Tagovi

Guverner Cosmo Rohatinski

GUVERNER COSMO ROHATINSKI
Cosmo Na dan 12 srpnja se mnogo toga dobrog i lošeg doga?ailo. Recimo rodio se Julije Cezar ( 100 godine prije Krista), Amedeo Modigliani (1884) i Pablo Neruda (1904); umrli su Erazmo Roterdamski (1536), Cromwell (1712) i hrvatski istraživa? Dragutin Lerman (1918); a šesti i posljednji put se oženio engleaki kralj Richard VIII (1543), Rolling Stonesi su održali svoj prvi koncert (1962), a Francuska je porazila Brazil 3-0 i osvojila Fifa World Cup (1998).

Taj datum je zna?ajan i za mnogo drugih slavnih i manje slavnih doga?aja od kojih treba istaknuti za nas najzna?ajniji onaj od 12.07.2000 kad je Željko Rohatinski postao guverner Narodne banke Hrvatske . Pritom ovdje treba istaknuti prvi apsurd vezan za taj „slavni“ doga?aj: Guverner Rohatinski u svom duga?kom (kažu najdužem) mandatu je istovremeno bio najomiljenijom i najomraženijom figurom u Hrvatskoj. No neobi?nije od svega jest da su ga više poštivali oni kojima nije ništa napravio, a najviše mrzili oni kojima je ?inio debele usluge.

Rohatinski je kao guverner središnje nacionalne banke u proteklom razdoblju bio odgovoran (izme?u ostalih dužnosti) i za monetarnu stabilnost Hrvatske. Element stabilnosti nacionalne monete je preduvjet za mnoge važne stvari! No, kad netko spomene nacionalnu valutu odmah se sjetim guvernera Rohatinskoga! A kad se sjetim guvernera Rohatinskoga odmah mi dolazi na pamet Premijer Sanader! Kad se pak sjetim i Rohatinskog, i Sanadera, i Narodne Banke, i stabilnog te?aja nacionalne valute, na pamet mi do?e Cosmo Kramer , odnosno ( Michael Richards ) ?uveni komi?arski kompanjon još ?uvenijeg komi?ara Jerryja Seinfelda iz poznate istoimene kultne TV serije). To vam je onaj neobi?ni, raskuštrani i krakati ali simpati?ni i otka?eni dugonja. On u jednoj epizodi dolazi u autosalon isprobati automobil, ustvari da se provoza na tu?i ra?un. Tako je ukrcao prodava?a, pa su krenuli u probnu vožnju gradom. Nakon duže vožnje, u kojoj je Cosmo strastveno uživao, prodava?, neki fin i savjestan ?ovjek, zabrinuo se kad se upalila lampica od goriva. No Cosmo je i u njemu probudio istu pustolovnu strast, pa su zajedno nastavili istraživati koliko može automobil stvarno prije?i voze?i na rezervi. I doista su daleko otišli, abmrak je ve? bio pao kad je negdje na otvorenoj pustoj autocesti automobil kona?no ostao bez goriva. Sretni Cosmo je samozadovoljno izišao iz kola, srda?no se pozdravio sa zaprepaštenim prodava?em - i nestao u mraku.

Razlog ovim komi?nim asocijacijama ?u objasniti kroz „egzaktnijim“ pra?enje kretanja te?ajeva Eura u HNB-u kroz proteklo razdoblje, jer sam po mom obi?aju s web stranica Hrvatske Narodne Banke pokupio arhivske podatke o te?ajnim promjenama kune i Eura. Kreativnim ?itanjem takvih podataka se mogu ispisivati kronike politi?kih mijena. Evo što se može zaklju?iti s kime i kako se na nacionaknim rezervama vozao naš junak kroz ?itavi svoj guvernerski mandat, koji je trajao dvije i pol vlade (od kojih je jedna bila i oporbena). Napominjem da je moja namjera bila samo uo?iti trendove (kojih smo ionako svjesni), pa sam analizu temelji na uzmanju promjena te?ajeva na simboli?kim datumima (tj. 12.07 kad je Rohatinski zasjeo guvernersku na stolicu - ili pak 12-tom danu u mjesecu unutar krizne 2008 godine). Tako sam samo upotpunio osnovnu sliku trendova (a temeljitiju analizu i ponderiranje ostavimo Jur?i?u za sljede?i sastanak Premijerovog „Vije?a mudraca“ kojem se blagoizvolio prikloniti).

1. Kretanje te?ajeva kroz ?itavo razdoblje Rohatinskoga.

Iz tablice 1. (ovdje priloženoj) možemo pratiti promjene te?ajeva Eura i kune (na taj simboli?ki slavi dan 12.07), gdje se odli?no uo?ava kako Euro stalno pada - a kuna stalno raste – i to kroz cijelo vrijeme njegovog „guvernerluka“. Takvo nešto ustvari se ?ini apsurdnim, kao što je i mnogo toga apsurdno u ovoj zemlji apsurda. Naime, dok je u zemljama „Eurozone“ uz vo?enje solidne ekonomske politike Euro podlijegao laganom i stalnom gubitku vrijednosti, naša nacionalna valuta je pored loše i pogrešno vo?ene ekonomske politike neumjereno rasla (a Euro neumjereno padao)!?

Tablica 1

Kad se indeksi gore uo?enih promjena te?ajeva (iz Tablice 1) preto?e u grafi?ku prezentaciju te neobi?ne trendove još slikovitije možemo doživjeti u priloženom grafikonu 1.

Graph 1

2. Kretanje te?ajeva kroz ovu, kriznu 2008 godinu.

Kroz posljednju godinu (koja nas je uvela u ovu krizu) se na Tablici 2 uo?ava da se u kretanju te?ajeva po mjesecima nastavila ista tendencija neumjerene deprecijacije Eura odnosno aprecijacije kune .

Tablica 2

Taj uporni kurs precjenjivanja doma?e valute, a podcjenjivanja Eura još je uo?ljiviji kad opet indekse rasta kune i pada Eura (iz Tablice 2) preto?imo u grafi?ki prikaz (prema priloženom grafikonu 2). Kroz slikovne ilustracije se uo?ava stalno prisutna ista politika te?ajeva, koje sli?e „Cosmovom“ avanturisti?kom nastavljanju „vožnje na zadnjim rezervama goriva“.

Graph  2

3. Za koga su Cosmo i društvo vozali Hrvatsku??

1. Politika te?ajeva, koju je Rohatinski vodio, uop?e nije bila politika stabilnog te?aja (kao što su nas mnogi pokušavali uvjeravati). Naprotiv, lako je uo?ljivo da se vodio kurs stalnog ja?anja kune (ili slabljenja Eura). Po meni, politika stabilnog te?aja kune je trebala biti uskla?ena s Eurom, tj. slijediti lagane korekcije vrijednosti prema valutarnim promjenama u zemljama „Eurozone“ - a nažalost nije!

2. Politika te?aja sve ja?e kune (i sve slabijeg Eura) je u skladu s interesima koji prevladavaju u Hrvatskoj, jer se u državnoj i gospodarskoj politici vrlo jasno i bez grafološke analize vidi rukopis hrvatskog uvoznog lobija, koji dominira državnom politikom. Danas na policama trgovina imamo svega izobilja, ali iz inozemstva, a skoro ni?ega iz doma?e proizvodnje (pa se ona marketinška poruka „Kupujmo hrvatsko“ doima tragikomi?nom).

3. Sada kad se svjetska kriza prevalila i preko hrvatskih granica, pokazuje se jasno kojim pravcem se Hrvatska „vozala“ - a nije trebala, ( tj.ne razvijaju?i vlastite resurse - pa se danas u krizi jednostavno nemamo za što uhvatiti). Uvozni lobi drže?i u šakama državnu vlast, o?ajni?ki pokušavaju „vreli krumpir“ krize riješiti guraju?i ruke u džepove siromaha. Dok svugdje u svijetu Središnje državne banke smanjuju kamate, da bi pove?ali potrošnju, s time potaknuli razvoj doma?ih proizvodnih subjekata, kod nas se kroz uvozni lobi podržavaju tu?i proizvodnje (jer naših skoro više niti nema, a nitko ni ne mari za njih). Hrvatskom bankarskom segmentu ve?inom u rukama stranaca, doma?a proizvodnja ne predstavlja važan prioritet, nego konkurenciju u mati?nim zemljama, gdje ?e se odlu?ivati o o njihovoj sudbini. Zato kamate kod nas rastu, jer u borbi za vlastiti opstanak strane banke žele izvu?i iz onemo?alog hrvatskog gospodarstva posljednje mrvice. Tako naš junak „Cosmo Rohatinski“ (unato? prijetnjama koje odašilja iz pozicije HNB-a), postaje sve nemo?nijim u zaštiti doma?eg financijskog tržišta, pa izvoz ionako mršavog doma?eg kapitala kroz sve skuplje kredite je nezaustavljiv.

4. Kad je Vlada zadnjih dana pokušala narodu podvaliti „uvozni?ki mu?ak“, nije joj uspjelo, jer su sindikati i Internet generacija osjetili da ta namjera nije u dugoro?nom interesu hrvatskih gra?ana. Dok se moglo, Vlada je trebala provesti restrukturiranje, ali bi to zna?ilo razvoj izvoznog gospodarstva, što bi opet zna?ilo razvoj doma?e proizvodnje, što bi opet zna?ilo ja?anje srednjeg sloja –što je opet nespojivo s ekskluzivisti?kim konceptom elitisti?ki orijentirane državne politike.

Ako netko misli da se u ovim mali kursnim promjenama ne radi o ozbiljnim koli?inama novca vara se – ovdje su se te?ajnom politikom odlijevala ogromna sredstva u kese uvoznog lobija. Postoje?a vladaju?a struktura, impregniranu uvoznim lobijem nema suvislih rješenja - i treba što prije napustiti pozornicu, oti?i skupa s „Vije?em mudraca“ u kojem ionako sjede samo uvoznici, bankari stranih banaka i menadžeri stranih kompanija. Svaka ocjena, procjena ili odluka tako stvorene oligarhije biti ?e obojena tom istom željom - o?uvanju onog što njima konvenira ali više nema nikakvu budu?nost.

No sada je za mnoge stvari kasno! Dolazi vrijeme da se okrene nova stranica, i da se Hrvatskoj otvore nove perspektive.

Komentari

Uz dužno poštovanje

Uz dužno poštovanje Frederiku kao iznimno kvalitetnom diskutantu, istaknut ću da se malo više koncentracije posveti čitanju dnevnika i njihovih sadržaja, neovisno o tome tko ih je napisao. U više navrata sam nabaso na nekoliko dnevnika koji su ekonomsku situaciju objašnjavali koncizno i vrlo uvjerljivo, nisu bili niti blizu 25 bodova, koliko je zaradio ovaj dnevnik, koji po mom skromnom sudu, ne zadovoljava spomentue kriterije.

Prvo ću reći, stabilan tečaj može biti i dobra i loša stvar. Dakle, ako smo se 2000. odlučili za vanjsko zaduženje, što nije odluka Centralne banke, nego Vlade, pretpostavka je da ćemo te pare na nešto potrošiti. Bome, uvezena strana valuta jest bila potrošena, navodno u infrasturkturu i projekte koji su trebali stvoriti poduzetničku klimu koja bi opet povratno trebala rezultirati nekom poslovnom aktivnošću, poželjno proizvodnom. Međutim, sad postaje jasno kako novac, kojeg su trošile Vlade (koalicijska i ova koju vodi Presvijetli) nije bilo efikasno trošen, a da puno tih sredstva je otišlo u poticanje nekih sektora koji nisu proizvodni (čitaj građevinarstvo), te da nije adekvatno ulagano u stvari koje su nužne stvaranje ključne komparativne prednosti nužne za uspjeh u globalnom umreženom gospodarstvu - kreativnosti (čitaj obrazovanje). Međutim, uantoč tome, ti krediti još uvijek postoje i pazi sad ljepote, svejedno će doći na naplatu...i ako sam ja sve skupa dobro shvatio, deniminirani su u stranoj valuti. Dakle, mi moramo (bilo građani, bilo država) kupiti stranu valutu da bismo vratili dugovanja u inozemstvu, a to bi u uvjetima neke žešće deprecijacije kune sad već moglo postati malo nezgodno.

Hoću reći, sumnjam da je Roha tečaj kune držao visokim radi toga da bi uvozni lobiji zgrtao ekstraprofite i da bi Hrvati išli na skijanje. Banke je također suludo suditi zbog njihovih postupaka jer je riječ o instutucijama kojim je cilj zarada, a ne širenje ljubavi i blagostanja. Svaki put kad bi Roha začepio špinu, one bi fino otišle u inozemstvo, uzele kredite i izdavale ga u Hrvatskoj deniminiranog u švicarce ili eure opet (zato se udio duga države smanjivao, dok se udio dugovanja građana u vanjskom dugu za vrijeme HDZ - ove vlasti povećavao).

Pitanje za milijun dolara je zašto ta zaduženja kod nas idu većinom u potrošnju, a ne u proizvodne djelatnosti. To je već daleko izvan Rohinog utjecaja. To je na tragu nečega što je rekao jedan bankar na predavanju kojem sam prisustvovao - tipa:"Hrvatskoj recesija neće loše doći jerbo, hrvatska ekonomija je već prezagrijana (to mi je tako cool izraz, svi kad ga izreknu misle da su mega pametni)". Zamalo sam ustao i otišao, iz jednostavnog razloga jer taj lik u svojoj analizi uvodi točno 3 varijable - količinu novca u optjecaju (a kako reče Solaris niže, euri se jesu slijevali), stope povrata koje su banke dobivale (koje sad nužno padaju, jadne...) te rast BDP - a, koji je bio u prošlom razdoblju relativno visok (premda nimalo spektakularan, ako se usporedimo s ostalim tranzicijskim zemljama, npr. Slovačkom i Estonijom). Taj lik, kao niti većina vas koji želite Rohatinskog u općem napadu bijesa na ukupnu političku i ekonomsku elitu (koji razumijem i podržavam :)) uvaliti u istu kaljužu s ostalom ekipom propušta uočiti jednu ključnu stvar - kapital ide tamo gdje njegovi vlasnici vide najviši profit, a razlozi zašto u Hrvtskoj ne ide u proizvodnju su prevenstveno vezani za jurisdikciju koja nije područje rada centralne banke. Naši ključni problemi su visoko fiskalno opterećenje, korupcija javnih službi koje tjeraju strane investitore te iznad svega, posvemašnja nesposobnost da se potakne razvoj sitnog i srednjeg poduzetništva kroz mjere fiskalne politke (oslobođenje od poreza i doprinosa u prvoj godini poslovanja s ciljem stabilizacije cash flow -a).

Zašto je malo i srednje poduzetništvo (posebno proizvodno) tako bitno? Zato što, iako često nije izvozno orijenitrano jer ne može kapitalizirati na ekonomiji opsega, što je obično vrlo bitno za velike isporuke karakteristične za izvoz, s jedne strane nije toliko podložno velikim strukturnim krizama (kao ovoj) te se lakše prestrukturira i omogućuje amortizaciju udaraca koje te krize uzrokuju. S druge strane, iako ne izvoze svoje proizvode, domaća proizvodna poduzeća neutraliziraju efekt uvoza, točnije, SMANJUJU GA (pod pretpostavkom da su konkurentna i dobro posluju, naravno). Za pokretanje proizvodnje nužno je doći do početnih sredstava, a OČITO je da smo se mi kao društvo odlučili na strategiju PRILJEVA STRANOG KAPITALA, stoga je SULUDO optuživati CENTRALNU banku i njenog guvernera zbog toga što taj kapital loše potrošen. S druge strane, početkom ove godine vidjelo se koliko smo osjetljivi na inflaciju i koliko je u stvari mala kupovna moć Hrvata doma. Zamislite samo da je Roha na primjer 2005, otvorio špinu u uvjetima kad su globalno i loklano gospodarstvo bili u uzlaznom ciklusu...ostvarili bismo rast od 12 - 14%, ali i takvu inflaciju koja bi nas natjerala da ta zaduženja plaćamo iznimno skupo, uz odricanje bilo kakve perspektive za postizanjem nekog ozbiljnog rasta u doglednom razdoblju.

Slažem se da se od svih javnih službenika treba puno očekivati, ali ljudi dragi, lik nije alkemičar.

Tko je glasao

Pitanje za milijun dolara je

Pitanje za milijun dolara je zašto ta zaduženja kod nas idu većinom u potrošnju, a ne u proizvodne djelatnosti.

Odgovor na to pitanje je već odavno poznat i za njega se ne može dobiti ni jednu kunu - već je Šuvar kao jedini misleći član partijske avangarde u drugoj polovci sedamdesetih iznio se je društvo snažno orjentiralo na politikantsvo i potrošnju na zajednički račun te da je krajnje vrijeme za spašavanje od te počasti (pa je na brzinu pokušao u svom resoru da se u srednjim školama bar malo mladi obrazuju za rad, da znaju nešto raditi a ne samo provoditi tu politiku, za što su mu svi oca i majku i sada se ide tim putem pod pritiskom EU). A onda je potom, 1982.g., saltmortale izvela drugarica Milka Planinc, to isto samo još gore.

Ni odgovor na pitanje zašto su svi za taj uživalački pristup, bez opterećenja ne samo tamo nekom proizvodnjim nego ama baš svim što nije uživanje na zajednički račun, također ne vrijedi ni 1 kunu - svi znaju da je to zato što jako dugo ide više nego fantastično, bolje nego faraoni i drug mao, sisaš sise a najbolji komadi te opslužuju i dragaju po svim točkama. I još k tome si najveća svjestka fora, sa najviše nekretnina i rezidnecija.

Tako da su sva ta pitanja i rasprave diletantska gubljenja vremena, bezvrijedni larpurlartizam (samo sebi svrha), ne može se ništa zaraditi niti na ambalaži od toga (da bar za to igra neku igru, Marina MD bi sigurno kapnula koju kunu, da se deca zabave i ne smetaju odraslima dok obavljaju ove puno važnije ljubavne stvari).

P.S. Sve je opisano puno bolje u književnim djelima "U registraturi", "Pokondirena tikva", "Gospođa ministarka" i "Majstor i Margarita".

Tko je glasao

Pa mislim da si krivo

Pa mislim da si krivo protumaćio - moj post nije bio ekonomska analiza (niti ja to mogu iti želim raditi), nego sam kroz zbiljno-neozbiljnu satiru s elementima zdravorazumskog propitivanja opisao egzaktnu pojavu da je u protekli 8-9 godina nacinalna valuta revalvirala - iako za to nije bilo opravdanja. Kad se nešto takvo događa onda se svi moraju zamisliti, pa i Rohatinski, jer je očito da se negdje napuhavaju stvari. Rohatinskogi je bio dovoljno pametan i sposoban da barem održava zatečeni paritet kune i eura, koji bi održavao postoječe odnose uvozno-iizvozne odnose (mada sam rekao da bi stvar možda mogla biti i gora da je na njjegovom mjestu bio netko drugi jer su pritisci bili veliki. Još sam rekao:

Guverner Rohatinski u svom dugačkom (kažu najdužem) mandatu je istovremeno bio najomiljenijom i najomraženijom figurom u Hrvatskoj. No neobičnije od svega jest da su ga više poštivali oni kojima nije ništa napravio, a najviše mrzili oni kojima je činio debele usluge.

Neodmjereno jačanje kune je proizvodilo štetu na drugom planu. Unutar posljednjih 5 godina u gospodarstvu su rasle djelatnosti od kojih sada u krizi ćemo imati štetu a ne korist. Naime, kad slijedimo broj novozaposlenih (cca 200.000 radnika u pet godina), možemo računati da su određene grane u gospodartsvu napredovale ili nazadovale. Dolje sam dao ponovno grafički prikaz (kojeg sam već prije bio ovdje objavio) gdje se vidi da je poljopprivreda u jakom padu, a turizam kao strateška izvozna (dakle proizvodna grana - jer stvara nove vrijednosti), je već ove godine donijela manje od planiranoga, a dogodine treba očekivati drastični pad. Kad pažlivije pogledamo donji grafički prikaz postavlja se koje bi nas to grane trebale izvlačiti iz bule.

Tko je glasao

" Ča je bilo, tega više

" Ča je bilo, tega više ni. Ča smo bili, sad su drugi to. Nima više onih lipih sni: razbili se u komada sto".

Kako bi bilo da se pila okrene naupravo i počne raditi dijagrame, tablice i projekcije za budućnost? Može i za dan 12. srpnja: 2009, 2010, 2011, 2012 i tako redom. Za bar slijedećih 50 godina.

Ako ne znate kako se to radi pitajte Zorana Oštrića. Ono što Vam on kaže primjenite doslovce dijametralno suprotno i imati će te prihvatljiv model. Jer se naš Zoran još uvijek bavi analizama što bi bilo, da je bilo, prije devedeset godina. I nikako da nađe odgovore. A s tuđima se ne slaže.

Tko je glasao

teza o uvoznim lobijima je

teza o uvoznim lobijima je krajnje proizvoljna i ničim dokazana. tek toliko da se na nekoga svali krivica. a stvari su ipak malo drugačije. uvoznici su profitirali od monetarne politike a ne ju određivali. odnosno poduzetnici su se prilagođavali okolnostima i tražili svoje mjesto pod suncem. sa jakom kunom uvoznički biznis je postao in. ( al' nije to samo posljedice monetarne politike, ima tu niz faktora od snažne potrošnje i dostupnosti kredita, nekonkuretnosti domaćih proizvođača itd... primjerice euro je godinama rastao zajedno sa njemačkim izvozom, i to izvozom van eurozone). a i teza da strani bankari u domaćoj proizvodnji vide konkurenciju je već za anale gluposti. da podsjetim to su isti oni bankari koji bez ikakvih problema financiraju slovačku izvozničku industriju.

Tko je glasao

Sto je Rohatinski trebao

Sto je Rohatinski trebao raditi da bi tecaj bio drukciji? Na koji nacin je trebao slabiti tecaj kune? Da ne budem previse apstraktan: u Hrvatsku su posljednjih vise od deset godina euri dotjecali u rijekama - bilo na nacin da su iz inozemstva stizali radi kupnje nekretnina (tko god da je kupovao, iseljenici ili stranci), bilo da su strane banke odobravale kredite a hrvatska poduzeca i gradjani su ih uzimali, bilo da su otvarani trgovinski centri, telekomunikacijske tvrtke i banke (RFB je na primjer greenfield ulaganje, kao i inicijalna Hypo, VIP-net...). Dakle, euri su stizali, i sto ih je bilo vise bili su relativno (u odnosu na kunu) sve manje vrijedni. Rohatinski ih je zaustavljao svim silama. Iako su kamate na kunsku stednju vise nego na deviznu, Hrvati i dalje vjeruju euru, pa stede u eurima, pa cak i cijene izrazavaju u eurima. Sto je, dakle, Rohatinski trebao uciniti da kuna, novac kojeg ima malo, oslabi prema euru, prema novcu kojeg je stizalo na ovaj ili onaj nacin sve vise i vise? Je li trebao zabraniti eure, tako da se odmah na granici prema nekom administrativnom niskom tecaju pretvaraju u kune? To bi inace mogao samo Sabor. Je li trebao stampati kune? Kako? Dakle, moje pitanje se odnosi na mehanizam kojim bi Rohatinski oslabio kunu.

Tko je glasao

Sto je Rohatinski trebao

Sto je Rohatinski trebao raditi da bi tecaj bio drukciji?

Iako nisam ekonomist i maksimalno desetljećima isključujem prekomjerne intstant tehnolije s novcem kod nas, desetljećima jako dobro znam neke grube logike, koje se odnose ne veće novčane štete, dok sva gospoda samo skreću na 1-5 % djela štete oko novca.

Šta je Rohatinski mogao napraviti oko velikih novčanih šteta, ne ovih 1-5 %:
1. Kada je sam uvidio i alarmirao u zadnjem razdoblju Vlade SDP i drugi da su razne spirale dolijevanjem invazije novca i trošenjem troše novce i raste dug, mogao je u trebao je već intervenirati cca 2003.g. sa eksplozijom toga putem banaka najgrublkim kršenjem zakon - banke se se ne smiju baviti poslovima s nekretninama, bezočnom korupcijommsvih držvanih i paradržavnih struktura i ničim osim bankraskih poslova, a sve to rade a tada se eskplodirale i ne skrivajući, bahato, kao što su stalno radile. Rohatisnki nije ništa oduzeo (vjerojtano zato što je iz tih struktura i zbog toga što bi bio sam protiv svih, svi su već tada maznuli ogromne milijarde, i odmah gotov) i svojim alarmom je zapravo pomogao stvar;
2. Isto se je nastavilo i prešlo u još gora organizirana sustavna kršenja zakona koja su uredno povezala sve, štancanje i odlijevanje zarada od neutemeljene lihve na relaciji držva - banke i usisano svi, razni organizirani nezakoniti financijski inženjerinzi kao IPO, JPP i drugi uz ključnu logu banaka ... temeljem čega je dobiti banaka rasla po službeno više od 25 % godišnje a stvarno i više od 40 %, specijalni slučja toga ZABA sada i 50 %. Tako je RH već jako isisana za nekoliko idućih generacija;
3. Ako veće nije ili nije mogao ništa napraviti sa 1. i 2., Rohatinski je trebao nešto napraviti sa rezervama, ne spremati ih za crne dane jer se sa tim požarom i neinterveniranjem prooizvode još crnji dani budućnost.Ako ni to nije mogao ili nije htio, onda je trebao upoznati javnost i dati ostavku, izdvojiti se iz društva Čičin-Šain, Škreb ...;
4. Ako je procjenio da to sve prethodno neće pomoći i da će sve drugo biti gore, što je skoro pa sigurno poznajući jako dobro čvrstu opredjeljenost naši elita i masa na trošenje na zajednički račun svega šo su ostavile sve prethodne generacije i idućih 30 i više te odabrao ovu varijantu, onda se nadajmo da će Rohatinski pronaći neka rješenja ili bar biti opredjeljen za pomoći koliko može;
5. U ukupnom kontekstu dugog puta je to ipak farsa. Nas od potpune pogibije (a la Mađarska) ključno čuvaju naša iznimno dulja složenost bekrajnih muljanja, znanje i iskustvo, činjenica da je većina naših snaga čvrsto opredjeljena za bonvivanski život da ih se ne uznemirava niti razmišljanjem te činjenica da oni koje zanima i znaju nemaju više nikakvih mogućnosti pa ni volje hraniti to nakon toliko desetljeća. Sve to je prenadmoćno da bi bilo kakvi derivati i sila mogli napraviti neki ključni pomak, pa je duga igra u tom smislu završena i idu nejasne promjene, bez mogućnosti velikih manevara. Veoma opuštajuća je i činjenica da će se državnom aparati ipak povećati plaće. Nakon toga su se svi oni koji pune proračun povjesno oslobodili bilo kakvih dvojbi oko taktika ponašanja.

Možda Rohatinski postupa najbolje, ali većina toga osim nekih koji su se napuhnuli od toga ima manje veze od svakodnevnih draži u susjedstvu ili na poslu.

P.S, Mogao je bar malo spasiti razne djelatnike HNB koji žive po klišeima najglupljih fiction inastanr filmova, pa su izgubljeni.

Tko je glasao

Ne znam, to svakako je

Ne znam, to svakako je teško pitanje, ali su podaci o tečajevima egzaktan presjek stanja kojeg recimo turizam žestoko osjeća. Na kratki rok je sve možda izgledalo bajno, ali na dugi rok je nastao veliki problem - vozilo se bezbrižno do prije mjesec dana, a onda je naglo nestalo je goriva.

Možda je trebao razlikovati špekulativni od organskog (ili kako bi ga nazvao) kapitala. Ako smo u ovoj situaciji sada radi špekulacija, onda je to trebalo spriječiti a pretpostavljam da središnje banke imaju načina. Umjesto štampavanja kuna mogao je blokirati sredstva povećanjem obveznih rezervi. Sjećam se kad je NB dala nalog Dubrovačkoj banci da drži (kao i ostale Banke) obavezne rezerve vani, a Barać je odabrao Hypobanku u Klagenfurtu a monda odmah sve što je tamo "obvezno" položio vratio kroz kredite natrag. I još se bratimio se s Hypobankom.

Samo je trebalo znati što se događa. Kriza je iznenadila mnoge i bolje od nas, ali ipak....Država je dužna, što se zna, 35 milijardi eura a rasprodane banke u stranom vlasništvu su i u Hrvatskoj kao i kod njih vani stvarale privid. I tko zna što još! U našoj državi (i NB) stvarao se utisak da je Hrvatska bogata država, da će blagostanje trajati vječno. Da li itko zna što nam 92 posto stranih vlasnika naših banaka čine? Ja im ne vjerujem - najprije su plasirali novac po visokim kamatama u Hrvatsku i ostvarivali superprofite a sada vjerojatno (moraju) povlače novac. Neki kažu da te ogromne superptofite reinvestiraju u posao u hravtskoj , a kako to nisu naše banke i na njih se ne može utjecati pa kod nas kamate rastu a novas raznim fakturama izvlači.

Novaca u Hrvatskoj svakako nema, a bit će ga još manje, a to znači da je to ogromno bogatstvo isparilo, a nama su ostale ruševine uništenih potencijala. U mome dnevniku "Panika u Arkadiji – prisilno slijetanje" komentirao sam Premijeru samohvalu o stvorenih 140.000 novih radnih mjesta u njegovom mandatu. Ako uzmemo da nova radna mjesta uvijek znače razvoj, onda treba pogledati koje su to grane razvijane u Sanaderovoj eri. Ponovit ću taj grafikon:

G2

Pogledajmo koje su to grane najviše napredovale, a koje će se naći u najvećim problemima. Dok je poljoprivreda znakovito nazadovala najviše će imati problema baš one koje su do sada naviše napredovale, tj. trgovina, građevinarstvo, financijsko posredovanje, turizam, prodaja nekretninama. Svakako nije Rohatinski za mnogo toga kriv ali izgleda da u svome domenu nije napravio što treba, jer je rast kune bio neopravdan sa stanovišta stvarnnog razvoja - a to je morao biti i njegov posao. Ni ja nisam stručnjak za ove stvari ali me logika upućuje da su stvari pošle ukrivo ai jedino se po tome može mjeriti nečiji učinak (bez obzira na opravdanja kojih svakako može i mora biti).

Tko je glasao

Ne znam što je Rohatinski

Ne znam što je Rohatinski mogao i trebao činiti (ipak sam ja samo laik-promatrač).

Vjerojatno mehanizmi koji su njemu na raspolaganju nisu bili dovoljni bez aktivne podrške Vlade u tome smjeru. A Vlada je , slikovito rečeno, umjesto da održava umjerenu vatru, raspirivala potrošačku lomaču, ne vodeći računa o neugodnim posljedicama. U svakom slučaju, postoci rasta su lijepo izgledali na papiru, bez uvida u strukturu.

The Observer

Tko je glasao

Stabilnost valute i njen

Stabilnost valute i njen paritet u odnosu na druge valute u normalnim okolnostima odražava zdravlje i snagu gospodarstva zemlje. U uvjetima otvorenog globaliziranog gospodarstva, tu se mora održavati vrlo fina ravnoteža s realnošću, jer odstupanje u jednu ili drugu stranu od realnog optimuma prijeti razornim posljedicama. S jedne strane, prejaka domaća valuta doslovno guši domaću proizvodnju ( a zna se što to znači za zaposlenost, a posredno i za ukupnu materijalnu osnovu društva). S druge strane, preslaba valuta potiče izvozno orijentirane djelatnosti (ali samo ako imaš radne resurse da to iskorostiš) ali i čini narod nominalno siromašnijm u odnosu na inozemstvo, jer je sve uvozno (a toga je uvijek puno, počevši od osnovnih stvari kao što su goriva i energija) skuplje i nedostupnije.

Zato manje zemlje obično vode politiku zaključanog tečaja, odnosno održavanja pariteta u odnosu na glavnu stranu valutu u vrlo uskim granicama. Tako valute nekih EU zemalja koje nisu članice Eurolanda strogo slijede EURO u njegovim kretanjima u odnosu na najvažnije svjetske valute US Dolar i japanski yen), a paritet u odnosu na EURO se gotovo uopće ne mijenja. S druge strane neke zemlje vode aktivnu politiku (npr. Švedska, čija je valuta u osljednjih 15-20 godina otklizala 20-30%) i na taj način optimiraju situaciju vlastite privrede.

Hrvatska je očigledno odabrala ovaj drugi, rizičniji put, i to u jednoj vrlo specifičnoj formi.

Politikom jačanja kune u odnosu na EURO, gradjanima Hrvatske "prodana" je iluzija o snazi hrvatskog gospodarstva i umjetno podizana kupovna moć. Ali, dok je to trajalo, domaća proizvodnja (poljoprivreda i industrija - ona koja još uopće pokazuje znakove života) i sektor usluga su vegetirali, bez realne akumulacije koja bi omogućila investicijski ciklus za značajniji rast. Istovremeno, uvozno-trgovački lobi ubirao je velike profite, koji su uglavnom ulagani u, sa aspekta nacionalne ekonomije, neproduktivne kapacitete - nekretnine, šoping centre, itd.

Taj fantastični stroj napajan je obilnim lako-dostupnim kreditima te prodajom najvrijednijih nacionalnih resursa.

Lako je zaključiti da takvu politiku nije moguće voditi u nedogled. Aktualna financijska kriza eliminirala je ili u njamanju ruku temeljito ugrozila osnovne pretpostavke za nastavak ”vožnje” po tome receptu . Ali, i bez krize kraj bi kad-tad došao.

Što slijedi nakon ovoga, teško je prognozirati. Ali, zdrava logika ne daje puno razloga za optimizam.

The Observer

Tko je glasao

Ne kurs nego tecaj.

Ne kurs nego tecaj.

Tko je glasao

kurs i tečaj su

kurs i tečaj su istoznačnice (bez obzira što ti o njima misliš) i ja sam upotrebljavao oba pojma, jer ne volim rabiti uvijek iste riječi.

Tko je glasao

Ne kurs nego tecaj. Sad me

Ne kurs nego tecaj.

Sad me podsjećaš na jednu polupismenu domoljubnu primitivčinu (inače očigledno hrvatske gore list) u mjenjačnici kod tunela Karavanke na ulazu Sloveniju) koji mi je digao tlak na početku jednog ljetnog godišnjeg odmora primjedbom "ne kaže se kurs nego tečaj" i da si nosim "kurs u Beograd".

The Observer

Tko je glasao

To insistiranje na jezičnom

To insistiranje na jezičnom čistunstvu je u službi siromašenja bogatstva izričaja a to je izrazito protiv bogatstva hrvatskog jezika. Ja na takvo nešto nikada nisam pristajao, Srpski jezik je ustvari nastao u krilu hrvatske (vojvođanske) kulturem i ne vidim nikakvog razloga da se priklanjam čišćenju hrvatskoh jezika od takvih "tuđica" jer su one nastajale umjetnim putem.

Nekidan sam ovdje citirao neke Kranjčevićeve stihove u kojima je bilo nekoliko takvih "tuđica" pa bi po toj matrici SSK-a trebalo proglasiti lošim Hrvatom, a ja se bih želio vidjeti onoga koji bi to učinio!!

Tko je glasao

Srpski jezik je ustvari

Srpski jezik je ustvari nastao u krilu hrvatske (vojvođanske) kulturem
Eeee, za ovo imaš od mene 100 bodova, pa taman se i neslagao s tobom ;))))

--------
Crni

"Neki političari su duševni bolesnici pa od države prave ludnicu!"

Tko je glasao

NE DIRAJ MI CARA ROHATINSKOG

NE DIRAJ MI CARA ROHATINSKOG :-)))!!!

Naš Vitez Reda Kune APASOLUTNO ništa nije kriv što je 90-tih HDZova "lopovska banda" odlučila staviti kunu u odnosu prema DEM na 1 : 3.5!!!!!

2000-te, kad je Naš Vitez preuzeo tu vruću fotelju, VEĆ JE ZA SVE BILO KASNO i on je svoj posao (održavanje stabilnog tečaja kune uz nisku stopu inflacije) odradio PERFEKTNO!!!

Ukratko, nije posao guvernera Narodne banke da restrukturira domaću proizvodnju i prilagođava je uvjetima na svjetskim tržištima, već je to posao ... ajde pogodi koga ;-)

Tko je glasao

Na ovu glupost:VEĆ JE ZA

Na ovu glupost:VEĆ JE ZA SVE BILO KASNO mogu samo komentirati: Kako bilo kad može biti kasno? Ako je nešto loše, onda pustimo da bude još lošije? Ako je nešto jako loše, onda to treba čim brže i čim inteligentnije počet popravljat!
I onda još izjaviš u stilu Bandića:on je svoj posao...odradio PERFEKTNO Da, neka institucije rade svoj posao (tako kako ga stalno rade, znači nikako). Održavanje stabilnog tečaja kune uz nisku stopu inflacije - to sigurni NIJE bio njegov posao, ali mogu se složiti da mu je to bio "posao". Njegov posao kao guvernera je bio predložiti hitne mjere za sanaciju stanja, a ne se pridružiti političkim snagama (koje naravno, jesu prvi krivac) u guranju glave u pijesak.

A ako i dalje imaš dojam da je odlično odradio "svoj posao" onda mi navedi, na primjer, koje je to transmisijske mehanizme centralne banke pokrenuo u svom mandatu? Koje je mehanizme aktivne monetarne politike predložio ili proveo? Jeli uspostavio precizno balansiranje financijskog i realnog sektora, itd...

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

Tko je glasao

Mislim da je onos u trenutku

Mislim da je onos u trenutku plasiranja kune bio 1:4,44, da bi se nakon relativno kratkog vremna stabilizirao na 3,6.

Tko je glasao

1 DEM= 4,44 kune kasnije se

1 DEM= 4,44 kune
kasnije se DEM mijenjao u € po 1,95 znaci da bi kuna trebala biti 8,60
Malkice se stimulirao uvoz, pa se kuna malo napumpala na 7,30 pa se radi toga malkice davilo domacu proizvodnju i onda se to od 1990 kompenziralo rasprodajom drzavne srebrnine i zaduzivanjem. Treba negdje naci podatke u statistikama o rastu vanjskog duga od 2000-2008 i to je to.

Tko je glasao

Zbog ovakovih dnevnika bi

Zbog ovakovih dnevnika bi trebalo razmisliti o mogućnosti dodjele više bodova. Na pr. da imamo mogućnosti 5 puta mjesečno dati nekome 2 boda ili recimo neki poseban dodatak. Nešto posebno. Na kraju mjeseca bi imali rang listu najuspješnijih. Razmislimo.

Tko je glasao

@frederik, hoćeš reći

@frederik,
hoćeš reći kako je i "spasitelj" i "svetac" Rohatinski u stvari dio kruga oligarha u RH (ili bolje rečeno on im je "knjigovođa")?

--------
Crni

"Neki političari su duševni bolesnici pa od države prave ludnicu!"

Tko je glasao

Da, bez obzira na to što me

Da, bez obzira na to što me Zvone Radikalni špota. Naime ako je zadužen i uspješno održavao kurs kune da ne pada, nije smio dozvoliti niti da kuna neopravdano raste jer je to dodatno srozavalo i ono malo izvozničkih šansi a izvozimo samo ono što sami proizvodimo, pa je svaka revalvacija kune bila udar na proizvodnju.

Rohatinski je očito popuštao teškim pritiscima uvoznog lobija kojeg su vlasti podržavale (možda i instrumentalizirane pririscima jakih euro lobija s koijima su igrali igre) i kojima je samo važna zarada a ne i razvoj domaćih resursa. Možda bi netko drugi na mjestu Rohatinskog morao učiniti i gore stvari, možda je i ovo on izborio uz veliki trud i nasuprot ogromnim pritiscima, ali samo zato ga hvaliti mi se čini neprihvatljivim.

Ostaje činjenica da je kuna u odnosu na Euro stalno rasla, i da je to proizvodilo negativne kursne razlike u izvoznim (proizvodnim) tvrtkama. Stabilan tečaj kune je trebao biti usklađenost prema Euru, dakle uz male korekcije na niže a ne stvarati nepremostive disproporcije i uništavanje šansi koje bi nam danas dobro došle. A nemamo ih!!

Tko je glasao

Hvala za potvrdu! Ne

Hvala za potvrdu! Ne mogu ti dati još jedan bod, ali evo ti Oskara:

--------
Crni

"Neki političari su duševni bolesnici pa od države prave ludnicu!"

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci