Tagovi

Ho?e li sad ti znanstvenici potpisivati peticiju i protiv crti?a????!!

- Mama, mama! Ja ne želim biti znanstvenik kad narastem!!!!
- Kako to sine? Pa ju?er si mi pri?ao kako jedva ?ekaš narasti kako bi mogao otkrivati nove stvari i pomagati ljudima?!
- Pa, ?uo sam na radiju kako znanstvenici potpisuju neku peticiju zbog neke emisije koja nije znanstvena...pa ti si mi objasnila da znanstvenici rade istraživanja i da moraju stalno preispitivati stvari jer je sve relativno...

- A mama, kad sam gledao onaj crti? sa životinjama, pa kad je patak upucao zeca, i on je skroz izgorio i po?eo dalje tr?ati kao da ništa nije bilo? A i rekla si da je znanstveno dokazano da je nemogu?e da životinje pri?aju i misle kao ljudi, ho?e li sad ti znanstvenici potpisivati peticiju i protiv crti?a????!!
- Ne sre?o, crti?i spadaju u zabavni dio programa...zato ti smiju prikazivati besmislene stvari...

- Aha, a što je pseudoznanost????
- Pseudoznanost ti je suprotno znanosti, nema veze sa ?injenicama, nije provjereno....
- A zar nisi rekla da su prije neki znanstvenici tvrdili da je zemlja ravna, da možemo znati kakva je osoba po tome kako mu je oblikovana glava i tijelo, ili sje?aš se kad si mi pri?ala da je jedan stari stri?ek rekao kako mozak služi samo za hla?enje srca....? A danas znam da je zemlja okrugla, i da ne možeš po veli?ini glave skužiti kakav je tko ?ovjek, i da mozak zapravo služi za mnogo više stvari...pa kako sad onda to?? Sad to više isto nije znanost, a bila je? Ništa mi više nije jasno :( ...

- Vidiš, znanost je znanost zato jer se mijenja, razvija i ne prihva?a nešto kao krajnju istnu. Kada znanstvenici nešto otkriju, ako to netko drugi ne može opovrgnuti i kritizirati, pitanje je koliko je to uistinu znanstveno.. Znam, smiješno :) Mi koristimo samo maaaaali dio mozga, ve?ina stvari je još neistražena i sigurno ?e i neke stvari koje danas smatramo nedoku?ivima, nedostupnima, smješnima, pseudoznanostima, magijom, zavjerama i sl. što ?uješ na radiju, postati dio znanosti u narednim tisu?lje?ima :)

...Znanost o?ito nema granica, granice su u ljudima, koji biraju žele li, ili ne žele vjerovati :)

Komentari

Odgovor na pitanje iz

Odgovor na pitanje iz naslova je "ne".

Ovo pak "kako mama malog Ivice zamišlja znanost" :) nije zanimljivo za diskusiju. Neke relevantne diskusije razvile su se uz dnevnik Dejana Vinkovića.

Zoran Oštrić

P.S. Usput rečeno, odlučio sam više ne davati minuse nijednom komentaru niti dnevniku. Ta me dječja igra počinje zamarati. Plusove ću davati.

Tko je glasao

Tako je. I vidoviti Milan je

Tako je. I vidoviti Milan je znanost. Jer ne znamo ima li on stvarno kakve moći ili ne.

Tako možemo i u kulturnom dijelu programa prikazivati cajke. Upoznavanje drugih kultura, multi-kulti, tolerancija. A k tome je i popularno.

A najbitnije je da mi koristimo maaaali dio mozga. Jedno 97%, po mojoj procjeni. Malo manje dok spavamo. Penje se na 100% kad rješavamo križaljku ili sudoku.

Ma nitko nam ne može ništa, nas i Kineza milijarda i parsto milijuna...

Tko je glasao

I vidoviti Milan je

I vidoviti Milan je znanost.

Naravno da vidoviti Milan spada u "antologiju" znanosti! Bar kad je ekonomska u pitanju. Vidoviti Milan kaže ženi da će riješiti svoj problem, ako u subotu do podne pojede zdjelicu jagoda sa šlagom. I za to čovjek mlati pare dok pollitičari brbljaju o tome kako skupljaju hranu po kantama za smeće. Dragi moj, prava znanost je znati stvoriti pare iz ničega! Jagode sa šlagom su ključ znanstvenog problema kako riješiti neimaštinu.

My Soul

Tko je glasao

Divno, djeca u promidžbene

Divno, djeca u promidžbene svrhe....
"Mama, mama, gledao sam 5 minuta u sunce kao što je radio i striček u onoj znanstvenoj emisiji, ali sad ništa ne vidim!"
Nitko nema ništa protiv pseudoznanosti, alternative itd... OSIM AKO SE PODVLAČI POD ZNANOST.
U pravilu, ne iz alternativnih, već vrlo straight, prozaičnih razloga: želje za profitom.
Ili pak vjerujete da će npr. Mišak sav prihod od svoje nove knjige intervjua donirati za "Zeitgeist" ili "Free energy" projekt???
Čika koji se "brinuo" za zdravlje školaraca, fino je naplatio svoje "Atlante" - očito se prvenstveno brinuo za svoj džep.
Da sad ne nabrajamo, samo da podvučem jedan nepoznatiji primjer sofisticirane "alternative" koja će, valjda također, "postati dio znanosti u narednim tisućljećima":
(podatke možete sami provjeriti na http://sudreg.pravosudje.hr/ )

JOSHUA d.o.o.
TEMELJNI PODACI
Matični broj: 080679360
OIB: 02913447344
Registarski sud: Trgovački sud u Zagrebu
Tvrtka: JOSHUA d.o.o. za izdavaštvo
Skraćena tvrtka: JOSHUA d.o.o.
Sjedište: Zagreb, Praška 8
Pravni oblik: društvo s ograničenom odgovornošću
Članovi društva - osnivači: Zlatko Sudac Funkcija - jedini osnivač d. o. o.
Prokuristi: Bosiljko Mišetić Funkcija - prokurist
...a predmet(e) poslovanja provjerite sami :)

"Betanija d.o.o." (stara Sudčeva firma) je imala milijune kuna prometa, a samo na knjizi u novoj firmi je okrenuo novih 3 milijuna: http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/8781/Knjiga-Zlatka-Sudca-zaradila...
Pa onda vi pitajte oklen tipu face-lifting, novi motori i čizme od krokodilske kože... bog mu pomogo!
...Znanost očito nema granica, granice su u ljudima, koji biraju žele li, ili ne žele vjerovati :)parafrazirat ću:
Nemoralnost očito nema granica, granice su u ljudima koji biraju žele li upotrijebiti djecu, zdravlje, vjeru ili znanost kako bi ostvarili profit :(

Tko je glasao

Nije mi jasno zbog čega se

Nije mi jasno zbog čega se diže tolka prašina oko te emisije.

Sam naziv te iste je: Na rubu znanosti.

Tko je glasao

Slažem se sa dnevnikom ,

Slažem se sa dnevnikom , samo ovakav pristup ti neće proći tu... Što se tiče dejanavinkovića i takvih to nisu znanstvenici ... vjeruj...

Justice for all !

Tko je glasao

a zašto u ime znanosti

a zašto u ime znanosti ubiti pravo na drugo mišljenje?
u ime rasta i razvoja razlika, u ime bio-raznolikosti, a zašto zabraniti opomenu?

vrijedno je promisliti,
tema je objavljena, tema nije znanstvena, nije činjenica, ali je tema poticajna za znatiŽeljan uvid u još NE otkriveno, kao nekad davno netko će možda NE znanstvenu temu, čovjek koji leti, jednog dana konstruktorski ostvariti zrakoPlovom!

nož nije alat za rezanje tema, nož je znanstveni alat za konstruktivnije ciljeve,

Tko je glasao

u ime rasta i razvoja

u ime rasta i razvoja razlika, u ime bio-raznolikosti, a zašto zabraniti opomenu?
Ako sam dobro shvatila ovaj komentar..riječ je o peticiji kao opomeni na emitiranje emisije u kontekstu znanstveno-obrazovnog programa..? Ako se emisija prebaci u domenu zabave, a ostane ista i publika ostane vjerna, ne vidim povoda tako velikoj reakciji. Burna reakcija jednog dijela javnosti (jasno je onome tko čita reakciju javnosti) nije samo bila okrenuta dijelu peticije u kojoj je traženo da se emisija makne iz znanstveno-obrazovnog programa, što je isto odluka koja ovisi o načinu gledanja...nego o cijeloj bahatosti u izdizanju znanstvene struke i pljuvanju po nečemu u što ljudi vjeruju, bilo to nekome banalno ili ne, bilo to nekome neshvatljivo ili ne, to je nešto što ljudi cijene, prate i proučavaju. Apeliram na velike moraliste i osobe od imena i struke koji znaju što je etičnost i koji znaju kakav utjecaj mediji imaju na ljude (očito) da isto ovako reagiraju na ostale štetne sadržaje u medijima koji vriiiište, vrište seksizmima, homofobijom, mizoginijom, tupim pranjem mozga, poticanjem konzumerističkog ponašanja...i dalje se ne mogu načuditi brzinom reakcije na jednu "sasvim običnu" peticiju..što je zapravo super informacija, eto, iskoristite tu informaciju i poziciju i budite više društveno angažirani..ljude ovdje na kraju krajeva nije briga tko ste i kakvi ste kao osoba, jeste li moralni, empatični, humani..nego je bitan zvuk akademskih kratica na početku i kraju imena. Apsolutni znak za odbacivanje bilo kakvog kritičkog stava prema tim osobama u startu.

Tko je glasao

a zašto u ime znanosti

a zašto u ime znanosti ubiti pravo na drugo mišljenje?
That's what science is all about.
Argumentima se obaraju ili dokazuju hipoteze.

vrijedno je promisliti,
tema je objavljena, tema nije znanstvena, nije činjenica, ali je tema poticajna za znatiŽeljan uvid u još NE otkriveno, kao nekad davno netko će možda NE znanstvenu temu, čovjek koji leti, jednog dana konstruktorski ostvariti zrakoPlovom!

slažem se, ali zato emisija mora ići u drugi neki program, a ne znanstveni. Npr. ako imaš tipa koji nosi uniformu tvoje vojske, a njoj ne pripada i radi bedastoće, što ćeš uraditi?

Tko je glasao

Propagiraš zapravo

Propagiraš zapravo pseudoznanost, ali si malo okasnio jer je pokret antipsihijatrije na koji se pozivaš bio u modi prije 40-ak godina (i vođa tog pokreta Thomas Szasz bi također mogao gostovati u emisiji na Rubu znanosti kao crackpot jer se savršeno uklapa u profile "stručnjaka" koje Mišak poziva inače u emisiju).

http://en.wikipedia.org/wiki/Thomas_Szasz

Tko je glasao

snaga ove argumentacije me

snaga ove argumentacije me upravo bacila na koljena.. ja ne promoviram "pseudoznanost", samo dokumentarce o povijesti psihijatrije

svaka znanost ima neke temelje i povijesni razvoj.. a ovdje se opisuju epizode iz povijesti psihijatrije

Thomas Szass se uopće ne spominje u danim linkovima (zanemarit ćemo ad hominem argumentaciju)

spominju se http://en.wikipedia.org/wiki/R._D._Laing i http://en.wikipedia.org/wiki/David_Rosenhan

evo baš si me ponukao da pogledam malo recentne "znanstvene" radove na pshijatrijskim vijestima

Pretilost u bolesnika sa velikim depresivnim poremećajem

Papakostas GI, Petersen T, Iosifescu DV, Burns AM, Nierenberg AA, Alpert JE, Rosenbaum JF, Fava M.

Depression Clinical and Research Program, Massachusetts General Hospital Harvard Medical School, Boston, MA, USA.

Nedostaju studije koje bi istraživale prevalenciju pretilosti u bolesnika sa velikim depresivnim poremećajem te također i utjecaj prekomjerne tjelesne težine na uspjeh liječenja velikog depresivnog poremećaja.
Cilj ove studije bio je sustavno proučiti pretilost u ambulantnih bolesnika sa dijagnozom velikog depresivnog poremećaja. Studija je uključivala ukupno 369 bolesnika sa gore navedenom dijagnozom, koji su dobivali fluoxetin tijekom 8 tjedana. Prije uključivanja u studiju, bolesnicima su izmjereni visina i težina. Zatim je izračunata:
(1)Učestalost prekomjerne tjelesne težine, odnosno, pretilosti
(2)Veza između pretilosti i demografskih i kliničkih pokazatelja
(3)Veza između relativne tjelesne težine i pretilosti i odgovora na terapiju.
Autori su pronašli da je više od 50% bolesnika imalo prekomjernu tjelesnu težinu (indeks tjelesne mase 25 kgm2, a 20% je bilo pretilo 30 kgm2. Pretili bolesnici su imali lošiji rezultat na ocjenskim ljestvicama koje su mjerile osjećaj dobrog tjelesnog zdravlja, ali nisu imali različitu težinu depresije, kao niti više tjeskobe, beznađa, neprijateljskih osjećaja i somatskih pritužbi. Veća relativna tjelesna težina, ali ne i pretilost, mogli su predvidjeti izostanak terapijskog odgovora na fluoksetin. Zaključno, bolesnici sa većom relativnom tjelesnom težinom imali su povećan rizik rezistencije na fluoksetin.

Int J Neuropsychopharmacol. 2004 Sep 13:1-5

Niska gustoća i visok afinitet za vezanje [3H] paroksetina na trombocitima kod žena s bulimijom nervozom

Smatra se da značajnu ulogu u patofiziologiji bulimije nervose ima poremećen prijenos serotonina. Kao posredno mjerilo serotoninergičke aktivnosti mozga proučavano je vezivanje tricijem (3H) obilježenih liganda na serotoninske transportere trombocita, kako u bulimiji nervozi tako i u drugim psihičkim bolestima sa serotoninskim disbalansom. U ovom istraživanju proučavan je afinitet i gustoća serotoninskih transportera na trombocitima 20 žena koje su ispunjavale DSM-IV kriterije za bulimiju nervozu, te u 14 zdravih osoba bez poremećaja prehrane. Kao ligand korišten je [3H]paroksetin. U usporedbi sa osobama u kontrolnoj skupini, žene s bulimijom nervozom imale su značajno snižen broj mjesta za vezivanje (Bmax) i povišen afinitet za ligand koji se očitovao kao niža konstanta disocijacije (Kd). Značajna korelacija između Bmax i Kd nađena je među pacijentima, ali ne i u kontrolnoj skupini. Ovi rezultati potvrđuju da je bulimija nervoza povezana sa smanjenjem gustoće serotoninskih transportera na trombocitima. Također, ovo je istraživanje prvo kojim je utvrđeno da je smanjenje gustoće serotoninskih transportera na trombocitima udruženo s povećanim afinitetom transportera za ligand.

Low density and high affinity of platelet [3H] paroxetine binding in women with bulimia nervosa. Ekman, A., Sundblad-Elverfors, C., Lande´n, M., Eriksson, T., Eriksson, E. Psychiatry Research 142 (2-3), pp. 219-223

Smanjeno vezivanje [3H]paroksetina kod anoreksije nervoze: Povezanost poremećaja prehrane i patologije osobnosti

Promjene serotoninske funkcije imaju ulogu i u anoreksiji i bulimiji nervozi, a prijašnjim je istraživanjima otkrivena povezanost serotoninske funkcije i različitih patoloških crta osobnosti. Analizirana je krv žena koje su ispunjavale kriterije anoreksije nervoze prema DSM-IV (16 sa restriktivniom tipom i 14 sa prejedanjem i zlouporabom laksativa), te 49 zdravih kontrolnih žena. Proučavano je vezanje [3H]paroksetina na trombocitima. Sudionice ispitivanja su također ispunjavale upitnike za procjenu simptoma poremećaja prehrane, depresije i patologije osobnosti. U usporedbi sa kontrolnom skupinom žene s anoreksijom nervozom imale su značajno niži stupanj vezivanja [3H]paroksetina. Analizom dobivenih podataka otkriveno je da unutar skupine s AN vezivanje paroksetina obrnuto proporcionalno opterećenošću prehranom, afektivnom nestabilnošću, anksioznošću, kompulzivnošću i socijalnom izolacijom. Vezivanje paroksetina nije povezano s dobi, BMI (body mass indeks) niti depresijom.

Reduced platelet [3H]paroxetine binding in anorexia nervosa: Relationship to eating symptoms and personality pathology. Bruce, K.R., Steiger, H., Ng Ying Kin, N.M.K., Israel, M. Psychiatry Research 142 (2-3), pp. 225-232

Razlike u indeksu kortikalnog vezivanja na 5-HT2A receptore na SPECT-u, u podtipova anoreksije nervoze: ima li povezanosti s oznakama osobnosti?

Koristeći SPECT (single photon emission computed tomography) i antagonist 5–HT2A receptora 123I-5-I-R91150, proučavana je razlika između indeksa vezivanja 5-HT2A kod osoba oboljelih od anoreksije nervoze sa ili bez simptoma bulimije, te moguća povezanost različitih oznaka osobnosti s vezivanjem 5-HT2A u korteksu. Istraživanje je provedeno na 9 bolesnica s restriktivnom anoreksijom nervozom i 7 sa simptomima bulimije. Korištena je i skala Temperament and Character Inventory da bi se procijenile karakteristike osobnosti pojedinih ispitanica i dovele u vezu s indeksima vezivanja.

Dobiveni rezltati ukazuju da je indeks vezivanja 5–HT2A značajno niži u parijetalnom korteksu bulimičnih ispitanica u usporedbi s ispitanicama s restriktivnom anoreksijom. Pronađena je također i pozitivna korelacija između ovisnosti o nagrađivanju i indeksu parijetalnog vezivanja 5–HT2A u obje grupe ispitanica, a to ukazuje da možda postoji uzročno-posljedična povezanost ovisnosti o nagrađivanju kao oznake osobnosti i indeksa parijetalnog vezivanja 5–HT2A, barem u pacijentica s restriktivnim oblikom bolesti.

Differences of cortical 5-HT2A receptor binding index with SPECT in subtypes of anorexia nervosa: relationship with personality traits?
Goethals I, Vervaet M, Audenaert K, Jacobs F, Ham H, Van de Wiele C, Vandecapelle M, Slegers G, Dierckx R, van Heeringen C., (Division of Nuclear Medicine, Ghent University Hospital, De Pintelaan, 185, B-9000 Ghent, Belgium)
J Psychiatr Res. 2007 Aug;41(5):455-8.

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

većina linkova na

većina linkova na dokumentarce se bave samo malim segmentom povijesti psihijatrije i to uglavnom o pokretu antipsihijatrije (čiji vođa je bio, iako se ne spominje u linkovima upravo Szasz). Antipsihijatrija je primjer koliko pogubna može biti pseudoznanost. Neprocjenjiva šteta je učinjena na svim razinama (stigmatiziranje struke, nesuradljivost pacijenata, velika direktna i indirektna materijalna šteta...). Taj period kad se pokret javlja se poklapa s razvojem moderne psihijatrije i psihofarmakologije. U mom komentaru nisam imao namjeru argumentirati išta, već je opaska bila samo da je naglasak u datim linkovima na antipsihijatrijksom pokretu. Ad hominema prema tebi nije bilo (makar sam okrznuo Mišaka).
U zadnjem odgovoru u medijima Mišak zabija autogol i zapravo se demaskira kao diletant koji ne zna o čemu priča, a svog neznanja nije svjestan i još pokušava poentirati svojim neznanjem.

http://www.jutarnji.hr/kresimir-misak--a-sto-je-sa-znanstvenicima-koji-s...

ovi dijelovi su jako sporni: Evo primjera: neki od stotinjak potpisnika peticije vjerojatno imaju svoju djecu koju jako vole. Mogu li oni, međutim, to znanstveno dokazati? Ako se znanstvenim protokolima to ne može dokazati, znači li to onda da ih ne vole i da ta pojava ne postoji? Ako postoji, to potvrđuje da znanost nije dovoljna da sakupimo prava znanja o nama samima i svijetu oko nas. Već na polju parapsihologije postoje domišljati eksperimenti koji su istraživali i ta područja subjektivnih iskustava - obrazlaže Mišak.

Ovdje pokazuje elementarno neznanje, jer se neurobiologija ljubavi itekako obrađuje znanstveno, a i može se dokazati i prikazati slikovnim prikazima mozga. Izgleda da mu je lakše držati svoj stav bez prave potkrijepe nego bar pokušati kliknuti na google (gdje se dobije oko 180 000 rezultata):

http://www.google.com/webhp?sourceid=navclient-ff#hl=en&source=hp&q=neur...

tako da se on fino uklapa u definiciju deniera kako ju je Bet iznio.

Ako se želi dobiti uvod u neurobiologiju ljubavi na popularno znanstveni način evo ovdje imaju dva filmića koji imaju i hrvatski titl: http://www.ted.com/speakers/helen_fisher.html

Mišak u ovom dijelu pokazuje svoju manjkavost argumentacije: Ako se akademika i znanstvenika Vladimira Paara, koji je objavio najveći broj radova u inozemstvu, može proglasiti “opasnošću za hrvatsku znanost”, onda se apsolutno sve teme i teze mogu dovesti u pitanje.

po njemu je Paar istoznačnica za znanost, a ta teza ne stoji. Koristi Paara kao ad institutionem argumentiranje, ali ima još nekoliko pogrešaka u argumentiranju koje obilato koristi.

http://en.wikipedia.org/wiki/Fallacy
http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_fallacies

Što se citiranih članaka tiče, ne znam što s njima želiš poručiti?

Tko je glasao

"većina linkova na

"većina linkova na dokumentarce se bave samo malim segmentom povijesti psihijatrije i to uglavnom o pokretu antipsihijatrije (čiji vođa je bio, iako se ne spominje u linkovima upravo Szasz)." Antipsihijatrija je primjer koliko pogubna može biti pseudoznanost. Neprocjenjiva šteta je učinjena na svim razinama (stigmatiziranje struke, nesuradljivost pacijenata, velika direktna i indirektna materijalna šteta...). Taj period kad se pokret javlja se poklapa s razvojem moderne psihijatrije i psihofarmakologije. U mom komentaru nisam imao namjeru argumentirati išta, već je opaska bila samo da je naglasak u datim linkovima na antipsihijatrijksom pokretu. Ad hominema prema tebi nije bilo (makar sam okrznuo Mišaka).
ad hominem je usmjeren na Szasz-a.. što se tiče ovoga: "većina linkova na dokumentarce se bave samo malim segmentom povijesti psihijatrije i to uglavnom o pokretu antipsihijatrije (čiji vođa je bio, iako se ne spominje u linkovima upravo Szasz)" ne vidim kako je to relevantno jer Szasz nije spomenut niti u jednim od danih linkova..
Mišaka uopće nisam komentirao no uopće ne vidim citirani pasus posebno problematičnim (ima diskutabilnijih stvari u njegovom odgovoru od te. koliko je primjenjiv je drugo pitanje). no kad bih koristio tvoju liniju argumentacije mogao bih ustvrditi kako je to sve samo dio anti-Mišak pokreta, kojemu je na čelu Dejan Vinković, teoretičar zavjere pseudoznanstvenika s HRT-a, a navođenje njegovih referenci argument ad institutioneum. pa se možemo vrtiti ukrug..

deniar, pseudoznanstvenik isl. su samo etikete i njihova glavna vrijednost je pobuđivanje prikladnog emotivnog odgovora u ciljanoj populaciji. jednako tako ja bih mogao beta (ne znam zašto sad njega uvlačiš) proglasiti deniarom i psuedoznanstvenikom (iako nije dovoljno kvalificiran za ovo drugo), no u biti je samo propagandist/aktivist/birokrat/ideolog

Što se citiranih članaka tiče, ne znam što s njima želiš poručiti?
da to nema veze sa znanošću, barem ne dobrom znanošću. sad, u svim granama znanosti ima ovakvih katastrofa (uglavnom u medicini i biologiji), pa i na Ruđeru se dvije bakice bave serotoninskim receptorima u trombocitima kao aproksimacijom za nešto treće (čak mislim u suradnji s nekim psihijatrima), no ovo su izdvojena znanstvena dostignuća u psihijatriji koje je odabralo hrv. psihijatrijsko društvo?

što se tiče ad institutionem argumentiranja, "TED" se vrlo fino uklapa u tu kategoriju.. kao i ostale linije argumentacije tipa "znanstveni konsenzus", "znanstvena zajednica" isl.

sam izraz neurologija ljubavi je psuedoznanstven jer se ljubav uopće ne može znanstveno definirati, pa shodno tome niti dokazati .. u najboljem slučaju je to neka mentalna štaka za opisivanje grupe subjektivnih mentalnih stanja. ako ćeš promatrati bihevioristički, tek onda za nju nema mjesta..

TED nije mjesto znanstvene debate, nego popularizacije (marketinga) ideja iz znanosti i vezanih uz znanost. Znanost nije sama sebi svrha, pa je samim time i TED forum prvenstveno ideološki forum sekularnog humanizma, tj. "ideologije napretka" u svim i svakojakim oblicima. A napredak je opet, subjektivni pojam..

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

jednako tako ja bih mogao

jednako tako ja bih mogao beta (ne znam zašto sad njega uvlačiš) proglasiti deniarom i psuedoznanstvenikom (iako nije dovoljno kvalificiran za ovo drugo), no u biti je samo propagandist/aktivist/birokrat/ideolog

Da, ti imaš izražen talent za etikete.

Osim gore navedenog, već si me proglašavao fašistom, sjevernokoreancem, pavlovljevim psom i još koječime, i to uvijek kada ti se argumentima dokaže da si u krivu ili da iznosiš neistine.

Ali, nema veze, ako te to veseli, samo ti nastavi. @seneka će ti sigurno potvrditi da takvo ispuhivanje frustracija koristi zdravlju.

The Observer

Tko je glasao

Zbog ovog teksta ti si

Zbog ovog teksta ti si postao naš član za, vjerovatno, jednokratnu upotrebu???
Dragi, teško će te i tvog sponzora netko od nas uzeti za ozbiljno pogotovo kad nas smatraš takvim naivcima.
Zapravo, postao si pseudočlan :)

Tko je glasao

Hoće li sad ti znanstvenici

Hoće li sad ti znanstvenici potpisivati peticiju i protiv crtića????!!

Neće, a to je mogao shvatiti svatko tko je pročitao tekst peticije i pri tome koristio male sive stanice - zato jer se crtići prikazuju u okviru dječjeg ili zabavnog programa i ne nameću se kao znanstvena interpretacija stvarnosti.

Pseudoznanost ti je suprotno znanosti
Ne, pseudoznanost nije suprotna znanosti. Ona je imitacija znanosti, trudi se prikazati kao znanost, ali ne služi se strogo definiranim pravilima i metodama.

... većina stvari je još neistražena i sigurno će i neke stvari koje danas smatramo nedokučivima, nedostupnima, smješnima, pseudoznanostima, magijom, zavjerama i sl. što čuješ na radiju, postati dio znanosti u narednim tisućljećima.

Liječnik ne smije zanemariti postojeće medicinske metode i osloniti se na duhovno iscjeljenje samo zato što će to možda jednog dana postati znanost jer će se otkriti mehanizmi funkcioniranja i primjene.
Konstruktor zrakoplova ne konstruira letjelicu na temelju antigravitacijskog uređaja koji će možda jednog dana postati realnost.
Prijevoznici ne rade strategiju prijevoza na temelju teleportacije zato jer su uvjereni da će to jednog dana postati stvarnost.

Tko je glasao

:) ne treba doslovno

:) ne treba doslovno shvaćati sve što se pročita :) je li tako? Trebala sam staviti disclaimer da se ne citira ta pričica jer svatko u tome vidi nešto inspirirajuće ili iritantno..nema potrebe citirati jer je u svojoj formi, banalno i jednostavno i prostodušno...

Kako bi ti djetetu objasnio da te pita što je pseudoznanost? :) Sigurno ne putem hipoteza, teorema i značajnosti.. :)

Apropo peticije, ne mogu ne primjetiti kako je već bilo sukoba na osobnom nivou prije samog pokretanja peticije a.k.a. "slučaj neukog debila" i povrijeđenog ega..koliko potpisnika peticije i vas/nas koji bi isto željeli tu peticiju potpisati imaju problem sa emisijom godinama unazad...?? Bi li se ova priča povukla da netko nekoga u međuvremenu nije prozvao i/ili dobio naziv neukog debila?

Uz dužno poštovanje svim znanstvenicima, onima koji to jesu i koji se tako osjećaju, ako već brinu o utjecaju medija na percepciju stvarnosti i naš boljitak, bolje bi bilo da pišu peticije na stvari koje ZAISTA imaju DIREKTAN utjecaj na ljude...kažem, ako ćemo o toj nekoj dimenziji socijalne odgovornosti. Neka se potegne rasprava o problemu kojeg sam i ja jutros dobila na mail...kako danas ljudski život UOPĆE nije na cijeni...kako se mladi vozač nakon što je naletio na djevojku koja je stajala uz cestu i ubio ju, izvukao bez dana zatvora, bez kazne...to nije samo preokupacija pravosuđa, to je i naš problem i odgovornost. Ne smatram da su druge stvari i reakcije "manje bitne" nego sad imamo priliku vidjeti kakav snažan utjecaj znanstvenici imaju na medije i javnost, moja poruka je - neka ga iskoriste praktičnije..znanost može biti lijepo ukomponirana sa ovim praktičnim dijelom, ako se iskoristi razumno, etički i ekološki, i može učiniti čuda za svakodnevni život. Ajmo stvarno pokrenuti peticije za probleme u društvu koje danas imamo. Mislim da je ova komponenta javnosti i peticije u cijeloj priči iskorištena kako bi se dokazale stvari utemeljene na privatnoj bazi, opet..kako pričati o znanosti kada se ego uplete :))? - retoričko, nije bitno :) mislim na glas

Tko je glasao

@Kako bi ti djetetu objasnio

@Kako bi ti djetetu objasnio da te pita što je pseudoznanost? :) Sigurno ne putem hipoteza, teorema i značajnosti.. :)
Zapravo - sigurno da, ono što si imala u mislicima (hipoteza, iako ne zna što bi bilo "značajnost"), upravo tim putem. dijete od pet godina vjerojatno to ne bi razumjelo, ali ono od 12-13 može to razumjeti bez problema. Imao sam prilike objašnjavati, shvatili su. Objašnjavaš im, koristeći adekvatne termine.

Zoran Oštrić

P.S. Usput rečeno, odlučio sam više ne davati minuse nijednom komentaru niti dnevniku. Ta me dječja igra počinje zamarati. Plusove ću davati.

Tko je glasao

Kako bi ti djetetu objasnio

Kako bi ti djetetu objasnio da te pita što je pseudoznanost?
Čini se da to treba objasniti mnogima, a ne samo djeci. Evo kako bih to ja učinio:
Rukometaši ne smatraju da je rukometaš onaj tko ne igra po njihovim pravilima. Npr, ako netko dodaje loptu rukom i cilj mu je pogoditi protivnikov gol, ali to radi u bazenu punom vode, on nije rukometaš. On igra neku drugu igru, iako i ova njegova zadovoljava čak 2/3 kriterija za rukomet.
Isto tako je i sa znanošću. Ona ima svoje osnovne zahtjeve: objasniti, provesti eksperiment, zadovoljiti dodatnu neovisnu provjeru. Ako netko nešto objasni, provede eksperiment, ali dodatna provjera pokaže da to ne funkcionira, onda to nije znanost iako je zadovoljila čak 2/3 kriterija. Tada je to nešto drugo, u ovome slučaju se to najčešće naziva pseudoznanost.
Znanstvenici, kao i rukometaši traže da se zadovolji 100% njihovih kriterija ako želiš pripadati njihovoj zajednici.
Razlika između prvog primjera je u tome što se vaterpolisti ne smatraju uvrijeđenima kada ih se tako naziva, a pseudoznanstvenici ne vole taj naziv i uporno se žele svrstati u tabor za koji ne zadovoljavaju kriterije.

Provjerimo znanje:
Izjava "Ivano Balić nije rukometaš, vjeruj mi!" je:
a) istinita
b) izraz želje danske reprezentacije
c) je li moguće da netko može ispaliti takvu glupost

(Pojašnjenje je banalno, jednostavno i prostodušno za kronološki ili mentalni dječji uzrast.)

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci

Nedavno pročitano