Tagovi

Hrvatski turizam i moderne alternative

Zadnjih se godina razvojem tehnologije pojavio i sve žeš?e name?e poseban vid turizma – takozvani mega- kruzeri (engleski cruiseri ili po hrvatski - putni?ki mega krstaši). To su pravi mali ali savršeno opremljeni i potpuno funkcionalni putuju?i gradovi, koji osim s mega-hotelom (s mnoštvom soba) raspolažu s restoranima, barovima, varijeteima pa ?ak i golemom koncertnom dvoranom.

Ju?er su u Dubrovniku bila dva takva broda (koje možete vidjeti na gornjoj maloj film-prezentaciji). Zajedno su imali oko 5.500 ležajeva. Kad se tome pribroji personal, onda je ju?er optimalno moglo biti oko 7.500 potencijalnih potroša?a, što je više od polovina onih s kojima raspolaže grad Dubrovnik (taj svjetski turisti?ki biser). ?esto se doga?a da kruzera u jednom danu bude toliko, da zajedno imaju više postelja nego svi hoteli u Dubrovniku.

O ovim modernim turisti?kim plove?im gradovima sam pisao 12/10/2009 u ?lanku Sentimentalno putovanje - brodovi i ljudi! u kojem sam razra?ivao temu propuštenih šansi hrvatske brodogradnje (jer je imala i uvjete i tradiciju da sudjeluje u proizvodnji ?ak i suvremenih mega-krstaše). Turisti?ki mega-krstaši su postali turisti?ki hit i trenuta?no najprofitabilniji turisti?ki biznis, otporan ?ak i na svjetske krize. Naime, dok se naša brodogradilišta urušavaju, nekoliko najve?ih suvremenih krstaša ove vrste, kao npr. „Carnival Dream“ izgra?eni su u Monfalconeu (s onu stranu Trš?anskog zaljeva). Gradili su ga i naši brodograditelji (koje svakodnevno voze preko granice). Danas na njima plove i naši pomorci (ju?er smo s dvojicom sjedili u Gruškoj luci), na tim brodovima putuje dosta naših turista (npr na samo jedno krstarenje na brod „M/S Musica“ talijanske brodarske kompanije MSC u Veneciji se ukrcalo ?ak njih oko 700).

MSC Musica je malo „manji“ brod („samo“ oko 2.500 putnika i cca 1.000 personala). Sada se proizvode ve?i, kapaciteta cca 3.500 putnika i do 1.500 personala, a u izgradnji je par zasada najve?ih mega-krstaša kapaciteta preko 5.000 putnika i par tisu?a personala. npr. MS Oasis of the Seas ve? plovi, a MS Oasis of Allure ?e zaploviti uskoro (oba su se gradila u Turkuu u Finskoj, imaju oko 225 tisu?a GT –tona-, kapaciteta 5.400 putnika, par tisu?a personala, a vrijednost im je milijardu i ?etiri stotine milijuna dolara po brodu). .

Da te zaboli glava.

Moderni turisti?ki koncept mega-krstarenja pokazao se i dokazao uspješnim, pa se grade sve ve?i i skuplji brodovi, sve više putnika se opredjeljuje za baš ovakva putovanja. Brojke su neumoljive i nužno proizvode prestrojavanja kvalitete, ponude, standarda na koje klasi?no kopneno hotelijerstvo treba što brže na?i odgovor. Budu?i da se u vremenima krize globalni broj ukupnih turista smanjuje (radi otkaza, straha, štednji, neizvjesnosti i svega onoga što kriza sa sobom donosi), umjesno je postaviti pitanje koliko ovakva putovanja globalno zaista ugrožavaju kopneni turizam. I što bi trebalo u?initi da se tome prilagodimo na nacionalnoj (hrvatskoj) razini da bi amortizirali gubitke (putnika i novaca) koji se množe u kopnenim hotelima – u svijetu a naro?ito kod nas.

Da ubrzani globalni razvoj ove vrste turizma (iz kojeg smo ve? definitivno ispali mada smo u krstarenjima tradicionalno imali pristojan dio kola?a) nadrasta naš lokalni poslovi?no neodmjereni „easy going“ optimizam (tj. vozimo kako vozimo i fatalisti?ki ?ekamo što ?e nam se sru?iti na glavu na kraju obra?unske godine) potvr?uju brojke svojim neumoljivim jezikom. Statistike za 2008. (novije nismo našli- ali su baš ove 2008 godine važne - jer je to bila krizna godina na globalnoj i na turisti?koj razini) pokazuju:

Tablica1

U nedavnom ?lanku (od 20/05/2010) „Hrvatski turizam na marginama krize“ pisao sam o nezgodnim trendovima u hrvatskom i dubrova?kom turizmu (koji se ?itaju u spomenutoj prezentaciji Gospodarske komore): Ovdje želim istaknuti fenomen iskoristivosti kapaciteta.

U Tablicama 2 i 3 (iz prezentacije turisti?kih rezultata gospodarske komore) proizlazi da je broj dana pune zauzetosti (do kojih dolazite kad dijelite broj no?enja s brojem postelja):

U Hrvatskoj u sezoni 2009 godine je ostvareno 96 dana pune zauzetosti hotelskih kapaciteta, a kad se udrobi sve drugo (kampovi i privatni smještaj isl.) onda imamo samo 58 dana pune zauzetosti.

Tablica2

• U Dubrovniku imamo 2009 godine 104 dana pune zauzetosti (ili 28 % popunjenosti) hotelskih kapaciteta. Kad se udrobi sve drugo (kampovi i privatni smještaj isl) onda samo 66 dana pune zauzetosti (18 %). To u Dubrovniku je nešto bolje od hrvatskog prosjeka, ali do zanemarivosti smiješno male razlike).

Tablica3

• Time dolazimo do klju?nog pitanja: Koja je to gospodarska grana koja može toliko investirati i onda navodno dobro živjeti cijelu godinu dana - ako se punim kapacitetima radi tek dva do tri mjeseca.

Rezultati koje postižemo su dovoljno deskriptivan odgovor. Istovremeno, turisti?ki mega-krstaši postižu fantasti?ne brojke, koje idu i preko 100 % (objašnjenje tih indeksa leži u velikom broju djece na pomo?nim ležajevima, a možda i koji mjesec dana leže u raspremi radu ure?ivanja, koji se ne ra?unaju u prosjek). Bilo kako bilo, razlike su ogromne, mega-krstaški turizam navla?i na sebe goleme novce (koji se investiraju u nove kapacitete), što zahtjeva savršenu organizaciju eksploatacije koja zadire do u najsitnije detalje (od unutarnje organizacije života na krstašima do savršene prodaje aranžmana). Takvog ne?ega u Hrvatskoj nema ni u najbolje funkcioniraju?im tvrtkama.

Na kraju da se vratimo na neke dodatne usporedbe.

Prvo: Samo tvrtka MSC Cruises (Mediterranean Shipping Comapany) ima 11 mega krstaša, s prosje?nim kapacitetima od oko 3.000 putnika što ?ini ukupno oko 33.000 putnika. U tablici 3 (gore) možemo vidjeti da cijela Dubrova?ko-neretvanska županija raspolaže samo s 23.300 hotelskih postelja. Dakle, ako mislimo da je Dubrova?ko-neretvanska županija neka zna?ajna turisti?ka destinacija, kakvom destinacijom bi trebalo smatrati MSC.

Drugo: Iz Tablice 1. vidimo da MSC (koja je ustvari jedan manji cruise-operator), godišnje ostvaruje 650.000 putnika, što kroz pretežno sedmodnevne aranžmane ?ini 4,550,000 bed/nights (no?enja). ?itava Dubrova?ko-neretvanska županija je prošle godine ostvarila tek 4,324,000 bed/nights (no?enja). Ako i dalje mislimo da Dubrova?ko-neretvanska županija predstavlja zna?ajnu turisti?ka destinacija, kakvom bi destinacijom trebalo smatrati jedan MSC.

Tre?e: Kvaliteta smještaja, hrane i ugo?aja su na tim mega-krstašima na razini najkvalitetnijih hotela ekstra klase, a Dubrova?ko-neretvanska županija ima samo 4-5 hotela tog standarda. Ostalo je daleko ispod te kvalitete, pa je konkurentska mogu?nost našeg turizma nasuprot visokim standardima u najmanju ruku upitna. Ako i dalje mislite da je županija Dubrova?ko-neretvanska po kvaliteti zna?ajna turisti?ka destinacija, kakvom bi destinacijom tek trebalo smatrati jedan MSC.

?etvrto: Cijene koje nude ovakvi mega-kruzerski gradovi su pristupa?ne, jer se moraju prilago?avati masama, oni žive od masa. Ovaj najluksuzniji segment najmasovnijeg suvremenog turizma postaje samodovoljan. Danas ljetovanje na krstašu postaje cilj za sebe, neovisan ?ak o rutama, jer ima sve što gostu treba, pa i više. Na MSC-u se cijene kre?u od 500 do 1000 Eura, u što je uklju?en vrstan all-inclusive tretman (smještaj, hrana i osnovna pi?a, a pla?aš samo ono što želiš ekstra).

Kona?no: Prema dostupnim podacima treba ra?unati da se u ovoj turisti?koj ponudi godišnje obrne nekih 17 milijuna putnika, što je preko 120 milijuna bed/nights (no?enja), a postiže promet od oko 35 milijardi USD. Usporedimo li to s tablicom 2 (Hrvatska) vidimo da mega-krstaški turizam ostvaruje oko 2 i po puta više bed/nights (no?enja), ali zato 17 puta više milijuna eura.

Ako ste mislili da je Hrvatska nekakva zna?ajna turisti?ka destinacija, dobro je još jednom promisliti. Turisti?ki mega-krstaši nisu nestvarna pojava na dalekim horizontima razvijenog svijeta kojem mi ne pripadamo. Kao što se može vidjeti na uvodnom filmi?u, oni su naša svakodnevica i atraktivna pojava. Njihovim posljedicama smo izloženi - turisti?ki mega-krstaši su uništili kod nas još uvijek jako prisutne dilemu o ekskluzivnoj ili masovnoj turisti?koj orijentaciji - jer svojom kvalitetom i bogatstvom ponude su u sebi ujedinili i jedno i drugo.

Htjeli to priznati ili ne, turisti?ki mega-krstaši su danas postali direktna konkurencija našim najluksuznijim i najekskluzivnijim hotelima (u našim posve demodiranim destinacijama). Oni name?u turisti?ke standarde koje mi teško dostižemo. Oni za iste ili manje novce odvla?e golem broj turista na putovanja da ih uz bolju i zanimljiviju uslugu još vozaju naokolo. Oni odvla?e sve ve?i broj doma?ih turista, koji radije odlaze tamo gdje je luksuznije, uzbudljivije, zanimljivije i cjenovno prihvatljivije i to nasuprot uzaludnim pozivima i savjetima naših turisti?kih mudraca.

Nije da mi od turisti?kih mega-krstaša i gomile putnika nemamo ništa. Oni „akostavaju“ u mnogim našim lukama, proborave jedan dan, putnici se iskrcaju i še?u, naplate se lu?ke takse, naplate bus- šatlovi, vodi?ke usluge, taksi prijevozi, sladoledi i kineski suveniri. Toga u masi se ubire dosta, a mogli bi i više, no ne znamo ili ne možemo jer nismo za to pripremljeni. Samo par primjera:
- Danas je mali svijet, pa se ukrcavaju kao posade tisu?e ljudi s raznih strana svijeta. Svugdje u EU mogu slobodno izlaziti (jer imaju radne dozvole) osim u Hrvatskoj.
- Takvi plutaju?i gradovi trebaju mnoštvo usluga (od hrane do vode i goriva), ali naše cijene tih proizvoda u Hrvatskoj su previsoke, pa ih nitko ne planira. Poznat je slu?aj prvog krstarenja broda „Carnival Dream“ (opisan u spomenutom postu „Sentimentalno putovanje - brodovi i ljudi!) - kako su imali prvo putovanje nisu bili potpuno opskrbljeni i tražili su velu koli?inu limuna – ali sve trgovine nisu mogle skupiti niti približno desetinu njihovih potreba.

Komentari

Da se ne bi pravili blesavi

Da se ne bi pravili blesavi turizam je na Jadran dovela Austrougarska.Iz nekog nama nedokucivog razloga su oni znali, a znaju i danas zaraditi na tom poslu.
Vjerujem da je jedan o razloga sto oni ipak i ( oprostite na vulgarnosti) - rade.
Opatija, Crikvenica ili Brijuni su nekad nesto znacili u tom poslu.
Poslije je to bio kolhozni turizam i hrpa zimmer frei businessmana na crno.
Izmisljotina nautickog turizma je jedan od primjera uz tragicne Brijune gdje redovito svaki novi predsjednik lijeci komplekse glumeci Broza II, III, IV itd. a koji se bukvalno raspadaju od zapustenosti.
Evo kako "radi" najbolja nasa marina.
Jedan od razloga zasto nitko nece nase hotele nije samo u netrpeljivosti domacih prema strancima, vec i u nedostatku odgovarajuce radne snage koja zna, hoce i moze.

Tko je glasao

Ovo je nevjerojatno.U

Ovo je nevjerojatno.U turistickoj zemlji nema covjeka da ovjeri obicni papir.Koliko sam shvatio iz clanka u Jutarnjem ovjera posade je obicna formalnost.A ja se sada pitam.Gdje je internet,gdje je telefon itd.Draga gospodo.Ja kada u ovoj vukojebini Nebrasci kupim auto nedjeljom,ili bilo kojim danom i u bilo koje vrijeme,da bih odvezao kupljeno auto moram imati osiguranje,jer vrag nikada ne spava.Sto cu sada.Nedjelja je ,22 sata.Nazovem svoje osiguranje i kazem svoj problem.Covjek uzme moje podatke i podatke od novokupljenog auta,ustvari samo model i broj na vjetrobranskom staklu i kaze da je auto od tog trenutka osigurano.Racun cu dobiti postom.Da mi broj predmeta pod kojim je zaveden nas razgovor (i snimljen da ni ja ni on ne mozemo reci da nismo razgovarali)i stvar je zavrsena.
Zasto to ne moze u Hrvatskoj.Zasto ne bi na Tjelovo samo jedan covjek pored telefona izdavao na taj nacin razne dozvole za cijelo primorje.Nauticari su bogati ljudi.Oni ce platiti svoje obaveze.Meni se cini da je jedina prepreka takvom nacinu poslovanja strah od neplacanja.Prvo ti meni novac pa onda ovjera.Omogucite ljudima sto jednostavnije doci do potrebnih dozvola,a ako neko i ne plati nece biti velika steta.

Tko je glasao

"...pa čak i golemom

"...pa čak i golemom koncertnom dvoranom. "
Radi se zapravo o kazalištu prilagodjenom nekako manjim mjuziklima iako ima i ozbiljan projektor pa može poslužiti i kao kino odnosno konferencijska dvorana, naravno ima i ozvučenje pa se može i zasvirati iako je daleko od koncertne dvorane što zbog buke što zbog akustike, a i publika je više mainstream naravno to ih ne limitira pa ponekad nastupaju i cijeli orkestri no oni nisu stalni sastav, a i tehnologija je napredovala pa se i sa relativno gluhim ambijentom može posložiti nešto što se može marketinški predočiti kao "koncertno".
Kulturalno kruzer je globalni gardaland za odrasle tradicionaliste koji vide zabavu upravo kako je tamo negdje na tv-u i to nije nužno loše, ali totalno suprotno od bilo kojeg jadranskog kulturnog ljeta gdje se mješaju viđenja lokalnih turističkih djelatnika te ostalih, to me uvijek podsjeti na jednu situaciju gdje grad plaća stipendiju osobi da ode u London vidjeti njihovu kulturu, a ta se uz muzeje preko dana uredno preko noći zabavlja u "jugo" klubu, koliko je grad profitirao neznam, ali razumjeti strane goste i njihovu kulturu u 21st te obogatiti ponudu je proces koji se više ne sastoji od "Hotel California" i eto svi to na terasama sviraju uključujući i te kruzere...

Tko je glasao

Dvorana na ovome zadnjem

Dvorana na ovome zadnjem cruiseru MSC MAGNIFICA, koji svaki tjedan navraća u Dubrovnik, ima ukupno 1200 sjedaćih mjesta. Podij je duplo veći nego u zagrebačkom kazalištu Komedija, dvorana je prilično akustična a buke zbog diesel električnih glavnih pogonskih stojeva gotovo da i nema ( naime brod pokreću elektromotori, ako ste se vozili sa sličnim malim brodićem na Plitvičkim jezerima znate kakvu buku stvara - nikakvu ). Znam da ove dvorane nisu u klasičnom smislu koncertne ( u praktičnom - jesu ), ali su zato tehnološki i dizajnerski nešto što mi u Hrvatskoj još uvijek i nažalost možemo samo - sanjati.

Tko je glasao

Kompanije taj prostor zovu

Kompanije taj prostor zovu main lounge ili entertainment venue, ne concert hall jer to niti nije, ne odgovara RT ni NC. (nagata acoustics) Buka je od hvac, av i light opreme. Nema se tu što sanjati sve je industrijski standard za tu vrstu entertainment-a, uz par ozbiljnih freelancera i nekoliko firmi napravi se ako se može financirati. Po meni problem je više tko bi i što sa tom dvoranom, a tu se vraćamo na kadrove i kulturu što je veći problem od samog projektiranja i gradnje.

Tko je glasao

Ne znam kako druge kompanije

Ne znam kako druge kompanije zovu taj prostor ali kompanija MSC tu dvoranu na brodu MSC Magnifica naziva službeno: ROYAL THEATRE.

Tko je glasao

Nakon gradnje se naziva kako

Nakon gradnje se naziva kako marketing zove, tokom gradnje je main.

Tko je glasao

Anyhow, za ove potrebe je to

Anyhow, za ove potrebe je to svakako jedna dobra dvorana za višestruku upotrebu, nije za menjuhina ali jest za Platterse. I govorne vježbe.

U Dubrovniku ima nekoliko dvorana za kongrese ali samo do 1000 sjedišta, ova je dakle spremnija za putujuće kongrese nego Dubrovnik, a vjerojatno i veči dio Hrvatske. Moj davni prvi profesionalni susret s putujućim brodovima je bio davanje usluga za seriju manjih kongresa koji su se odvijali na onovremenim brodovima i to uspješno.

Taj segment kongresnog turizma (i na brodovima) nisam spomenuo, ali treba znati da se u Dubrovniku često organizoraju veliki kongresi na kojima su hoteli do sada izuzetno dobro zarađivali. Ako ovi brodovi i to pokupe, a mogli bi lako, jer ih već ima dosta, a gradi ih se sve više, i mogu doći gdje treba (osim po kopnu) početi će se sve više nametati i na tom segmentu, a onda će mnoge klasične kongresne destinacije zakukati.

Sve se mijenja, ovaj "easy going" turizam shvaćen na hrvatski način, da gosti sami dolaze i da troše novac neumjereno je prošlost, ali kod nas svijest o tome još nije zaživjela.

http://frederikblog.co.cc/

Tko je glasao

Veliko je to ulaganje, kod

Veliko je to ulaganje, kod nas je većina dvorana izfušareno na ovaj ili onaj način. Na tim brodskim nije isfušareno ništa te je spremno za ono za što je i opremljeno, project manageri obilaze dok se ne napravi kako je i zamišljeno, a vodi se računa do zadnje vide. Rezultat je onakav kako je owner u suradnji sa konzultantima i odredio i zato je to ulaganje dugoročno i prilično sigurno uz naravno relativno školovani kadar koji to sve i koristi.

Kod nas se uvijek pomame da neka rješenja pokušaju riješiti jeftinije i tu nastaje problem uz već onaj početni scenario čemu služi i kako do toga doći koji većina projektanata nevezano za branšu jednostavno ne razumije, ali tome služe konzultanti koji u slučaju broda dolaze iz raznih branši ne samo ekonomije ili arhitekture.

Kod nas, čini se imamo previše pa se razbacujemo lošim rješenjima iako je kod ovoga barem sve potpuno jasno i logično, ali ne, prvo će brko izbetonirati pa će ovi ostali štemati pa će doći staviti kanalice za ozvučenje i light, projektor dođe na krivo mjesto, onda se arhitekt čudi nakraju svi odustanu, naplate svoje i odu doma kao da se ništa nije dogodilo.
Zašto je loše razni su izgovori, "a premalo se imalo novaca" ili se nije malo razmislilo prije, "a kad nisu htjeli platiti".
Možda ipak nije to tako malo novaca, ukoliko bi se znalo odpočetka koliko, meni je logično da se u projektiranju već zna, ali idejno rješenje rulez za ostalo ćemo lako onda tokom projekta "što toliko, zar nemož jeftinije".
Jednostavno je drugačije planiranje ništa drugo, prvo se sve izprojektira što treba, izradi sve do detalja zna se koliko košta i onda se traži način financiranja te se sklopi kako spada da svi budu ponosni, možda djeluje duže, ali u konačnici to je kraći i uspješniji put te ono najvažnije može se ponoviti zato fino razrađena dokumentacija košta vremena. npr možda malo ekstremno;
Walter Disney Concert Hall
12g projektiranje i potraga za financijama 4g gradnja

Ove brodske dvorane se sklope za manje od godinu dana, a kako su unutar klase sve iste (osim dizajna), projektiranje je velikim dijelom već odradjeno osim možda nekih preinaka koje svejedno traju par mjeseci ili više i nisu sigurno suludi zahtjevi tipa e malo kazalište, a malo restoran, e malo od jedne na 3 i takve fore kao npr ovdje:
www.opatija.hr/fgs.axd?id=872
I to je plaćeni konzalting u hr "javnim" novcem.

Kod nas svijest o mnogim stvarima još nije zaživjela, a sudeći po školstvu i kadrovima niti neće.

Tko je glasao

Za usporedbu. Kopenhagen je

Za usporedbu.

Kopenhagen je jedna od vodećih kruzerskih destinacija. 2006 godine bilo je 268 pristajanja kruzera s ukupno 420,000 putnika. Od ukupnog broja, bilo je 120 tzv. turnaround, tj. putovanja koja su imala početak ili kraj u Kopenhagenu. To je posebno značajno, jer tu putnici imaju puno više vremena za boravak u gradu.

Prvi preduvjet za to je postojanje velikog aerodroma (daleko najveći u Skandinaviji) s vezama s cijelim svjetom.

Dalje, grad je dovoljno velik i sa dovoljno sadržaja za svačiji ukus:

- restorani (ukupno 12 michelin zvjezdica i ostatak odgovarajućeg nivoa
- ekskluzivni shoping: krzna, danski design (namještaj, primjenjena umjetnost, moderna sredrnina i porculan, ekskluzivna elektronika)
- site seeing: dvorci u okolini, stari grad, kraljevska obitelj
- zabava (čuveni Tivoli, noćni život)
- kultura (opera, koncerti, brojna kazališta, itd.)
- kongresni faciliteti velikog kalibra.

Sve skupo da ne može biti skuplje. Ali ipak se prodaje.

Govoreći o kruzerima, uz takvu i sličnu konkurenciju, mali Dubrovnik nije i ne može biti više nego neka vrsta etno-sela s jakim povijesnim štihom, koje se uz sladoled razgleda za jedno popodne i onda se žuri na večeru natrag na brod. Te "rubne uvjete" ne može promjeniti niti neporeciva ljepota staroga grada niti plavetnilo Jadrana.

The Observer

Tko je glasao

Cruiseri su zabava za

Cruiseri su zabava za zapadno-europsku i americku nizu srednju klasu. Nesto kao ryan air i easyjet u avijaciji.

Tko je glasao

ups..

ups..

Tko je glasao

"• Treće: Kvaliteta

"• Treće: Kvaliteta smještaja, hrane i ugođaja su na tim mega-krstašima na razini najkvalitetnijih hotela ekstra klase, a Dubrovačko-neretvanska županija ima samo 4-5 hotela tog standarda. Ostalo je daleko ispod te kvalitete, pa je konkurentska mogućnost našeg turizma nasuprot visokim standardima u najmanju ruku upitna."

Dakle, Hrvatska je po kvaliteti zabava za sirotinju brdovitog Balkana, a po cijenama za zapadnoEU visoku klasu.

Prilagoditi kvalitetu cijenama ili cijene kvaliteti (kao i sa taxijima) - pitanje je sad.

Ili, kao gooodinama do sad - ništa od navedenog.
Čekati još kakve Falkenštajnere i ostale lance, i prepustiti organizaciju zabave ljudima koji hoće/znaju/mogu;
http://www.thegardenfestival.eu/hr/

Tko je glasao

Neki dan je u Dubrovniku

Neki dan je u Dubrovniku boravio brod "Spirit of Oceanus". Program i cijene imate na stranici: http://www.cruisecheap.com/ships/cruise-west-spirit-of-oceanus-cruise-it...
Pogledajte datum odlaska May 17,2010 Istanbul-Venice, sa ticanjem Zadra i Dubrovnika, za koje treba po osobi platiti 26.895 USD, odnosno bračni par za osnovne troškove ( bez prijevoza, lučkih pristojbi, pića, uobičajnih napojnica, izleta, shoppinga...) treba izdvojiti 53.790 USD za putovanje od 14 dana. Po mojoj procjeni na ovakav se put iz Amerike ( u paru sa ženom ili ljubavnicom ) ne može krenuti a da se ne iskešira barem 70.000 USD. Sva sreća njihova da u Dubrovniku i Zadru doista nemaju što kupiti ni potrošiti, pa će tako nešto i ušparati. Niža srednja klasa? Nešto kao Ryanair ili EasyJet? Onaj koji ima ovoliko novaca da plati jedno ovakvo kružno putovanje brodom mislim da ipak pripada nekim drugim društvenim slojevima. Da ne kažem - elitama.

Tko je glasao

Krizarenja su se

Krizarenja su se 'proletizirala', isto kao i zrakoplovni promet u zadnjih dvadesetak godina, sto je na kraju dobro. zasto i oni koji si prije nisu mogli priustiti ne bi mogli putovati i ici na krizarnja? I ne dvojim da ima luksuznijih aranzmana, medjutim buduci da je to segment turizma koji ima velike stope rasta, postao je dostupan manje-vise svima. Sto je po jednoj strani dobro, a po drugoj (ekologija) nije. Ja sam iz fore isao na sedmodnevno easy-krizarenje Sredozemljem za 89 funti ( i to je moguce:) od Barcelone do Napulja, i to je iskustvo koje ne bih nikad ponovio:), usprkos tome sto je brod bio i relativno luksuzan, i imao i ogromne bazene i dvorane i trgovine i slicno. Ali, to je ipak na kraju samo jedna ploveca malo luksuznija:) mamutica. Samo zelim reci da krizarenje nije vise nesto glamurozno i nedostupno kao i prije.

Tko je glasao

Samo zelim reci da

Samo zelim reci da krizarenje nije vise nesto glamurozno i nedostupno kao i prije.

U tome Martine i jest stvar - turizam općenito se "proletzerizirao", postao pristupačan masama i tako postao masovni, a kod nas se još lamentira o ekskluzivnom.

Kakav je to ekskluzivni turizam najbolje nam je pokazao Kevin Spacey - kad je bio nekim poslom u Bosni pozvao ga je Štrok u Excelsiorov luksuzni apartman (gdje je nekada bila taverna). Naravno bio je besplatan jer je to bila dobra reklama za hotel. Kevinu se to toliko svidjelo da je došao opet da bi na svoj trošak s prijateljima na svojoj jahti slavio rođendan, tek bi malo prošetali i gotovo.

Excelsior je manji hotel, ali recimo luksuzni hotel Croatia ima 500 soba - kakav se to ekskluzivni turizam upražnjava među 1000 ljudi. Ili Dubrovnik Palace s 800 ljudi.

Mislim da je ta dilema ekskluzivni ili masovni trurizam zamka u koju su se neki uhvatili i ne znaju izići. Ekskluzivni turizam se posve rastapa u masovnom, i to je sudbina koju trebamo prihvatiti, ali se onda i cijenama i ponudom prilagoditi. Cijeli Dubrovnik ne pruža ni deseti dio onoga što organizirano pruža jedan takav megabrod - i to je nažalost cijela istina. Monte Carlo ili Nice su ekkluzivne destinacije, ali imaju izbor hotela od 3 do 5 zvijezda.

http://frederikblog.co.cc/

Tko je glasao

Slazem se. Ja sam kao

Slazem se. Ja sam kao student obisao autostopom dobar dio Europe i spavao u hostelima u 'mondenijim:) mjestima za ne bas prevelike novce. Ali, moje iskustvo Dubrovnika kao turista je da je centar Dubrovnik premali za prihvatiti tisuce i tisuce turista odjednom. Mene cini uzasno klaustrofobicnim. I zato osobno uzivam u Dubrovniku u listopadu ili studenom, a ne kolovozu. I kao potpuni nepoznavatelj prilika ne razumijem zasto Dubrovnik, uz dobru avionsku povezanost, nije vise iskoristio popularnost city-break nacina putovanja za par dana preko cijele godine umjesto fokusiranja na ljetni i kupalisni turizam.

Tko je glasao

Mi bi mogli zatvorit rupu

Mi bi mogli zatvorit rupu koja zjapi u turizmu i to sa kvalitetnim i relativno luksuznim malim brodicama, koje bi za prihvatljivu cijenu plovili od otoka do otoka.

Tko je glasao

Toga u masi se ubire dosta,

Toga u masi se ubire dosta, a mogli bi i više, no ne znamo ili ne možemo jer nismo za to pripremljeni.
Heh, najbolji primjer ti je Zadar. Pristanište za kruzere je na rivi, odmah do pozdrava suncu i morskih orgulja.
Dakle, složila su se jedan do drugog četiri zanimljiva momenta-kruzeri, pozdrav suncu, morske orgulje i riva koja je sama po sebi spektakularna.
I? Ništa. Dođu gosti, a nemaju ni gdje ni na što potrošiti novac. Apsolutno nikakav sadržaj ne postoji u blizini svega toga.

silverci

"Isto i jednako nisu ni isto ni jednako."
silverci

Tko je glasao

ahahaha!! imaju - najlipšu

ahahaha!!
imaju - najlipšu baštu u Zadru - baštu hotel Zagreba - sa nejestivom picom koja je prije 5 godina koštala 50,00kn :((((

Sve se može kad se hoće!
(a da se hoće našlo bi se i onoga tko zna kako bi se moglo!)

Do prošle godine bi čovjek rekao da taxi ne može prevesti nekoga od kolodvora do Poluotoka za manje od 100 kuna.
A ove godine ispada da može - i to za nevjerojatnih 19 kuna!
Ko je tu lud??!!

Dok se naša Turistička zajednica bavi projektima u kojem 2 kafića (unaprijed) zahvaljuju susjedima na strpljenju, i sufinancira izvođače koncerta koji je bio poklon susjedima u ime te zahvalnosti...

Ali ne brinem se ja - sigurno je već isplanirano kakvi bi sadržaji mogli doći na taj prostor - možda se još nisu uspjeli međusobno dogovoriti i podijeliti. Ali hoće.

Tko je glasao

postovani kolega sve sto se

postovani kolega
sve sto se napisali tocno je, no kako lice ima dvije strane evo vam par podataka
Kao u svemu tako i u kruzerima postoji lobi, s kruzerima se mogu mjeriti po moci samo tankeri iza kojeg stoji naftni lobi, to znaci veoma mocan - jako mocan lobi, s time i kupni kapital.
Dali Hrvatska moze raditi takve brodove, kazao bih ne, jer nema tu tehnologiju, opremu s kojom se grade, dali bi ju dala (onako opcenito) evropa, vjerovatno NE, jer bi sami sebi pilili granu, pored toga u njemackoj se ti brodovi rade u grijanim halama, gdje vanjski utjecaji ne utijecu...razumjeli ste, a to je samo i najnebitniji detalj.
Hrvatska je pocela s time prije Molfakonea, ali je rat isto unistio, 2 broda su isporucena iz Splita...no tada je to jos i kako tako bilo moguce brodovi su napredovali zadnjih 25 godina tehnoloski od kada su radjeni projekti za Split...
Bilo bi neumjesno napisati, da su ti brodovi atomske bombe, no moje misljenje je da prije ili kasnije ce se dogoditi, upravo ovo sto se neda vise sakriti, a desava se u Maksickom zaljevu. Naprosto kapital je nezasitan, naprema zakonima...moguce je napraviti i brod od 1500 m nosivosti koliko zelite, no ...shvatili ste nadam se.
Da biste razumjeli, prosto receno tko moze kontrolirati masu od par tisuca ljudi, u slucaju "kazem", "nedaj bog da se nesto dogodi", zar zapovjednik, par casnika, par safety oficira, tu ne pomaze onda niti tehnika, kazao bih sofiscirana tehnika.
Manjeg obima nezgode se za sada desavaju, no izlaze samo u strucnoj literaturi, daleko od javnost...shavtili ste.....
Druga strana crna strana Cruzera, brodogradiliste Aker je izmjerio zagadjenost zraka novog Cruzera, te su ti podaci procurili u javnost, Vrsi (Cruzer) zagadjenje zraka kao grad s 240.000 automobila, i to novi brod ispod cekica.
Kompanije o kojima pisete; bile su na crnoj listi i jos su pod stogim kontrolama, mnogih luka glede, kaljuznih voda, gustog taloga od goriva, opasnih kemikalija, smeca i fekalija koji je naprosto ispustan u more pored svih zakona, jer Cruzerima je jedini zakon "vrijeme", razmislite koliko smeca proizvede vasa zgrada pa zamislite ta masa ljudi koliko istog napravi na kruzerima.
Mislim da u ovim uvjetima kojim zivimo, i kakvi su nam terminali da bi se trbalo zapitati....no zakoni su nam jasni....a ima i citava vojska onih koji bi trebali voditi racuna......i jos su placeni za taj dio.
Znaci nije terminal samo ono sto se izvana vidi, vec i njegova infrastruktura, tako ako napisem da da da oni nista ne trose, mogu i napisati da mi sebi radiomo i druge stete, a a a jos mnogo mnogo godina iza nas ce govoriti da imamo ljepu obalu, dali ce biti cista ovisi o nama samima.
Samo mali dio, dalo bi se napisati knjige o toj temi pozdrav.

Tko je glasao

Dali Hrvatska moze raditi

Dali Hrvatska moze raditi takve brodove, kazao bih ne, jer nema tu tehnologiju, opremu s kojom se grade, dali bi ju dala (onako opcenito) evropa, vjerovatno NE, jer bi sami sebi pilili granu, pored toga u njemackoj se ti brodovi rade u grijanim halama, gdje vanjski utjecaji ne utijecu...razumjeli ste, a to je samo i najnebitniji detalj.

Sa tehnološke strane ne radi se o tehnologiji koja je osobito složena. Npr Uljanik radi vrlo složene brodove.

Radi se prije svega o upravljanju, cijenama proizvoda, strateškom opredjeljenju (talijanska brodogradilišta su skužila trendove odavno itd itd), ulaganju u tehnologiju itd itd. isto tako jednom kada propustiš vlak teško je nadoknaditi izgubljeno. Oni koji su prvi stigli na odredište imaju određenu stratešku prednost.

Moram te podsjetiti da su se u Hrvatskoj čak i podmornice proizvodile. Sa inženjersko tenološke strane podmornice su vrlo složene za napraviti i konstruirati a burt rutan (čovjek koji je između ostaloga za virgin dizajnirao spaceshipone) je rekao da je kompliciranije raditi podmornice nego svemirske letjelice (jer su tlakovi znatno veći). naravski, uzimajući u obzir odmak u vremenu, tadašnju i današnju tehnologiju svejedno je to dosta složemo tehnološko postignuće. U svakom slučaju kada bi se upregnuli, tehnološki to nije problematičan proizvod. Ukoliko se brodogradilišta privatiziraju (nadam se) i kada se iznutra pročiste te tvrtke, oformi inženjerska baza vidjeti ćeš da će novi vlasnici bazirati svoje proizvode samo na tehnologiji (jer kinezi, koreanci, vijetnamci rade jeftinije nego mi brodove sa kojima se mi sada takmičimo) i to je jedina šansa da naša brodogradnja preživi.

Tko je glasao

Slažem se i sa vama i sa

Slažem se i sa vama i sa Frederikom, ali medalja ima i treću stranu. Cruising turizam je danas jedna izuzetno visokosofticirana i izuzetno profitabilna turistička industrija u razvoju za kojeg u suvremenom svijetu gotovo da i ne postoji slična usporedba. Ovaj je posao izuzetno složen, ali recite mi kada on to u svojoj povijesti nije bio? Zavariti hrpu od nekoliko tisuća tona čeličnih limova u nešto što se održava i pliva na površini mora je normalnom čovjeku doista nezamislivo i nedokučivo. Opremiti tu gvožđuriju namještajem, strojevima, kuhinjama... i nije neka filozofija. Za organizirati kružno putovanje uvijek je bilo potrebno znanje. Treba imati uz to i vrsne pomorce. Isto tako i ship-chandlere ( opskrbljivače živežnim namirnicama, pitkom vodom, gorivom...). I recite mi, što to mi u hrvatskim lukama i brodogradilištima te pratećim im kooperantima od toga ne znamo raditi? Stoji činjenica da smo mi pomalo tehnološki uznazadovali, ali isto tako stoji činjenica da hrvatska brodogradnja, unatoč sustavnoj pljački ( jedan od ministara se za sada nekako izvukao iz afere Brodosplita, vidjet ćemo do kada ) i dalje zna - znanje. Brodosplit je početkom devedestih godina isporučio Finskoj i Švedskoj ČETIRI najsuvremenija velika trajekta ( prva u svijetu u kombinaciji trajekt- cruiser ) koji su i danas tehnološki ponos tamošnjih mora i njihovih brodara. Isto je brodogradilište prije par godina isporučilo tri manja cruisera jednom američkom brodovlasniku, a trenutno gradi za Francuze najsuvremeniji veliki trajekt-cruiser.
Neosporno je da su cruiseri veliki zagađivači, ali je li netko izmjerio koliki su recimo zagađivači veliki putnički zrakoplovi. Ili rafinerije. Ili željezare. Itd itd. Kada bi ovako razmišljali, najbolje bi bilo vratiti se u Srednji vijek, pozatvarati sve ove zagađivače, i lijepo živjeti u čistom i ekološki zdravom okolišu. Pitanje je samo - kako? Svaki napredak nosi i svoj žrtvu i naravno - rizik. Zar nije rizik sjesti u osobni automobil i provozati se par stotina metara do obližnjeg supermarketa? Kada bi tako razmišljali, ne bi nikada sjeli za volan. Naravno, svi bi mi voljeli živjeti uz čisto more i netaknutu prirodu. Samo u izboru življenja na obalama zagađene Azurne obale ili netaknutog djevičanskog Zanzibara, ja bih radije za sebe izabrao onu obalu uz koju se ljepše i bogatije živi. A to, naravno ima i svoju - cijenu.
Šteta je što smo u ovome dijelu bogatoga gospodarskog kolača nažalost već odavno izgubili korak, pa smo nakon što smo nekada imali jednu od najrespektabilinijih cruise flota u Sredozemlju, građenih u svojim brodogradilištima ( svi osim Adriane ) danas došli do najnižeg mogućeg stupnja a to je da pod hrvatskom zastavom danas ne plovi ama baš - niti jedan putnički krstaš. Ako je to napredak - hvala lijepa. Ja osobno zastupam tezu da se Hrvatska MORA tehnološki razvijati i pratiti SVE suvremene trendove u svijetu, posebno tamo gdje imamo repektabilnu tradiciju i neosporno znanje ( a tu spada i brodogradnja i putničko brodarstvo ). I za to biti spremna platiti i cijenu ( ekologija ) i potencijalni rizik. Posebno kada i bez svraćanja u naše luke ovi mega cruiseri ionako svakodnevno plove Jadranom prema Veneciji, čime smo, htjeli mi to ili ne, već dobrim dijelom duboko zagazili u tu sferu i cijene i rizika.

Tko je glasao

Tesko je napisati nesto

Tesko je napisati nesto sazeto, ako niste od "branse"zato cu pokusati ponovo-
Rollce Roys (kuzite da ne trazim kako se pise) nije vise u vlasnistvu enleza, vec skandinavskog "holding"ganta koji se u brodogradnji moze naci s imenom Ulstajm.
Ili kako se vec pise, oni isporucuju dijelove kako airbusu, tako i brodogradnji.
Brod je mnogo vise nego amater moze shvatiti komad zeljeza koji pluta.
Stvarno nema puno dijelova u Hrvatskoj koji se mogu ugraditi, ne kazem da nismo u stanju napraviti, pa zeneva je pokazala i evropa, svijet dao pohvale nasem automobilu, dali ce se raditi kod nas? shvatate, pa rade koncar radi kompjutere u kini.....
Glede kruzera, istra, dalmacija jedinstvo - flota...?
Ekologija - krivo ste shvatili samo asocijacija, ili cinjenice, od kojih ne treba bijezati...
Dali hrvatska moze napraviti avion - moze, moze

Tko je glasao

Istra, Dalmacija, Jadran,

Istra, Dalmacija, Jadran, Jedinstvo, Jugoslavija i Adriana ( uz povremeno korištenje Slavije, Liburnije i dr. ) su u svoje doba bili respektabilna flota. U to vrijeme brodovi na kružnim putovanjima nisu bili ovako golemi i softicirani kao danas ( velikim su dijelom to u Sredozemlju bili preuređeni umirovljeni ratni i transportni brodovi ) pa se ne mogu ni uspoređivati. Naša je flota bijelih brodova bila prisutna na cijelom Sredozemlju, bila je prva koju je uopće koristio danas najveći svjetski touroperator TUI ( u neku smo ruku mi bili njegovi učitelji u tom pogledu ), imali smo svoj vlastiti produkt i zapošljavali svoje ljude. Naši su brodovi nerijetko krstarili vodama oko Australije, u Karibima i na sjevernim morima i bili svugdje u pomorskome svijetu veoma cijenjeni. Mi doista MOŽEMO proizvesti dobar brod, ali avion - nikako. Niti smo ga ikada proizvodili niti imamo ljude koji bi to znali raditi. Da ne ispadne da se svađam s vama, priznajem da je svijet globaliziran i da ni najrazvijenije zemlje svijeta ne proizvode sve komponente niti za automobil, niti za avion a bome niti za brod. Ali svi u takvom visokosofticiranom projektu sudjeluju barem sa nekim svojim proizvodom. I mi smo tako nekada radili, ali danas, nakon što su nam brodogradnja i brodarstvo temeljito opljačkani, na rubu smo ponora, pa svoja vjekovima stečena znanja ( know-how plus atraktivno zemljište uz more ) danas prodajemo za - 1 kunu. Za istu ( ili sličnu ) cijenu odavno smo se riješili i bijele flote za kružna putovanja. Treba li biti filozof pa shvatiti - zašto?

Tko je glasao

Bilo bi veoma interesantno

Bilo bi veoma interesantno saznati koliko je naših stručnjaka
(tu mislim na brodomontere,cjevare,varioce,inžinjere svih vrsta)
trenutno zaposleno u brodogradilištima širom svijeta.
To je isto bilo naše obiteljsko srebro koje nismo prodali ček
ni za jednu kunu, već jednostavno poklonili - evo vam ih.
Nama više ne trebaju - mi ćemo se baviti trgovinom.

Tko je glasao

Kratki osvrt, prvo, dobar

Kratki osvrt,
prvo, dobar tekst i lijepo sumirani podaci o cruiser-ima u pogledu noćenja i dobiti.
Drugo, u zadnja dva-tri post-a malo se odlutalo s teme, i opet krenulo tko je krao i kako i zašto i sl. To se već sve izdešavalo i nitko nije platio , niti neće. Ne mora se opet prevrtati ista tema. Bilo bi zgodnije da svako pridonese razvoju rasprave, recimo svojim osobnim ili profesionalnim iskustvom ili pogledom na situaciju i konkretnu temu.
Uspoređivati DNŽ, odnosno destinaciju s plutajućom destinacijom nije relevatno u pogledu same ponude i distribucije turističkog proizvoda. Cruiser-i su oblik ponude prijevoza, odnosno osjećaja mora i putovanja u drugom obliku, do sada univerzalnom. Ne bi me iskreno čudilo da krenu s robinzonskim turizmom na brodovima. Da se vratim na prvu rečenicu, destinacija se formira i razvija i priča svoju priču. Da bi u tome uspjela potrebno je više elemenata i pridržavanje određenih propisanih poslovnih procedura.
Kod cruiser-a situacija je drugačija, zašto? Jednostavno, nude drugačiji oblik doživljaja, i sami odabiru destinacije. Nisam siguran, ali volio bi doći do podatka koliki se broj putnika vraća na cruiser-e? ako netko zna...
Isti su, i biti će sigurno narednih nekoliko godina u fazi pobiranja vrhnja.
Što pametno napraviti s njima? Zaobilaziti ne. Iskoristiti, da. Kako?
1. Infrastruktura, na razini destinacije koja omogućava i obvezuje prodaju svega potrebnog za funkcioniranje broda.
2. Ekološki standard doveden na razini teritorijalnog mora
3. organizirani sustav vinjeta za brodove (po m)
4. Prezentacija destinacije - obavezno

Ima još elemenata koji su potrebni, ali osnovno bi bilo to.
Ako destinacija zadovoljava ekološki standard može prihvatiti cruiser-e (koji donose x novčanih jedinica), ukoliko ne ne. Vidjali bi efekt u roku, hmm do slijedeće sezone.
Mislim da bi to bi odgovor na sve prijetnje i prednosti u suvremenom turizmu.
LP

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci