Tagovi

Hoće li zagrebački pročistač otpadnih voda ponijeti ime Milana Bandića?

Živjela demokracija, u svim oblicima, pa i u svom najapsurdnijem obliku, upravo u trenutku kada treba donijeti odluku o tome hoće li glavni pročistač otpadnih voda Los Angelesa ponijeti ime predsjednika Georgea Busha. Razlog ovoj, naizgled neobičnoj odluci jest politički doprinos predsjednika Georgea Busha američkom narodu. Naime, prema riječima Presidential Memorial Comission of San Francisco on je uvjerljivo najuspješniji predsjednik kad je u pitanju nedjelotvornost: od vanjske i fiskalne politike pa sve do područja ekologije i okoliša. Za inicijativu je skupljeno dovoljno potpisa da se referendum održi, a ukoliko uspije svečanost preimenovanja trebalo bi obilježiti i svečano sinkronizirano puštanje vode u WC-ima kao načina da se pošalje poklon preimenovanom postrojenju.

Naime, moram priznati da sam do sada šutke promatrao i u glavi bilježio sve zvizdarije našeg dragog gradonačelnika ne uzbuđujući se previše, sve dok nije dirnuo u nešto što se nalazi u mom kvartu - bejzbolsko igralište. Naime, ako se dobro sjećate priče od prije par tjedana o gradnji kineskog zida na mjestu na kojem je trebala po prostornom planu niknuti škola, koju su srećom rano otkrivanje i pobuna stanovnika Središća barem privremeno riješili. Naime uz skoru gradnju mosta u produžetku S.R. Njemačke i tog mastodonta odmah do Bundeka, život u još uvijek relativno mirnom kvartu - Središću postao bi nepodnošljiv.

No, niti sada problem nije u potpunosti riješen: umjesto nove mamutice ondje će se graditi gradski stanovi, vrtić i škola, a ako je suditi prema kvaliteti i brzini nicanja stanova na ulasku s produžetka Slavonske avenije u Sesvete - niti sadašnji stanari koji će dobiti još jedan brzo ničući kompleks (kao da ih se dovoljno ne gradi u zapadnom dijelu Središća prema nesuđenom Muzeju suvremene umjetnosti) neće biti sretni, niti će se usrećiti budući stanari koji će te stanove i otkupiti.

Da se na trenutak odmaknemo od kvartovskih problema i vratimo dobrom starom Zagrebačkom bandidosu, nesuđenoj najboljoj vodi u Hrvatskoj koja bi sa svojom kvalitetom usporedivom s flaširanom vodama trebala s ponosom nositi lik Milana Bandića. Iako se Bandića direktno ne može okriviti za slučaj Vrbani III, možda se ovaj popis nekome učini značajnim: Zagrepčanka, Krašograd, Turopoljac, Gucićev kineski zid... i navodno pogodovanje koncesionaru u slučaju pročistača. I što nam naš dragi gradonačelnik ima na to reći... "Nema nikakvih pritisaka. Ja živim pod staklenim zvonom, ja sam sretan čovjek."

No, nisam ovdje došao čak niti ljutiti se na tog čovjeka, ipak se radi o gradonačelniku koji je do sada najviše uspio zadužiti ovaj grad i kojem bi na ruševinama drevne spalionice PUTO trebala izgraditi spomenik trajniji od mjedi, tako da nadvisuje i drugo Sljeme koje su stanovnici Zagreba tako revno godinama gradili. No, čak i da ta inicijativa ne prođe bio bih spreman pristati i na preimenovanje pročistača vrijednog 260 milijuna eura. Jedini problem jest činjenica što ne bih mogao participirati u svečanom puštanju vode, budući da kao stanovnik Novog Zagreba, zahvaljujući problemima sa otkupom zemljišta, jer još uvijek svoje fekalije, kao i svi pristojni purgeri, puštam u Savu...

Eto - sine ira et studio - dajem svoj ciničan obol ovome sajtu... :-)

Od danas se možete uključiti i u Facebook grupu... :-)

Komentari

Koga zanimaju detalji oko

Koga zanimaju detalji oko zagrebačkom "MMD-MB" pročišćivača, odnosno ocjena projekta od strane neovisnih promatrača, može više pročitati u ovom dokumentu (strana 7-13), napisala Pippa Gallop.

http://www.bankwatch.org/documents/bridging_gap_05_05.pdf

Poslovi oko pročiščivača su općenito komplicirane stvari i mogući su različiti pogledi na istu stvar. Alfa i omega takvih projekata je široka javna rasprava kako bi se došlo do najboljeg tehničkog i financijskog rješenja, te javnost uključila u cijeli projekt od samog početka (to je apsolutno nužno, jer s prečistačem neminovno dolazi po povećanja računa za vodu). Medjutim, ono što je evidentno u zagrebačkom slučaju je da su stvari progurane neuobičajeno brzo i bez ikakve javne rasprave, odnosno točnije rečeno bez učestvovanja javnosti u javnoj raspravi (!) i da je primjenjeno rješenje daleko od optimalnog. Posebno je pitanje zašto se je išlo na koncesiju (kad sve druge kapitalne projekte obavljamo sami kao od šale) i zašto projekt nije uključivao i nužne kapitalne zahvate na kanalizacijskoj mreži (osim GOK-a) koji bi osigurali da otpadne vode i dodju do prečistača.

Jer, ne smije se zaboraviti - Zagreb (uostalom kao i svi drugi gradovi) po EU legislativi MORA imati pročistač otpadnih voda - samo je pitanje kakav, koliko velik i uz koju cijenu. EU Direktiva o vodama, zahtjeva da se Sava dovede u "gotovo prirodno stanje".

The Observer

Tko je glasao

Jer, ne smije se zaboraviti

Jer, ne smije se zaboraviti - Zagreb (uostalom kao i svi drugi gradovi) po EU legislativi MORA imati pročistač otpadnih voda - samo je pitanje kakav, koliko velik i uz koju cijenu. EU Direktiva o vodama, zahtjeva da se Sava dovede u "gotovo prirodno stanje".
Kad padne kiša, ato je često, pročistač funkcionira kao da ga nema, pa sve dolazi pomješano u Savu kao i prije pročistača.

Ujedno to nije razlog efikasne i takve realizacije pročistača, to samo pomaže zamagljivanju bitnog.

Po stručnim i tradicijskim vezama bliski Beč je sredinom sedmadesetih dovršio uvjerljivo daleko najbolji sustav pričišćavanja svih otpadnih voda u Evropi, sastavljen od velikog sustava sa velikim pričistačom i malog sa malim, glavni projektant prof. von Emde, koji na kraju prezentacije uzme finu čašu, zagrabi i popije pročišćenu vodu. Zanimljivi dio toga je "mali" kompjutor, veličine cca 30x50x15 cm na zidu na dohvat ruke, koji je pouzdano mogao automatski upravljati cijelim sustavom, a ujedno je sve podešeno da jedan dispečer to ležerno radi i ručno. Kompjutor i sustav su više godina razvijali u suradnji s tada dominantnim IBM-om, ali su prekinuli ocijenivši da to vuče u nefunkcionlanu megalomaniju i potpunu ovisnost, da se mogu suočiti s izazovom rješiti bolje i sami zarađivati po Evropi. I ne samo sa su uspjeli, nego fantastično, tako da je stari grof bio ponosniji na to nego na sve ostalo.

U Hrvatskoj se je do tada radilo i pokušavalo slijediti takve bliske pojave, ali je to sve pregazilo "samoupravljanje" pod vodstvom partije, koje je brzo stvorilo idealni model investiranja - nije važno šta i zašto, važno je da se prikladno i brzo okrene i pobere vrhnje. To je oduševilo i dan danas oduševljava snage, jer pruža neograničene mogućnosti za sve vrste napretka, uključujući tsručne i znanstvene, jer i s te strane sve dobije fantastične ocijene, pa i kada se ruši, evidentno izaziva velike probleme (npr. sanacija smetlišta jakuševec u Zagrebu, blizu i u vezi).

Tako, kada se je ukazala fantastična prilika za ovakav aranžman, snage se nisu dale smesti iznešenom logikom da najprije treba riješiti sustav odvojenih voda (čiste oborinske, prljave oborinske, fekalne, industrijske, veoma zagađene industrijske) i dovoda najzagađenijih voda pa tek onda pročistač.

Tako su uspjesi ostvareni, sve skupa sitnica cca 11-12 mlrd kuna, ništa rješeno i kada bude jednog dana onda će to biti fantastična osnova za novi uspjeh a la tvornica glinice u Obrovcu i razni - demontaža, sanacija, reciklaža i izrada novog sa novom tehnologijom, po sadašnjem ritmu cca 2075. godine. U Hravtskoj ima manjih gradova sa skoro kompetnim sustavom prikupljanja i pročišćavanja, dosta toga, ali Zagreb je Zagreb i cca 50 % čistog od 12 mlrd kuna je 6 mlrd kuna, puno više nego sve to ostalo zajedno čisto. Za takve uspjehe treba nešto i platiti, slično kao Bolnica Blato (po dosadašnjem tempu cca 2050.g.) i razno krupno pojedinačno ili kao hrpa sitnog.

U svemu nije zanemarivo da se na takvim zagrebačkim projektima nabere više znanstvenih, stručnih, političkih i drugih uspjeha nego zajedno po cijelom ostatku Hrvatske, BiH, pola ostalih djelova ex SFRJ, pola Rusije, i još raznog. U navedenom smislu i zagrebački pročistač u Evropi igra značajniju ulogu nego spomenuti vodeći bečki, jer se je dosta toga okrenulo na zagrebačku praksu napretka. Tako da ne treba iznenaditi ako se po EU pojača javni ugled toga projekta, jer se ulaganje u to isplati.

Tko je glasao

Tako, kada se je ukazala

Tako, kada se je ukazala fantastična prilika za ovakav aranžman, snage se nisu dale smesti iznešenom logikom da najprije treba riješiti sustav odvojenih voda (čiste oborinske, prljave oborinske, fekalne, industrijske, veoma zagađene industrijske) i dovoda najzagađenijih voda pa tek onda pročistač.

Ovakvo naprasito rješavanje problema otpadnih voda "od repa" objašnjivo je jedino uz pretpostavku postojanja jakih, za javnost nevidljivih "argumenta" ne-tehničke naravi.

Kao zanimljivost, naveo bih da ca. 500 km nizvodno Savom, u Beogradu, s čudjenjem prate zagrebačku situaciju. Njihova strategija (stručnjaka) vis a vis prečistača je čekati tako dugo dokle EU ne prekipi jednog dana u daljoj budućnosti i sama plati prečistač. Argument je razumno odbijanje ogromnog ulaganja na štetu stanovništva (a na korist stranih koncesionara ili proizvodjača opreme) sve dok se Dunav, kao europska kloaka ne dovede u kakav-takav red, pa da se efekt prečistača može vidjeti i osjetiti. Ne znam što o tome misle srpski političari/tehnomenadžeri.

The Observer

Tko je glasao

Kao zanimljivost, naveo bih

Kao zanimljivost, naveo bih da ca. 500 km nizvodno Savom, u Beogradu, s čudjenjem prate zagrebačku situaciju.
Nisu oni krivi što sporo shvaćaju zagrebačke specifičnosti. I drugi svi to sporo kopčaju baš zato što je specifičnost veća i iznimnija, tako da će još dugo biti širih i većih čudenja.

Model Zagreb, i nigdje drugdje nikad, primjeri:
- sedamdesetih DUSI (društveno usmjerena stamben izgradnja), sustav dogovora tako da sve ide a ništa se ne plaća iz džepa, idealni sustav;
- najdulji napredak vodoospkrbe u povijsti, koju ni malo ne ometa što jedn za drugim nestaju vodocrpilišta;
- Bolnica Blato, model gradnje jedine velike bolnice nakon što ih je pred II svjetski rat za niti 10 godina izgrađeno 4+4, tako da što se dulje gradi sve zadvoljniji sudionici, nakon više od 25 godina odlično. Slično sve zaštita zagrada kulturnih dobara;
- naročito modeli a la sanacija smetlišta i stadion te slučaj rušenja Kupska (i razni), što više prepravljanja i "unaprijeđenja" projekta to zadvoljstvo veće i novi izazovi više privlače;
- i tako unedogled ...

To teško mogu razumjeti i veoma adaptirani, vrlo brzo odustanu od raazumijevanja u korist 150 nekih poznatih realističkih i narealističkih varijacija koje praktički nemaju veze sa premdetom razumijevanja.

A posve normalno je, kao dobar dan, da javno i u upućenom društvu, likovi svih vrsta koji po 20-40 godina profesionalno sudjeluju u tome, pa i značajno, ili se hvale ili pitaju "zašto to jednom netko ne rješi", ili "vrijeme je ...", ili "hajte, stupimo u nove pobjede" - hoće pokazati i potvrđuju namjere da omiljenom maoizmu nema kraja.

Zbog toga se zbilja približavamo cilju - imati će šta od nas učiti svi. Zbog togaa i dalj Rusi i drugi po istoku trebaju zagrebačke "stručnjake", znaju i oni to, naučili su od naših, ali nikad tako dobro i tečno (razlika kao Tito-Hruščov ili Brežnjev). A jedini koji su to koliko toliko apsolvirali stvarno su kineski stručnjaci koji su nakon kulturne revolucije poslani u Zagreb proučavati sve i koji su se hvatali za glavu kako je to kod nas još luđe nego što je bilo kod njih, kako ne možeš nikako dokučiti logiku (dok nisu otkrili tajne, i zato valjda kod njih isto nije šala).

Tko je glasao

Zanimljiva razmišljanja sve

Zanimljiva razmišljanja sve u svemu, ništa posebno novo, ali lijepo upakovano. Ipak, jedna stvar zaslužuje posebnu pažnju:

No, niti sada problem nije u potpunosti riješen: umjesto nove mamutice ondje će se graditi gradski stanovi, vrtić i škola, a ako je suditi prema kvaliteti i brzini nicanja stanova na ulasku s produžetka Slavonske avenije u Sesvete - niti sadašnji stanari koji će dobiti još jedan brzo ničući kompleks (kao da ih se dovoljno ne gradi u zapadnom dijelu Središća prema nesuđenom Muzeju suvremene umjetnosti) neće biti sretni, niti će se usrećiti budući stanari koji će te stanove i otkupiti.

Tu si upozorio na jedan jako važan problem za koji, pošteno za reći, nije kriv samo Miki. Ogroman rast grada Zagreba i posvemašnje "usisavanje" ostatka Hrvatske, kao rezultat koncentracije ekonomske, političke, medijske i svih drugih oblika moći u Zagrebu. Slično je i sa fakultatima. Sve je otišlo u Zagreb, koji se nameće kao neka vrsta obećane zemlje ljudima iz siromašnijih i nerazvijenijih područija.
Prije nego što me ap poklopi sa sintagmom tipa "uobičajne prakse poslovanja" ili slično, naglasit ću kako Mikija smatram posvemašnjim autokratom i k tome, sasvim sposobnim i poduzetnički orijentiranim kriminalcem. Međutim, malo me smeta stalna buka oko narušavanja "estetike belog Zagreb grada", nefunkcionalnih kvartova i ružnih i brzorastućih zgrada. One ne niču radi Mikija, one niču, praćene s ostatkom prikladnog folklora zato što za njima postoji velika potražnja. Primjerice, postoji velika navala kako radne snage (i to često,obrazovanije i sposobnije) te još bitnije, studentske populacije, koja je u cijeloj priči, posebno velik gubitnik. Dok prvima možeš reći da odu raditi u Gospić ili ne znam gdje (ništa protiv Gospića, tek mi je pao napamet), što će mladi čovjek koji ide na faks u Zagrebu, a ne dobije mjesto u domu (a uzgred rečeno, ove godine je od 7000 mjesta preko natječaja podijeljeno 2000, priča koja zaslužuje dobar dnevnik, novi cvjetić u reveru Primorčeva kaputa). Hoću reći, ti ljudi žele negdje spavati, živjeti i raditi. Njih toliko ne tangira estetika, ekologija, zagađenje bukom i slične stvari. Mnogi ne mogu platiti između 250 i 400 eura kolika je stanarina jednosobnog stana u Zagrebu. S njihovog stajališta, postoji nasušna potreba povećanja ponude i rušenja tih neizdrživih cijena. To je potražnja koja ovu situaciju omogućava.
Još jednom, neosporno je da Miki i ostale "divizije napretka" tu situaciju iskorištavaju. Samo kažem da je kontekst bitan i da postoje i neki strukturni elementi koji ovakav smjer guraju. Na ovom primjeru se još jednom dokazuje moje razmišljanje kako su decentralizacija i ravnomjeran regionalni razvoj ključna pitanja hrvatske budućnosti.

Tko je glasao

Međutim, malo me smeta

Međutim, malo me smeta stalna buka oko narušavanja "estetike belog Zagreb grada", nefunkcionalnih kvartova i ružnih i brzorastućih zgrada. One ne niču radi Mikija, one niču, praćene s ostatkom prikladnog folklora zato što za njima postoji velika potražnja. Primjerice, postoji velika navala kako radne snage (i to često,obrazovanije i sposobnije) te još bitnije, studentske populacije, koja je u cijeloj priči, posebno velik gubitnik.
Uopće ne raste ukupna potražnja niti povećanje broja stanovnika, jer je broj stanovnika Zagreba i uz ratna doseljavanja i eksplozije poslovanja cca isti.

A broj i količina stanova, poslovnih prostora, kuća, rezidencija, nebodera, auta i svega se je drastično povećao. Odavno smo vrh Evrope po toj količini ne samo u Zagrebu i prašimo dalje. Za studente se, logično, nije povećao broj kreveta i soba, nego se stalno razmjerno smanjuje, kao i vrtića, škola i naročito klupa, staza, stabala ..., jer jedno drugo po defaultu isključuje.

Takav kontinuitet nije sukladan evropskim i svjetskim pa niti SFRJ kretanjima zbog niza naših iznimnih iznimki u vezi razne nužnosti nužnosti koja nije nužna. Npr. samo jedna iznimna iznimka u vezi razne nužnosti nužnosti koja nije nužna - Zagreb je razmjerno izraziti vrh koliko je zbog toga pobijeno i uništeno ljudi te koliko je hapano i zarađeno na svemu tomu a apsolutni svjetski rekorder i iznimka koliko je na tome izraslo svih "elitnih" struktura i infrastruktura i šta su one igrale i jako šire od RH. Već samo taj dio poslovanja, koji stalno ide i zarađuje, je sam po sebi dovoljan za sve ključno po RH i podosta po Balkanu koji nestaje i nestajući daje smjerove i ritam istoku i zapadu, poručuje "još uvijek se može na tome zaraditi, gledajte nas a možete nas i naručiti i za neku "sitnu" paru koju nećete ni vidjeti ćemo pomoći i vama".

A socijaldemokrat Bandić uopće nije poduzetan (poduzetan je npr. Čačić, i još cca 600.000 specijalaca za sva vremena i situacije) nego antipoduzetan i rijetki stvarni socijaldemokrat, pa već samim tim nema alternative nego a la sedamdesetih, širenje napretka i samoupravljanja pod vodstvom partije, čime otvara i širi najširi front i (nehotice) ga i sebe uvlači u klopku, tako da Milka Planinc (tj. on) već vjerojatno sprema referat/eskpoze za svečani trenutak objave promjene smjera (dragocijena materija mijenja smjer).

P.S. Ne caruje diletantizam po tim pitanjima zbog toga što beskrajne elitne snage nisu svjesne toga i ne znaju nego posve obrnuto, jako dobro zna i instiktivno nepogrešivo se kreće i zadnji specijalac, a šutnja i odsustvo znakova o tome su baš zato što su to staalno najvažnije specijalne akcije koje neprijatelj ne smije osjetiti a suborci se ne smiju opteretiti jer oni svi imaju svoje precizne i delikatne uloge u tome i oko toga i svega. I sve široke snage su jako uigrane, šta drugo ozbiljno rade i čime se marno bave nego tim okretanjem, cirkularnom ekonomijom i svime s tim u vezi.

Tko je glasao

Odmah da se ispričam, nema

Odmah da se ispričam, nema me na tjedan dana na pollitici, tako da neću moći nastaviti ovu raspravu. Ipak, da ti odgovorim:

Uopće ne raste ukupna potražnja niti povećanje broja stanovnika, jer je broj stanovnika Zagreba i uz ratna doseljavanja i eksplozije poslovanja cca isti.

A broj i količina stanova, poslovnih prostora, kuća, rezidencija, nebodera, auta i svega se je drastično povećao. Odavno smo vrh Evrope po toj količini ne samo u Zagrebu i prašimo dalje. Za studente se, logično, nije povećao broj kreveta i soba, nego se stalno razmjerno smanjuje, kao i vrtića, škola i naročito klupa, staza, stabala ..., jer jedno drugo po defaultu isključuje.

Zagreb u ovom trenutku preko tjedna jednog radnog mjeseca ima sigurno preko milijun stanovnika, a ne bih pogriješio da kažem niti 1,200 000. Puno ljudi nije u gradu prijavljeno, nego kroz njega cirkulira, spava kod rodbine, prijatelja, po motelima, kupuje sobe po đačkim i studentskim domovima. Službena brojka u ovom slučaju ne znači baš ništa. Populacija se povećala znatno, to je sasvim sigurno, dok infrastrktura niti izbliza ne prati zahtjeve. Međutim, to ne mijenja činjenicu da su ti ljudi tu, sa svojim potrebama, interesima i sl.

Ne da mi se previše o Mikiju, već mi na uši izlazi...čitav niz poslova koji su sklopljeni neposrednom pogodbom i honorari za njih plaćeni nesumnjivo su bili omogućeni provizijama koje su se slile i u Mikijev, Ljubičićev i tko zna čiji privatni džep. Autokratsko vladanje i faktično pretvarnje Holdinga u privatno poduzeće u vlasništvu malog kruga ljudi oko Mikija omogućilo je takvu praksu.
O kolikom se novcu radi, ne mogu špekulirati.
Eto, lijepi pozdrav i do pisanja.

Tko je glasao

Ja tebe potpuno čisto

Ja tebe potpuno čisto razumijem, samo što ti kao mlađi i beskrajne starije snage nepotrebno pružate otpor očiglednoj informaciji da sve to doslovno tako teče skoro 40 godina u Zagrebu, uključujući gravitaciju i fluktuaciju ljudi, ni rat nije ništa važno izmjenio (slično na propulzivnom Jadranu).

I po vjerodostojnim statističkim i demografskim podacima broj stalnih, gavitirajućih i fluktuirajućih ljudi jako dugo beznačaajno varira i u biti je isti (samo se povećava trash).

I naravno da se oko Bandića i Ljubičića okreću poslovi sve u šesnaest, ali realcije radi svježeg razmjerno je puno više okretao sam Čačić nedavno u Vžd županiji i bilo kada je u prilici, oko Marine MD u Zagrebu i stalno još više (čak u ratu i potom, velike investicije datiraju iz njenog doba a i HNS je jako okrenuo u kratkom razdoblju kao manjinska stranka i tko sve ne). U rekordnoj ekonomskoj depresiji i recesiji osamdesetih su snage uspjele pomoću Univerzijade okrenuti jako puno cirkularen ekonomije. A sedamdesetih za Milke Planinc, kada su osnove doba formirane, toliko i tako da skoro i ovo zadnjih godina djeluje kao šala, ni trećinu toga, jer se prašilo ovakvih gradnji kao sada još više (vidi kvartove po Zagrebu) + puno puno više indutrije, cesta, škola, vrtića i svačega.

I da, ja ovo iznosim iz pozicije duge profesionalno-stručne prakse (i takve šire pozicije jako izbjegavaju bilo kakvu obradu podataka, jer duboko i aktivno sudjeluju u tome non stop paa nije zgodno sam sebe iznositi na svjetlo). Tako da je takva komunikacija već vječnost objektivno veoma neprimjerena i iritantna, gora nego kada laici komuniciraaju o zdravstvu s liječnicima zbog velike razlike u transparentnosti i praksi poimanja i ponašanja - oko ove prakse šta se dešava sa razvitkom Zagreba zadnjih 40 godina niti 1 % brojnih profesionalnih stručnjaka nije na to utrošilo ukupno u životu ni 2 sata, najistaknutiji političari a la Čačić ne više od jednog dana ukupno a laici se iscrpljuju zaključivanjem kroz veoma oskudne izabrane djelove, gore nego kako Skviki i slični pruoučavaju Hrvatsku iz njemačke pozicije, pri čemu treba uzeti u obzir da se po logici stvari i ono što je dostupno ugađa i laže svakome kako bi volio čuti i da o ovim temama nema 40 godina ama baš nikavih vjerodostojnih podataka a na sustavne nitko i ne pomišlja.

Tako da smo konačno došli u doba zrelosti i sinteze kada se treba opustiti, ne naprezati i svesti komunikaciju na što ugodniju i manju - jer je drukčije s jedne strane osuđeno na nabadanje po prašumi toga i kontraproduktivno a s druge strane, ključne, sami procesi i duga poslovanja počinju pjevati puno bolje i poučnije nego što bi to mogli i najbolji istraživači i pjevači. I ne samo po istaaknutim točkama kao stadion, Vrnai III i razno, gdje su uključene zbilja udružene snage (sve stranke i svašta), nego i po cijeloj prašumi a naročito će zanimljivo teći sve veće uključivanje u igru zapostavljenog podzemlja (infrastruktura, pitka voda, gradnje pod zemljom ...) i mrtve materije koja oživljava (npr. "sanirani" Jakuševec, gdje će tek početi epopeja).

Slično ad raznih pitanja po RH, naročito oko stanova i nekretnina te raznih skupih iskapanja kositiju iz raznih "bitki" i izlaska svega s timee povezanog na svjetlo.

Tako da je krenulo izobilje plodova dugih napredovanja u kojem će ama baš svatko imati priliku za potvrdu svojih uspjeha a ono sada i ono dalje se jako osloboditi zamora i daveži. I ključ ddobaa zrelosti i sinteze je baš u tome da sada konačno što se više odgađa bilo šta i naročito što više pritišće u korist kontinuiteta to se najednom dobijaju kotra rezultati i ubrzavaa proces. To do sada nije bilo moguće ni u snu, jer je išlo što više gluposti i trasha sa što manje pameti to više uspjeha, i baš zato i uz pomoć raznih aktivnosti raznih je krenula uživanje u tome što se dugo sije i žanje.

Tko je glasao

Ad pričistača, sve je

Ad pričistača, sve je kreirano, ugovoreno i realizacija počela dostaa prije bandićevog preuzimanja vlasti.

Isto je spomenuti slavni PUTO, gradnje stadiona u Maksimiru, s pročistačom povezani Domovinski most i sanacija Jakuševca, muzeja i razno, što ne znači da Bandiće nema s tim veze (ima, ne samo čista realizacija nego i ? rasvjeta i razno, najkrupnije promjena projekta s IGH i njegovima sanacije Jakuševca i veliki problemi s tim u vezi).

Bandić je dublje uključen i odgovoran za razno poslije, pa i Vrbana III ukupno.

Tako da bi za ideju (preslika ideje) davanja osobnog imena pročistaču bilo primjerenije ime Marina Matulović Dropulić ili ona + Bandić.

Tko je glasao

Hm... malo lirske slobode

Hm... malo lirske slobode nije na odmet, tako da su spomenuta opća mjesta (i problemi) u Zagrebu... :-)

bezkomentara.org

Odabrali smo ih na ponos i diku, na svoju priliku i sliku...

Tko je glasao

Dobra ideja sa

Dobra ideja sa preimenovanjem. Samo , na temelju dosadašnjih Bandićevih projekata, ja mislim da to nije pročišćivač prljavih voda, nego nečeg drugog a isto prljavog.
Možda bi nam netko mogao naći koliko koštaju pročišćivači sličnog kapaciteta u nama usporedivim zemljama ( ne Austrija! nego Madžarska, Slovačka, Poljska ). Nekako mi se čini da su sve hrvatske lopine , nakon uspješno "privatiziranih" tvornica, prešle na neobično skupe infrastrukturne projekte.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci