih vlasti ( koje zapravo i nemaju nikakvu vlast, već samo mogućnost opstrukcije koju maksimalno koriste ) pa sve do privatizacije turističkog sektora koji je u pravilu završio u rukama u najmanju ruku sumljivih novokomponiranih tajkuna. Posebna priča je HTZ, koji sada po novoj raspodjeli ogromnih prihoda iz boravišne pristojbe dobija duplo više prihoda nego do sada, što znači da će se u rukama onih gore spomenutih "stručnjaka" naći daleko više novca kojim se može vrlo lijepo manipulirati ( ZNA SE kako ). Odgovorno tvrdim da je dubrovački turizam u socijalizmu ( koliko god nije valjao, pa je zato i propao ) imao svoj prepoznatljivi proizvod i daleko ga je bolje valorizirao na tržištu EU ( ne zaboravimo da su mu ciljna tržišta bile jedna Zap.Njemačka, Francuska, Vel.Britanija... a konkurencija Italija, Španjolska, Grčka...) nego što je to danas slučaj. Zašto? Zato što se danas ne poštuje osnovno gospodarsko pravilo : daj materi dite. Naše dite ( naš turizam ) danas je u rukama raznobojnih maćeha koje se prema njemu tako i odnose - maćehinski. Pa nam je rezultat takav kakav jest. I onda, čemu se čudimo?

Tko je glasao

ma sagradite vi u rvackoj

ma sagradite vi u rvackoj jos jedno 500 golf terena, zajedno sa jos sto tisuca apartmana i molite boga da vam kra-de-ze jos duuuuugo ostane na vlasi i VESELJU NIKAD KRAJA!!!
;-))))))))

Kitz

Tko je glasao

Da napomenem da je turizam

Da napomenem da je turizam naš izrazito ovisan o vremenu , a meteorologe i znanstvenike tipa Paar se uopće ne sluša što je vrlo opasno za turizam... Šta ako ovako hladna godina potraje mislite da nećemo doživjeti totalni kolaps hrvatskog turizma - SIGURNO HOĆEMO ...

Treba više ulagati u ponudu koja nije vezana sa morem i kupanjem , treba više ulagati u puno bolje organiziranje zabava , karnevala, narodnih veselja... To vole turisti i uvijek će voljeti pogledajte samo utkru čamaca u Neretvi, vrlo lako neko se može sjetiti da par čamaca osigura za npr. mlade ekipe izvana... a to privlači ogroman broj turista... O zatvorenim zbivanjima (velike kulturne manifestacije, izložbe , koncerti ...) bolje ne pričati vrh nam je dolazak Graše i sličnih u neki disko...(izuzimam tu Pulu i Coloseum , ali i ta manifestacija je pod utjecajem vremena...)

Ovako ostaje nam samo gledati u nebo i moliti da bude Sunca... , a nažalost za sada je vrijeme turbo loše (čak i gore od pretpostavki Paara...), nadam se da će biti bolje jer će narod Dalmacije. Kvarnera i Istre gadno proći ako se ovo ne promijeni...

PS. Na sastanku oće biti tema i islandski vulkani , pepeo i zračni promet, po meni to mora biti jedna od top tema , jer kako će ljudi dolaziti u Hrvatsku ako zrakoplovne kompanije ne voze npr. iz Engleske... Po meni moraju se tražiti alternativni pravci kako bi turisti mogli putovati od kuće i natrag...

Justice for all !

Tko je glasao

Govoreći o broju noćenja i

Govoreći o broju noćenja i financijskim prihodima, mora se prvo spomenuti da Dubrovnik ne zna kakav turizam uopće hoće (tj. nije definirano što je to turizam). Npr., strateški razvoj kvalitetnog (elitnog, mondenog, skupog, bogataškog) turizma treba kroz godine pokazivati KONSTANTNO povećanje prihoda i lagano smanjenje broja noćenja. Nedostatak bilo kakve strategije, tj. prepuštanje stihiji, najbolje se odražava na oscilacijama (i noćenja i zarade) - i unutar poslovne godine i tijekom godina.

Već planetarno poznati "dubrovački kruzeri" su nužno zlo kojeg se ne možemo odreći tek tako, pogotovo u ovim vremenima. Ali treba ih polako svoditi na pravu mjeru. To, naravno, povlači za sobom pozitivne poteze na drugim poljima koji će nadomjestiti te gubitke... Itd. Itd. Razrada takve strategije "pošla bi udugo", a i nije baš moj posao. I don't give a damn! Ionako nitko u ovoj močvari ne zaslužuje da se bilo što ili tko žrtvuje za njih! I pitam se zašto mi je trebalo gotovo pola stoljeća da to shvatim!

A što je turizam? Turizam je prošireno tržište koje nam, između ostalog, omogućava plasman i onih proizvoda s kojim bi se teško probili na veća tržišta (jer nisu konkurentni, uglavnom cijenom). Question is: koliko takvih proizvoda imamo (osobito u Dubrovniku) i što nudimo našim gostima? Čiji su tepisi u hotelima, namještaj, žarulje, boja na zidovima, pa čak i maslac i marmelada...?! Uvijek se na kraju vratimo na nevjerojatan zaključak: da bi se zaradilo trebalo bi (i) raditi. A ne živjeti od marže.

P.S. Zanimljiva je nedavno objavljena ljestvica najuspješnijih gradova u RH za 2008. - Dubrovnik je na visokom mjestu po ukupnoj dobiti poduzetnika (ukupni prihodi - ukupni rashodi) od oko 495 mil. kuna. Interesantno je da u 2008. samo Atlantska plovidba bilježi dobit od oko 660 mil. kuna. I sada: je li Dubrovnik turistički grad?

Tko je glasao

Dubrovnik je perjanica

Dubrovnik je perjanica hrvatskog turizma (sa svim vrlinama i manama)
Ovo je zapravo jedna velika zabluda, a poseban je problem dubrovačkog turizma što vjeruje u tu zabludu.

O čemu je riječ:
Cjelokupni turizam Dubrovnika je baziran na fenomenu starog grada, onog unutar zidina. Vrlo jednostavno je to vidljivo u svim reklamnim spotovima gdje se uporno prikazuje onaj uvijek isti pogled na grad i staru luku koji je apsolutno fascinantan, ali to nije turizam. To je samo sreća što je Dubrovnik godinama bio na repu svega i nije se razvijao kao mnogi europski gradovi koji su rasturili svoj srednjevjekovni izgled.

I sad, ako pogledamo malo pažljivije, uvidjet ćemo da je to izuzetno mala površina od koje zapravo turisti koriste negdje oko 50%. Dakle cijeli dubrovački turizam je koncentriran na izrazito ograničenom području kojeg iskorištava do apsolutnih ekstrema. Tko god je bio u Dubrovniku krajem srpnja ili početkom kolovoza je sigurno doživio bar jedan zastoj na Pilama gdje jednostavno stane pješački promet i onda se tu pojavi saobraćajac koji mora raspetljati nastali pješački čep.

Također je važno znati da je uobičajena dužina boravka gostiju u Dubrovniku 3-4 dana. Jasno, velike su gužve, grad je skup, atrakcija (onih za prosječne turiste) je malo a ovaj spomenički dio obiđu ekspresno u jedno prijepodne. Tome treba dodati da je usluga u restoranima i birtijama relativno loša i prilično nemaštovita. Takvo stanje usluge posljedica je ekstremnih gužvi koje ovi jednostavno ne mogu servisirati i, što je puno gore, razmaženosti ugostitelja koji zahvaljujući ljepoti grada su uvijek mogli prodati svako smeće.
Osim navedenoga, dužina, odnosno kratkoća, boravka gostiju je uvjetovana promijenjenim načinom odmaranja gdje su gosti znatno pokretniji i nije im više toliko zanimljivo sjediti 15 dana na nekoj plaži ili apartmanskoj terasi.
Desio se zapravo jedan glupi štos, danas se autoputom može puno brže i jednostavnije doći, ali se može i puno brže otići.

Uz priču o "broju noćenja" u Dubrovniku treba i pridodati one ogromne kruzere kojih u sezoni ima poprilična količina. Kolika je tu zarada nije mi poznato i nekako sam dobio osjećaj da se o tome ne voli puno govoriti. U tim kruzerima imamo 3 i više tisuća gostiju koji posjećuju opet samo onih 50% starog grada. I sad imamo ovog gosta iz kruzera koji se bori za isti prostor kao i hotelski gost i zapravo kruzeraši na neki način rastjeruju hotelske goste čineći im boravak neugodnim. To što kruzeraš doživi poveću gužvu onih dan ili dva nije neki problem, ali je problem što hotelski gost doživljava kontinuiranu gužvu.

No da zaključim: Danas imamo Grad (ono unutar zidina) koji se pretvorio u jednu veliku birtiju. Prijeko, Za Rokom, Bunićeva i Gundulićeva poljana su kompletno potaracani stolovima a to nažalost sljeduje i Stradunu. Uporno pričamo o nekom elitnom turizmu a nudimo ga u nekakvim "kolodvorskim" gužvama što je i više nego bedasto. Žalimo se na slabu popunjenost hotela a zapravo da ih ima više ti gosti ne bi znali gdje biti kad nisu u sobi. Svakako nije ugodno ljetovanje čekanje u redu za večeru u "Kamenici" ili "Peskariji" (jedina dva nešto specifičnija restorana).

Mislim da ovo što danas radi Dubrovački turizam nije nikako smjer kojim treba ići. Goste je potrebno raspršiti i vremenski i geografski na puno šire područje, a uz brand "Dubrovnik" bilo bi dobro da imamo i neki hotelski brand kao što brand "Venecija" ima brand "Danijeli", brand "Florijan", brand "Biennale" itd. Bio je u Dubrovniku kakav-takav brand "Ljetne igre" no nažalost danas više ne vrijedi gotovo ništa, možda jedino Julian Rahlin je neki pozitivni tračak nade.

Eto, i zato nikako ne bi dubrovački turizam okarakterizirao perjanicom hrvatskog turizma.

leddevet

leddevet

Tko je glasao

Nakon nagovaranja samog sebe

Nakon nagovaranja samog sebe koje traje već danima - pročitao sam ovaj dnevnik. Da, puno govori, dobro je opremljen ali preskače bit i osnovno.
Kako molim? Ovako:
Prije nekih 12 ili 13 godina sam zadnji puta bio na ljetovanju na "našem" Jadranu. Tu vrijedi spomenuti da sam u "ona vremena" redovito ljetovao sa dvoje tada male djece i po 20 i više dana svake godine na Jadranu. Redovito. Kornati.
Što se dogodilo prije tih 12 ili 13 godina?
Bio sam sa obitelji u Gajcu, apartmansko naselje koje tada još nije bilo "kokošinjac", kraj Novalje, otok Pag. Zrče je tada bilo hrpetina drobljenog rasutog kamenja na kojem te sunce prži od jutra do večeri. Nije još bilo "utočište" drogeraša, kurvara, pederske, lezbačke i žigolo prostitucije, etc., etc. ....
Mislim da je tadašnji jedan jedini restoran na tom Zrču bio Calypso, jad i bijeda, obična potleušica tada.
Došao sam do namrgođena konobara oko 13 sati i zatražio coca-colu. Natočio mi je iz neke velike flaše u običnu plastičnu čašu manje od 2 dcl i "mrtav leden" rekao:" 19 kuna!"
Vratio sam se do supruge i djece rekao da pospreme stvari i da idemo natrag na "kontinent". Također sam rekao da ja sigurno nikada više neću ljetovati na Jadranu.
I nisam. Do dana današnjega, niti ću ikada više.
(Djecu, supruga i unuci odu na "naš" Jadran, rijetko, kao zbog zdravlja mališana - KT je opako zagađen grad, kažu.)

Ja ne. Nikada više. Ostajem na kontinentu.

Papani koji to žele platiti neka plate. Ja ne!

U Dubrovniku sam bio barem 10 puta. Ta "svjetska destinacija"je samo za domaće skorojeviće bandit-tajkune i malograđane koji se time hvale svim svojim poznanicima i nepoznanicima. (I cijelu godinu otplaćuju taj kredit!!??)
Uostalom, hrpetine kamenja koje kao nešto znači me uopće ne privlači, naročito što moram odsjesti od tih istih "zidina" jednu "avionsku stanicu" dalje od tog čuvenog Straduna i inih gluparija.
A šta je to tamo "čuveno"?

Turizam na Jadranu je otišao u mp3 onog trenutka kada su se svi mogući polupismeni i blentavi novinari i reporteri počeli slijetati oko svjetskih "selebritija", nafiksanih ocvalih USA glumaca i skupih, bogatih kurvetina svjetskog glasa. (Tko je npr. ta Paris Hilton ili neka slična svjetska minđa?)

Jesu li kada, zadnjih godina, snimili i jednu jedinu hrvatsku obitelj sa recimo četvero djece kako razgledavaju Dubrovnik ili Korčulu npr.?

To je došlo do tuda da se ni prelijepa hrvatska djevojka obučena u bikini niti smije niti je pojavila u reklami za Jadran jer joj je snimljena samo savršena stražnjica, također u gaćicama. Druga, debela guzčetina je ovu prekrasnu mladu Hrvaticu zabranila!
Pa snimite onda kokainsku Naomi ili Kate...
To je "stvar" koja "diže" naš turizam, zar ne?
I daaaa, obvezatno: golf teren na vrh Srđa..; maknite i onaj svjetleći križ...; pa to je strašno - to podsjeća na Hrvate-heroje Srđa.
Srušite i Minčetu, jer šta ako se Trampu tamo zagubi neka loptica koju ispuca sa Srđa?
Ja mu ju sigurno neći tražiti, a ako bih je i našao - pretvorila bi se u jaje....
Crno, s osiguraćem.

Tko je glasao

Smatram smijesnim rasprave

Smatram smijesnim rasprave oko plus minus 3-4%.
Gledam prema vremenu, nacinima i pripremi spram koje ce danasnja špica sezone biti smetnja i blagi predah u nasem turistickom stroju. Prvo treba povaditi sve pobacano u more, zavrnuti usi onima koji rasturaju dno, zrak i vodu. Dati do znanja da pazimo i motrimo svako prljanje.

Tko je glasao

Svima zelim prije svega puno

Svima zelim prije svega puno srece u ovoj sezoni!
A samo podsjecanje da ce ove godine Zadar zahvaljujuci jeftinim avio-prijevoznicima opet srusiti sve rekorde.
Sto cekaju Rijeka ( Krk) i pogotovo otoci kao Hvar osim da cekaju kako ce im doplivati neki brodolomac, jos nije nikome jasno.
Broj nocenja da ali ne na istom mjestu 7 ili vise dana kao nekad.
Tko to shvati taj je u 2010.
Sto bi netko uopce radio u Dubrovniku 4 dana?!
Sto prije krepa Croatia Airlines i liberalizira se zracni promet, tim bolje.
Umjesto sanacije beznadeznika, bolje je urediti zracne luke.

Tko je glasao

što se tiče turizma u

što se tiče turizma u zadru, pričao mi prijatelj da su prije par godina do zd došli neki ljudi iz norveške, čini mi se, da vide kakva je perspektiva za turizam u našem kraju.
domaći su ih mislim odmah počeli upilivati o baštini spomenicima, suncu moru, a ovi su samo pitali za zračnu luku, pomorsku luku, te kakva je povezanost u željezničkom i cestovnom prijevozu. koliko treba od aerodroma do grada i sl. i zaključili da kraj ima perspektivu zbog dobre povezanosti.
a ako nema sadržaja vjerojatno je na ugostiteljima da iz stvore.

Tko je glasao

"a ako nema sadržaja

"a ako nema sadržaja vjerojatno je na ugostiteljima da iz stvore."

Prvo pitanje bi bilo koga se zapravo smatra ugostiteljem?

Onoga koji je to po svojoj struci ili iskustvu ili načelima ili načinu poslovanja ili standardima?

Ili onoga koji se bavi ugostiteljstvom iz đira ili u nedostatku maštovitije ideje kako okrenuti lovu (od pretvorbi/privatizacija - ostalih mutnih načina zgrtanja neke love) ili iskoristiti kojekakve "pogodnosti" na koje isti polažu pravo, a proizišle iz "čudnih" zasluga i usluga, ili pak onih koji peru lovu...

A "stvaranje" sadržaja... to je već malo kompleksnija priča koja ovisi o jako puno čimbenika
(pritom je faktor - ugostitelj - najmanji od svih njih)

Tko je glasao

Frederik, komentirat ću

Frederik,
komentirat ću ovaj dnevnik kao turistički konzument koji proputovao dosta svijeta pa mogu uspoređivati prednosti i nedostatke Dubrovnika kao priznate svjetske destinacije i najvažnijeg hrvatskog turističkog brenda.

Ne bih duljio, ali moje glavni prigovor je što Dubrovnik nema ponudu za široku turističku klijentelu, ali posebice za turiste bogatijeg džepa. Kad se Dubrovnik uspoređuje s drugim poznatim svjetskim turističkim destinacajama, a on bi po svojoj privlačnosti to svakako treba biti, onda djeluje bijedno prema jednom Monte Carlu, Veneciji, Miamiju, Acapulcu itd. Naravno, najveća je krivnja na državnoj turističkoj politici koja bi trebala voditi računa da je u turističkom svijetu Dubrovnik ono što je Venecija za Italiju. Ali nije samo Zagreb kriv, još više je kriva lokalna zajednica koja nije svjesna ili je jednostavno nesposobna, pa čak i lijena da se pomakne iz mrtvila. Ne smije Dubrovnik počivati samo na restoranima i jeftinim suvenirnicam na Stradunu, on jednostavno nema ponudu za bolje goste. A da ne govorim kako je u nesezonskim mjesecima Dubrovnik mrtav gtrad. Čak je za vrijeme Jugoslavije bilo više izvanpansionske ponude nego što je ima danas. Gdje danas recimo možete u Dubrovniku zaplesati u javnom lokalu.

Ne može ponuda Dubrovnika počivati prvenstvevno na turistima s kruzera, a oni koji se odluče provesti više dana u u hotelskom smještaju nemaju veliki izbor da novce potroše na jednaki način kako skupo plaćaju svoj hotelski smještaj. Za to nije kriva država, krivi su lokalni turistički čelnici koji žive na staroj slavi Grada za kojega je zločesti novinar pridošlica iz Bosne i Hercegovine Miljenko Jergović u jednom komentaru u "Jutarnjem listu" opisao kako je to samo dobro posložena hrpa kamenja.

Po mome mislim da bi Dubrovnik trebao biti neka vrsta hrvatskog Monte Carla, ali su njegovi turistički djelatnici daleko od takve vizije koja zahtijeva program, organizaciju, sposobni menadžment, a novac će sam doći. Nije li recimo sramota da se u Dubrovnik jedna obična garaža gradila godinama, da Dubrovnik nema teniski ATP turinir, ali zato ga ima jedan istarski Umag. Najlakše je dijeliti lekcije drugima. Doduše, Dubrovnik je prošao kroz ratne strahote, ali od rata je prošlo 15 godina. Koliko godina još treba proći da se gradski oci, ako bi trebali biti dostojni nasljednici svojih predaka iz Dubrovačke republike, probude i da ponude novu viziju grada i njegove budućnosti u novim io promijenjenim okolnostima. Lokalna pamet pada na ispitu kad je Grad u pitanju.

Tko je glasao

Jako dobar prikaz stanja,

Jako dobar prikaz stanja, jednostavno jezgrovito i sveobuhvatno.
ja problem ne vidim toliko u premalom ulaganju u određene turističke potencijale, nego u neujednačenom ulaganju.
Imamo jako puno slučajeva, gdje su prikazom nerealnih troškova, opravdani odljevi enormnih sredstava na račune podobnih zaslužnika.
Zaradu od Turizma i velik dio kolača od prikazanih troškova revitalizacije i obnove potencijala, prisvojila je uska skupina interesenata, nesposobnih menadžera, loših stratega i ubojica hoteljersko turističke djelatnosti.
Velika sramota u devastiranom kompleksu "Kupari".
Na drugoj strani rad po sistemu; "Klara, Klara, šiva i para". Radi se rekonstrukcija i obnova koliko toliko dobrih potencijala, samo radi prikaza što većih troškova. Evidentno je da se radi o pranju novca kroz raznorazne porezne olakšice, a državna administracija nema moći ni volje stati takvom ponašanju na kraj.
Rezultat svega je nikakva zarada i ruglo turizma u slučaju "Kupari"

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci