Tagovi

Grah s kobasicom - sumrak industrijske proizvodnje

Industrijska proizvodnja nekada je obećavala procvat - čovječanstvo neće raditi dosadne, zatupljujuće i ponavljajuće poslove - zahvaljujući robotizaciji i industrijalizaciji to će obavljati strojevi. Ljudima će preostati kreativni poslovi. No, još su se veći utjecaji očekivali u svakodnevnom životu - svi ćemo imati strojeve za pranje rublja, suđa, kupovati ćemo gotovu hranu, uglavnom - vrijeme će se štedjeti na svakom koraku, a od toga ćemo imati financijsku korist.

Konzervirani grah s kobasicom
Pogledajmo jedan takav proizvod. Podravkin "Grah s kobasicom". Konzerva od 400 grama. U Konzumu u susjedstvu košta 17,99 kn. O ukusima se ne raspravlja - ali većina će se složiti da je riječ o jelu dobrog ukusa. Svi koji znaju kuhati znaju da takvo jelo traži dosta vremena za pripremu, te da je kupnja takvog gotovog jela velika ušteda. Konzerva se kupi, donese kući, podgrije - i pojede. Mljac.

Bažalost, neke stvari nedostaju. Prvo, moramo otići do prodavaonice. Korisno je sjetiti se da čovjek uz takvo jelo bez problema pojede četvrt do pola kruha, što će koštati još par kuna. Kod kuće ćemo još potrošiti nešto sitno plina ili struje, nešto deterdženta i vode. Pritom ćemo potrošiti i nešto vremena. Sve u svemu taj obrok nas neće koštati deklariranih 17,99 nego će se popeti na nekih 23 kn. Mljac, nije loše.

Tanjur graha s kobasicom
Pored Konzuma se nalazi restoran. Onako, stambeno naselje, gableci. Sve u drvu, obiteljsko vlasništvo, lijepa terasa. Dovoljno je sjesti i reći "Grah s kobasicom, molim. Za piće? Ništa, hvala, žurim!" (za drugi dio rečenice treba nešto samodiscipline i vježbe). Za samo par minuta dolazi tanjur prepun graha, tanjur s kobasicom, beštek i košarica kruha. Nakon obroka zaključak je da je grah finiji, kobasica odlična, cijeli obrok obilniji. Cijena - 25 kn. Kruh se, kako je običaj u zalogajnicama, ne naplaćuje. Ni sol, ni papar, ni čačkalica. I pepeljaru smijemo zaprljati. Ako smo hrabri - i popiti čašu vode. Pranja suđa nema, čekanja nema. Ustajemo, plaćamo. Mljac, mljac.

Rezime
Na ovom banalnom primjeru vidimo da nešto ne štima. Oba proizvoda koštaju skoro jednako, jednako su porezno opterećeni - no dok u prvom morate sve raditi sami, u drugom vas uslužuju, a "potrošeno" vrijeme je manje. Pa kako to? Iako je riječ o vrhunskoj (domaćoj) tvornici gotove hrane - vrhunskim strojevima za pakiranje, objedinjenom nabavom, isporukom - cijenom ne uspijeva konkurirati obiteljskom restorančiću sa četiri zaposlena?

Veliki pogoni imaju velike troškove. Imaju nevjerojatno skupa postrojenja koja moraju održavati, imaju beskrajno skupu upravu, puno administrativnog osoblja, te agresivan i skup marketing. Dodajmo tu i konkurenciju. Svi ti troškovi se prevaljuju na konačan proizvod - konzervu graha s kobasicom. Tu je, naravno, i transport, marža trgovca i sl.

Je li moguće da umjesto inzistiranja na velikim serijama u mnogim ljudskim djelatnostima treba ponovo otići "u rikverc" i vratiti se "manufakturnom" radu? Kako je moguće da smo upali u takvu zamku i da industrijski proizvodi proizvedeni u ogromnim serijama u dalekim zemljama koštaju tako puno. Kako je moguće da litra npr. Coca-cole (koja je suštinski ipak voda, šećer i svašta nešto) košta više od dvije litre mlijeka? Kako mala uvozna čokoladica tipa Bounty može koštati više od kilograma jabuka?

Je li zapravo šansa ovako malih zemalja kao što je naša odustajanje od velikih gospodarskih subjekata i okretanju "pile naopako" - prvo u potpunosti zadovoljiti potrebe vlastitog stanovništva, pa tek onda, ako se netko istakne po cijeni i kvaliteti - neka se okuša u izvozu i masovnoj proizvodnji. I koliko mi kao građani možemo utjecati na takve pojave? Bi li bilo dovoljno umjesto uvozne čokolade otići na tržnicu i kupiti domaće kruške, a umjesto konzerviranog graha otići u lokalni restoran?

Komentari

Podravka, kontrola štete, što?

Hm, je li ovo baš uobičajeno, da se predsjednik Uprave ovako velike kompanije osjeti "prozvan" te da komentira tekst iz kojeg je prilično vidljivo da isti baš i nije pročitao. Naime, konzerva graha "Podravka" odabrana je sasvim slučajno, mogao sam i Gavrilovićevu, ali eto - Podravkin mi je finiji.

Čisto za informaciju, sada sam bio u Mercatoru - tamo je ista konzerva 19,99. (Nadam se da se sada neće javiti predsjednik Uprave Mercatora). A - ako netko već ide braniti "boje svoje kompanije" (što je legitimno) - bilo bi korisno da zna da ovakav ton ("komentiram a nisam pročitao") izaziva reakciju tipa "upravo sam bio u dućanu i jako sam pazio da ne kupim ništa od dotične niti povezanih tvrtki".

Ja sam kupac, ja biram :)

Tko je glasao

NEPROCJENJIVO

i konzerva i krčma samo su nepotrebno bacanje para.
za 17,99 se skuha lonac fažola (barem 4 dobra obroka):
- pola kile fažola 6 kn
- 25 dag narodne kobacice 4,25 kn
- 2 mrkve, 2 kapule, pola glavice češnjaka 5 kn
- masnoća, plin, voda, sol, ljuta paprika max. 1 kn
- sat i pol mog slobodnog vremena (od kojeg je 15 efektivnog rada, vrijeme močenja ne računam, ionako fažol neće uteć iz lonca), taperver posuda i mikrovalna na poslu - NEPROCJENJIVO!!!

sve drugo je lijenost i nedostatak organizacije. govorimo o fažolu, majku mu, ne o oboritoj ribi, sushiju ili sličnim ludostima.

Tko je glasao

Gdje kila

fažola košta 12 kuna????

Tko je glasao

Totalno mi je dobar tekst

samo se bojim da je konačni odgovor zapravo jednostavan; kreiranje cijene više nije ovo što ti pišeš, nego ono: nešto košta koliko je tržište spremno platiti. Čudi me da nisi naveo verećicu čipsa kao najbolji primjer (po mom skromnom mišljenju), gdje se jedan nasjeckani krumpir koji "fabriku" stoji 0.2 lipe :-) prodaje po 17kn i sl.

Ali i tvoj primjer s grahom i kobasicama je dobar, jer koliko ja vidim to nitko više ne kupuje, no i tu mislim da je odgovor jednostavan, tu se subvencijama održava nerealna cijena proizvoda da se ne bi otpuštali ljudi s trake. To je ono blesavo održavanje socijalnog mira koje mislim da se podmiruje iz budžeta.

pozz
doza

Tko je glasao

halo, halo stani malo...

... grickaj čipi-čips :)

Čipi-čips mi je odličan primjer ekstra-profita... ali ja nisam htio ovdje "napadati" tvrtke za to. Ekstraprofit je svačije pravo - ako ima kupaca spremnih to platiti. Osim toga, dobio bih prigovor da takav čips ne možeš napraviti doma... pa ne bih imao s čime usporediti industrijski proizvod.

Grah mi se učinio bolji jer svi znaju što je to.. a može se spremiti i doma i u restoranu. Jučer me prijatelj uživo "napao" da sam zapravo otkrio kako je taj način prodaje "proizvođač --> distributer --> maoprodaja" u nekeim granicama došao do limita, no to ne znači da recimo Podravka neće otvoriti svoj tvornički dućan, ili - tvorničke restorane.

JA kupujem grah u konzervi! :)

Tko je glasao

dobra mentalna priprema na temu :-)

......nisam manje ni ocekivao !!

;-)

" Onaj koji se zeli obogatiti u danu, bit ce objesen za godinu."

Leonardo Da Vinci

Tko je glasao

nešto slično ovome tvome piše

nešto slično ovome tvome piše i George Ritzer u knjizi McDonaldizacija društva, i tu imamo priču o iracionalnosti racionalizacije i to da odlazak u fast food na kraju dovodi do toga da nam je hrana skuplja nego doma, da potrošimo više vremena na put do fast fooda i nazada nego na pripremu hrane doma, da u tim restoranima prebacuju što više posla na goste pa tako sami nose hranu na stol, sami kupe smeće za sobom, gubi se i vrijeme čekajući u redu ...

možda je tu i stvar u raznolikosti, ti veliki sustavi (trgovački lanci, prehrambena industrija), u početku imaju konkurenciju u domaćoj kuhinji, zalogajnicama, malim trgovinama i hrani iz vrta kad im oni prestanu biti konkurencija, kad prevladaju u načinu kako nabavljamo i pripremamo hranu, nema više pritiska da budeš jeftiniji i povoljniji od njih, a ljudi su već stekli neke navike i drugačiji način prehrane. alternativa u domaćoj kuhinji i zalogajnicama je sve nedostupnija da se isplati polako dizati cijene.
sad su trgovačkim lancima i prehrambenoj industriji konkurencija drugi lanci i proizvođači i oni konkurentnost pokušavaju postići u odnosu na njih.

možda bi male zalogajnice i mali proizvođači i njihovo osnaživanje doveli ne samo do bolje i raznolikije ponude među njima već bi i trgovce i prehrambenu industriju natjerali da se drugačije ponašaju.

Tko je glasao

natjerati nekoga...

Nažalost, mislim da je 5-10% stanovništva općenito spremno nešto raditi s namjerom - dakle ići namjerno na mjesto A umjesto mjesto B samo da naglase neku svoju ideju, bez obzira na trenutnu financijsku štetu.

No, kao što si rekao - pritisak za većim profitom diže cijene u nekim branšama (tipa... McDonalds ili Gavrilović), a pritisak neimaštine i uočavanja tržište niše spušta cijenu (primjer Gablec d.o.o.). Kada dođe do izjednačenja (čak ne mora biti matematičko identično - ali ako u McDonaldsu moram čekati 20-30 minuta da budem uslužen, sve sam, nosim, okruženje je katastrofa) - svatko će pristati na neznatno veću cijenu da jede kao čovjek. Dakle - upravo je sada šansa manjim domaćim subjektima u mnogim sferama.

Tko je glasao

a jedan od problema je i taj

a jedan od problema je i taj što je logika velikih sustava i njihova trka za proftom dovela do toga da i mnogi mali privrednici usvoje tu logiku (rezanje troškova, što jeftinije sirovine, "brendiranje", maksimalizacija profita...).

recimo imaju domaće kokoši, ali ih hrane koncentratima i ta kokoš onda može biti lošijeg okusa nego ona iz trgovine, a prodaju se pod domaće. to "domaće" dođe kao brend u velikoj trgovini, "domaće" koriste kao brend na osnovu kojeg smatraju da mogu prodavati skuplje isto kao što veliki proizvpđači to rade sa svojim jakim brendovima.

problem je što ta logika ne funkcionira baš kod malih i stvara napovjerenje kod kupaca i sumnje kod svih što prodaju "domaće".
slično je i s vinom i jajima i drugim stvarima, ljudi su sto puta rekli "kupio bih ali me strah da će me prevariti".
to je ta nestandardiziranost, možeš dobiti odlično, a možeš i vrlo loše, dok je kod velikih uglavnom standardizirana kvaliteta pa makar bila i osrednja ili loša.

znači mali pogoni da, ali i moraju imati logiku i razmišljanje primjereno takvom načinu poslovanja.

Tko je glasao

možda nisam dovoljno precizno

možda nisam dovoljno precizno napisao ovo o rezanju troškova, berndiranju, maksimalizaciji profita... naravno da treba paziti na troškove, i graditi prepoznatljivost i naravno da treba nešto zaraditi, ali načini provedbe moraju biti primjereni.
dok veliki stvaraju brendove kroz marketing, mali to moraju nadoknaditi osobnik kontaktom, velikima se možda ne isplati npr. skupljati one male krumpire, iz vrta za spremanje napoja za svinje ali onome tko ima mali vrt i svinje to se isplati itd itd.

Tko je glasao

SDO

Dobro zapažanje, ipak cijena može biti tolika koliko je netko za taj proizvod spreman platiti. Ne znam zašto netko kupuje grah u konzervi, možda ga konzumira negdje gdje nema restorana, a ni tanjura, pa samo otvori konzervu, stavi je kraj vatre i pojede grah iz konzereve kad se ugrije.

Sjećam se onih iz JNA, nisu imale nikakve etikete, samo je bilo otisnuto sa tri slova što je unutra. Najbolja je bila PGS. Pasulj Gust sa Svinjetinom.

A najgora KKD. To je bio neki kupus, grozna...

Tko je glasao

Ja u životu nisan kupija neki

Ja u životu nisan kupija neki poljoprivredni proizvod osin onoga egzotičnoga ka šta su banane. Sve šta mi tirba iman u vrtlu ili u polje. Ovo proliće san smrznija
20 kg boba u hladnjaču. Iman i 16 starih maslin i loz Crljenka pa napravin uja i vina taman koliko mi triba. Umisto da plačan teretanu i iden trčat po Marjanu ja iden u polje. Sad liti ka je vrućina iden na ribe. Ulovi se koja lignja i odma iz broda na gradele. Okus neusporediv sa onima smrznutima. Možes je izist cilu između dvi fite kruva ka sendvič. Dok je didovine i mora nema straja od gladi.

Tko je glasao

Je, blago tebi...

Imaš kakvu ideju za ove po gradovima koji kopaju po smeću?

Osim toga, lipo priznaj da je tu još barem jedna plaća u kući, ona kojom plaćaš režije i knjige i patike dici, a najbolje ona državna, mala ali sigurna... tek toliko da se ne bismo opet uljuljkali u neke puste snove u oblaku dima od friških jarića i ovjenčani ogrlicom od domaćeg češnjaka...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

ostalo na pokušaju

@Bigulica
Ravno pa u sridu. Kaj da ti velim. Probali smo pajd Š.I. I ja angažirate neke od kontejneraša za berbu kupina za sadnju jagoda. Dnevnica 250 kn plus da si naberu za doma, plus jedan obrok. Da znaš na koji prezir smo naišli kod većine njih. Ostali su odmahnuli rukom.
Pomori sirotu na svoju sramotu.

Tko je glasao

ehm...

Pomori sirotu na svoju sramotu.

Ovaj dio mi je baš... ružan. @boltek, tvoje upise cijenim (a i paradajz ti je lijep) - ali ti stereotipi jednostavno nisu točni. Na takve reakcije čovjek obično naiđe kada nekima iz društva koji su ti do tada kukali ponudi posao - pa se razočara jer shvati da taj koji kuka - zapravo laže.

A ovako liči na floskulu tipa "ah, SVI kukaju, a ja kad ponudim novac - nitko neće". 250 kn dnevno + obrok je vrlo pristojan novac i čak i da ovdje napišeš dnevnik s takvim oglasom (opisom gdje je mjesto, što se radi i slično) mislim da ti radnika ne bi manjkalo.

Tko je glasao

da

@zaphod
Slažem se . Nažalost sve su istine ružne.

Tko je glasao

250 kn dnevno + obrok je vrlo

250 kn dnevno + obrok je vrlo pristojan novac i čak i da ovdje napišeš dnevnik s takvim oglasom (opisom gdje je mjesto, što se radi i slično) mislim da ti radnika ne bi manjkalo.

Javi kada bude slijedeće godine pošaljem ti ja brdo ljudi iz Slavonije koji bi se otimali za tu cijenu posla.

Cijena branja u vinogradima i voćnjacima u Slavoniji je od 100-130 kuna na dan , sa tim da se radi i po 12 sati! Sada se sjetite temperatura i zapitajte da li je to pošteno plaćen posao...?

Justice for all !

Tko je glasao

250 kn dnevno + obrok je vrlo

Justice for all !

Tko je glasao

250 kn dnevno + obrok je vrlo

Justice for all !

Tko je glasao

Ne znam kaj bi ti rekla boltek...

uvijek se na 1000 kontejneraša najde jedna ovakva priča o berbi kupina, duhana, borovnica... koja nekak zamrači poantu...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

ne samo oni

@Bigulica
Čudan smo ti mi narod. Ne samo kontejneraši i gradska sirotinja. I ovdje na selu imaš sirotinje, kaj ne hrani ni jednu kokoš a po 20 jutara zemlje im stoji neobrađeno. Kad mu ponudiš ovakvu dnevnicu jednostavno kaže. "Kaj bi ja za 250 kun hrmbal po te vručini onemu bogatunu". Provjerite gospođo, na berbama jagoda, jabuka, i ostalih sezonskih poslova koliki je postotak kontejneraša, a koliki ima ljudi koji su ostali bez posla a obitelj treba prehraniti. Često se nađe mladih ljudi iz skromnih (ne sirotinjskih) obitelji koji 7- 10 dana rade da zarade za more ili nešto drugo.
O poanti. Poanta je u našim glavama. Našem razmišljanju. Tu smo najveća sirotinja.

Tko je glasao

Boltek, kužim ja tebe....

samo ti nisi skužil mene. Nisam ja mislila na taj tip kontejnaša, onih koji su kontejnaši ih hobija i po izboru (premda je i takvih nekad bilo znatno manje, gotovo ništa, što bi isto bila jedna debela tema za razmišljanje). Mislila sam na jedan novi tip kontejnaša kakve u zadnje vrijeme primjećujem (pored već notornih penzića) - npr. muškarac od nekih 45-50 godina, još uvijek urednog izgleda, a s njim sinek od 10-ak godina...

A usporedo s njima raste broj ljudi koji će ih smatrati samo lijenom stokom...

Pa se slažem - nešto ne štima u našem razmišljanju. Tu smo najveća sirotinja...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

bravo i jezim se kad se sjetim.........

u jednom nisi, ili si samo djelimicno u pravu. To nije potpuno nova pojava.

Zasto se jezim.

Osobno poznajem osobu, koja je danas hvala bogu veliki umjetnik u onom cime se bavi i pristojno (ne bogato) zivi. Pocetkom devedesetih je taj covjek, inace divan kao osoba, sa malo vise od dvadest godina zivota, sa sincicem - tada nepunih pet godina, hodao ulicom i od ducana do kafica trazio posao samo za sendvic malome. Tako sam ga upoznao. Ne dajuci mu posao, jer nisam bio gazda nego musterija u objektu, nego sam mu pomogao ovako, koliko sam mogao.
To me je toliko pogodilo da se do danas nisam oporavio od tog dozivljaja i sigurno ga necu zaboraviti do smrti.

Mozda sam pored ostalog i zato toliko protiv svih ovih "guru-a" koji propovijedaju "slobodna trzista" na nacin da se mukom izborene socijalne strukture urusavaju.

" Onaj koji se zeli obogatiti u danu, bit ce objesen za godinu."

Leonardo Da Vinci

Tko je glasao

A možda je mogao završiti u kartonskoj kutiji...

Ponekad, u kriznim i kritičnim situacijama, dovoljna je samo mala pomoć društva ili okoline koja će pretegnuti jezičac na vagi sudbine i okrenuti je u nekom sretnijem smjeru...

I ja sam jako tužna i zabrinuta što se sve više pretvaramo u društvo koje smatra da je normalno da to ne učinimo....

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Mislila sam na jedan novi tip

Mislila sam na jedan novi tip kontejnaša kakve u zadnje vrijeme primjećujem (pored već notornih penzića) - npr. muškarac od nekih 45-50 godina, još uvijek urednog izgleda, a s njim sinek od 10-ak godina...

Uvjeren sam da je ovdje većina naslonjena na državne službe i ti vjerovatno, pa nikada nije osjetila nedolaženje plaće nakon odrađenog rada. Većina ljudi više nema povjerenja u poslodavce jer su toliko izvarani da jednostavno nemaju snage ponovno raditi za ništa... To je ono što ja znam , nažalost apatija i nesolidarnost među ljudima je dovela da ljudi ne reagiraju na takve nepravde.

Normalno ljudima u državnim tvrtkama koja većina ništa ne radi to je neshvatljivo...

Bilo bi zanimljivo provesti istraživanje koliko je ljudi na državnim jaslama i brzo bi se došlo zašto nekome netko odgovara i zašto neko nekoga brani... :)

Justice for all !

Tko je glasao

ili ima puno mracnih

ili ima puno mracnih poanti...

pa tko proba cesto na tak nekaj mracnoga naleti

:)

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

hrvacka hrana u hrvackim čvaljama

osobni primjer stvarno malog gospodarstva.
60-ak koza do kojih se došlo tokom par godina rasploda i nešto "akvizicija" sa strane. krenulo se od pet, od izumirući starčadi se dobilo možda dvadesetak, ostalo se namnožilo. ulaganje u štalu oko 100 000 kuna, ako i toliko, vjerovatno su radnici više pojeli i popili nego uzeli za ruke. ajmo dodati još 50000 za sve sitne poslove.

danas se od tih koza godišnje dobije 80-100 jarića. ajmo reći 90, za računicu. svako jare se prodaje za sto eura, dakle devet tisuća eura ilitiga cca 70 tisuća kuna. devet mjeseci godišnje se muze (ručno) dvadesetak litara mlijeka, od 12 se napravi sir, par litara se popije (što kiselo, što vulgaris), pet litara se smrzne za prodaju. sir se prodaje za 100 kuna, litra mlijeka za 10. dakle dnevno 150 kuna zarade. uz to sve se prodaje i vreća kozjeg gnoja za, možda ću slagat, 15-20 kuna, kako brabonjče ko da sutra ne postoji, bude i na tome par tisuća kuna zarade godišnje, ajmo reći 3000.
poticaja se dobije po mislim 100-tinjak kuna po kozi, ne da mi se sad provjeravati, tu je negdje. naravno neredoviti su. tih 6000 kuna uopće neću računati.
ulaganja u prehranu su minimalna, svaki dan kad vremenske prilike dozvoljavaju koze su u ispaši, zimi duže tokom dana, ljeti ujutro i navečer, kad popusti vrućina. koza brsti praktički i smreku, neće ostati gladna ni u najvećoj pustoši. može se eventualno malo suplementirati. dakle troškovi prehrane, pošto se kose ionako zapuštene livade, dođu na ajmo reći 15000 kuna. tu računam gorivo za frezu i takva sranja amortizacijska. tu i tamo bude nekakvih neplaniranih troškova, nikad sa živinama ne znaš, dodajmo još 10000 za svaki slučaj, pesimistično.

ne pada mi napamet više nijedna bitna stavka, pa ajmo sračunati.
zarada prvo, ipak smo rvatne, 70000kn godišnje od jaradi.
dnevno 150 kuna (smanjit ćemo s devet na osam mjeseci, glede pesimizma) 240 dana godišnje iziđe naaaaaa 36000kn.
gnojivo 3000kn.

sve skupa zaokružimo na 110000kn.

troškova 25 tisuća godišnje, dakle 85000kn godišnje čiste zarade.

investicija otplaćena u dvije godine, onda fina plaćica od tisuću eurića mjesečno uz prehranu o kakvoj većina ljudi može samo sanjati. neloše, neloše.

e sad, kad bi se tu uplela naša država, par puta sam računao, cijeli taj posao postaje potpuno neisplativ i najbolje se ne petljati s tim. ubiti sebe pa koze :)

ne računam u to parsto kvadrata vrta u kojem rađa apsolutno sve i na čemu se vjerovatno može zaraditi dodatnih par desetaka tisuća kuna. bez teglenja na štandove, ljudi sami dolaze po dobra kad se malo pročuje i kuša.

znači može se od amaterske obiteljske proizvodnje fino živjeti, ne mora se vječno rasti i širiti. samo da država odjebe sa svojim bolesnim gušenjem i uništavanjem svake inicijative.

problem kod nas je što se od krađe može živjeti još bolje, a bogami i lagodnije :)

Tko je glasao

U mom gradu imamo 80% polja

U mom gradu imamo 80% polja neobrađeno. A tu živi 45 000 ljudi.
Ja obrađujem cca 10.000 m2 obiteljske zemlje, vinograda, maslinika, povrtnjaka. To kao hobi proizvodnja godišnje donece cca 15 tona ploda, grožđa, maslina, krumpira, kupusa, salate, luka, blitve, rajčice, trešanja, višanja, smokava. Skoro sve završi u obiteljskoj potrošnji.
15 000 kg pomnožite s 3,4,5,8,10 kuna pa možete vidjeti da se radi o solidnom hobiju. A trošak je cca 10.000 kuna repromaterijala. ne računam rad.
A zašto ne računam rad?
Nakon posla, umjesto TVa ili sjedenja po kafićima ja sam u polju. Subotom isto.
Uvjek se čudim ljudima koji ujutro, kad idem u polje, oni sjedne pred kafićem, kad se vratim oni sjede, popodne opet sjede, navečer opet sjede.
Subota jednog takvog parazita izgleda ovako. Ujutro; kava, ćakula, novine u kafiću. U podne ručak pa malo prileći. Onda lokalna nogometna utakmica pa opet u kafić, kava, piće, runda prvi, runda drugi, runda treći, ćakula, politika, sve pokralo, nitko ništa ne radi, Hajduk, Modrić, Abesinija, i zapališ 50 do 100 kuna. Da je deset kuna puno je.
U polju radiš, krećeš se, nešto ubereš, doneseš kući, vino, ulje, mahune, krumpir, često se dogodi da osim soli za ručak bude sve iz kućne radinosti. A nisi potrošio u kafiću. Usput na radiju ili mobitelu slušaš glazbu ili prijenose utakmica.
U ovoj državi se stvarno ništa ne isplati

vjetarsjuga

Tko je glasao

polusiva ekonomija

@lignja
Neću ulaziti puno u tvoju računicu ali nešto mi nedostaje.
Jesi li u sustavu PDV-a. Koliko imaš svojih pašnjaka a koliko plaćaš najamninu drugima?
Koliko iznosi tvoja nadnica, i madnice drugih? Koliko plaćaš socijalno i mirovinsko.
Ako nisi u sustavu PDV-a nema poticaja a ni prodaje sira, kozliča, paradajza i ostalih domaćih delicija.

vrt
Ovo je samo dio mog vrta velikog 30 x 22 m. 120 sadnica paradajza stari međimurski gotovo iz zaboravljenog sjemena. Paprika rog 90 sadnica, babura i paradajzerica 105 sadnica.

paradajz

Računica : Sve za zimnicu i potrošnju. Zarada: Za platit vodu, i struju za 3 mjeseca te prikolica stajskoj gnoja za jesensku gnojidbu. Ovakav paradajz smo prodali 80 kg po 5kn i to prijateljima. A tobožnja zarada je otišla na onu hrpu od 30 m bukovine za centralno (po 220 kn.).
No nije bit poljoprivrede zadovoljit samo svoje potrebe. To možemo mi hoby povrtlari i voćari.

Tko je glasao

Neću ulaziti puno u tvoju

Neću ulaziti puno u tvoju računicu ali nešto mi nedostaje.
Jesi li u sustavu PDV-a. Koliko imaš svojih pašnjaka a koliko plaćaš najamninu drugima?
Koliko iznosi tvoja nadnica, i madnice drugih? Koliko plaćaš socijalno i mirovinsko.
Ako nisi u sustavu PDV-a nema poticaja a ni prodaje sira, kozliča, paradajza i ostalih domaćih delicija.

u sustavu pdv-a naravno da jesam jerbo sam veliki štovatelj ove države i svih njenih zakona i propisa, također sam i onom arkodu, koze su mi baš nekidan izjele neke čipove za evidenciju, nema više markica na uhu, sve je u nwo stilu :)
poticaji stižu, na rate i neredovito, prodaja sira i ostalih delicija ide na crno, sivo, kakogod. ono što je bitno da se sav taj novac upumpava odmah natrag u ekonomiju :)
moja nadnica je dobar ručak i večera, malo tjelovježbe i osjećaj zadovoljstva kad prošetam sa stadom, pas ionako radi sav posao, ja čitam ili rješavam križaljke većinu vremena.
mirovinsko i socijalno je za curice, mi istinski čobani iskašljemo sidu u par dana :)

gospodarstvo vode roditelji, nije to zapravo ni gospodarstvo, već ono, normalan seoski život s malo više koza. imaju mirovine, ovo sve drže i obrađuju iz gušta. cilj mi je samo bio istaknuti kako se bez problema može opstati i pristojno živjeti ako nemaš armiju parazita na leđima. kad bi se netko ozbiljan uhvatio kozarstva i bio spreman uložiti nekakve ozbiljnije novce u to sve vjerovatno bi za par godina mlatio masnu lovu. u normalnoj državi, jelte.

inače, odlične pomidore :)

Tko je glasao

Veliki štovatelj države...

... i svih njenih zakona koji koristi poticaje da bi u konačnici robu prodavao na crno :)

Kratka i fenomenalna anamneza hrvatskog socijalno odgovornog poduzetnika.
Istovremeno daješ kritiku na račun armije parazita, a ne vidiš da si i sam njezin pripadnik. Poreznim obveznicima država uzima novac, zatim ga daje tebi kao poticaj, a ti glumiš samoodrživog i zadovoljnog farmera koji vodi normalan seoski život - ono, nikome ne smetaš i nemaš nikakvih problema. :)

Tu ne cede malis, sed contra audentior ito

Tko je glasao

kapitalče

ti moli boga da na slobodnom tržištu pojeftine detektori sarkazma, izgleda da imaš ozbiljnih problema s kuženjem istog :)

Tko je glasao

misliš na slobodnom tržištu u

misliš na slobodnom tržištu u kojem se konkurentno poduzetništvo financira poticajima iz državnog proračuna? Svakako, svakako :)

Tu ne cede malis, sed contra audentior ito

Tko je glasao

sloboda trgovanja bi

sloboda trgovanja bi podrazumjevala i slobodu trgovanja političkim odlukama, slobodu kupovanja i prodaje zakona i uredbi države, ako se slobodna trgovina proteže i na pitanja ljudskog zdravlja i prava na obrazovanje ne vidim zašto se ne bi protezala i na pravo kupovine prava na subvancije.
možda bi jedino to trebalo pravno urediti, recimo da se preko lobista kupuju prava na subvencije onima koji to mogu priuštiti, a ne da se subvencije daju pod pritiskom prosvjeda.

Tko je glasao

zapravo ovo pretjerivanje

zapravo ovo pretjerivanje vrlo dobro karikira probleme s kojima se suočavamo danas i na tome možemo zahvaliti vlasti koja jedina ima legitimitet činiti tako nakaradne stvari. Pravo na subvencije (čitaj: demokratsko pravo na uzimanje tuđeg novca za vlastite potrebe) je nešto čega u tržišnom kapitalizmu nema ali u Hrvatskoj i cijeloj fondovski ustrojenoj EU u izobilju.

Sloboda trgovanja unutar liberalnog kapitalizma je naravno nešto sasvim drugo, podrazumijeva da vlast ne čini ništa od toga što si naveo (mislim da sam o problemima koji proizlaze iz prejake vlasti već komentirao) ali da osigurava zaštitu građana od sebe same - dakle vlast nije ispred ni jednog građana liberalne zemlje niti je tu da ih pokorava. Primjeri koje si dao a priori stavljaju vlast ispred građana i to nije usporedivo s tržišnim kapitalizmom.

Tu ne cede malis, sed contra audentior ito

Tko je glasao

zašto, nije država svetinja

zašto, nije država svetinja koja bi u truštvu slobodnog tržišta bila isključena iz zakona slobodnog tržišta, ljudi i firme slobodno plaćaju kampanje političara kao dio trgovine u kojoj onda pojedinci dobivaju usluge od političara.

ti se ponašaš kao bloomberg koji bi propisivao iz kolike se boce smije kakvo piće piti, a kad je čovjek bolestan ili treba krov nad glavom onda je to stvar slobodnog tržišta.
slobodno tržište se eufemizam za ignorantnost, nebrigu i "baš me briga za tebe" filozofiju.

do onog do čega ti je stalo tu se uvijek poziva uplitanje države, zašto država ne radi ovo zašto ne ono, zašto ne stvara klimu, zašto ne pomogne poduzetnicima....

Tko je glasao

zašto, nije država svetinja

zašto, nije država svetinja koja bi u truštvu slobodnog tržišta bila isključena iz zakona slobodnog tržišta, ljudi i firme slobodno plaćaju kampanje političara kao dio trgovine u kojoj onda pojedinci dobivaju usluge od političara.

zašto bi građani trebali vlast kao posrednika u stvarima koje ionako sami mogu dogovarati?


do onog do čega ti je stalo tu se uvijek poziva uplitanje države,

Osim u pitanjima elementarne sigurnosti tj. održavanja statusa quo u miru građana vlast nema nikakvu drugu svrhu niti može za građane učiniti išta bolje od onoga što oni mogu učiniti sami među sobom u slobodnim društvenim interakcijama i ugovorima.


zašto država ne radi ovo zašto ne ono, zašto ne stvara klimu, zašto ne pomogne poduzetnicima....

Potpuno sam siguran da nisam, do dana današnjeg, u ikojem komentaru ili tekstu pozivao "državu" (valjda misliš na vlast) na ikakve intervencije tog tipa. Ne znam od kuda si izvukao ovu izjavu.


ti se ponašaš kao bloomberg koji bi propisivao iz kolike se boce smije kakvo piće piti, a kad je čovjek bolestan ili treba krov nad glavom onda je to stvar slobodnog tržišta.
slobodno tržište se eufemizam za ignorantnost, nebrigu i "baš me briga za tebe" filozofiju.

Potpuno sam siguran da nisam, do dana današnjeg, u ikojem komentaru ili tekstu pozivao "državu" (valjda misliš na vlast) na ikakve intervencije tog tipa. Ne znam od kuda si izvukao ovu izjavu.

Tu ne cede malis, sed contra audentior ito

Tko je glasao

Boltek, Ja imam vrt od

Tko je glasao

zašto ne

Tko je glasao

sjemenke...

Tko je glasao

šmrc :(

Jedino je sada tu pitanje zašto ja plaćam španjolski paradajz u Konzumu 11-14 kn/kg? I ne samo ja... na tisuće nas.

Tko je glasao

da??? otkad to kad je vecina

da??? otkad to kad je vecina iz vodenog uzgajalista u zagorju?

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

a druga polovica iz doline

a druga polovica iz doline neretve

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

ehm...

Mislim da se plantaže plastenika na Gibraltaru ne bi složile s tobom :))

Tko je glasao

ježim se od plastenika

@lunoprof
Da svi su isti lijepi, ali su iz plastenika. Slažem se s vama gospođo. Jednom sam uzeo sjeme sorte Saint Pierre i posadio 30 sadnica u vrtu. Istu sortu probao sam iz plastenika, uspoređujući je s mojom na otvorenom. Ona rajčica iz plastenika bila je ko gumeni bombon. Lijepa sva jednaka sli žilava ko opanak. Ista sorta a razlika dan i noć.
No to nije najgore. Kod nas je zabranjen hormon rasta. No veliki proizvođaći ga nabavljaju vrlo lako. Clonex ,Seradix, Trifender i drugi.
http://www.povrce.com/?P=izlog&MBG=zki&H=10
Ne znam jest li bili u rilici staviti "šibu" grančicu vrbe u zemlju, i ona će se primiti i rasti. To se događa i sa bazgom. Zašto. Prirodno su pune hormona rasta.
Dovoljno da se čovjek zamisli. Znači na proljeće u cvijeće utaknite šibu vrbe i imate čudo od cvijeća.

Tko je glasao

Aha moš mislit! Aj ti prodaj

Aha moš mislit! Aj ti prodaj te kozliće i jance. Eno ti ih u Supetru na ražnju se vrtidu janci sa Novoga Zelanda. Pari da je konj na ražnju koliki je a jeftiniji je od ovoga našega koji se goji 2km dalje.

Tko je glasao

Aha moš mislit! Aj ti prodaj

Aha moš mislit! Aj ti prodaj te kozliće i jance. Eno ti ih u Supetru na ražnju se vrtidu janci sa Novoga Zelanda. Pari da je konj na ražnju koliki je a jeftiniji je od ovoga našega koji se goji 2km dalje.

razlika izmađu novo zelandskog janjca i npr paškog je tolika ko između škode i wolfswagena. Isti motor , a ovo drugo daleko kvalitetnije. Ko probao taj zna. Inače čak su naši vrli poduzetnici pod paškom janjetinom prodavali uvozne splačine pa se ljudi čudili kako je nahvaljena paška janjetina misleći da jedu pašku janjetinu...:)

Justice for all !

Tko je glasao

a kol'ko tek ima.....

..........."Vrbnicke zlahtine", bog se smiluj kol'ki je taj Vrbnik !!!!!

" Onaj koji se zeli obogatiti u danu, bit ce objesen za godinu."

Leonardo Da Vinci

Tko je glasao

e ma nemoj.. sad bi ti da se

e ma nemoj..

sad bi ti da se na bracu vrti paska janjetina..
e taj film neces gledat makar janjci sa zelanda ka krave naresli

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci