Tagovi

Hrvatska kulturna i jezi?na politika u raljama SDSS-a

Kad se jednom budu zbrajala postignu?a sadašnje hrvatske Vlade možda netko prozre i gustu maglu koja skriva Ministarstvo kulture i njezina prvog ?ovjeka Božu Biškupi?a koji je kako sada stvari stoje, jedan od najžalosnijih njezinih likova; ?ovjek koji se u medijima rijetko pojavljuje, op?enito ostavljaju?i utisak da mu do toga nije stalo jer 'ima važnija posla' Odakle ovakva osuda? Kad bi slu?aj nezaposlene 'jezikoslovke' Snježane Kordi? i financiranja njezinog jezi?nog pamfleta o srpsko-hrvatskom jeziku bilo jedino o ?emu je ovdje rije?, bila bi to epizoda za koju je mogu?e re?i da se dogodila 'slu?ajno'. Biškupi? bi mogao pojasniti da je sredstva knjizi Snježane Kordi? dodijelio neki referent iz, na primjer, 'kvote' SDSS-a koja je rezultat koalicijskog sporazuma na osnovu kojeg uop?e i opstaje ova Vlada za vrijeme dok je on, Biškupi?, bio na bolovanju. Ministarstvo obrazovanja i športa tako?er se proslavilo s nekoliko istovrsnih poteza tajnika Uzelca pri ?emu se opstruiraju neke akcije Ministarstva koje imaju 'hrvatski' zna?aj ali istovremeno bez i najmanje krzmanja odobrava ono što je u interesu SDSS-ova vrha.

Kako rade i ponašaju se ova dva Ministarstva kad je rije? o brizi za hrvatske interese u pokazuje i sljede?a pri?a:

U Rusiji, u Moskvi, na Moskovskom gospodarsko-sociološkom fakultetu ve? godinama radi kroatist profesor Artur Rafaelovi? Bagdasarov o ?ijem djelovanju treba re?i da je vlastitim sredstvima 2007 objavio novi i jedini rusko-hrvatski rje?nik s 30 000 pojmova (svi ostali rje?nici su srpskohrvatsko-ruski). Detalji o njegovom radu mogu se na?i na poveznici www.ihjj.hr/images/Izdanja/Rasprave/33_prikazi.pdf i na mnoštvu drugih adresa na Internetu. Istovremeno, profesor Bagdasarov je izvan malog kruga jezikoslovaca u Hrvatskoj gotovo nepoznat. Je li to slu?ajno? Pogledajmo...

Profesor Bagdasarov ve? preko ?etiri godine pokušava na svojoj katedri zaposliti lektora za hrvatski jezik te se u vezi toga obratio najprije na adresu Biškupi?eva Ministarstva. Ono ga je glatko odbilo odnosno nakon uvodne dugotrajne šutnje dalo mu naputak da se obrati Ministarstvu obrazovanja (Min. Primorac!) u ?ijem je zapravo mandatu da se bavi s takvim slu?ajevima. Bagdasarov se potom obratio Ministarstvu u Draškovi?evoj koje mu uporno odgovara (ve? nekoliko godina!) da 'nema sredstava predvi?enih za lektora hrvatskog jezika u Moskvi pri njegovoj katedri'...

Netko ?e upitati 'u ?emu je onda krivica' Bože Biškupi?a ako je sve spomenuto problem nekog drugog a ne njegovog Ministarstva?

O tome što zna?i imati u Rusiji takvog agilnog 'kulturnog atašea' i jezikoslovca u vrijeme kad je hrvatski teškom mukom dobio svoje mjesto me?u svjetskim jezicima (pa je i u Kongresnoj biblioteci u Washingtonu dobio samostalnu oznaku), dakle u državi ?ije su kulturne veze sa Srbijom stoljetne i u kojoj Hrvatska u kulturnom smislu 'ne postoji', gotovo je nemogu?e i zamisliti. Birokratska nezainteresiranost Ministarstva za ovaj problem i njegovo prepuštanje bratskoj birokraciju pod rukovodstvom nekadašnjeg ministra Primorca izazivalo je i izaziva bijes hrvatskih jezikoslovaca. Posebno zato jer je 'meštar' zadužen u Biškupi?evom Ministarstvu za financiranje svega što je u interesu hrvatske kulture u zemlji i inozemstvu - tko? ?edomir Višnji?, ?lan SDSS-a! To je isti onaj pod ?ijom je kapom Ministarstvo kulture po?etkom ove godine odbilo u program financiranja javnih potreba uvrstiti kulturni program ‘Dani dr. Franje Tu?mana - Hrvati kroz stolje?a'. Na dva dosad održana skupa Dana dr. Franje Tu?mana u Velikom Trgoviš?u sudjelovao je cijeli niz hrvatskih povjesni?ara. Ova je odbijenica i kulturna politika koja stoji iza nje, pljusketina obnovitelju hrvatske države i njegovom rodnom mjestu, svima koji su na Danima dosad izlagali i koji ?e ubudu?e izlagati, povijesnoj struci, kulturi op?enito i svima nama kojima je stalo do toga da Hrvati sami pišu svoju povijest, a ne da im povijest pišu obrijani Kara?or?evi?i, na?ela Save Štrbca, perika Carle del Ponte i obiteljski obrt Goldstein, napisalo je tada Hrvatsko Slovo.

Vratimo se na Bagdasarova i ponovimo i ovo: to isto Biškupi?evo Ministarstvo ve? tri godine odbija tiskati Bagdasarovljev rje?nik...

Podsjetimo se: prije ?etiri godine (2006) pod ravnateljskom palicom ?edomira Višnji?a novcem Ministarstva objavljena je panorama novijeg srpskog pjesništva "Nebolomstvo", koju je izdalo Hrvatsko društvo pisaca, u koju su uvrštene i pjesme Matije Be?kovi?a, Gojka ?oge i Rajka Petrova Noge, poznatih po podržavanju velikosrpske (ili popularno, ‘?etni?ke' ideologije. Što je na zgražanje javnosti rekao ?edomir Višnji??

‘Politiku velikosrba ne branim, ali branim njihove pjesme'- odgovorio je on svojim kriti?arima. Postojanje novina kao što je 'Hrvatsko slovo' oduvijek sam branio i uvijek ?u braniti. U tome ne vidim nikakav problem, ali je problem to što se u tim napadima (na Višnji?a i politiku Ministarstva, op.a) zastupaju pogromaški stil, duh i ciljevi, nastavlja Višnji?. Pogromaški je dakle protestirati protiv objavljivanja ?etni?ke ideologije novcem hrvatskih poreznih obveznika no što je onda s Milom Budakom? Usporedimo li to s gnjevom s kojim se na ime hrvatskog pisca Mile Budaka reagira zato jer je bio ‘velikohrvat' po kojemu se ?ak ne smiju zvati ni ulice... što re?i na to osim s nevjericom vrtjeti glavom?

Kako o?ekivati razvoj i promicanje hrvatske kulture kad su klju?ni ljudi u klju?nim Ministarstvima koji su zaduženi za taj posao pripadnici srpske manjine za koje je protestiranje protiv velikosrpske ideologije - pogromaštvo? Višnji?, tajnik u Biškupi?evom Ministarstvu istovremeno i predsjednik srpskog kulturnog društva 'Prosvjeta' kaže još i ovo: Kao pripadnik manjine, zainteresiran sam za pitanje o?uvanja i stvaranja hrvatsko-srpskih kulturnih veza...

U takvom svjetlu Božu Biškupi?a bi netko mogao okarakterizirati žrtvom koalicijskog sporazuma HDZ-SDSS. Me?utim, sramotna politi?ka (nipošto ‘kulturna') praksa koju provode Pupov?evi ljudi u sadašnjoj Vladi svakog bi moralnog ?ovjeka prisilila da ako ve? ne može utjecati na nju kao glavni ?ovjek Ministarstva da onda jednostavno - dade ostavku. U tome je objašnjenje Biškupi?eve opskurnosti; prizme koja ga prikazuje samo kao još jednog aparat?ika kojem je ministarski položaj važniji od naslje?a koje ?e ostaviti iza sebe. Osim ako sve ovo nije dobro izrežirana igra u kojoj svatko pa i sam Biškupi? imaju uloge koje sa zadovoljstvom igraju...

Pod maskom mirenja, ‘hla?enja' srpsko-hrvatskog sukoba svake vrste ovaj se podjaruje tj kultura se rabi kao neka vrsta cjepiva kojom bi trebalo uništiti virus uzajamne netrpeljivosti koji buja iza fasade koalicijske ‘suradnje'. Ima u Hrvatskoj sva sila Srba kojima se gade i Pupovac i Uzelac i Prosvjeta; kojima je Kordi?ka sa svojim srboslovljem odnosno kroatofobijom posve irelevatna (ili u najviše slu?ajeva za nju nisu ni ?uli). Me?utim, oni nemaju svoje stranke niti je s njima Sanader sklopio koalicijski sporazum. Kako je mogu?e da Ministri ne kontroliraju svoje podre?ene (posebno ako su ovi iz redova SDSS-a) i je li doista mogu?e da Višnji? i njemu sli?ni mogu raditi što ih je volja i skrivati se iza Vije?a za knjigu Ministarstva kulture jer je zapravo ono to koje je knjigu odobrilo (Višnji?evo objašnjenje)? U kojem sjede isti takvi birokrati kakav je i sam ministar i kojima je Višnji? - šef?

Slu?aj financiranja Kordi?kine knjige sasvim je pouzdano još jedna SDSS-ova podvala i Višnji?a samog. Gdje je Biškupi?, zašto se ne javlja? Je li ga sramota da kulturnu politiku hrvatskog Ministarstva kulture vodi zastupnik kulturnog dijaloga s - ?etnicima?

Slu?aj Bagdasarova s kojim smo po?eli ovu pri?u pokazuje da u Hrvatskoj politici nema ludila; zapravo nema mu ni traga. Ima sistema, ima podvala koje izazivaju nevjericu jer treba re?i otvoreno - hrvatsku kulturnu i obrazovnu politiku s jedne strane vode neprijatelji Hrvatske a s druge moralne nule me?u koje spada i Božo Biškupi?. ?ak i da se doista radi o dobronamjernim ljudima, kakvim se prikazuje Višnji?, politika koja odobrava da minorna manjina drasti?no razli?itih moralnih mjerila i drasti?no druga?ijih interesa odre?uje bitne stvari ogromnoj ve?ini, onkraj je pameti. Suradnja Hrvatske Demokratske Zajednice s SDSS-om i razmjeri do kojih su najvažniji resori hrvatske politike prepušteni ideologiji s kojom smo petnaest godina unazad ratovali i izgubili dvadesetak tisu?a života poraz je zdravog razuma.

Ili jezgrovito: hrvatsku kulturnu politiku i njezino financiranje definira i kreira predsjednik srpskog kulturnog društva ‘Prosvjeta', ?edomir Višnji??!

Ne treba se zanositi mišljenjima kako je Kordi?ka bezna?ajna a hrvatski jezik ‘priznat'. Sve što se doga?a planirano je sistematski i sistematski se provodi, korak za korakom. ‘Što smo izgubili u ratu dobit ?emo u miru' - novi je slogan srpske politike, i one Tadi?eve i ove Pupov?eve.

I dok se medijski promovira kara?or?evština a politika izdašno podupire spomenik jugomitu, kulturna politika odri?e se istinskih hrvatskih veli?ina i istinskih prijatelja u svijetu. Opravdano je postaviti pitanje: kome u Hrvatskoj smetaju Dani dr. Franje Tu?mana? Kome smeta rje?nik oslobo?en jezi?nog dra?a? Kome koristi odbacivanje kriterija nacionalnog i odbijanje hrvatskih prijatelja u svijetu?

No, stanimo s retori?kim pitanjima jer odgovor na njih svima je poznat. Zašto onda ne u?inimo nešto?

Prvobitno objavljeno na www.hrvati-amac.com

Komentari

Trebaju li Hrvati prihvatiti ekavicu?

Kao nastavak ove teme, o kojoj nisam objavio dnevnik ovdje, jedan mali interni natječaj. :)

Trebaju li Hrvati prihvatiti ekavicu?

Tko je glasao

Autor je Starcevic. Dobijem

Autor je Starcevic. Dobijem koju nagradu sad:)?

Tko je glasao

a Vuk Karađić je zagovarao

a Vuk Karađić je zagovarao ijekavicu :)

Tko je glasao

A kako se ljudi pale na ovu temu... :)

objavio sam svoj komentar jučer na blogu pod marketinški provokativnim naslovom "Da, hrvatski i srpski su isti jezik", danas je u 13 sati objavljen na naslovnici blog.hr, i otada ima u 9 sati više od 600 posjeta i hrpa komentara (inače prosječno oko 100 dnevno)..

Dobar sam. :))

Tko je glasao

Zorane -

Svatko od nas može ovdje palamudit što mu padne na pamet, tu se nema što za reći. Ti možeš na svome blogu objavljivati što god te volja iako ti moram reći da je taj tekst jedna bezvezarija bez ikakve veze s bilo čime. Tekst nema nikakve druge svrhe osim biti provokativan (što uostalom i sam priznaješ) jer sumnjam da netko poput tebe ('hatching politician' - to je onaj koji se baš izliježe iz jaja) ima za reći nešto meritorno po pitanju hrvatskog jezika što već netko nije rekao. Ti dobro znaš da tekst poput tvojega sam provocira publiku ali ne shvaćaš da je to totalno neproduktivno provociranje (hoću reći za......nje) i da ti sebi zapravo siječeš granu na kojoj misliš da sjediš (kao potencijalni političar). Zašto ljudi poput tebe uživaju izazivati podjele? Cijela medijska scena zatvorena je za konstruktivni dijalog pa izgleda da ti i tebi slični imate podršku, kao da je opće političko raspoloženje okrenuto prema takvima kakav si i ti sam.
Koja je svrha tvrditi da su hrvatski i srpski jedna jezik? Tko Srbe sprječava da govore svoj sprski i zašto treba podjebavati Hrvate da je srpski ujedno i hrvatski? To je političko a ne jezično pitanje i stalno podgrijavanje te teme ima političku svrhu a tek potom jezičku. Aki ti misliš uspjeti kao političar na toj platformi onda ti mogu preporučiti da iz ovih stopa odeš potražiti neki konstruktivan i društveno koristan posao. Kao političaru, pišeš sam sebi crnu budućnost.
A tvoje 'Mir i dobro' sve više shvaćam kao provokaciju...

I dodajmo još i ovo: Uradak Snježane Kordić nema rencenzenata. Kao takav on je posve bezvrijedan i u stručnom smislu na istoj je razini s ljubavnim romanima ili stripovima koji se prodaju na kioscima s tiskom. Da ne postoji ništa drugo po čemu je njezina knjiga iritantna, sama ta činjenica da Ministarstvo kulture troši novac na kvaziznanstvenu literaturu koja je zapravo znanstveni otpad ali je ujedno i pamflet s političkom porukom; sve to prelazi svaku granicu mjere.

Tko je glasao

cum grano salis

mislim da do sada nitko nije konkretno odgovorio na agatonovu post već se rasprava prenijela u sferu teoretiziranja i pretežito flejmanja da li su hrvatski i srpski jedan jezik o čemu ovdje nitko nije meritoran raspravljati jer nije lingvist. identičnu raspravu je na srpskoj strani izazvao revoltirani srbin koji je otkrio da mu djeca govore hrvatske riječi pod utjecajem crtića kupljenih u prodajnom centru koji su sinhronizirani na hrvatski.
teze o identičnosti hrvatskog i srpskog me podsjećaju na činjenicu da čovjek i majmun imaju zajedničkog pretka, dijele 98% zajednički genski materijal no nitko razuman neće reći da su isti. jesu li šveđani i norvežani isti narod, jesu li meksikanci i španjolci (kastiljci), jesu li portugalci i brazilci isti jer govore sličnim (istim ) jezikom?
da ne palamudim, evo zanimljivog linka:
http://hakave.org/index.php?option=com_content&view=article&id=4382:poti...
lijenčinama sam izvadio nekoliko zanimljivih odjeljaka:

"
Jedan od spornih naziva mnogima bi bio i onaj koji se službeno koristi na Sveučilištu u Oslu, a to je bosanski/hrvatski/srpski. Treba, međutim, istaknuti da to nije isto što i bosansko-hrvatsko-srpski. Tri sastavnice u nazivu bosanski/hrvatski/srpski označavaju tri standardna varijeteta, a ne nekakav jezik - sintezu. Najnovije stanje zahtijevalo bi i sastavnicu crnogorski, što još nije provedeno u praksi.
"

Norveški ima dva zasebna pisana standardna jezika: nynorsk („novonorveški“) i bokmål (”jezik knjiga”). Oba imaju službeni status. Nynorsk je zalaganjem jezikoslovca Ivara Aasena sredinom 19. stoljeća nastao na temelju govora različitih norveških krajeva. Bokmål povijesno označava dansko-norvešku koiné koja se razvijala u urbanim centrima nakon što je, za danske vladavine, danski zamijenio norveški kao jezik kulture. Inače, u norveški bi se pogled na jezik mnogi mogli ugledati. Standard nije prestižan. Dijalekti se ne omalovažavaju, naprotiv: postoji opća svijest o tome da je lokalni govor jednako vrijedan kao i standard. Svatko koristi svoj dijalekt u svim komunikacijskim situacijama, i u onim službenima. Skandinavcima je osnovna funkcija jezika - ona komunikacijska - u prvome planu. To možemo vidjeti u njihovoj praksi: Norvežanin u razgovoru s Dancem i Šveđaninom govori norveški, njegovi sugovornici govore danski i švedski, i svi se razumiju. Nekada odlično, nekada malo teže, ovisi o sadržaju razgovora, slušnom iskustvu i prilagodljivosti sugovornika. Ipak, načelo koje Skandinavci slijede jest da se razumiju i moraju razumjeti. Ne bježe od činjenice da su im jezici vrlo slični, naprotiv. To iskorištavaju kao pozitivno.
"
( za neko vrijeme kada se strasti umire (ako se ikada umire) i mi ćemo ovdje vjerojatno slično percipirati, no kao što se u raspravi dolje vidi pričekat ćemo, op.robot)

"
Kako komentirate pojavu ponovnog sintetskog jezika srpsko-hrvatsko-bošnjačkog na Haaškom sudu? Bi li bilo takvo što moguće, hipotetski, za skandinavske zemlje?

To je, vjerujem, odluka praktične prirode. Odlučnu ulogu u takvim odlukama igra načelo uštede. Međunarodnim su institucijama ekonomski čimbenici mnogo važniji od pitanja jezičnih identiteta, posebno kada im djelovanje nije izravno povezano s lingvistikom. Ne mislim da bi se takvo što moglo dogoditi u skandinavskim zemljama. Već sam spomenula sličnost i međusobnu razumljivost danskog, švedskog i norveškog. Skandinavci zbog toga ne smatraju da je identitet njihovih jezika ugrožen, ali nema ni zagovaratelja složenice dansko-švedsko-norveški.
"

link 2, radoslav katičić
http://www.vjesnik.hr/html/2009/10/05/Clanak.asp?r=kul&c=1

• Kako biste Vi opisali situaciju između hrvatskoga i srpskoga s obzirom na to da moderna lingvistika smatra ta dva jezika bliskim jezicima s vrlo malom razinom razlika?
- Glavna struja slavistike tako gleda na stvari. Da su srpski i hrvatski izrazito slični, to je evidentno, nitko pri zdravoj pameti to neće zanijekati. Neki srpski govori i neki hrvatski govori su vrlo srodni i ne mogu se smatrati da pripadaju različitim slavenskim jezicima po postanju iz praslavenskoga. No, to nije jedini kriterij za jezik.
Hrvatski postoji kao jezik, kao oblikovanje književne pisane riječi u neprekinutom kontinuitetu od srednjeg vijeka, od Bašćanske ploče, i to nije nikakva floskula. Ona je dokument koji pokazuje kako se visoka crkvenoslavenska naobrazba istovremeno otvorila narodnom jeziku i to je početak hrvatskoga književnog jezika.
Mi sada govorimo standardnim, štokavskim, no nije štokavski narodni govor uzdignut u književni jezik Srba i Hrvata, nego je književni jezik Hrvata različito dijalekatski stiliziran; hrvatski na čakavsku, hrvatski na štokavsku i hrvatski na kajkavsku stilizaciju.
No, ta štokavska stilizacija je potpuno prevladala i mi ovo što sada govorimo stiliziramo tako da nosi štokavska obilježja, ali to ne znači da je cijela povijest i dubina izražajnih vrijednosti i asocijacija ukinuta.
Zlo sa srpskim i hrvatskim nije što kažu da su to izuzetno slični jezici, nego da nas se uvjeri da nemamo cijelu tu jezičnu povijest. ( zadnja rečenica je ključ, op.robot)

Tko je glasao

Danski, norveski i svedski

Danski, norveski i svedski nisu razumljivi izvornim govornicima u mjeri kao sto su to hrvatski i srpski. Razumljivost je po istrazivanjima negdje izmedju 40 i 50%, sto je usporedivo razumljivosti izmedju hrvatskog i slovenskog. Razumljivost hrvatskog i srpskog standarda je iznad 90% (vec vidim sve minuse, ali nisam vam ja kriv sto razumijete srpski- kad Julijana Mirkov napise dnevnik, pretpostavljam da ga svi prvo date prevesti prije nego sto ga komentirate:)
Sinteticki jezici ne postoje, postoje samo policentricni i monocentricni jezici. Spanjolski jezik nije sinteza kastiljanskog spanjolskog, argentinskog spanjolskog, meksickog spanjolskog i jos par standarda, vec jedan jezik s vise standarda. Isto vrijedi i za engleski ili njemacki i jos poprilican broj jezika.
Trenutno se na ovom podrucju raspravlja je li indijski engleski postao zaseban jezik buduci da je razumljivost izvornih govornika indijskog engleskog od strane izvornih govornika drugih varijanti engleskog pala ispod 80%.
Snjezana Kordic je samo napisala ono sto u lingvistici svi znaju (a to je da se radi o jednom jeziku buduci da je razumljivost govornika razlicitih varijanti iznad 75%). Katicic je u prvom redu politicar, a onda lingvist.
Svako nametanje imena jezika je glupo, i ja cu uvijek reci da govorim hrvatski, medjutim u lingvistici se jos uvijek smatra da se radi o jednom jeziku (vjerojatno ce se u buducem razvoju hrvatski i srpski udaljiti jedan od drugog, tako da sporazumijevanje nece biti moguce, i uistinu ce se raditi o dva jezika, a kad Julijana Mirkov bude napisala tekst na srpskom, bit ce nam potreban software da ga prevedemo)
Sto se pisma tice, srpski se pise latinicom i cirilicom- veliki broj srpskih tiskovina se tiska latinicom i na srpskom.
Ovdje se radi o jednoj cistoj politickoj raspravi koja s lingvistikom nema nikakve veze.
Danas zbog ekonomske moci hrvatski ima puno veci utjecaj na srpski nego obrnuto, tako da je i strah od srpskog bezrazlozan. Na kraju, Srbi cak i pregovaraju s EU na temlju hrvatskih prijevoda, a ne obrnuto.

Tko je glasao

@martine

dobio si plus za prvi dio teksta, sa drugim se ne slažem, jer bi prema kriteriju razumljivosti hrvatski jezik kojim smo govorili samo prije stotinu godina ne bi bio isti kao ovaj kojim trenutno govorimo. nesretni makedonci su kroz povijest imali prilično problema sa bugarima, jer su ih upravo zbog sličnosti jezika svojatali http://hr.wikipedia.org/wiki/Makedonsko_pitanje tako da pitanje jezika kroz upravo ovaj slučaj nije toliko neobavezno i bezazleno kao što grupa naših panslavista provlače kroz svoje tvrdnje. ako nećemo štititi svoju osobnost nitko je neće to umjesto nas činiti a posebno srbi koji se nikada povijesno nisu pokazali kao neki osobito dobri odvjetnici hrvatskih interesa.
razumije se da je sve politika pa i priče o jeziku, i tu kordićka također postupa ništa "poštenije" od katičića, koja je odlaskom iz hrvatske odjednom postala borac protiv navodnih purista u hrvatskom jeziku koje implicite smatra predvorjem nacionalsocijalizma.
ovdje ima jedno pismo majci u zagorje....
http://www.poskok.info/index.php?option=com_content&task=view&id=23352&I...

"Činjenice su ipak malčice drugačije. Kordićeva već godinama ne radi u struci, pa ni kao obična lektorica bilo kojega jezika, barem ne u Njemačkoj. Ovdje je naime njezina “znanost” prepoznata kao prozelitsko ideologiziranje, onkraj bilo koje suvisle jezikoslovne teorije. Nije prošla ni njezina priča da je u Hrvatskoj “progonjena na jezičnoj osnovi”, e da bi joj stoga Nijemci, mislila je, dali azil, respective kakvu profesuru za “srpskohrvatski jezik”.
Rečena knjiga, zapravo reciklaža starijih polemika iz Književne republike, treba danas, nakon što je autorica zakazala u Njemačkoj, medijski pripremiti povratak “svjetski poznate znanstvenice” u Hrvatsku na neku sinekuricu, gdje bi predavala svoju propalu teoriju o “srpskohrvatskome jeziku”.
"
hm, serbohrvati bi rekli ne laje pas radi sela...
nju je čak izribao i njezin znanstveni mentor prof. pranjković, u kojem je konstatirao da je :
„Čisto jezično, genetski i tipološki riječ je o jednom jeziku (u podlozi im je štokavsko narječje, a ono ne bi bilo jedno narječje kad bi u sebi imalo različite gramatičke sustave, odnosno i jest jedno narječje zato što je jedan sustav); ali kad je riječ o standardnim jezicima (koji su i jezične i društvene činjenice), to su oduvijek dva različita standardna jezika. Hrvatski i srpski jednaki su u onome što im je unaprijed, jezično zadano, a u onome u čemu postoji mogućnost izbora (društveni izbor iz jezičnih mogućnosti), u tome se razlikuju.
"
zanimljivo je da je i genetska karta haplogrupa prati imaginarnu granicu na drini (koja zahvaljujući daytonu i nije više tamo) koja u slučaju jednog naroda odnosno plemena ne bi bila toliko izražena, kao što se u stvari indirektno da zaključiti preko tvrdnji i djela novih kovača bratstva i jedinstva, da je riječ o jednom narodu i jednoj kulturi, od kojih se jedan pokatoličio i okrenuo vatikanu, a drugi ostao na pravoj strani - pravoslavlju.
tako je izgleda i počeo rat na našem otoku...
no ono što nije uspjelo našim vrlim puristima uspjelo je 2008 godine kongresnoj biblioteci u washingtonu koja je zamijenila oznaku "scr" sa "cr" i time stavila točku na i, tako da kordićkina djela mogu ostati u oblacima apstraktnih jugoslavija na goethe institutu.

Tko je glasao

Danski, Norveski i Svedski jezici se značajno razlikuju

Međunarodnim su institucijama ekonomski čimbenici mnogo važniji od pitanja jezičnih identiteta, posebno kada im djelovanje nije izravno povezano s lingvistikom. Ne mislim da bi se takvo što moglo dogoditi u skandinavskim zemljama. Već sam spomenula sličnost i međusobnu razumljivost danskog, švedskog i norveškog. Skandinavci zbog toga ne smatraju da je identitet njihovih jezika ugrožen, ali nema ni zagovaratelja složenice dansko-švedsko-norveški.

Nema zagovaratelja dansko-švedsko-norveškog jezika (makar samo u kontekstu prevoditeljtva u medjunarodnim institucijama), iz jednostavnog razloga što su se ti jezici toliko udaljili jedan od drugoga, da je medjusobno razumjevanje ipak ograničeno - kao lingvistički laik, rekao bih nešto kao Hrvatski, Slovenski i Makedonski. Postoje ljudi koji tečno govore i razumjevaju sva tri, većina stanovništva razumije osnovni smisao izrečenoga na jeziku susjednog naroda, ali ima dosta ljudi (uglavnom obrazovno ograničenih) koji smatraju jezike susjednih naroda potpuno nerazumljivima.

Službeni jezik nordijskih političkih foruma je engleski, do čega je došlo iz praktičnih razloga, jer se tako bolje razumiju, a održava se princip ravnopravnosti. To je na žaljenje mnogih, koji smatraju poraznim da na jednom etnički i kulturno srodnom prostoru, kao lingua franca služi jedan potpuno strani jezik (engleski).

Tako da nije sasvim korektno optuživati medjunarodne institucije da Hrvate, Srbe Bošnjake i Crnogorce trpaju u isti jezični koš radi uštede, a to im ne pada na pamet sa skandinavskim narodima. Radi se ipak o značajno različitoj situaciji. Pretpostavljam da kada se sastanu političari ova četiri ("naša") naroda, u bilo kojoj kombinaciji, da još ne postoje prevoditelji i da se medjusobno jako dobro razumiju.

Isto tako, pretpostavljam (ne da mi se tražiti) da u medjunarodnim institucijama (npr. EU) ne postoje posebni austrijski prevoditelji (za "austrijski" njemački), ili posebni flamanski ili valonski za holandski ili francuski jezik, nego su i ti vjerojatno strpani u isti koš (njemački, francuski, holandski) jedni s drugima, iako postoje značajne (ali ne takve da se medjusobno ne bi mogli razumjeti) razlike u jezicima kojima se služe,

Točno je da su ideje o zajedničkom prevodjenju za ova četiri jezika u EU institucijama rukovodjene ekonomskim i drugim praktičnim razlozima, ali je očigledno da predlagatelji nisu ni slutili kolike su iracionalne barijere s time povezane.

The Observer

Tko je glasao

Isto tako, pretpostavljam (ne

Isto tako, pretpostavljam (ne da mi se tražiti) da u medjunarodnim institucijama (npr. EU) ne postoje posebni austrijski prevoditelji (za "austrijski" njemački), ili posebni flamanski ili valonski za holandski ili francuski jezik, nego su i ti vjerojatno strpani u isti koš (njemački, francuski, holandski) jedni s drugima, iako postoje značajne (ali ne takve da se medjusobno ne bi mogli razumjeti) razlike u jezicima kojima se služe,

Ne postoji, medjutim mogu iz osobnog iskustva reci da se vecina prevoditelja 'grozi' nekih izvornih govornika iz Skotske (od Robertsona su svi bjezali jer ga stvarno nitko nije razumio- medjutim, nije ga razumio ni dobar dio izvornih Skota:) ili Koruske.

Tko je glasao

Već sam spomenula sličnost i

Već sam spomenula sličnost i međusobnu razumljivost danskog, švedskog i norveškog. Skandinavci zbog toga ne smatraju da je identitet njihovih jezika ugrožen, ali nema ni zagovaratelja složenice dansko-švedsko-norveški.

Ovo je najbitnije i osnova svega. Zagovaratelja hrvatsko-srpske ili obrnute složenice u nas je premnogo i oni svi funkcioniraku kao dijelovi određenog političkog projekta. Samo površinski radi se o lingvističkoj raspravi. Taj se projekt provodi svim sredstvima, dakle podlošću uključivo, jer je drugačije nemoguće okarakterizirati djelovanje pojedinaca u Ministarstvu kulture. O tome treba voditi raspravu i tražiti da se ti potezi javno objasne. Biškupiću to ne pada na pamet jer je prema svemu sudeći sam dio tog projekta.

Tko je glasao

ne znam po čemu je ta žena

ne znam po čemu je ta žena otkrila toplu vodu
To su isti jezici (i slovenski ili makedonski spada tu...) proizašli iz staroslavenskog
Standardni jezik im je različit, nekima više nekima manje.
Standardni jezik hrvatski i srpski su slični i zato se dobro razumijemo

A to zna svaki brucoš sa kroatistike ili sa južne slavistike, tako da topla vodica koju u tekstu opisuje ta mlada žena je irelevantna pojava, osim za medije koji napokon imaju o čemu pisati (valjda puste afere i baljezganja iz sabora su još gluplja) a onda i za pollitičare po tom uzoru.
Dakle: GENETIČKI isti (jedan te isti jezik), STANDARD različit

Tko je glasao

@3103: Bar bi se ti mogao potruditi, da pročitaš izvor!

Od ovih bjesnih, a zapravo uspaničenih Hrvatina (izbezume se čim nazru šajkaču na obzoru), to ni ne očekujem! :(

ne znam po čemu je ta žena otkrila toplu vodu
Ja sam u međuvremenu nabavio i knjigu, a na svemrežju ona ima svoje mrežno sjedište i tu je niz njenih radova, u kojima objašnjava o čemu se radi, i na osnovu kojih je napisala i knjigu. Osnovni je "Policentrični standardni jezik".

"Mlada žena" je ralativan pojam, ima 45, doktorirala je prije 17 godina, habilitirala u Njemačkoj. Objavila je oko 150 znanstvenih radova i nekoliko knjiga na njemačkom i engleskom. Mislim da ju možemo nazvati "relevantnom" ne samo za medije.

No nije ona sama došla do nikakvih revolucionarnih otkrića. Ona prenosi, što pišu filolozi, koji se bave komparacijom različitih varijanti - dijalekata i standardnih jezika. Razvili su kvantitativne metode, da se stupanj zajedništva odnosno razlike izmjeri, i to naravno u različitim elementima jezika.

Koliko je razlika potrebno, da ocijenimo kako to više nisu varijante unutar istoga jezika, nego različiti jezici? Očito je to donekle arbitarno. Međutim, razni autori koji su vršili komparacije, slažu se da od desetaka promatranih primjera, standardni oblici hrvatskog i srpskog se gotovo NAJMANJE razlikuju. Veće su razlike između standardnog engleskog u Engleskoj i Kanadi, njemačkog u Njemačkoj i Švicarskoj itd..

Po tim mjerenjima, nema razloga reći da su standardni srpski i standardni hrvatski dva različita jezika. I naravno tako i bošnjački i crnogorski, iako tu ima malo filoloških straživanja (nešto za bosanski, crnogorski standard - vidi njihov zanimljiv novi pravopis - tek je napravljen).

Dakle, po egzaktnim mjerilima, standardni hrvatski i standardni srpski nisu "slični", nego su to varijacije u okviru istoga standardnog jezika.

Kao što pak sama autorica zaključuje, i kao što bi trebao znati svaki student kroatistike, povijesti itd., to nema NIKAKVE veze s nacionalnim identitetom. Srbi, Bošnjaci, Crnogorci i Hrvati govore isti jezik, a ipak su različite nacije - ima desetke takvih primjera u svijetu. I svaki zove jezik svojim imenom. Ja ću ga nastaviti zvati "hrvatski", pisati u osnovi po pravopisu Anić-Silićevom (uz nešto dijalekta, slenga i pjesničkih sloboda) i smatrati se Hrvatom.

To su dakle znanstvene metode i znanstveni rezultati, trebalo bi ih tako i razmatrati. Svakako ih se može osporavati, ja naravno osobno nisam znanstvenik, samo pasionirani čitatelj, pa je moguće, da postoje ozbiljni radovi u kojima se ti rezultati osporavaju. Ali ne mogu se osporavati političkom harangom, nacionalističkom paranojom i laičkim opservacijama o tome što se nekome čini.

Napadi na nju su posve politički, pogotovo je gnjusna manipulacija Zvonimira Despota, a brojni laici, koji su jučer i danas moj tekst kritizirali (jučer gotovo 800 čitanja, danas preko 500), misle da je dovoljno navesti par leksičkih razlika i zaključiti kako eto to su različiti jezici. Tom metodom, ne samo da kajkavski nije hrvatski, nego i ljudi u Čakovcu govore različitim jezikom od onoga u Krapini.

Tko je glasao

Kordićka

Nije problem u Kordićki. Svaka kvazi znanstvena budala danas može objavljivati svoje magnum opuse na 'svemrežju' i tvrditi da je u pravu. Problem je Oštriću u tebi i tebi sličnima što takve kvazi znastvenike utvrđujete meritornima bez obzira na njihove gluposti a sve zato jer njima potkrepljujete vlastite stavove. Ta je knjiga bez bilo kakvih recenzija što znači da se radi o 'drek na šibici' izdanju. Zašto? Zato jer nije imala koga dobiti kao rencenzenta. Nekog Nijemca s njihovim sličnim teorijama nije mogla jer je ionako znanstveno beznačajna a pored toga i godinama nezaposlena pa se ljudima ne da s njom gubiti vrijeme. Od domaćih je mogla dobiti - koga?
Ako su napadi na nju posve politički onda je to zato jer se ona ne bavi jezikom već politikom. Što nju briga za hrvatski jezik? Ona služi samo tome da SDSS i njegov predsjednik imaju štofa za svoje integralističke svinjarije, kao kad je Radio Moskva objavljivala da je Radio Erevan javio da u Moskvi nema kruha. 'Eto', veli Ćedomir Višnjić, ' ta vidite da su hrvatski i srpski jedan jezik kad se o tome čak pišu knjige. . Jedino o čemu taj smrdljivko šuti jest da je on sam platio da se takva knjiga izda! - novcem hrvatskih poreynih obveznika.
Ako ti ne vidiš ništa od svega toga već i dalje misliš da je to u biti lingvistička rasprava onda je to stvarno tragično.

A glede tvoje tvrdnje o šovinističkoj provokaciji uperenog protiv 'samostalnog srpskog tjednika Novosti' onda znaj i ti i svi tebi slični da je taj tjednik samostalan koliko stanovnik duševne bolnice kojem država plaća liječenje - naime, tjednik je u potpunosti izdržavan od strane hrvatskih poreznih obveznika ali se istovremeno i prodaje i to ostaje - Prosvjeti! Zato i prije svega, ne pričaj koješta.

Tko je glasao

više od zabušavanja na poslu

više od "zabušavanja" na poslu otvaram ovaj dnevnik
to nije moja profesija, kćer studira kroatistiku
pa više iz njenih komentara
na oko mi se dama učinila mlađahnom (valjda stara slika)
Od knjiga koje donosi mala doma pročitam tu i tamo ponešto.
"Žitje Ćirila i Metodija" mi je tako osvježilo ljeto
Možemo im svi zahvaliti na snazi, volji, inteligenciji, sposbnostima....

Tko je glasao

Tipično za srbe i one koji se

Tipično za srbe i one koji se tako osjećaju. Čovjek koji drži do sebe i koji se deklarira Hrvatom, tako nešto ni u ludilu ne bi napravio.
Osim ako nije malo poremećen.

Tko je glasao

genetički isti jezik

To je genetički isti jezik kao što su američki engleski i engleski engleski isti
Standardni jezik se razlikuje
Beogradki srpki lakše razumiješ nego međimurski hrvatski
Ali svim tim jezicima (hrvatski, srpski, slovenski, makedonski...) isto je starslavensko ishodište, a takav razvoj jezika imamo zahvaliti braći Ćirilu i Metodiju koji su u svojim poslanju razvijali služenje misa umjesto na latinskom na tadišnjim jezicima koje su zaticali po područjima na koja su dospjevali

Tko je glasao

genetika i jezik

To je genetički isti jezik kao što su američki engleski i engleski engleski isti

Slavenski jezici su podskupina Indoeuropskih jezika. Spadaju u podskupinu satem-jezika, zajedno s baltičkim jezicima (sa kojima su neposredni srodnici i tvore zajedničku, baltoslavensku granu), armenskim jezikom, indoiranskom skupinom jezika, anatolijskim ili luvo-hetitskim jezicima i toharskim jezicima.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Slavenski_jezici

Možemo li iz ovoga onda izvuči zaključak kako su SVI Amerikanci kojima je engleski materinji u biti englezi?

I možemo li zaključiti kako su svi Slaveni koji govore bilo kojim slavenskim jezikom jedan narod?
I kako to da su nama Slavenima odn. "Slavenima" baltički jezici skoro potpuno nerazumljivi, a ovdje se tvrdi da su baltički i slavenski jezici neposredni srodnici?

Tahićani koji su u sastavu francuske polinezije govore francuskim jezikom; jesu li onda i svi Tahićani Francuzi?

Kužiš poantu?

Srbi i njihovi unitaristički jugonostalgičarski prirepci iz političkih (velikosrbskih) razloga nameću nam krive dileme iz kojih izvlače krive zaključke i to je jedina istina oko ovog jezičnog "problema"

Tko je glasao

Druže žabac drago mi je da

Druže žabac
drago mi je da kao i inače forsiraš jer si ti prvi jugonostalgičar ovdje, recimo klasičan velikosrbin koji će na koncertima onog mp-kalašnjikova nositi ustaške kape. Zato i tupiš do BESVESTI
(ispravno bi bilo da si je mp3 dao nadimak kalašnjikov a ne tompson jer smo se mi borili kalašnjikovima a srbi tompsonima)

Tko je glasao

Da san ti plus jerbo me puno

Da san ti plus jerbo me puno razveselilo da u dalekoj rusiji ima
neki pametni rus koji proučava naš jezik. Mislija san da se za nas interesiraju samo ovi ruski mafijaši šta kupuju otele i luke .

Ne razumim se puno u te ričnike ,ali mi pari da vi koi se bavite tim
poslom još manje razimite i da niste baš pri jatelji ovog našeg hrvackog
svita.
Da se vi razumite u ti posal uzeli bi ričnike bugarske,makedonije,srbije,slovenije i ostalih državica koje govoridu
slično nama i to stivali u velike knjige i nazvali,, Hrvacki ričnik,, i to
predali europskoj uniji.
Kako se vi ne razumite u posal ,na kraju će se desit da će naš rječnik bit manji od instrukcione knjige perilice za rublje.
.

Tko je glasao

Naše biti će ono ,što je

Naše biti će ono ,što je srpsko i hrvatsko. U ovoj radnji Srbi jesu
što i hrvati , a Hrvati što i Srbi.Sinonimija jednih sa drugima za nas je
potpuna........
Srbi i Hrvati bijahu dva odijelita naroda , svaki sa donekud vlastitim jezikom, običajima i religijom.................
.....,,Srbi svi i svuda,, , ili ,,Hrvati svi i svuda,, , i jedno i drugo meni
je po isti način pravo , kao što je ono i jedina lozinka. Oboje opravdava zajednička sućut.

Ovi riči je izgovorija 19. srpnja1884. jedan puno načitan i
pamitan čovik iz moga kraja. Izgovorija ih je u Zagrebu , koji je
tada bija lanterna kulture i nade za porobljeni balkan. Čovik se zva
Natko Nodilo i bija je veliki HRVAT.

Tko je glasao

Nikada

. U ovoj radnji Srbi jesu
što i hrvati , a Hrvati što i Srbi.

Nikada Srbi nisu bili isto što i Hrvati, niti će ikada biti. Niti po poštenju niti po dobroti, radišnosti, moralnosti, hrabrosti...( 10.rujna 2010. "krrrrekani":) .
To se ogleda u svakom pogledu pa i onom najbanalnijem kao što je sportsko nadmetanje. U to smo se mogli sinoć i uvjeriti tko je gledao vaterpolo utakmicu izmedju srbije i Hrvatske koju su srbi pokušali dobiti na prevaru, uvodeći igrača više NAMJERNO 5 sekundi prije kraja utakmice.

To može samo najveći ološ, najveća gamad, najpokvareniji i najodvratniji stvorovi bez trunke dostojanstva .

Hrvati ma kakovi bili, NIKADA, ama baš NIKADA se nisu služili ovako niskim postupcima.


„Mi lažemo da bi smo obmanuli sebe, da utešimo drugoga; lažemo iz samilosti, lažemo iz stida, da ohrabrimo, da sakrijemo svoju bedu, lažemo zbog poštenja. Lažemo zbog slobode. Laž je vid srpskog patriotizma i potvrda naše urođene inteligencije. Lažemo stvaralački, maštovito, inventivno.“ Dobrica Ćosić, Deobe

Tko je glasao

Dinamovu zastavu na svetog

Dinamovu zastavu na svetog Duju more obisit

samo najveći ološ, najveća gamad, najpokvareniji i najodvratniji stvorovi bez trunke dostojanstva .

Jedina ako nije namirno neki sokol iz Torcide , ono ka iz štosa, ondak
mu se ruke pozlatile.

Tko je glasao

pošteno

čovik ti oće reć da ovi razni šta su nas pošteno opljačketali su u biti iskreni i pošteni jerbo su hrvati
mi nemoremo drugačije nego pošteno
lipo vas je pošteno iznenadila Dinamova bandira na kampanelu
pošteno su to bojsi učinili i lipo su se pošteno napenjali po Svetome Duji

Tko je glasao

Neki pričaju da je torcida

Neki pričaju da je torcida ušla u tajnu koaliciju sa bojsima. I crkva je
u tome imala svoje prste. Pominje se oni bajker don Ćirko. On je nešto
kemija sa torcidom i bojsima. On ti je od ugleda skoro ka i don grubišić.

Svi idu ka na neko pomirenje, sve će otić u k...c

Tko je glasao

Nemoj beštimat,

Koja te sad mala snaga uvatila
Imaš sriću da ne živiš u mraku ka oni bidni judi u Zlataru
Ova naša kriza ti je kriza povjerenja
Nemoš znat ko je lopina a ko poštenjačina
I to se tako sve lipo izmišalo ka kad sve tempere pomišaš onda dobiješ onu neku grubu škuru boju, nije ni boja govna, neka ka između proliva i rigotine
Tako lipo sad kad oćeš nešto oslikat crveno ili žuto, pa dodaš malo zelene i sve tako dalje, stavljaj temperu na neko suvo i uredno misto, a onu gaduru od boje pusti da se osuši
Meni ti se čini da se ona upravo toliko skorila da nemože više niko s njon dalje mrčit.
A ovo šta se tiče zastave na svetom Dujmu, lipo reci evala
A šta je sad tu nešto strašno
Zamisli da je neko pa doli pa se polomija, to bi opet lječenje svi mi tribali platait
Ovako su bojsi potrošili pinku za put, možda i noćenje, pili, jeli, platili i za taj komad tkanine..... svi smo s time dobili (odnosno vratili kapju naše love koja se upumpava u klub i popratni dekor) a i pretstava je uspila, nemoš reć da nije
Pala kako te je lako kacat

nego reci, jesmo li mi sad sa ovin dijalekton dovoljno daleko otišli od jezične kulture da nan niko nemože reć da nan je jezik u raljama sdssa?

Tko je glasao

Mi lažemo da bi smo obmanuli

Mi lažemo da bi smo obmanuli sebe, da utešimo drugoga; lažemo iz samilosti, lažemo iz stida, da ohrabrimo, da sakrijemo svoju bedu, lažemo zbog poštenja. Lažemo zbog slobode. Laž je vid srpskog patriotizma i potvrda naše urođene inteligencije. Lažemo stvaralački, maštovito, inventivno.“ Dobrica Ćosić, Deobe

Nisu li te osobine uglavnom i nas hrvata ????

Okružen sam srbima koi sebe nazivlju hrvatima da bi prikrili te srpske osobine u sebi.

Tko je glasao

Nisu li te osobine uglavnom i

Nisu li te osobine uglavnom i nas hrvata ????

Možda jesu vas ********* hrvata koji ste prikriveni srbi, ali nas istinskih Hrvata, zasigurno nisu, niti će ikada biti.

Možemo se mi 100% razumit i govorit potpuno istim jezikom, ali razlika će uvijek postojati.

Nije samo jezik ono što čovjeka/narod određuje.

Srbi su jednostavno pokvarena nacija, ne svi, ali jedan veeeliki dio.

Ma kud će zornijeg primjera od ovoga kojega sam ti dao. Sportskog nadmetanja.

Ajde razmisli malo koliko moraš biti pokvaren da uživaš u pobjedi koju si odneo na prevaru?

Ako ti to možeš, onda se stvarno moraš zapitati jesi li Hrvat ili ipak imaš i zeru srbske krvi.

Tko je glasao

Možda jesu vas *********

Možda jesu vas ********* hrvata koji ste prikriveni srbi, ali nas istinskih Hrvata, zasigurno nisu, niti će ikada biti.

Niste mi se baš pokazali ka nike moralne vertikale ni vi istinski
hrvati ka ni vaše prike istinski srblji. Nije problem šta se niste meni
pokazali , nego se niste iskazali ni ostalom poštenom svitu na ovoj
balotici.

Pokvarenost je širok pojam . Pokvarenost je jedna od komponenata koja određuje veličinu čovika. Pojam pokvarenosti
svako zamišlja na svoj način ali postoje neki minimalni moralno tehnički uviti za bit čovik koi su ka niki standard.
Čovik triba nastojat zadovoljavat bar minimalne higijensko tehničke uvite za bit čovik. To nije nikada bilo lako , jerbo borba
za opstanak je vrlo teška.
Biti crnac,bilac,arabo,srbin,hrvat, kršćanin,musliman i li nešto
od toga je potpuno irelevantno u zadovoljenju minimalno tehničkih
uvita čovječnosti.
U životu san se nagleda smeća raznih boja, nacija i vira tako
da mi nije baš napeto pripadat skupinama te vrste..
Zemljopisno san veliki dio života vezan za nekoliko problematičnih skupina koje natprosječno obiluju smećem pa bi bija
najsritniji da neko izvrši temeljitu dezinfekciju ovoga prostora, da se
u ovom šporkom dilu svita može lipo čovik naučivat morske arije.

Reka si da san pripadnik skupa prikrivenih srblja. Nisan .
Mislin da sam pripadnik ljudi koji zadovoljavaju minimalno tehničke uvite za bit čovik . U tom skupu ne tribaš bit hrvat, srb, musliman, kršćanin,...... . Tribaš bit čovik.

Na kraju krajeva, čovik je puno lipše bit nego hrvat ili srbin, a
i lipše zvuči.

Provaj izgovorit ,, Lipi moj čoviče,,
Sad izgovori ,, Lipi moj hrvatu,,
Ako čita koji srb prikriveni nek izgovori ,, Lepi moj srbine,,

Meni najlipše zvuči ,, Lipi moj čoviče,, pa nek mi zamiri ko god
oće., jerbo hrvat ili srbin može bit nečovik, ali čovik je uvik čovik.

Tko je glasao

Pokvarenost je jedna od komponenata koja određuje veličinu čovik

Pričaš mi priču koju sam ti ja ispričao. Srbi su nebrojeno puta pali na testu čovječnosti,a primjeri iz sporta su banalni, ali vrlo dobro opisuju stanje u kojem se ta nacija nalazi. Kod njih nema ni č od čovika ili čovječnosti. Oni su ti poput ć***** u svakom trenutku spremni zabiti nož u leđa i poslje tvrditi da to nisu učinili. Da su ljudi, iz kurtoazije bi se izvinili i rekli da nije bilo namjerno.

Tko je glasao

Čovik

E moj Tomy, jel si ti možda uočio da se nešto puno lupa po Hrvatima. Malo po vjeri, pa po naciji, pa se nazivaju ustašoidima, šovinistima i antisemitima. Sve se to pljuje poslja provokacija i kad se hrvatski čovik pobuni i udari natrag.

Tko je glasao

Primjetija san, ali mene ne

Primjetija san, ali mene ne smeta kad me neko nazove ustašom ,četnikom,jugonostalgičarom,komunjarom i slično.
Mene smeta kad me lažu i kradu. Meni više smeta što neko trenira
hrvatstvo na siromašnom lazi ,a bogatom lazi liže čizme.

Tko je glasao

Prenosim komentar s facebooka

Krunoslav: "Zanimljivo je kako kod nas najbolje prolaze teorije zavjere i kako netko intenzivno radi na zatiranju našega kulturnog identiteta umjesto da sa više gorljivosti propagiramo svoj kulturni identitet. Nitko nama nije kriv što kulturne institucije pod državnom ingerencijom vode traljavo i bez inventivne dinamike kojekakvi šlampavci skrivajući se iza svojih titula i stranačkih sponzora. Treba samo pogledati koliko kulturnih ustanova primjerice ima uredno ažurirane web stranice ako ih uopće ima. Jednostavno šlamperaj i nerad. Ovo sa web stranicom sam naveo kao jedan bitan pokazatelj što naši kulturnjaci zapravo rade, malo i ništa. Dalo bi se o svemu napisati čitavu studiju, eto izazova za mlade apsolvente i bezbroj tema za diplomske radove."

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Jezikomlat

Franjopatologija, bre ;)

Tko je glasao

Jezik

Prije svega, drago mi je da se nakupilo ovoliko komentara. Istovremeno, žao mi je vidjeti (uvijek nanovo) koliko je mali broj ljudi kojime je čini se svejedno kojim jezikom govore jer glavno je 'da se razumemo'. Žao mi je ponajviše zato jer se neki od inicijatora ovakvog stava nazivaju političarima i to čak pokušavaju biti (nomina odiosa sunt no prepoznat će se...). O tome što je jezik i čemu služi nije teško naći tekstova svih vrsta no ni u jednom nećemo naći da je jezik samo i isključivo način sporazumijevanja (nešto kao morzeova abeceda za dva telegrafa). Treba li se ili ne treba boriti protiv jezičnih nakarada poput 'Motovun film festivala' i svih inih festivala pa se čak sramiti na plakat staviti i hrvatsku verziju toga? Gotovo bih se kladio da jedan dobar dio ovdje nazočnih uopće ne razumije o čemu govorim...
Cilj teksta bio je pokazati perverziju činjenice da hrvatsku kulturnu politiku koja kako smo vidjeli uključuje i kompleks pitanja oko jezika definiraju ljudi koji imaju potrebu raditi protivno hrvatskim kulturnim interesima. Nalazim gotovo tragičnim da se minimalna nekolicina osvrnula na opisane događaje koji su svi posve jasne činjenice a ne nekakve nebuloze. Većina komentara svela se se na ironiziranje i sprdanje i to je tragično. Tragično je zato jer ako većina ovdje ne vidi što se događa i zašto, tko to onda vidi - a posebno tko to razumije ako nema javnog medija koji tiska ovakve tekstove osim desničarskogHrvatskog lista?
No osvrnut ću se na najtragičniji od komentara koji je upisan među prvima a prema kojem su iovi koji sve to rade (valjda se misli na članove Prosvjete) državljani Hrvatske. Navedenome komentatoru bih odgovorio da je najveći dio onih koji su 1990-1995 ubijali po Hrvatskoj također bili državljani Hrvatske. S kakvom logikom takav komentar ima veze - bilo bi mi drago da mi njegov komentator dade objašnjenje..

Tko je glasao

@Agaton: meni je najvažnije, da ne tvrdimo neistine

Naime, kad pišeš:
mali broj ljudi kojime je čini se svejedno kojim jezikom govore jer glavno je 'da se razumemo
to je grubo izopačavanje onoga što ja mislim, o drugima neću. Nije "glavno da se razumemo", glavno je, da ne inzistiramo na tvrdnjama koje su očitom proturječju sa stvarnosti. Jednostavno, na cijelom području Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije govori se isti jezik, koji ima puno dijalekata i četiri standarda. To je naprosto tako, i ta situacija nije nimalo neobična, zapravo pravilo je za sve moderne jezike, kako autorica napadnute knjige pokazuje.

S druge strane, u Sloveniji se govori drugačiji jezik, iako u početku hrvatskog i slovenskog naiconalnog sazrijevanja, prije 180 godina (ilirski pokret) to još nije bilo tako jasno. Jezik se razvija. Prije samo tisuću godina, svi Slaveni su još govorili isti jezik.

Iako razvoj postoji, s obzirom na današnju vrlo bogatu i razgranatu jezičnu praksu (danas je već sva populacija pismena itd.) nema načina, da se nekako odozgo nametne što je "pravi" hrvatski jezik, nekakav propisani standard, a da se ne odbaci golem dio hrvatskog jezičkog nasljeđa i aktualne prakse govorenja. Kad god jezički puristi pokušaju dati neke primjere, to se jasno vidi, što je i diskusija ovdje pokazala. Nasilu se "srpskim" proglašava ono što sa srpskim stvarno nema nikakve veze (npr. germanizmi "braon farba"), rječnik se želi drastično osiromašiti (npr. "glazba" je lijepa riječ i ja je koristim, ali i "muzika" je dio hrvatskog riječničkog blaga, te naravno nema nikakve veze sa srpskim - riječ je iz grčkog, "umijeće Muza", iz njega je ušla u latinski i u sve suvremene europske jezike), bjesni se na dijalekte isl..

Tim jezikom pak govore dva zrela naroda, čiji je proces formiranja moderne nacije bio u bitnom završen prije stotinjak godina (Hrvati i Srbi), te dva, koja su još u procesu formiranja (Bošnjaci i Crnogorci). Ni to nije ništa neobično, česta situacija u svijetu. Pa tako taj jezik ima više imena - i tu već, čini mi se, situacija je rijeđa (jer Irci i Škoti jezik koji danas govore zovu "engleski", ali oni zaista i jesu prihvatili tuđi jezik - švicarci mislim jezike kojim govore mirno zovu "njemački", "talijanski", "francuski"...).

Treba li se ili ne treba boriti protiv jezičnih nakarada poput 'Motovun film festivala'
Tu sam već blizu tvom stavu. Smatram lošim, što je to ušlo u opću upotrebu, a ima još mnogo gorih primjera prodora engleskih oblika. Ipak, nije to tragedija. I uz neke modifikacije, jezik neće odumrijeti. Preživio je goleme uztjecaje iz jezika okolnih kulturno i politički nadmoćnih naroda, pa će i dalje. Najvažnije je, da svake godine bude na svim tim festivalima sve više dobrih filmova, da se u Hrvatskoj snima više dobrih filmova i da bude više publike itd..

Tko je glasao

Isto pa isto...

Jednostavno, na cijelom području Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije govori se isti jezik, koji ima puno dijalekata i četiri standarda.

Prije svega bilo bi idealno kad bi se u ovoj državi svatko bavio svojim poslom kojeg 'zna raditi'. Ova tvoja tvrdnja (citat) je prestrašna jer ruku na srce, ti nisi filolog niti si kvalificiran suditi o tome. Kordićka je filološka nula koju financira Srbin na visokom položaju u Ministarstvu i da je ona napisala da Hrvati i Srbi govore kineski i to bi joj Minisratstvo platilo. Dao sam ti poveznicu na jedan tekst Radoslava Katičića koji sasvim jasno i argumentirano tvrdi da srpski i hrvatski nisu jedan jezik - ali, što on zna... Je li Katičić kvalificiran da o tome daje svoje sudove više nego ti i ja? S tom razlikom da se ja pozivam na njega a ti koliko vidim na Kordićku. Naš je najveći problem što smo dozvolili da nam se u vrh vlasti i politike uvuku svakojake nule i ništarije, bezveznjaci i kriminalci a rezultat je tu: Kordićka postaje 'metar' za mjerenje hrvatskog jezika.
nema načina, da se nekako odozgo nametne što je "pravi" hrvatski jezik, nekakav propisani standard, a da se ne odbaci golem dio hrvatskog jezičkog nasljeđa i aktualne prakse govorenja. Kad god jezički puristi pokušaju dati neke primjere, to se jasno vidi, što je i diskusija ovdje pokazala. Nasilu se "srpskim" proglašava ono što sa srpskim stvarno nema nikakve veze (npr. germanizmi "braon farba")
Površan si i tendenciozan.. "Braon farba" je za svakoga tko nije gluh pa razlikuje 'o' i 'u' srpska verzija germanizma. Ja naime nikad u svih ovih desetljeća nisam čuo ni pročitao u hrvatskim novinama da je netko napisao 'braon farba'. U Zagrebu ćeš čuti 'braun' a ne 'braon' ali to valjda vama koji svi govorite jedan jezik nije baš lako zamijetiti...

I konačno: iako su i glazba i muzika riječi za istu stvar, tebi se naravno više sviđa 'muzika'. Zašto? Zato što te čini manje različitim od nekog drugog. Zašto bih rabio riječ koja postoji i u germanskim i u romanskim jezicima a istovremeno imam svoju; vlastitu?

Tko je glasao

Zašto bih rabio riječ koja

Zašto bih rabio riječ koja postoji i u germanskim i u romanskim jezicima a istovremeno imam svoju; vlastitu?

Iz vrlo jednostavnog razloga što čovik prirodno teži nesmetanoj komunikaciji neovisno o količini domoljublja.
Jezik služi za prenošenje misli. Jezik je u službi misli a ne misao u službi jezika. Ako se čovik opterećuje izgovorom i izražajom svojih misli gubi kvalitetu istih.
U balkanskim zemljama bivše jugoslavije i europskoj hrvackoj
je prisutna pojava jako nekulturnog zadiranja u nečiji način izražavanja.
Svaki dan će te doživjeti da neki primitivac ispravlja i uči nekog kako se izgovara, i kako ispravno glasi neka rič. Tu primitivnost
ja san malo puta vidija u svitu , a obiša sam ga veliki bokun..

Prije nekoliko godina bija san na mirovinsko sredit neke posle
od navigacije. Uša san u kancelariju di su sidile dvi ženske , starija i
mlađa. Starija je bila iz splita a mlađa iz pizde materine. Ta iz pizde
materine mi je izrecitirala šta mi svi triba za uplatit radni staž. Pita san
joj bokun karte. Gledala me ka da san joj pita onu stvar. Starija je skužila
da mlada ne kuži i rekla joj da mi da papir kako bi napisa te pizdarije.
Sve bi bilo dobro prošlo , ja san muča ka riba, ali mala lajona
nije. Rekla mi je da se u hrvackoj govori hrvacki i da se karta kupuje
na autobuskoj stanici. Sedam miseci san od bota bija na nekoj ramini,
šes kila mi se otopilo i nekoliko tona znoja iscidilo, je da sam diga lovu
samo takvu , ali san puka. Svašta san joj izgovorija, a najdraže mi je
što san joj zaželija da je nategne niki srbin i da mu rodi sedam srbića.
Nisan nikad uplatija radni staž niti za taj niti za ostalih nekoliko
viađa i nije mi ža.

S ovim sam tija reć da nisu hrvati oni koji govore hrvatske riči
nego su hrvatske riči one koje govore hrvati.

Tko je glasao

oj vuče karadžiću

"
Iz vrlo jednostavnog razloga što čovik prirodno teži nesmetanoj komunikaciji neovisno o količini domoljublja.
Jezik služi za prenošenje misli. Jezik je u službi misli a ne misao u službi jezika. Ako se čovik opterećuje izgovorom i izražajom svojih misli gubi kvalitetu istih."
ovo je u biti rekao i vuk karadžić, piši kao što govoriš, čega se u srbiji drže kao pijan plota pa je "endželina džolie došla sa bred pitom" što je inače u skladu sa asimilativnim tendencijama s one strane drine. kolokvijalnim (uličnim) jezikom možeš govoriti pizda materina, škuribanda, đorđin, 'đenja, ali u državnim ustanovama, na televiziji i školi bi se trebao učiti književni hrvatski jezik, koji, razumije se ne mora nužno patiti od "čistoće", i koji bi svakako trebao imati u vidu činjenicu da više ne živimo u jugoslaviji i da službeni jezik nije srpskohrvatski.
toleranciju koju pokazuješ prema srpskom jeziku i kulturi nisi pokazao prema ženi iz "pripizdine", obzirom da ti je vjerojatno poznato da u splitu kao i u zagrebu gotovo i nema "originalnih". pravi splitski gotovo i ne možeš čuti, obzirom da se danas svaka pizda prodaje za splićanina odnosno splićanku. oni koji govore o pripizdinama zaboravljaju da su i njihovi preci napasali ovce oko ramskog jezera (odakle potječe većina hrvata u dalmaciji), a ako nisu bili hrvati, bili su potomci talijana, koji su iza drugog svjetskog rata bilo utekli bilo završili u fojbama, ili postali asimilirani, ostali bez tvornica, zemlje i kuća od strane nove narodne vlasti.
rukovodeći se takvim jebemese stavom nismo trebali niti ratovati jer bogu hvala govorimo istim jezikom, živjeli smo u istoj zemlji, ali jebat ga, oni su dolazili na poljud i vikali ovo je srbija. ti nisi navijao na karaburmi "ovo je hrvatska", predpostavljam.
kao i svi tada mislili smo, vidi ludog naroda slave poraz na kosovu, viču ovo je srbija od vardara do triglava. ondi hebate sjeli u tenkove i reoplane, i to više nije bila zajebancija. desile su se zanimljive situacije da u recimo u jednom neboderu u karamanovoj živi ona koju je nategnuo srbin koji sa razarača gađa njihov zajednički grad, a nije mu spremila paštašutu za večeru. onda su pizde, obzirom da su im hrvati pobjegli sa brodova pokazali određene probleme sa navigacijom, pa im je glavni brod izbužala eskadra ribara sa šolte.

no da skratim, bit problema je kao i svugdje u svijetu vjerska podjela, rat civilizacija, a to nitko nigdje na svijetu nije riješio bez koljačine, jezik tu nije primarni uzrok.

Tko je glasao

Stavi svoju ruku na svoje srce, Agatone! :)

Ja sam jasno napisao da mi se riječ "glazba" više sviđa, a ti mirno tvrdiš, kako se meni "naravno" više sviđa "muzika". Otkud ta nesposobnost da se prati običan tekst? Strah vlada tobom. A strah je mala smrt. [Ajde, usput, znate li odakle je ovo? :)]

Evo ja, hrvatski pjesnik, napisao sam danas pjesmicu u tri stiha o oblačnom nebu. Troje ljudi na facebooku reklo je da im se sviđa, sretan sam, baš me briga hoće li se netko inatiti oko pojedinih riječi, , Drago mi je što i Srbin i Bošnjak i Crnogorac mogu to razumjeti.

Dajte prestanite ljudi pričati O jeziku! Jezik treba koristiti da bi se svijet obogatio i oživio, a ne da bi se sakatio! Čak i sivo ima toliko privlačnih nijansi!. A vi bi sve crno-bijelo. Hrabrosti treba, a ne paničariti kao curica čim se na obzorju pojavi silueta Srbina!

Tko je glasao

Frank Herbert -

Frank Herbert - Dune.

citat:
"Ne smem se bojati. Strah satire um. Strah je mala smrt koja donosi potpuno brisanje. Spremno ću se suočiti sa strahom. Dopustiću mu da prođe preko mene i kroz mene. A kada bude minuo, upraviću svoje unutrašnje oko da mu osmotrim tragove koje je ostavio. Ali tamo kuda je strah prostrujao neće ostati ničega. Preostaću samo ja. "

Obicno volim kad upoznam ljude koji razmisljaju po nacelu "keeping an open mind", i ni u kom slucaju ne prihvacaju rigidne stavove o bilo cemu, pa bilo to i vlastito kulturno nasljede.

Stoga - plus za sirinu razmisljanja.

Medutim - @ Zorane - ma koliko se upinjao dokazati suprotno - moj stav je da ovaj put nisi u pravu.

Ne kanim se upustati u rasprave tipa kako je dobro da se svi s ovih prostora razumijemo i kako je to prednost - to uopce nije poanta price.

Nisam jezikoslovac, prilazim temi kao laik, ali hrvatski i srpski jezik NISU isti iako slicno zvuce.

Tu sad ne mislim na temeljne razlike u tvorbi rijeci i recenica i nijanse u izgovoru istih rijeci. Postoji nesto daleko opipljivije - govorni jezik pretocen u pismo je najbolji pokazatelj - hrvatski i srpski jezik se razlikuju ne samo u izgovoru, nego i u pismu.

S punim razumijevanjem citam i pisem oba pisma - latinicu i cirilicu. Nalazim da su oba jezika lijepa na svoj nacin, i ne vidim razloga cemu osporavati raznovrsje.

Ljudi obicno misle da sam jezicni cistunac - e pa jesam i ne vidim u tome nista lose, dapace!

Drzim da i Hrvati i Srbi trebaju nastojati na ocuvanju bogatstva i raznovrsja svog jezicnog nasljeda. Nismo isti niti cemo ikad biti - i ne bismo trebali ako se mene pita.

Iako - bilo bi dobro napisati neki post o mastovitim i ponekad nakaradnim jezicnim vratolomijama koje su umjetnim putem i "politickom" prisilom pronasle put u hrvatski jezik u zadnjih petnaestak godina, a sve u ime cistoce hrvatskog jezika. LOL

Tko je glasao

@tyche: Naravno, "Dune"! :)

Mada se sjećam drugačijeg prevoda, ovaj mi se čini nezgrapnim. (Nema veza naravno s temom ove rasprave!)

Nisam jezikoslovac, prilazim temi kao laik, ali hrvatski i srpski jezik NISU isti iako slicno zvuce.
Zašto, ako nisi jezikoslovac, imaš potrebu rezolutno tvrditi nešto o jezikoslovlju? Jezikoslovci u svijetu razvili su kvalntitativne mjetode da izmjere sličnosti i razlike jezičnih varijanata, primijenili ih na desetke slučajeva (razni standardi engleskog, portugalstog itd., moldavski i rumunjski, makedonski i bugarski itd.), te su po svim kriterijima,standardni hrvatski i standardni srpski u vrhu po sličnosti. Jedan jezik, tradicionalno s dva, danas već s četiri imena.

hrvatski i srpski jezik se razlikuju ne samo u izgovoru, nego i u pismu.
Pismo nema veze s definicijom jezika. Neki moji tekstovi bili su tiskani na čirilici, ali pravopisom kojeg ja obično koristim - nisu time prevedeni na srpski! A glagoljica? Ako se prebaci na glagoljicu - da li je to neki treći jezik? Postoji puna obostrana jednoznačna korespodencija između srpske ćirilice i hrvatske i srpske latinice (naime, i Srbi latinicu normalno koriste, oni imaju dva pisma).

Što se bogatstva i raznovrsja tiče - naravno, slažem se! To je jedan od mojih glavnih motiva, kad se odupirem puristima, jer oni bi jezik sakatili!

Tko je glasao

@Zoran - mozda mislis na ovaj

@Zoran - mozda mislis na ovaj prijevod:-

"Ne smem se bojati. Strah satire um. Strah je mala smrt koja donosi potpuno brisanje. Spremno cu se suociti sa strahom. Dopusticu mu da proðe preko mene i kroz mene. A kada bude minuo, upravicu svoje unutrašnje oko da osmotrim tragove koje je ostavio. Ali tamo kuda je strah prostrujao nece ostati nicega. Preostacu samo ja."

Imam potrebu nesto tvrditi o jezikoslovlju bas kao sto imam potrebu tvrditi stosta drugo, naravno - ako ne moram prvo tebe upitati smijem li.

;)

Ovo pitanje treba promatrati u sveukupnosti kulture i povijesnih okvira gdje se jezik razvijao i razvija; ne razumijem se previse u metodologiju i znanstveni pristup kad je o jezikoslovlju rijec, ali opet - kako ti velis - rezolutno tvrdim - jezik nisu samo njegove "tehnicke osobine", to je samo jedan dio kolaza.

Glagoljica??? To ti je dobar argument - zasto ne probas svoje tekstove tiskati na kineskom pismu s pravopisom koji obicno koristis, to bi isto valjda bilo na hrvatskom, ali kineskim slovima... Ili hebrejskim ili tako nesto... rune...daaaaaaaaj LOLcino! :)

Srbi koriste latinicu i imaju dva pisma silom prilika jer si ne mogu priustiti da tri sata leta od Beca zive u getu, a gle cuda - u Europi i sire se nikom ne uci cirilica pa da ih ceo svet razume.

Tko je glasao

Dajte prestanite ljudi

Dajte prestanite ljudi pričati O jeziku! Jezik treba koristiti da bi se svijet obogatio i oživio, a ne da bi se sakatio! Čak i sivo ima toliko privlačnih nijansi!. A vi bi sve crno-bijelo. Hrabrosti treba, a ne paničariti kao curica čim se na obzorju pojavi silueta Srbina!

Zbog čega se onda neki tolko trude ukinut hrvatski jezik i nametnut srpsko-hrvatski, a srbijanska manjina u hrvatskim školama ne želi učit hrvatski, nego srbijanski .

Tko je glasao

argumentacija

može bar neki link kojim bi potkrijepio to što si iznio?

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

red je red

skvikalo,
na pollitici bi trebalo pisati isključivo argumentirano,
a ne iznijeti tvrdnju-dvije i još minusirati onoga tko se usudi tražiti te da to potkrijepiš.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

LOL!

svi linkovi oslanjanju se na jednu jedinu osobu - snježanu kordić.
iz toga ti izvodiš zaključke da se:
a) nameće srpskohrvatski i ukida hrvatski i
b) srbi traže da u hrvatskoj uče srpski, a ne hrvatski.
ti baš i ne kužiš koncept iznošenja teza, ha?
ne zna se tko je luđi, ti ili oni koji su ti za provale dali pluseve kao za "dobro argumentirano".
da, ljuti se, od nekog tko tako (ne) razmišlja, to mi je najveći kompliment na svijetu.
mah mah.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Linkovi na Snježanu Kordić

A kad se već linkovi na nju navode - što bi koštalo, da se navede i link na njezin sajt? Pa se onda pročitaju i članci, koji su dostupni, gdje neke bitne stvari objašnjava? Pa onda, recimo, malo pogledaš okolo o autorima i knjigama koje ona spominje kao referencu? Koje znanstvene argumente iznose (recimo, kvalitativne metode mjerenja zajedničke osnove između jezičnih varijanti), pa onda pokušati dati znanstveni protuargument?

Tko je glasao

Pa to je bar jasno u ovoj

Pa to je bar jasno u ovoj državi trenutno nije dobro bit ni normalni hrvat a još manje normalni srbin.
Ali brale neki dobro žive od hrvatstva i srbstva. Prije rata su
neki dobro živili od jugoslovenstva i srbstva. Sad dica onih što su živili
dobro od jugoslovenstva žive dobro od hrvatstva.

Mora bit srbskog jezika u hrvatskoj da bi oni koji žive od srpstva mogli dobro živit. Inače normalnog hrvatskog srbina boli kita
za srbski jezik i ćirilicu.

Naprimjer Pupavac, tip je oduvik bija protiv četnika i velike srbije,
ali nemoš reć da ne živi od srbstva.
Tako imaš onih koji žive od antisrpstva.

Zamisli sad da nema srba i srbskog jezika koliko bi ljudi ostalo
bez posla.

Na kraju krajeva da nema srblja, na kome bi ona komentatorica
ispod, ime ne govorim iz razumljivih razloga, istresala čipkaste gaćice.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci