Tagovi

Grčić-Linić, Čačić-Kovačević- put u oporavak ili dalju propast?

Prema našim političarima gospodarska kriza u RH počela je sredinom 2008, a prije toga smo kao imali dobro gospodarstvo. Gospodarstvo u tom periodu prije 2008 godine je istina imalo relativno visoke stope rasta 4,8% i padala je nezaposlenost, međutim, svi zaboravljaju strukturu i uzroke tog rasta. Rast se temeljio isključivo na infrastrukturnim objektima koji su poticali gradnju a izvori sredstava su bili zaduživanje i u Hrvatskoj i inozemstvu. Čim su prekinuti tokovi i mogućnosti zaduživanja vani gospodarstvo je naglo palo. Godine rasta u graditeljstvu su umjetno poticale tražnju a time i pumpale cijene zemljišta i stanova i gotovo sav višak kapitala građana se također prelio u ovu branšu.
Sredinom 2009 godine dobili smo novu-staru vladu koje se iznenada našla u gospodarskoj krizi jer svi njeni članovi dok su bili članovi Vlade svog prijatelja Ive nisu bili u krizi. Kriza je nastala kad je prijatelj Ivo napustio politiku jer se zasitio od rada za dobro Hrvatske a njegovim stopama je nastavila njegova prijateljica.
Nova vlada je odmah sastavila i javno prezentirala program mjera gospodarskog oporavka od čega smo do sada jedino vidjeli mjere za spas proračunske potrošnje na nivou kao i prije krize, a završetak pregovora s EU je postao jedini i politički i gospodarski program ove vlade. Kao rezultat jedinog programa ove vlade imamo i sadašnje gospodarsko stanje u državi. Nekoliko pojedinačnih povoljnih trendova kao rast izvoza drvne industrije i dobra turistička predsezona je odmah prikazano kao rezultat mjera i rada ove vlade pri tome se naravno zaboravlja da je rast izvoza drvne industrije uvjetovan oporavkom naših izvoznih tržišta na koja naša vlada nema nikakvog uticaja ili možda ima samo mi nismo svjesni koliko imamo sposobnu vladu. Istovjetna je situacija i s turističkom predsezonom u čiju je pripremu ministarstvo turizma uložilo 1 milijun eura i odmah pogodak dvostruko veći posjet turista nego lane za Uskrs, a to što ti turisti nisu otišli u Tunis, Egipat i druge sjevernoafričke zemlje pa su došli kod nas to nema veze bitno je da mi imamo sposobnu vladu koja je svojim radom i vizijom povećala prihode u turističkoj predsezoni.

Kako se bliže parlamentarni izbori tako i najjače opozicijske stranke ili bar one sebe tako doživljavaju SDP i HNS obilaze gradove i općine po Hrvatskoj i predstavljaju svoje gospodarske programe. U ime SDP kao tvorci gospodarskog programa predstavljaju se glavni ekonomski strateg dr. Branko Grčić, Slavko Linić, Gordan Maras.
Osnov njihovog programa je smanjenje broja uposlenika u državnoj upravi poticanjem njihovog prelaska u gospodarski sektor, aktivne mjere poticanja zapošljavanja, proračun na sličnom nivou kao i sada uz isti deficit, privatizacija svih manjinskih paketa u gospodarskim subjektima i pokretanje investicija u energetici i prometu. Sve ovo misle ostvariti uz dodatno vanjsko i unutrašnje zaduživanje i korištenjem sredstava mirovinskih fondova iz II stupa koji u ovom trenutku imaju na raspolaganju oko 40 milijardi kuna uz godišnji rast od oko 4,5 milijardi kuna.
Ne treba biti neki veliki ekonomski stručnjak da se shvati da je ovo model koji će ponovno preko građevinskog sektora uz povećano zaduživanje stvoriti nekoliko desetaka tisuća novih radnih mjesta u toku nekoliko godina i da će samo kroz te investicije stvoriti rast gospodarstva od 2-3%, ako bude sinergije s drugim sektorima taj rast možda bude i veći kako tvorci ovog programa očekuju.
Glavni nedostatak ovog programa što je oslonjen na dugoročne investicije čija će realizacija trajati godinama da bi se počela vraćati uložena sredstva. Takve investicije su potrebne ali kao dodatne investicije u gospodarskom programu ali nikako kao glavne.
Ja sam ovdje naveo samo osnove gospodarskog programa s naglaskom na investicije i nisam se bavio fiskalnim i drugim mjerama ekonomske politike kojima bi se trebali efekti ovih investicija usmjeravati u daljnji rast gospodarstva.

Glavni partner SDP je HNS i njihovi gospodarski stručnjaci, Čačić-Kovačević, su predložili slične mjere fiskalne i drugih ekonomskih politika s fokusom na investicije koje bi trebale dovesti do rasta gospodarstva. Investicije su prezentirane kao četiri poluge za razvoj gospodarstva RH i to :
- enegetika
- ekologija
- željeznički sustav
- turizam
Financiranje tih investicija po njima bi trebalo biti iz Fondova EU, privatne investicije i sredstva II stupa mirovinskih fondova. Kada poslušate njihova obrazloženja čine se realna i jedino moguća ali nije baš tako.
Osnovni nedostatak ovih mjera je što su ponovno oslonjene prvenstveno na građevinski sektor i imati ćemo isti rezultat kao i gradnja cesta u vrijeme Sanaderove vlade tj. rast gospodarstva ali kratkoročan i neodrživ jer sve predložene investicije predviđaju gradnju objekata i gledaju se efekti samog procesa gradnje i njihovog uticaja na gospodarstvo a ne gledaju se efekti koje će ostvarivati izgrađeni objekti kroz djelatnost koja će se u njima odvijati.
Kada bi se promatrali efekti investicija kroz ostvarene dohotke iz djelatnosti koje će se obavljati u tim objektima vrlo brzo bi se uvidjelo da veliki dio tih investicija ne stvara direktno nikakvu dobit a da će njihovo korištenje tek kroz desetak godina dovesti do nekih gospodarskih pomaka i zato bi te investicije trebale biti sporedne investicije svih gospodarskih programa, a glavne investicije bi trebale donositi efekte i koristi odmah ili u najgorem slučaju u roku godine-dvije dana.
Koje su to investicije?
1. Prije svega su to investicije u energetsku učinkovitost na stambenim i nestambenim zgradama kojih imamo oko 230 000 000 m2 i koje u prosjeku troše preko 200 kWh/m2 godišnje a mogućno je tu potrošnju svesti na prihvatljivih 80 kWh/m2 godišnje. Efekti takvih investicija bili bi odmah jer se ovdje saniraju fasade, stolarije, krovišta i uštede su odmah vidljive a udio rada u ovim investicijama je 40-50%, za razliku od velikih investicionih projekata gdje je udio rada 5-6%. Dakle mnogo više rada i posla za male poduzetnike i obrtnike koji su u najvećem problemu i koji u kratkom roku mogu povećati zaposlenost. Energetski efekti ovakvih investicija vidljivi su odmah jer sama izrada nove fasade i stolarije može trajati najduže nekoliko mjeseci a financijski efekti su vidljivi odmah sutradan . Ovakvi projekti se i sada realiziraju na nivoima gradova i općina kroz pojedinačne javne nabave pa su i cijene radova relativno visoke pri čemu jedinice lokalne uprave plaćaju sve ili dio kamata na kredite koji se dižu za realizaciju ovih projekata.
Potrebno je na nivou države provesti jedinstvenu nabavu za fasadne sustave i stolariju, a posebno za radove kod kojih treba omogućiti svim registriranim firmama da uz garanciju za izvedene radove dobiju posla koliko mogu napraviti. Ovaj model su osmislili dr. Ljudevit Herceg i Radimir Čačić 2000 godine za obnovu ratom porušenih kuća i sada ga je potrebno primijeniti na provođenje mjera energetske efikasnosti na svim stambenim i ne stambenim objektima u RH.
2. Investicije u obnovljive izvore energije.
U ovom trenutku na svim računima za potrošenu električnu energiju izdvajamo 0,005 kn/KWh i ta sredstva su namijenjena kao naknada za proizvedenu energiju iz OIE prema posebnom tarifnom sustavu. Obzirom da smo preuzeli obvezu da ćemo do 2020 godine proizvoditi 20% energije iz obnovljivih tako će i ova naknada u godinama koje slijede postupno rasti i do 0,20 kn/kWh ili 40 puta će se povećati a to će biti sredstva od nekoliko milijardi kuna godišnje. Sadašnjim našim zakonskim propisima i organizacijom proizvodnje OIE većina novca za poticaje će završiti kod stranih investitora koji su već prijavili nekoliko desetaka projekata iz područja OIE prvenstveno solarnih elektrana, bioplinskih pogona i vjetroelektrana. U svim tim investicijama udio naše opreme je zanemariv izuzev manjih građevinskih radova kod bioplinskih pogona.
Bioplinski pogoni se moraju graditi uz farme ili nekoliko njih jer samo tako farme mogu postati rentabilne i povećavati proizvodnju uz relativno niske cijene mesa. Prihod jednog bioplinskog pogona iznosi oko 10 000 000 kuna i kad se odbiju krediti za investiciju ostvaruje se dohodak od 5-6 000 000 kuna, ovisno o opremi. Ukoliko bi se i to napravilo kao državni i provela jedinstvena nabava za opremu investicija bi pala 20% a time bi se i povećao dohodak farmera. Suradnja ministarstva gospodarstva, poljoprivrede i graditeljstva u realizaciji ovakvih programa je nužna jer sadašnja iskustva koja ima ministarstvo gospodarstva koje samo provodi ove programe su loša i ne donose ništa dobroga RH.
Solarne elektrane na velikim površinama treba zabraniti jer RH nema nikakvu korist od toga da strani investitori postave svoje panele i da ih mi subvencioniramo za isporučenu električnu energiju u situaciji kada mi imamo tisuće farmi, poljoprivrednih imanja i hotela slobodnim krovovima i možemo te subvencije dati našim manjim gospodarskim subjektima i dodatno potaknuti naše gospodarstvo.
Nije normalno da trošimo stotine milijuna kuna za plinofikaciju Dalmacije s idejom da ćemo sve hotele priključiti kao potrošače kada nam hoteli rade isključivo ljeti kada i sunca ima najviše. Dakle priprema tople vode obvezno sunce a ostala potrošnja može biti plin.

3. Investicije u turizam
Svi prijedlozi investicija u turizam su u stvari investicije u turističke kapacitete tj. ležajeve i opet poticanje gospodarstva kroz građevinski sektor. Nemamo niti jedan program niti jednu investiciju kojoj je cilj turistički sadržaj i produljenje turističke sezone na 5,6,9, i 10 mjesec kako bi sezona trajala umjesto 60 dana 200 dana i tako puno bolje iskoristili i postojeće kapacitete. Ne , mi planiramo potaknuti gospodarstvo gradnjom novih kreveta za 7 i 8 mjesec gdje se investicija ne može vrati 30 godina umjesto ulagana u sadržaje gdje je povrat u par godina a produljenjem sezone skraćuje se vrijeme povratka i investicija u ležajeve.
Dakle, imamo posve pogrešan koncept te će takav biti rezultat.

Na našu žalost ako oni koji budu mogli uticati na gospodarske programe a u ovom trenutku se čini da će to biti Grčić,Maras, Linić,Čačić, Kovačević i drugi ne promjene svoje vizije i svoje ideje u smjeru da građevinski sektor bude drugi sektor koji će povećati BDP i zapošljavanje a iskorištavanje postojećih kapaciteta poljoprivrede i turizma uz energetsku učinkovitost i proizvodnju energije iz OIE vezane za poljoprivredu i turizam, budu prvi pokretački program našeg gospodarstva u prvim godinama nove vlade pojaviti će se rast BDP ali će stope nezaposlenosti i dalje biti iste ili gore.

Komentari

već uočeno

Acinum, uglavnom se slažem sa prvim dijelom tvojeg teksta koji dijagnosticira uzroke našeg propadanja. U drugom dijelu u kojem iznosiš svoj komentar najavljenih programa gospodarskog oživljavanja HR ekonomije si također u pravu.

Evo mojeg komentara:

Još na početku vlasti Račanove koalicije problem investiranja u razne oblike infrastrukture je rasturio Ljubo Jurčič u svojem časopisu Ekonomija, kojem je bio urednik. Tada sam naučio da sva infrastruktura služi „glavnoj“ ekonomiji. Jurčić je tada primijetio da je država krenula u infrastrukturne projekte, kao veliki investitor, kako bi potakla druge gospodarske grane kao prateći pogon ovih investicija (New deal). Kada se taj zamah ispuhao ostao je predimenzioniran infrastrukturni segment našeg društva, a mi smo glede ekonomije i biznisa tamo gdje smo i bili prije toga.

Zaključak: infrastruktura mora „samo“ pratiti maticu ekonomije, a ne da je predimenzionirana, kao kod nas, jer smo onda kvalitetna sredstva ulupali bez veze, a povrat će biti u dalekoj budućnosti, pa ni onda.

Tvoji kometari su na tom tragu tj. vrte se oko infastrukturnih segmenata naše ekonomije kao već predimenzioniranog segmenta s obzirom na snagu društva: energija (energetska učinkovitost), promet (željeznica), turizam (prateća djelatnost) i slično. Sve to može pokrenuti aktivnosti u nekom bitnom ekonomskom sektoru, ali za kratko vrijeme se ispuše (kao sa cestama i stanovima…). Bitan je taj glavni segment gospodarstva kojeg nemamo (Jurčić i Ferdelji kažu industrija, tj. proizvodnja…). No tko će to napraviti, i kome proizvedeno prodati.

Možda je u pravu @ G-News kada kaže da trebamo turboliberalni koncept ekonomije pa neka snažni igrači sa velikim mudima otkriju na čemu se u Hrvatskoj može zarađivati, a usput neka Hrvati rade za njih…

Tko je glasao

i ja mislim da grijesis..

i ja mislim da grijesis.. jurcic nije tada bas imao suvremen koncepte.. i nisu mi se dopadali..

ulaganje u vjetroelektaren, i u ostale infrastruturne objekte je ulaganje u proizvodnju neovisno od gospodarstva

ona gospodarstvo moze uciniti neovisnim od vanjskih faktora, ucoza, svjetskih cijena i slicnog, no ona daje gotov proizvod

.........

autocesta je takoder bilo ulaganje u proizvod koji vraca novce, prakticno u tvornicu.. to sto se u HAC n aodrzavanju i ostalim sluzbama nakotilo previse troska, i sto je to sasvim neekonomicno postavljeno.. e to je vec drugi par rukava..

Auto cesta RI-KA je od 2006 trebala od svojih prihoda izgraditi ostatak ili vracati kredite.. sto to nije tako, pitaj HDZ..

..

Energija tj. ulozen novac bi se po procjenama vracao brzo.. moguce investicije mogu ici i kroz javno privatno partnerstvo, kao i kroz mala i veca privatna ulaganja..

Ono sto je za vrijeme HDZ-a planirano je najgluplje od mogucih energetskih ulaganja, plan IGH kao investitora na termoelektranama. i to bas u trenutku kad je EU od toga odustala zbog zagadena i zbrinjavanja otpada.. HDZ-ova vlada i inace ima genitalne ekonomske projekte i ideje, a ovo je bas jedan od takvih

Kod nas se sustavno zaustavlja ulaganje u alternativne izvore energije jer bi to oduzelo monopol HEP-u..
Kao sto bi i razvijeni sustav proizvodnje energije sprijecio poklanjanje energije "podobnima", sto znaci da takve investicije nisu dobro dosle za HDZ
Dalje, energija, posebno elektricna je jedan od najnepovoljnije ugovorenih obaveza (HE Jertovec) koje jos 96 HDZ ugovorio sa amerikancima, tako da mi tamo pod obazno kupujemo svoju, ali duplo skuplju struju od amerikanaca.. HDZ je geinjalan gospodar..

Ulazak i razvoj ovog podrucja ne pase sadasnjoj vladi jer bi u kratkom roku odrezao ogromne prihode kojima manipuliraju povlasteni

(slicno vrijedi i za plin, prica malkice drugacija)

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Griješiš. Energetska

Griješiš. Energetska učinkovitost je proizvodnja koja se pokrene u vrlo kratkom roku s obučenim ljudima koje imamo u građevinskom sektoru a sva proizvedene energija je prodana odmah na mjestu potrošnje. Vrijeme povrata investicija i kod manjih pojedinačnih nabava je u roku od 7-8 godina a kod centralizirane nabave i ispod 5 godina.
Električne energije nemamo dovoljno i uvozimo ju pa možemo reći da bi energetska učinkovitost na jedan način kao i turizam bila izvoz.

Dakle 5-7 godina mjenjamo strukturu troška i povećavamo BDP a poslije tok roka imamo čistu uštedu a benefit slobodnih energetskih kapaciteta , koje sada planiramo graditi, imamo odmah.

Energetska učinkovitost i gradnja pogona za proizvodnju energije iz OIE nije ni približno gradnja infrastrukture već proizvodnja energije u kratkom roku.

Tko je glasao

privatna energetika

Kao što ti je poznato uskoro ćemo morati privatizirati elektroenergetski sektor kao što smo to napravili sa naftnim i plinskim sustavom. Isto je to napravljeno u telekomunikacijskom sektoru, a izgleda da ćemo i "državne ceste" morati dati u koncesiju. Sve su to infrastrukturni sustavi koje je gradila država (čitaj: pranje love...) sa ciljem da budu podrška realnoj ekonomiji i građanima.
Dakle, ono što slijedi je privatizacija elektrana, zatim distribucijske mreže, a transportna mreža (dalekovodi) bi prema prijedlogu ostala u državnom vlasništvu. Kao i u SAD i kod nas bi privatni kapital trebao graditi energetske izvore i na njima zarađivati. Ostavljanje ove infrstrukturne djelatnosti u državnim rukama, odnosno prepuštanje njegovog razvoja Mravku i sličnima, dovelo bi sustav do apsurdnih razmjera. To je zakonitost ponašanja na našim prostorima.
Sve rečeno vrijedi i za tzv. alternativni energetski sektor (fotonaponski izvori, sunčani kolektori, vjetroelektrane, energija iz biomase i sl.), tj. i to se mora razvijati po kriterijima ekonomske isplativosti.
Energetska učinkovitost u industriji i zgradarstvu je stvar regulative, a i ekonomske računice. No opet svako investiranje treba prepustiti vlasnicima pogona i zgrada na odluku. Kod nove izgradnje regulativom se mogu nametnuti standardi.
Cijela ova oblast može zaposliti dio naše radne snage i proizvođača i montažera, no mišljenja sam da bi glavnina opreme i materijala došla iz uvoza, jer mi nemamo industriju te opreme (osim stiropora...).
New deal kao oblik pokretanja posustale ekonomije ima svoje prednosti na velikom samodostatnom tržištu kakvo je američko, no na ovom našem malom tržištu država svojim ulaganjem u infrastrukturu potiče strane prizvođače opreme, materijala pa i neposredne izvođače radova (Bechtel...), a nama u nedostatki investicijskog kapitala ostaje dug kod stranih banaka odakle smo posudili lovu (neka naša djeca i unuci otplaćuju...).

Tko je glasao

Malo sam razočaran ovim

Malo sam razočaran ovim tvojim komentarima.

U dosadašnjim komentarima stekao sam dojam da si dobro informiran i imao si , po meni u većini slučajeva i dobre stavove.
Međutim, ovdje si posve promašio.

Dakle, naš elektroenergetski sustav je ukupne snage nešto manje od 4 000 MW i zbog sadašnje rastrošnosti moramo graditi nove elektroenergetske pogone, za koje nemamo novaca. Moramo se zaduživati jer zbog niske cijene struje nemamo stranih ulagača a ne možemo povećati cijene jer bi to bio udar na standard većine stanovništva i industrije koji troše oko 3 puta više energije nego je potrebno za isti nivo usluga, proizvodnje ili stanovanja.
Kada bi se smanjila potrošnja mogla bi se povećati cijena a bez da se ugrozi standard korisnika.
Sadašnja politika u poticanju programa energetske učinkovitosti je loša i skupa i ovim tempom biti će potrebno bar 100 godina da se potrošnja svede na optimum.
Nije problem da korisnik potroši više energije ako plati tržišnu cijenu jer će u tom slučaju proizvođači energije moći iz vlastite akumulacije graditi nove energetske pogone a sadašnji nivo cijena ne omogućava stvaranje akumulacije i zato se za svaki energetski objekt moramo ponovno zaduživati.
Iz tih razloga rastrošna proizvodnja energenata koja nas je dovela u situaciju da struju moramo uvoziti tj. da sadašnji kapaciteti ne zadovoljavaju sadašnje potrebe ne može biti prepušteno na volju vlasnicima tvornica, kuća stanova i drugih objekata.
Postojeći poticajni okvir ne omogućava jeftinu provedbu mjera energetske učinkovitosti i zato je potrebno da država provede centraliziranu nabavu za osnovne elemente kao i izvore novca i projektiranja.
Možda nisi informiran ali mi proizvodimo gotovo sve potrebne elemente za provođenje tih mjera izuzev pvc profila i okova za stolariju.

Tko je glasao

Naš feed-in-tarifni sistem

Naš feed-in-tarifni sistem izgleda prilično atraktivno investitorima, ako je suditi po registru namjera za izgradnju vjetroelektrana u RH, koji vodi MINGORP.
Ukupno je prijavljeno oko 160 projekata, ukupne snage 6 GIGA (!), više nego imamo sada.

Zanimljivo je da je najveći i najuspješniji investitior u vjetroelektrane u Hrvatskoj istarska turistička kompanija VALALTA, sa svojim njemačkim partnerom Wallenborn Projektentwicklung.
Nedavno su pustili u pogon vjetropark na Vrataruši, iznad Senja ( 14 Vestas agregata po 3 MW ) i uspješno se sinhronizirali na 110kV. Sada rade na Ćićariji, a prijavili su i dva vjetroparka u okolici Zadra i Perušića, svaki po 100 MW.
Eto, to se zove razvoj.

Tko je glasao

Točno. Većinu tih i takvih

Točno. Većinu tih i takvih projekata ne da ne bi trebalo poticati već bi ih trebalo zabraniti bjer nikakve koristi RH nema od toga da netko postavi svoju opremu i prodaje nam struju koju mu mi još subvencioniramo - to je idiotizam.

preko 90% prijavljenih projekata su projekti solarnih elektrana na velikim površinama, bioplinskih pogona na silažu kukuruza i vjetroelektrana s opremom iz Njemačke i ako to dopustimo subvencionirati ćemo razvoj Njemačke

http://pollitika.com/trebamo-pomoci-gospodarski-oporavak-njemacke

Kroz OIE mogućno je pomoći bitno turizmu i poljoprivredi na način da se solarne elektrane mogu graditi samo na hotelima, kampovima, farmama tj. na krovovima objekata a ne na livadama i to iz nekoliko razloga a najvažniji je taj što na taj način dobivamo proizvodnju energije na mjestu potrošnje dok kod gradnje solarnih elektrana na livadama struja se predaje na srednjem naponu pa nas očekuju još gubici transporta i distribucije ili oko 15% a subvencije uzimaju strani investitori bez ikakve koristi za domaće gospodarsvo.

Bioplinski pogoni se moraju dopusti samo uz farme ili udruženih nekoliko farmi i na pročišćivačima fekalne kanalizacije ili industrijskim otpadnim vodama od čega će koristi imati naši gospodarski subjekti.

Tko je glasao

u pravu si i griješiš. U

u pravu si i griješiš. U pravu si kada kažeš da postoji problem subvencija jer je to sada problem u mnogim zemljama ali druge zemlje su već instalirale značajne kapacitete. Griješiš kada kažeš da treba odustati naročito od solarnih elektrana koje po meni imaju najveći potencijal. Kada bi država (npr kroz HEP kojije u vlasništvu države) za svoje potrebe izgradila jednu modernu tovrnicu PV panela (na bazi filma) gdje se cijena panela u proizvodnji već sada i sa tehnologijama koje može kupiti kreće oko 0.5 Euro/Watt (što je otprilike cijena elektrana na ugljen) tada bi imalo smisla postavljati polja sa PV panelima. Isto tako mogao bi zaposliti dio ljudi u brodogoradilištima (da proizvode konstrukcije) koja sada ionako subvencioniramo a ne rade ništa pa sve što naprave ukoliko smanje uvoz energije dobro su napravili a to je ravno izvozu i to energenta na kojem zapravo ne možeš izgubiti niti sada niti u budućnosti. Proizvodna cijena PV panela ne pada već dvije godine iako se predviđalo da će padati. Razlog tome je izgleda nedostatak prerađenog Silicija gdje nikako da se dogodi višak na tržištu a do sada je već trebao ( da li namjerno ili ne pitanje je). U svakom slučaju i to je segmnet na kojem se možda može investirati kao država. Treći segment je ulaganje u razvoj jer se znatna sredstva ulažu u svijetu u cilju povećanja efikasnosti pv panela a time i smanjenja cijene. E sad, tu nismo jaki naravski ali treba pratiti što se događa u svijetu a i sada je dobar dio znanstvene zajednice na fakultetima neiskorišten, rade malo ili ništa ili za svoj interes pa bi se i tu dalo štogod napraviti. Znači slažem se sa tobom da je sustav subvencija loš za nas jer nemamo novaca i opet će sve mirisati na korupciju (jer su to projekti na kojima se ne može izgubiti a država kontrolira pravila igre - idealno za igre u mutnom) ali netko pametan uvijek može iznaći model kako da se ista stvar znatno manje plati te da kao društvo imamo koristi.

Tko je glasao

u najavi su i neki dodaci

u najavi su i neki dodaci smjesi za stakla koji bi djelovali kao solari, fasadni sustavi sve ćešće ubacuju u svoje programe opcije koje zamjenjuju klasične kolektore, tako da je to područje potpuno otvoreno i perspektivno.

Tko je glasao

realna ekonomija

Čuj, @acinum, nisam polemizirao o tebi nego o tvojim idejama pa ne znam zašto si krenuo mene diskreditirati...
No pređimo preko toga i vratimo se na temu.
A tema je bila državno investiranje u infrastrukturu radi poticanja ekonomskog rasta. Iz perspektive moje firme, kao i iz onog što vidim da se radi u infrastrukturnim javnim (državnim) firmama vidim samo ekonomski zločin, korupciju, krađu, rasipanje, neracionalnost, javašluk..., o čemu iznad svjedoči svojim tekstom @lunoprof. U našim uvjetima to vodi u propast što se možemo uvjeriti na primjeru cestogradnje (čitaj prof. Dadića sa Prometnog faksa...), a takva situacija je bila i u telekomu, a sada je u HŽ-u, HŠ-ma, HV-odama itd..
Što se pak tiče elektroenergetskog sektora svojim tekstom si potvrdio moje stavove. Struja (el. energija) nije socijalna kategorija nego ekonomska. Nećemo se vratiti na stanje u Srbiji u 90-ima kada stanovništvo nije plaćalo struju.
Dakle, proizvodnja el. energije, koja je jedan od najčišćih i najfinijih oblika energije mora se naplaćivati prema ekonomskoj računici. U socijalizmu je bilo izračuna da se u stanovima više isplati grijati upotrebom termoaukumulacijskih peći (dakle na struju...) nego li na ugalj, drva, plin, naftu.. To je bio tipični primjer neekonomskog ponašanja, a što je bilo u skladu sa tadašnjom ideologijom.
Jednim potezom (uvođenjem ekonomskih cijena) poništavamo sve te naše gluposti i uvodimo red na tržištu. Eto nam isti tren američkih, njemačkih i inih investitora u energane, za čas nestaju nerazumna ponašanja potrošača, kako poslovnih tako i privatnih, prelazi se na jeftinije izvore, odabire se gradnja energetski učinkovitih objekata i bira se energent ekonomski isplativ. A to znači da i alternativni izvori postaju ekonomski isplativi, što u današnjem cjenovsnom sustavu trenutno nisu.
Proizvodnja i gospodaranje el. energijom ne mora više biti pod paternalističkom zaštitom države nego se stvara realan sektor gospodarstva.
Socijalne slučajeve u stanovništvu treba rješavati mjerama socijalne politike, a ne generalno snižavanjem cijene struje .
Na kraju, banke su pune novaca, a investitori čekaju mogućnost zarade, tako da bi energetski sektor i bez državnog upumpavanja novca (pod budnim okom Mravka...!!!) naprosto živnuo.
Mislim da ćemo el. energetski sektor otvoriti tržištu iz više razloga: zbog njegove ovakve neodrživosti, a i zbog regulatornih pritisaka iz EU.
Ako država bude vodila ovakve projekte najebat ćemo kao i sa Kalmetinim autocestama (Rojs kaže da je njegova 66. pukovnija ispala iz igre u tom biznisu jer su "igrači" nametnuli tri puta veće cijene po kilometru nego li su tržišno prihvatljive).

Tko je glasao

66. pukovnija nije gradevisko

66. pukovnija nije gradevisko nego kradevinsko poduzece...

od kud im prva gradevinska mehanizacija? od kud su je nabavili?

i od kad vojska spada pod gradevinu?

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

66 pukovnija spremno čeka

66 pukovnija spremno čeka ponovno aktiviranje na državnim poslovima ali pod novim imenom.
Strojevi su ponovno došli u Hrvatsku.

Tko je glasao

a da se vrate onima kojima su

a da se vrate onima kojima su eksproprijirani? (mislim sad ne oni od pred 20 godina, mogu se vratiti i ovi novi)

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Ispričavam se ako si bilo što

Ispričavam se ako si bilo što od mene napisano doživio kao osobni napad. Volim s tobom komentirati razne teme naročito kad se i ne slažemo , kao što je sada slučaj.

Sve što si napisao će se u dogledno vrijeme i dogoditi samo je pitanje brzine tih promjena.
Prelaz sa socijalne kategorije cijene struje za domaćinstva kao što je sada nije moguć odmah , niti bi trenutno poskupljenje potaknulo provođenje mjera energetske učinkovitosti.
Naš postojeći tarifni sustav nastao je početkom devedesetih godina kao socijalni program i održao se do danas.
Struktura naše potrošnje energenata je slijedeća 43% domaćinstva, 27% industrija i 30% transport dok je recimo u Sloveniji 56% industrija, 27% domaćinstva i 17% transport.
Pri tome je naša srednjenaponska mreža 10kV a u Sloveniji i ostaloj Evropi 20 kV te zbog strukture potrošnje i stanja mreže imamo gubitke u mreži i distribuciji 15% a Slovenija 6%.

Poskupljena struje bi s ovim nelogičnostima opteretila najviše domaćinstva koja i bez tog dodatnog poskupljenja imaju financijskih problema. Država nema novca da provede socijalne programe jer bi u problem došlo oko 800 000 umirovljenika i isto toliko radnika kojima bi računi trebali porasti cca 40% sa 0,75 kn/kWh na 1,1 kn/kWh, a na plinu sa 2,6 kn/m3 na oko 4,0 kn/m3

Realne cijene energenata će se moći uvesti kada potrošnja bude realna tj. oko 3 puta manja pa i da ju samo prepolovimo već bi se pojavila mogućnost i da poraste jedinična cijena energenata a da domaćinstva imaju jednake račune tj. ukupna masa novca bi bila ista a potrošnja manja.

Međutim to nije mogućno provesti na način o kojem ti pišeš da se poveća cijena pa da potrošači sami provedu mjere energetske učinkovitosti.

U ovom trenutku mjere energetske učinkovitosti provode se na nivou gradova i županija pa tako u osiječko-baranjskoj županiji grad Osijek programe energetske učinkovitosti subvencionira sa 1,5% kamata a županija sa dodatnih 1,5% dok u vukovarsko-srijemskoj županiji grad Županja i grad Vinkovci subvencioniraju kamate u potpunosti kod uređenja fasada i krovišta kolektivnih stambenih zgrada.
Problem ovakvog organiziranja provedbe ovih projekata je visoka cijena radova , visoka cijena kapitala i što je većina projekata usmjerena na uljepšavanje zgrade a energetska učinkovitost je sporedna i kod velike većine zgrada se i ne postigne u nekom ozbiljnijem stupnju.

Ja ne pišem da država treba izvoditi radove već da država treba osigurati jeftin i povoljan financijski i tehnički okvir okvir centraliziranom nabavom po modelu obnove ratom porušenih kuća u periodu 2000-2003 godine koji je bitno smanjio dotadašnje cijene radova ali i omogućio velikom broju firmi dovoljno posla koji je uredno i bez korupcije plaćen svima jednako i u isto vrijeme.

Po meni, ovakav program bi trebalo napraviti kroz period od 5-7 godina i ponuditi svim vlasnicima stambenih i poslovnih prostora, a paralelno s odmakom dvije ili tri godine povećavati i cijenu struje i plina po stopi od 5% godišnje do dolaska na tržišnu cijenu struje i plina te bismo u periodu provođenja programa energetske učinkovitosti smanjili potrošnju a koju godinu kasnije i povećali cijene, a kupci bi imali jednake račune za struju i plin.

Poslije provođenja ovakvog ili sličnog programa slijedi sve ono što si ti napisao, a provođenja onog što si ti napisao bez predhodnog ovakvog ili sličnog programa dovodi ljude na ulicu.

Tko je glasao

Bizarno pitanje

Ja recimo imam energetski neučinkovitu kuću. Zbog toga su mi računi za struju i plin duplo veći nego što bi bili da imam energetski učinkovitu kuću.
Odlučim se učiniti svoju kuću energetski učinkovitom. Promijenim sve prozore i vanjska vrata, propisno izoliram krov i stavim energetski učinkovitu fasadu.
Angažiram majstore ove i one, pokupujem x nove stolarije i građevinskog materijala, oživim ekonomiju, ponašam se ekološki i još državi dam nešto kroz poreze.
Rečeno - učinjeno - eto meni energetski učinkovite kuće! Potrošnja struje i plina prepolovljena... ali jao, računi ostali isti (sad su i oni postali "tržišno učinkoviti"), pa čak i veći...

Gdje je tu logika, mislim, za mene?

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Ako očekuješ da ti cijeli

Ako očekuješ da ti cijeli život netko nešto poklanja pa u tvojoj svijesti to još postane njegova obaveza - tada nema logike, slažem se.
Međutim, postavlja se pitanje što ćemo kada dobrotvor propadne zbog takvog ponašanja, a sada je već za bolnicu.

Tko je glasao

Stil ti se pogoršao

S takvom argumentacijom teško ćeš nekoga u nešto uvjeriti.

Što - hoćeš reći kako cijeli život država nekome poklanja struju ili plin? Pa nisam niti znala kako je država prema meni dobra...
Molim argumente!

(Mislim da ne treba napominjati kako je dobrotvor za bolnicu - iz posve drugih razloga!)

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

U kom periodu misliš da si

U kom periodu misliš da si plaćala tržišnu cijenu struje i plina?

Tko je glasao

Želiš li reći kako trenutna

Želiš li reći kako trenutna cijena struje uzrokuje gubitak HEP-u?

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

trenutna cijena struje ne

trenutna cijena struje ne omogućava ulaganje u nove kapacitete , niti povrat uloženih sredstava niti ulaganje u distributivnu mrežu koja nam je zastarila i dotrajala tj. sadašnja cijena struje crpi akumulaciju HEP-a i poklanja se stanovništvu jer industrija plaća tržišnu cijenu 1,1 kn/kWh.
Zar nije logično da mali kupci plaćaju najvišu cijenu tj. da je maloprodajna cijena veća od veleprodajne a kod nas je situacija slijedeća :
-domaćinstva 0,75 kn/kWh
-malo gospodarstvo i industrija na NN i mali potrošači na visokom naponu 1,1 kn/kWh a u prosjeku su mnogo veći kupci od prosječnog domaćinstva
-veliki kupci na visokom naponu mogu kupovati na tržištu i van Hrvatske kupuju u prosjeku po 0,6 kn/kWh

To je tako isključivo zbog socijalnog mira i socijalnih politika zadnjih 20 godina.

Tko je glasao

trenutna cijena struje ne

trenutna cijena struje ne omogućava ulaganje u nove kapacitete , niti povrat uloženih sredstava niti ulaganje u distributivnu mrežu

Ovo je samo djelomično točno. najveći dio manjka sredstava je što su ona POKRADENA, a kralo se i krade se na svim razinama. od kućanstava pa sve do vrha. Od 13 milijardi kuna koliko su prihodi HEP-a, najmanje dvije milijarde se ukrade. da se to svake godine uložilo u obnovu infrastrukture prešišali bismo po učinkovitosti i švabe.

Inače s većinom što si rekao se slažem. jest da tjeraš mlin na svoju vodu, no tko to danas u uvoj banana državici ne radi.
Po meni ima prostora i za sunčane elektrane, a i za ovo za što se ti zalažeš. jedino bi trebalo uvesti posebnu regulativu za male i za velike igrače ( ukoliko ona već nije uvedena).

Tko je glasao

pratili smo rockwool, a polistireni su još gori

ovo sa tolikom zaštitom je za naše klimatsko područje potpuna besmislica

neki dan na ssu priča marketinški predavač iz Kingspana kako je da bi se dobili nove zadovoljavajuće vrijednosti prolaska topline (čini mi se 20 za krov, 25 za fasadu ili obratno) da je potrebno 30 cm kamene vune

onda oni ubacuju žvakalicu sa tim svojim izokordom ili kako već, kakti nije rađen kao polistiren, onda 100% negoriv i sve ostalo

naime ekološki bi mogla ova zaraza nabrijavanjem štednje energenata u tom ekološkom smislu biti još gora

Tko je glasao

Krovište 30 cm , zidovi 20 cm

Krovište 30 cm , zidovi 20 cm ali to se odnosi samo za niskoenegetske kuće s potrošnjom manjom od 25 kWh/m2 godišnje a ja ovdje o energetskoj učinkovitosti govorim o potrošnji 80 kWh/m2 godišnje a to se zadovolji s 10 cm izolacijom zidova i 15 krovova.
Pri čemu su detalji kod izvođenja značajniji od debljine izolacije zbog termičkih mostova.

Tko je glasao

Pardon...

ali zašto ćemo uskoro MORATI privatizirati elektroenergetski sektor?

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

zašto ćemo MORATI privatizirati elektroenergetski sektor?

Odlično pitanje! Tko će nas prisiliti na to, i zašto?

Tko je glasao

zbog korupcije, javašluka, neracionalnosti, nekonkurentnosti,

monopolskog ponašanja, prevelikog broja zaposlenih, slabe informatiziranosti, niske produktivnosti, kadrovskog stranačkog i nepotističkog zapošljavanja, izvlačenja love u stranačku blagajnu..., a sve to dolazi na naplatu krajnjem korisniku struje.

Tko je glasao

Prekrasno je buđenje u zoru...

I tako... dođe lijep i pametan, a nadasve poduzetan kapitalist u naš HEP...

Odmah uvede korporativnu kulturu, pa javašluk, korupcija, nepotizam, izvlačenja love u stranačku blagajnu..., nestanu kao rukom odnešeni.
Pametan i profitno orijentiran kakav jest, riješi probleme neracionalnosti, nekonkurentnosti, monopolskog ponašanja, prevelikog broja zaposlenih, slabe informatiziranosti, niske produktivnosti...

A onda se mali Ivica probudi i pronađe račun za struju uvećan za 100%... i pita se - zašto je to za mene dobro?

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Neodgovorne i dugoročno štetne rasprodaje

A onda se mali Ivica probudi i pronađe račun za struju uvećan za 100%... i pita se - zašto je to za mene dobro?
Zato što ćemo tako u EU.
Nama novi nezaposleni, i dobro racionalizirana elektroprivreda, a strancima (kao kod HT-a) i njihovom državnom poduzeću vječiti "zlatni rudnik".

Čemu veća produktivnost kod preostalih i pretvorba HEP-a u državno poduzeće neke odabrane europske države?
Da mogu za nove gazde više zarađivati, a za sebe manje s puno više rada, te da mogu kroz proračun uzdržavati bivše radne kolege koji su postali višak i povećali ionako preveliki broj umirovljenika.
Već samim zatvaranjem rupa izbušenih od političkih kriminalaca ,HEP je prešao u pozitivno poslovanje!

Tko je glasao

milton friedman

Pa dobro, želiš li ti @ppetra kapitalizam ili ne želiš? Čini mi se da bi ti željela biti i j.... i nevina. :)
Mislim da je već prošlo dovoljno vremena da se konačno oprostiš od socijalizma i prisilne distribucije viška vrijednosti.
U ovom kratkom osvrtu na tvoj tekst zgodno je podsjetiti da su na pr. u Osijeku prva infrastrukturna poduzeća: gradski tramvaj, prva telefonska mreža,prvi telegraf, prva električna mreža i prva elektrana, vodovod, kupleraj :), prva željeznička mreža u Slavoniji (Gutmann)... sve bila privatna poduzeća. Tako se rađao kapitalizam u ovom zakutku Austrougraske. Ponavljam, govorimo o onom što danas nazivamo infrastrukturom koju po inerciji iz socijalizma doživljavamo kao javno dobro, jer smo se nekako s tim srodili. Kao što su poduzeća samoupravljača 1991. podržavljena (nacionalizirana), te se sada rasprodaju, tako je 1945. izvršena eksproprijacija infrastrukture gradova i regije koja je inače bila izgrađena privatnim kapitalom, pretežno židovskim.
Osobno sam svjedok (insider) da su tzv. javna poduzeća nešto najgore što postoji kod nas. Možda je to naša specifičnost, ali u posljednjih 20 godina u to su se izrodila.
U ovom tranzicijskom vremenu vučemo ostatke starog sustava, kako u glavama tako i u stvarnosti, što nam se grdno osvećuje (pogledaj ekonomske pokazatelje).
Bez obzira što sam svoj virtualni lik profilirao u lijevom dijelu političkog spektra, ekonomska logika mi nalače u ovom slučaju liberalnu opciju.
Bliži mi je stoga pristup Miltona Friedmana nego li ovaj državni kapitalizam pljačkaškog tipa...

Tko je glasao

Nisu ljubavnici, već silovatelji i pljačkaši

Francuska je od 1945. do 2001, držala svoju elektroprivredu u državnim rukama. zašto mi ne bismo toliko držali svoju, već nas ovako nespremne trebaju poslati na rasprodaju. Zašto su to napravili tek 2001?

Zato da svojim primjerom prisile novopridošle u EU, 13 zemalja istočnoga bloka, da baš njima, odnosno od njihovih država pomaganim poduzećima, drugi prodaju svoje najveće "zlatne rudnike" -energetiku,kao i telekomunikacije, a onda oni već znaju kako sve to zadržati u rukama svojih državnih poduzeća.
Pa dobro, želiš li ti @ppetra kapitalizam ili ne želiš? Čini mi se da bi ti željela biti i j.... i nevina. :)
Kada smo "birali kapitalizam" devedesetih, on nije još došao u tu fazu :
http://www.dragas.biz/index.php?option=com_content&view=article&id=792:f...

Mađari su pogriješili i izgubili svoja elektroenergetska postrojenja, pa 100% državna poduzeća Mađarske, pokušavaju to ispraviti kupnjom istih dalje u svijetu)
http://www.reci.ba/reciba_glasnik/dokumenti/ekonomija/Default.aspx?id=11...

A Njemačka je također krenula u osvajanje, uz pomoć od države potpomognutih poduzeća:
http://www.poslovni-informator.com/index.php?option=com_content&task=vie...
Zašto?
Jer su dobro pripremili svoje tajne planove, i prilagodili svoj kapitalizam osvajanjima kolonija na novi način: ne vojnim, nego političko-bankarsko-gospodarskim zauzimanjima.

A Italija?
“Elektroprivreda za - slobodu Đukanovića?
“Jedan dio opozicije je izrazio sumnju da je komisija za najvjerojatnijeg ponuđača izabrala talijansku kompaniju A2A iz političkih razloga. Opozicija je odluku komisije dovela u vezu s dugogodišnjim procesom za šverc cigareta koji se protiv premijera Mila Đukanovića i njegovih suradnika vodio ili je u toku pred sudovima u Italiji. "Postaje jasno da je EPCG i ukupni elektro-energetski potencijal kompenzacija za prošlost i slobodu Đukanovića i njegovih prijatelja za učešće u švercu cigareta", ocjenjuje Pokret za promjene.”
http://www.dw-world.de/dw/article/0,,4538111,00.html
Čudno, sve pokupovaše najjače europske države, koje državnim novcem potpomažu svoje
"privatne kompanije", privatizirane isključivo za potrebe mazanja očiju naivnim dođošima u njihovu zajednicu neravnopravnih naroda.

Ono "o j... i poštena", mogli bismo, ovakvim prisilnim, politički natjerivanim privatizacijama u korist isključivo neokolonijalističkih sila, nazvati biti "pošteno izj...ani" od lažnih ljubavnika, a razvratnih silovatelja i pljačkaša.

Tko je glasao

prisiliti?

Neće nas nitko prisiliti - birali smo kapitalizam. Dakle birali smo i privatnu inicijativu. Dakle i mogućnost da netko napravi svoju elektranu (vjetro-, HE, termo) i da tu struju prodaje HEP-u. U tom slučaju HEP-proizvodnja bi došla u neravnopravan položaj - te mora svoju uslugu ponuditi ravnopravno drugim proizvođačima. Distribucija struje je druga stvar, koliko znam - to će ostati državno vlasništvo.

Nešto slično kao HT.

Tko je glasao

necemo ga morati

necemo ga morati privatizirati, bar ne ovaj postojeci. i to je dobro. no ono sto ljudi kao i vlasnici (drzava) moraju shvatiti jest da ne mogu od ljudi naplacivati (mislim da je ideja bila 20lipa po nekoj jedinici potrosnje) za ulaganja u vjetroelektrane..

to su drzava i hep probali, a mislim da je nesto i uspjelo..

logika solidarnosti ne pije vise vodu jer se sistem promijenio.. (tako smo placali za sve, a onda je to najednom necije, tj. od onih koji nisu placali)

zbog toga pod hitno treba prestati dijeliti struju podobnima i hep mora poceti raditi kao samostalno i normalno poduzece sa profitom, sto naravno moze bez ikakvog problema.

on bi trebao cak imati i visak vrijednosti koje naravno treba dalje ulagati (vlasnik drzava)

no ostala ulaganja, trebaju ici od privatnog kapitala.. kombinacijama javno-privatnog, koncesijama, privatnim malim ulaganjima i tako..

tako nam ne bi trebali drzavni investiciski krediti a krenulo bi investicijsko ulaganje..

obzirom da je hep jak i jos dugo nema bojazni da ga netko stigne, kao i da ima svu potrebnu infrastrukturu ne bi se mogla dogoditi ucjena privatnog vlasnika..

imali bi neki balans.. i s dobrim managmentom stvar bi funkcionirala i napredovala..

energiju treba gledati kao najobicniji proizvod. strateski dio, kao i stratesku vaznost treba naravno zadrzati, no to ne znaci da citav sustav mora biti u drzavnom monopolistickom vlasnistvu..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Sad ću ja tebe pitati,

Sad ću ja tebe pitati, @lunoprof, zašto bi proizvodnja energije trebala biti profitna djelatnost? Pogotovu ako se zna da su izvori energije zajednička dobra (voda, sunce, vjetar itd.). Nije li upravo ta profeterska logika učinila najveće zlo kako ljudima tako i prirodi? I sjeti se što je Westinghouse odgovorio Tesli, kad mu je ovaj rekao da će energija koju on misli koristiti biti besplatna (free kao free speech, a ne kao free beer) i svima dostupna? Rekao mu je da ga takva energija ne interesira.

nemesis

Tko je glasao

nista ne moze proizvoditi

nista ne moze proizvoditi gubitak ako zelis da sistem opstane. tako ni energetski sistemi. kako ne smiju proizvoditi manjak energije, tako ne smiju proizvoditi ni manjak novca.. samo losim gospodarenjem moze doci do manjka

profit @nemesis nije ruzna rijec ni psovka

ona samo znaci da se stvori odredeni visak vrijednosti
koji moze biti ruzan i nezasluzen ali i ne mora biti

u ovom slucaju on je neophodan, ne za uzivanje krezova ili kradu naroda

nego za daljnja ulaganja, odrzavanje sistema ravnoteze privat/javno itd..
krizni periodi, pokrice rizika itd...

sve dok je profit u balansu sa rizikom vrlo vjerojatno nije nezasluzen i adekvatan je ulozenom.

zasto mislis da bi trebalo neko ulagati, i snositi sav rizik bez da ostavri profit i time ako vec u njemu ne uziva (osobno) bude siguran da nece izgubiti?

profit ti je slican vodi u devi ili salu kod medvjeda prije zimskog sna

ekstra profit, u klasicnom smislu zaraden, vrlo vjerojatno je nastao ekstra eksploatacijom neceg.. pa isto tako vrlo vjerojatno nije u skladu sa humanim ponasanjem covjeka

ovo o cem ja pricam je najobicniji i nuzadn profit za odrzanje sistema i postizanje balansa u buducnosti, dakle odrzavanje sistema ravnoteze

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Ta sveta riječ - profit

Čuj, naravno da je svima koji nešto rade cilj - zarada. Prvo, zarada koja pokriva moje osnovne životne potrebe, potom zarada koja pokriva moje proširene potrebe (koje život znače), potom zarada zbog proširenja posla, zarada zbog bezbrižnog života u budućnosti, mene i moje djece po mogućnosti... nema baš ništa loše u zarađivanju novca.

Ali...
Uzmi sad resurse koji se u civiliziranom svijetu predstavljaju osnovne životne potrebe, npr. voda ili struja ili širokopojasni internet.
Jasna je stvar da je npr. dovođenje vode na neke otoke - neprofitabilno.
Ili da je dovođenje struje u zabačena sela s 20 stanovnika - neprofitabilno.
Ipak, i voda i struja predstavljaju osnovne životne potrebe u civiliziranom svijetu.
Tko će se brinuti o osiguranju tih potreba za sve svoje građane podjednako (jer svi smo po ustavu jednaki) - ako ne država?

Teoretski, voda bi mogla biti privatizirana, a da država recimo subvencionira uvođenje vode na otoke.
U praksi to međutim ne funkcionira. Pa dobiješ pusta sela ili diskriminirano osiromašeno stanovništvo...

Mislim da ima stvari koje ne bi smjele biti "profit driven".

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Moje je mišljenje da se na

Moje je mišljenje da se na proizvodnji energije ne bi smio stvarati profit (ono što ostane kad se podmire svi troškovi). Za razliku od proizvodnje nekih drugih roba, energiju dobijamo korištenjem prirodnih izvora koji bi svim članovima zajednice trebali biti dostupni. S druge strane, oni koji koriste prirodne izvore moraju u tomu biti racionalni i obnavljati ih (pošumljavanje, kompostiranje, recikliranje itd.) te plaćati višu cijenu za korištenje neobnovljivih izvora. U vrijeme kad se približavamo iscrpljivanju naftnih rezervi i kad su klimatske promjene takve da ih se uskoro neće moći preokrenuti, stvaranje profita u bilo kojoj fazi proizvodnje energije je neodrživo i duboko ne-etično. Naravno, rijetko koji privatni interes će prihvatiti takvu vrstu poslovanja. Zato bi u energetskom sektoru prednost trebalo imati državno ili komunalno vlasništvo.

nemesis

Tko je glasao

Profit nije ni etičan ni

Profit nije ni etičan ni ne-etičan.To je normativna kategorija. Kao što je cijena rada plaća, cijena kapitala je kamata, cijena monopola je renta,a cijena poduzetništva je profit. Profit je mjera uspješnosti poduzetništva u tržišnoj privredi. Ako to nije tako, onda se radi o ditributivnoj ekonomiji.
Poduzetništvo može biti individualno, ali i kolektivno, kao u Jugi, pa profit prisvaja samoupravni kolektiv.

Raspodjela profita je već nešto drugo.

"Zato bi u energetskom sektoru prednost trebalo imati državno ili komunalno vlasništvo."
S tim se u potpunosti slažem. To je i tendencija u core-dijelu Europske unije, posebno kod Nordijaca.
"Privatizaciju" energetskih kompanija provode samo ovakvi mudraci kao mi, Srbi i Rumunji, i na kraju završimo u vlasništvu energetske kompanije, koja je u vlasništvu neke druge države.

Tko je glasao

porezi i profit

Ako gledamo pojednostavljeno - većina poreza koja država ubire od stanovništva su - profit. Nisu profit onima koji ih plaćaju (tipa pdv na pecivo), ali su profit države.

Dakle - samo je pitanje raspoređivanje tog profita.

Mi (RH) smo nekako uz referendum o samostalnosti odlučili se ponašati kao da smo imali i referendum o najsurovijem kapitalizmu.

Mnoge stvari ne moraju (i ne trebaju) stvarati profit. Pametne države odluče koje će sektore pomagati - do tog trenutka kada će - zbog masovnosti i uhodanosti sustava - početi davati profit. Dakle - ulaže, tj. distribuira poreze (profit). To može biti socijalna država, može biti željeznički promet, može biti proizvodnja energije (u državnom vlasništvu). Na početku su ulaganja velika, no poslije sustav postaje profitabilan (i donosi nove poreze).

Mi ćemo, naravno, kao i u drugim slučajevima - odabrati put da postojeće poreze rasfućkavamo tako da krpamo rupe bez ikakve strategije, a ostatak deficita ćemo namirivati rasprodajući ono što je par generacija uspjelo stvoriti da bude profitabilno - dtk mreže, distribucija i proizvodnja struje i sl.

Tko je glasao

Nemam ništa protiv profita

Nemam ništa protiv profita kao cijene poduzetništva. Ali ako je proizvodnja energije motivirana profitom, onda imaš Černobil i Fukushimu, klimatske promjene, Meksčki zaljev, ratove za naftu i vodu itd. Zato kažem da je u toj specifičnoj sferi proizvodnje profit kao motiv investiranja neetičan. Naravno, ako dobit shvatimo u terminima općeg dobra, onda je očuvanje prirode i pravedna distribucija energije nemjerljivo najveća dobit koja se može zamisliti. Da bismo to mogli početi gledati na taj drugačiji način, potrebno je promijeniti i način izračunavanja bruto nacionalnog dohotka, gdje se kao mjerilo bogatstva računa upravo ono što čovječanstvo direktno vodi u propast.

nemesis

Tko je glasao

vukovi i ovce

Ali ako je proizvodnja energije motivirana profitom, onda imaš Černobil i Fukushimu, klimatske promjene, Meksčki zaljev, ratove za naftu i vodu itd.

zato imamo jednu zgodnu stvar po imenu zakonska regulativa. meni je recimo uzasno isplativo da te zatocim u podrum dok mi ne prepises stan. ono sto me sprecava u tome je mogucnost sankcije (koja je vrlo realna). ocekivati od korporacija, poduzetnika (ili mene hehe) itd da se ne koriste nedozvoljenim sredstvima bez realnog straha od sankcije je guranje glave u pjesak.

iako se u hrvatskoj apsolutno nitko ne drzi zakonske regulative, nije tesko prokljuviti ciji je to u stvari problem i ko bi ga trebao resavati (hint: nije drzava).

Tko je glasao

ocekivati od korporacija,

ocekivati od korporacija, poduzetnika (ili mene hehe) itd da se ne koriste nedozvoljenim sredstvima bez realnog straha od sankcije je guranje glave u pjesak.

Nije dobro gajiti iluzije i apelirati na nečiju dobru volju, slažem se. Problem nastaje kad se predatorima više nema tko suprotstaviti, budući da su zarobili državu (čitaj: zakonodavnu i izvršnu vlast, a bogme i dobar dio sudske). Mislim da ne moram posebno isticati da u uvjetima zarobljene države predatori naručuju regulaciju salivenu po njihovoj mjeri. Ne pomaže tu ekonomska teorija niti akademske rasprave. Ljudi tek sad počinju shvaćati da će korporacije, ako nešto hitno ne poduzmemo zajednički, uskoro početi naplaćivati zrak koji dišemo tj. da će, ako im to dopustimo, uvesti globalni reket.

nemesis

Tko je glasao

ocekivati od korporacija,

ocekivati od korporacija, poduzetnika (ili mene hehe) itd da se ne koriste nedozvoljenim sredstvima bez realnog straha od sankcije je guranje glave u pjesak.

Nije dobro gajiti iluzije i apelirati na nečiju dobru volju, slažem se. Problem nastaje kad se predatorima više nema tko suprotstaviti, budući da su zarobili državu (čitaj: zakonodavnu i izvršnu vlast, a bogme i dobar dio sudske). Mislim da ne moram posebno isticati da u uvjetima zarobljene države predatori naručuju regulaciju salivenu po njihovoj mjeri. Ne pomaže tu ekonomska teorija niti akademske rasprave. Ljudi tek sad počinju shvaćati da će korporacije, ako nešto hitno ne poduzmemo zajednički, uskoro početi naplaćivati zrak koji dišemo tj. da će, ako im to dopustimo, uvesti globalni reket.

nemesis

Tko je glasao

ma naravno - u biti taj

ma naravno - u biti taj utjecaj na regulativu (koji nije samo nas problem, ali je kod nas doveden do apsurda) je po meni i razlog zasto recimo laissez-faire koji g-news zagovara nece donjeti dobre rezultate - vise profita u startu (micanjem dobrog dijela regulative) = vise love za iskasapit preostalu regulativu. dobicemo laissez mito&korupcija u petoj. dzaba ekonomski planovi i ostalo, kad se u hrvatskoj ljudi dijele u dvije skupine: oni koji primaju mito, i oni kojima jos nije ponudjeno dovoljno. trebamo uvesti i trecu skupinu: oni koji ne zele primiti mito iz straha da ce zavrsit u zatvoru.

Tko je glasao

trebamo uvesti i trecu

trebamo uvesti i trecu skupinu: oni koji ne zele primiti mito iz straha da ce zavrsit u zatvoru.

tocno. nedavno sam negdje komentirala koje sankcije bi trebalo uvesti za javne i drzavne sluzbenike i politicare..

to je jedino rjesenje

uz prethodne promjene zakona i regulative, koja j ena zalost vec dobrim dijelom promijenjena na stetu drustva, a dijelom ju HDZ trenutno, zadnjim trzajima mijenja kako ne bi mogao biti sankcioniran i kako bi mogao nastaviti po starom

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

to nije bas tako..

to nije bas tako..

proizvodnja je bila zapoceta ... sad je propala ili polako propada kao prateca industrija cacicevom new dealu

bechtel je hdz-ov projekt i nema blage veze sa gradevinom, vec samo sa maznjavanjem love, to sto ekipa zna betonirat i gradit, znaju i drugi.. tako da bechtel strogo treba gledati u tom kontekstu van svih uobicajenih javnih radova

koncesijom je izgradena autocesta zagreb macelj.. koalicijska vlada je rusila nepovoljan ugovor HDZ i stranca, koji se u meduvremenu i promjenio (walter bau pa Strabag).. takoder nema veze sa gradevinom vec sa hapanjem, jer je sve ono sto je skinuto na napuhanoj cijeni uz veliki trud koalicijske, racanove vlade, cim je HDZ dosao na vlast vraceno kroz dodatke ugovora..

treba razlikovati kriminal, politicki kriminal najviseg tipa i same javne radove.. i to jako razlikovati i ne promatrati mjesovitim konceptom..

taj kriminal, vec sam to napisala imamo i kod HEP-USA (zaboravila ime firme, ali je vezano uz zuzula, bechtel, Rivkin) za he jertovec i kupovinu struje takoder treba izdvojiti iz ulaganja u energetsku ucinkovitost..

imamo mi jos svasta takvog sto treba izdvojiti jer je kriminal a ne pitanje gospodarskih projekata..

ako to izdvojis prestaje biti besmisleno preko javnih radova pokretati privredu. i tvrditi kako nema domace pratece proizvodnje..

no za domacu pratecu proizvodnju je potrebno stabilno trziste.. mi to nemamo, jer svaki seronja koji dode na vlast sebi uzme za pravo srusiti projekte i prekinuti vec dogovorene ugovore, a o principijelnim planovima ulaganja ili porezne politike niko ni ne vodi racuna..

banalan primjer je :
ARZ - odmah po dolasku na vlast Suker i Kalmeta i Ivo su odlucili maznuti novce sa autoceste RI-KA, dio preusmjeriti u ekonomski neisplativu cestu ZG-Sisak, dio maznuti..
naprosto prekif=daju gradenje. Staju vec dogovoreni ugovori. Onda ide konzervacija gradilista i preko noci rupa u poslu.. strojevi nezaposleni, plus sto ide premjestanje na neko buduce gradiliste koje ne krece odmah nego tek kad stvarno ustanovis da su ludaci obustavili gradenje..
Na ogromnoj dionici KA-RI se to dogodilo, kako su to velike gradevinske firme prezivjele, nemam pojma, no znam da su imali strasne gubitke.. nakon dvije godine kad je ustanovljeno da su krediti za tu autocestu nepremjestivi na druge investicije gradilista ponovo krecu.. Tko je podnio troskove?

HDZ-ovci su ne samo lopovi vec i krajnji idioti.

Ovakvih primjera ima puno. Kao i kasnije, pred dvije godine kad je kosoricina vlada krajem jedanaestog mjeseca u 24 sata obustavila gradenje na dionici autoceste iznad Makarske.. Na tom poslu zbog takvog prekida gradenja bankrotiralo je 5 firmi i 1000ljudi ostalo bez posla. O proizvodacima pratecih stvari i ostalih troskova, te njihovim stetama.. Uglavnom JK je nalozila i zastitari su tjerali firme i radnike sa gradilista u roku par dana jer nitko nije mogao vjerovati da se ugovoreno moze samo tako prekinuti

To sto su oni 6 mjeseci kasnije ponovo nalozili da se objekt nastavi.. pa se nekako i zavrsio.. No takvi postupci su doveli do takvih gubitaka da kad bi se stvarno mogli naplatiti taj most je kostao 10puta vise od stvarnih ugovorenih vrijednosti

IDIOTI

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Procitao sam vecinu ovog

Procitao sam vecinu ovog dolje i poslije svega najvise sam siguran da nas samo turbo-neoliberalizam i laissez-faire JEDINO moze izvuci iz g.....
To sto se netko podoban ukopao iskljucivo u zidariju i furku "kamen, mramor i zeljezo", ne znaci da svi moramo placati suludo napuhane m2 i 27 x skuplje farbanje tunela.
Politicka poduzeca se ruse kao kule od karata. Preko granice nisu konkurentni u nicemu i nikome!
http://www.novilist.hr/hr/Vijesti/Hrvatska/Bez-posla-ostaje-200-ljudi-Ju...

Ne da mi se turbo-neoliberalizam uopce sad objasnjavati nekome tko to ne kuzi, jer je to jedini nacin da se izadje iz okvira tzv. planske ekonomija koja je zadnji put vidjena u smrtnom hropcu u CCCP- negdje 1989. i nemam ni vremena, a samo jos nesto:
U vezi ovih 150.000 gradnji koje misle legalizarati i time utvrditi vladavinu BEZAKONJA...
(Gradjevinske tvrtke koje su sad u bankrotu ce SIGURNO tuziti RH i traziti povrat novca sto nisu imali takve povlastice kao ovi naprasno dobrodosli "divljaci".
Nisam siguran ni za vlasnike stanova u takvim zgradama da ce prekrizenih ruku ostati nijemi, jer su i oni ovime ispali budale.)

Bolje bi im bilo da poruse te nakarade, i naplate svima troskove rusenja.
Time bi ojacala pravna drzava, a lova bi se skupila najmanje u istom iznosu.

Tko je glasao

Turbo

neoliberalizam i laissez faire je propala priča od kad je Lehman Brothers prdnuo u rosu,a masovni bailouti radi spašavanja
potpuno trulog koncepta vratili državnu intervenciju na velika vrata.

Mislim da ipak postoji razlika izmedju planske ekonomije i strategije razvoja gospodarstva koju Hrvatska nema.

Reanimator

Tko je glasao

Programi

Odličan tekst sa temom koja je na politici deficitarna.

Mene osobno više zabrinjava što se u svim tim gospodarskim programima ponovno obećava"med i mlijeko" tj sve je to
već viđeno i u principu održava status quo.

Nitko od gospodarskih stratega ne spominje sređivanje stanja u kući prije započinjanja bilo kakvog investicijskog ciklusa
koji će se ukoliko to bude bilo moguće (BBB-) ponovno temeljiti na zaduživanju (zadnja tranša kredita po 6,7% !!!!)

Grube stvari o kojima se ne priča

1 Budžetska disciplina (Ajoj Papu smo pozvali a nemamo para)
2.Porezna reforma (rasterećenje cijene rada,oporezivanje viška nekretnina,oporezivanje nereinvestirane dobiti )
3.Porezna disciplina treba biti utjerana brutalnim i drakonskim kaznama (uzmite za primjer samo iznajmljivanje stanova studentima u Zagrebu- što se tu para zamrači).
4.Teritorijalni preustroj uz drastično smanjenje broja jedinica lokalne samouprave od kojih valjda polovica nema ni za hladni pogon.
5.Smanjivanje broja zaposlenih financiranih iz proračuna za najmanje 20%

Bez da se temeljito urede odnosi i stvori pretpostavke za razvoj svaka investicija jest bacanje novaca u vjetar ili alokacija bogatstva iz džepova poreskih
obveznika u džepove privatnih enterpreneura iliti kontroverznih poduzetnika, a s obzirom na to kako se razvija proračunski manjak čini mi se da će
naši vrli gospodarski stratezi kada zasjednu na mjesto moći prvo panično pozvati MMF.

Reanimator

Tko je glasao

Produktovod

Evo, neki dan u Večernjaku, Ante Markov, direktor Janafa, najavljuje novu, veliku investiciju od 500 milijuna eurona. Produktovod, koji će spajati NEKE rafinerije sa NEKIM terminalima, u dužini od 440 km ( za sada).

"...Planirana je dužina produktovoda više od 900 kilometara i protezao bi se na pet zemalja. Kao prvi korak u tom projektu, upravo smo Ini ponudili da bude naš partner, odnosno da se produktovodom spoji sisačka rafinerija s terminalom na Žitnjaku. Tako bi se Ini dala mogućnost da bude u prednosti i da nakon završetka rekonstrukcije rafinerije Sisak može najjeftinije opskrbljivati zagrebačku regiju. To su stari projekti koji dosad nisu zaživjeli. Produktovodom Hrvatska dobiva jedan od najvažnijih strateških alata, ne samo za vlastite potrebe nego i šire regije, kada je u pitanju transport te mogućnosti čuvanja zaliha derivata za članice EU. Zato gradimo i spremnike za naftu (trenutačno je stanje 1,06 mil. kubičnih metara), u idućih nekoliko godina izgradit ćemo još 1,2 milijuna kubičnih metara kapaciteta. To bi bio najsnažniji takav energetski subjekt u ovom dijelu Europe. Sada ulazimo u biznis s naftnim derivatima, kupili smo terminal na Žitnjaku, Brižine su zajedno s HANDA-om u postupku preuzimanja, na Omišlju radimo do 100.000 kubičnih metara spremnika za derivate i tim trima cjelinama pokrivamo cijelu RH. Produktovod je samo način kako će se terminali jeftinije i kvalitetnije opskrbljivati derivatima, a time će se utjecati na cijenu derivata."

Državna kompanija JANAF nudi drugoj državnoj kompaniji, INI, partnerstvo. Kao da Vlada, kao vlasnik ne postoji.

Tko je glasao

hlad,

Državna kompanija JANAF nudi drugoj državnoj kompaniji, INI, partnerstvo. Kao da Vlada, kao vlasnik ne postoji.

zaboravljaš da vlada RH više nema upravljačka prava nad INA-om...zaslugom hdz-a sada ta prava ima mađarski MOL...

________________________________________
"where ignorance is bliss, 'tis folly to be wise"

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci