Tagovi

Grafi?ka jesen Vlade Gotovca u Puli

Ovo nije uobi?ajeni dnevnik ve? dovršetak višemjese?nog nastojanja da se iznjedri niz kulturnih doga?anja u mom gradu s idejom da se ne potroši ni jedna lipa iz prora?una jer u ovoj krizi najvjerojatnije ista ne bi ni dobili pa smo sami sebe željeli poštedjeti neugodnosti da nas odbijaju osobe koje si dozvoljavaju da si na kulturnim doga?anjima dozvoljavaju da vrjednuju umjetni?ka djela i napore te da se javno obnaže.
Naime, svi u?esnici, suradnici, glazbenici koji su vrijedno radili do sada bez ikakve naknade. Nikakve naknade nema ni za sav uložen trud i ne male troškove koordinacije i organizacije.
Evo kako je po?elo, izvor:Glas Istre 1. lipnja 2010.
"Sloboda je uvjet i život one politike u kojoj je svaki pojedinac nepovrediv. Samo pojedinac može pokazati stvarnost slobode", zapisao je 1990. godine poznati hrvatski liberalni politi?ar, filozof , pjesnik i govornik Vlado Gotovac, ?ija se 10. godišnjica od smrti i 80 godina od ro?enja obilježava ove godine. Tim povodom u Puli se formirala podružnica Instituta Vlado Gotovac kojeg je u Zagrebu 2001. godine osnovala grupa intelektualaca, znanstvenika i umjetnika s namjerom da se posvete sakupljanju, prou?avanju i objavljivanju bogate Gotov?eve ostavštine.
Pulsku podružnicu ?inili bi predstavnici znanstvenog i kulturno-umjetni?kog života koji bi svojim prou?avanjem, i istraživanjem života i djela Vlade Gotovca dali svoj obol u daljnjem promicanju Gotov?evog naslje?a i time ga prenijeli novim naraštajima. Inicijator formiranja pulske podružnice Željko Antunovi? najavio je da ?e se u suradnji s Institutom diljem Hrvatske održati niz kulturnih programa posve?enih ovom majstoru rije?i, kako one pisane tako i one izgovorene, pod zajedni?kim nazivom Grafi?ka jesen Vlade Gotovca. Manifestacija je zapo?ela u mjestu ro?enja, Imotskom ,29. srpnja a trebala bi završiti u Rimu 7. prosinca.
U periodu od 80 dana ?e se održati niz programa u Zagrebu, Osijeku, Splitu i Puli. U tom ?e se periodu u našem gradu na više gradskih lokacija održati brojni kulturno-umjetni?ki i znanstveni doga?aji, predavanja, tribine, koncerti i izložbe te poetsko-glazbene ve?eri. Iako cjelokupan program još nije potpuno definiran, za sada su u njegovo kreiranje uklju?eni pulsko Sveu?ilište Juraj Dobrila, pulska Gimnazija, galerija Cvajner, Gradska knjižnica, podružnica Društva hrvatskih književnika, Institut Ivo Pilar, ?akavski sabor te Grad Pula i Istarska županija. Na prvoj sjednici Inicijative za obilježavanje Gotov?evih obljetnica održane 30. ožujka 2010, izabran je izvršni odboru kojeg ?ine: Filip Zori?i?, predsjednik, te ?lanovi Gorka Ostoji? Cvajner, Jasna ?urkovi?, Denis Modrušan i Željko Antunovi?.
?lanica inicijative Gorka Ostoji? Cvajner naglasila je da se putem ogranka planira raditi na promicanju veli?anstvenog Gotov?evog opusa, koji je svojim naprednim idejama zadužio Hrvatsku te se nametnuo kao jedna od klju?nih osoba u novijoj hrvatskoj povijesti, predstavljaju?i pritom moralno i intelektualno uporište.
Ve? sada je najavljeno da se godišnjice, kroz bogat kulturno-umjetni?ki program, planiraju obilježiti u Domu hrvatskih branitelja, prostorijama Circola, atriju Franjeva?kog samostana i galeriji Cvajner ali i na još nekim lokacijama.
Tako?er, u sklopu doga?anja, Institut Ivo Pilar planira organizirati tribinu na temu "Etika, povijest, politika i književnost kroz Gotov?ev život", a biti ?e organiziran i cjelove?ernji koncert na kojem ?e se, pored ostalog, izvesti skladbe skladane u Gotov?evu ?ast. U sve su se uklju?ili i u?enici pulske Gimnazije.
Inicijatori najavljuju kako se u dogovoru s Gradom Pulom planira izrada spomen obilježja, reljef u bronci koja treba nastati u radionici akademskog kipara Erosa ?aki?a , te postavljen na jednoj gradskoj zelenoj površini koja ?e biti nazvana po istinskom velikanu i ?ovjeku Vladi Gotovcu. „
kraj citata.
Cjelokupna doga?anja " Grafi?ka jesen Vlade Gotovca" u Puli ?e se održati bez i jednog ispla?enog honorara a da bi se mogla odštampati programska knjižica i izradili plakati nadamo se potpori Grada Pule i Istarske županije.
Pošto su naznake da bi pomo? navedenih institucija mogao biti nada sve skroman odlu?io sam pozvati sve štovatelje djela Vlade Gotovca na žirora?un Instituta Vlado Gotovac s naznakom" za Pulu"
žiro ra?un: PBZ 2340009-1100237538
devizni ra?un: PBZ 2500 VAL-9982800-852148

Institut Vlado Gotovac
ogranak Pula
kontakt osoba.: Željko Antunovi?
091/11 03 956
052 218-254

Priop?enje za medije

Prisutni: Gorka Ostoji? Cvajner, Ana Bedrina, Slavica Lon?ari?, Filip Zori?i? i Željko Antunovi?

Ove godine, povodom 80. obljetnice ro?enje i 10. obljetnice smrti Vlade Gotovca, u sklopu manifestacija „Grafi?ka jesen Vlade Gotovca“ u Puli se planira niz doga?anja posve?enih pjesniku, književniku, nakladniku, govorniku, filozofu i politi?aru za kojeg se danas smatra da jedna od najistaknutijih li?nosti u navedenim podru?jima u Hrvatskoj i koji je zauzeo zna?ajno mjesto u kulturi odnosno društvenim djelatnostima Europe u prošlom stolje?u ponajviše zahvaljuju?i radu u Rimu gdje je sura?ivao s Predragom Matvejevi?em i mnogim predstavnicima filozofske i književne misli kojom obiluje talijanska i europska kulturna i društvena scena.
Na godišnjoj Skupštini Instituta koja se održala 5. prosinca 2009. godine prihva?ena je inicijativa i plan doga?anja od kojih se uz suglasnost središnjice organizira nekoliko zna?ajnih kulturnih doga?anja u Puli. Jedno od tih je imenovanje Parka Vlado Gotovac u Puli.
Napomena da je dana 29. srpnja otkrivena bista Vladi Gotovcu ispred osnovne škole Stjepan Radi? u Imotskom ?ime je otpo?elo obilježavanje njegovih obljetnica
Veseli nas ?injenica da je postupak imenovanja Parka Vlado Gotovac u Puli prakti?ki dovršen. Cjelokupnoj proceduri imenovanja nedostaje još samo odluka Gradskog vije?a. Kako sam izviješten od gradskog Odjela za prostorno ure?enje sve ostalo je pripremljeno. Naime, ure?enje parka je u završnoj fazi, a obavijesna kamena plo?a je zgotovljena i spremna za postavljanje.
Glasnogovornik g. Bernard Zenzerovi? nas je 14. studenog izvijestio da ?e se odluka o imenovanju staviti na prvu sljede?u sjednicu GV po?etkom studenog.
Pulski ogranak Instituta Vlado Gotovac, koji je osnovan na prijedlog izvršnog odbora Instituta Vlado Gotovac 19. ožujka 2010. u Zagrebu, okuplja se u prostorijama Matice hrvatskih iseljenika i Izvršni odbor u suradnji s nekoliko institucija u Gradu je pripremio nekoliko kulturnih doga?anja pod zajedni?kim nazivom:
„Grafi?ka jesen Vlade Gotovca„ u Puli.
U gradskoj knjižnici i ?itaonici organizirana je izložba povodom 80. obljetnice ro?enja i 10. obljetnice smrti Vlade Gotovca koja je trajala od 24. rujna do 14. listopada 2010 godine.
Gradska knjižnica u Puli je poslala natje?aj za esej o Vladi Gotovcu na Gimnaziju Pula koji je u tijeku. Najboljia tri rada dobivaju besplatnu godišnju ?lanarinu u Gradskoj knjižnici dok ?e se najbolji rad ?itati na doga?anjima Grafi?ka jesen Vlade Gotovca u Puli.

Program studeni / prosinac 2010. godine:

Ogranak Pula

GRAFI?KA JESEN

VLADE GOTOVCA U PULI

KONCERT POSVE?EN
VLADI GOTOVCU

Crkva sv. Franje u Puli
19.00 sati

PULA, 12.11.2010.

Crtež: Zlatko Kauzlari? Ata?

KONCERT POSVE?EN VLADI GOTOVCU
Crkva sv. Franje u Puli
19.00 sati

program

Recitatori: Slavica Lon?ari? i Valter Milovan
V. Gotovac Jedno slušanje J. S. Bacha-Un ascolto di J. S. Bach
J. S. Bach: Preludij i fuga Es-dur
Biljana Vitanovi?, harmonika
I. god. dipl. studija
mentor: Franko Božac, doc.
V. Gotovac Zapis-Annotazione
B. Okmaca: Zapis
Sofija Cingula, mezzosopran
Vesna Ivanovi? Ocvirk, glasovir
M. Tarbuk: Za Vladu
Elda Krajcar Percan, glasovir
V. Gotovac Domovina i misao, Ušutkajte pjesnika
Ugo Korani - Gimnazija Pula, II. raz.
Mentor: Filip Zori?i?, prof.

J. Derbenko: Koralni preludij
V. Gotovac Legenda ljubavi-Leggenda dell'amore
A. Scriabin: Andante
V. Gotovac Bez pitanja-Senza domande
V. Barvinski: Largo sostenuto
V. Gotovac Vukovar iza rije?i-Vukovar dietro le parole
E. Grieg: Aria iz Holber suite
V. Gotovac Mogu samo nestati-Possono soltanto sparire

T. Albinoni: Adagio
G. Caccini: Ave Maria
solo: Sofija Cingula, mezzosopran
A. Piazzolla: Oblivion
solo: Borut Zagoranski, harmonika
G. Mahler: Adagietto iz V. simfonije
Akademski harmonikaški orkestar
Sveu?ilišta Jurja Dobrile u Puli
Dirigent: Denis Modrušan

Voditeljica: Slavica Lon?ari?
Ton: Marijan Kop?i?,prof.

Zahvala: Crkvi sv. Franje,
Glazbenoj školi Ivan Mateti? Ronjgov

Sofija Cingula
Solo pjevanje zapo?ela je u?iti u Glazbenoj školi u Varaždinu u klasi prof. Darije Hreljanovi? nakon ?ega upisuje redovni studij solo pjevanja na Sveu?ilištu za glazbu i glumu u Be?u gdje je i diplomirala 2000. godine. Od 2001. godine nastavlja s magisterijem u pjeva?koj klasi prof. Sebastiana Vittuccija na istom sveu?ilištu. Magistrirala je na smjeru Opera 2003. godine u opernoj klasi prof. Curta Malma i prof. Uwea Theimera te zapo?ela drugi magisterij, Popijevku i oratorij, najprije u klasi primadone prof. Marjane Lipovšek, a kasnije kod prof. Roberta Holla u ?ijoj je klasi završila i drugi magisterij 2007. godine.

Vesna Ivanovi? Ocvirk
Ro?ena je u Puli 1972. godine. Sa dvadeset godina diplomirala je klavir na zagreba?koj Muzi?koj akademiji u klasi prof. J. Zlatara. Usavršavala se na majstorskim te?ajevima kod prof. Brumberga, Ciccolinija i Boginoa. Intenzivno nastupa u zemlji i inozemstvu ostvarivši stotine nastupa; samostalno i kao koncertni pratilac, s orkestrima i komornim sastavima. Profesorica je klavira u pulskoj glazbenoj školi, a od 2008. godine na Odjelu za glazbu Sveu?ilišta Jurja Dobrile u Puli. Od 2002. umjetni?ka je voditeljica Istarske glazbene scene mladih.

Elda Krajcar Percan
U Puli završava osnovno i srednje glazbeno obrazovanje (klavir: M. Buri?, harmonika: N. Dobranovi? i S. Mihovili?) tijekom kojeg je pet puta izabrana kao predstavnik države na Svjetskom trofeju harmonike (Colombier, Barcelona, Pariz, Caldas de Rainha, Ancy) na kojima je postigla zapažene rezultate: u Parizu 1977. godine tre?e mjesto, a na europskom natjecanju u Ancyu osvojila je drugo mjesto. Na muzi?koj akademiji u Zagrebu 1981. godine diplomirala je klavir (E. Kova?i? Murai), a 1982. godine i glazbenu teoriju (mentor A. Klobu?ar). Godine 1984. završava i poslijediplomski studij koncertom u Hrvatskom glazbenom zavodu.
Predaje klavir u zvanju višeg predava?a na Odsjeku glazbene pedagogije Odjela za glazbu Sveu?ilišta Jurja Dobrile u Puli.

Branko Okmaca
Predstojnik je Odsjeka za glazbenu pedagogiju.
Ro?en u Puli, 1963. godine. Nižu i srednju glazbenu školu završio u rodnom gradu. Nakon završene srednje glazbene škole, upisuje odjel za kompoziciju i glazbenu teoriju na Glazbenoj akademiji u Zagrebu. Kolegij skladbe poha?a kod prof. S. Horvata, a dirigiranje kod prof. V. Kranj?evi?a. Diplomirao je 1989. godine. Nakon završenog studija radi kao profesor teorijskih glazbenih predmeta na Glazbenoj školi Ivan Mateti?a Ronjgov u Puli. Kao skladatelj piše djela za solo instrumente, komorna djela, orkestralna djela te brojne zborove. Djela su izvo?ena u: Puli, Pore?u, Rijeci, Osoru, Zagrebu, Osijeku, Splitu. Redovni je ?lan Hrvatskog društva skladatelja. Trenutno predaje na Odsjeku glazbene pedagogije Odjela za glazbu Sveu?ilišta Jurja Dobrile u Puli. 1996. godine za doprinos u kulturi odlikovan je REDOM DANICE HRVATSKE S LIKOM MARKA MARULI?A.

Mladen Tarbuk
Dirigent i skladatelj koji se osim toga bavi i producentskim i muzikološkim radom, diplomirao je kompoziciju i dirigiranje u Zagrebu i Grazu. Nakon diplome usavršavao se u Be?u te radio na mnogim zna?ajnim projektima kako u operi, tako i na koncertnom podiju. Osim što ravna operama tzv. standardnog repertoara, bavi se i suvremenim opernim ostvarenjima; tako je 1991. ravnao premijerom Zimmermannove Bijele ruže, a 1993. u Grazu je postavio svjetsku premijeru Schweltskove opere Caf Museum. Tako?er je rekonstruirao drugi ?in Papandopulove Sun?anice te revidirao i postavio u zagreba?kom HNK Zaj?evog Nikolu Šubi?a Zrinjskog. Od 1993. do 2000. na ?elu je Simfonijskoga puha?kog orkestra Hrvatske vojske koji se pod njegovim vodstvom razvio u jedan od najboljih hrvatskih orkestara. Njegovim je zalaganjem naru?eno, praizvedeno i snimljeno više djela hrvatskih skladatelja. Od 1992. stalni je gost-dirigent Simfonijskog orkestra HRT-a, a od 1999. i njegov prvi dirigent. Mladen Tarbuk gostovao je u Austriji, Belgiji, ?eškoj, Italiji, Ma?arskoj, Njema?koj, Rusiji i Sloveniji, a ravnao je orkestrima poput Državne filharmonije Halle, Državne opere iz Praga te Simfonijskog orkestra iz Graza.
Na me?unarodnom natjecanju mladih dirigenata Smetana-Dvo?ak-Jána?ek osvojio je posebnu nagradu za najbolju interpretaciju Jána?ekove Sinfoniette, a na natjecanju Carlo Zecchi dobitnik je po?asne diplome.

Denis Modrušan
Harmoniku je diplomirao 1992. g. u klasi profesora V. V. Besfamiljnova i Dirigiranje 1994. g. u klasi profesora O. M. Rjabova na Kijevskom Državnom konzervatoriju "P. I. ?ajkovski" (Ukrajina). Dirigirao je Hrvatskim komornim orkestrom, Rije?kim festivalskim komornim orkestrom, Harmonikaškim orkestrom Stanko Mihovili? iz Pule, Orkestrom operne studije Kijevskog Državnog konzervatorija, Simfonijskim orkestrom Radio-televizije Ukrajina, Sheffieldskim Simfonijskim Orkestrom (Sheffield – Engleska). Osnovao je Komorni orkestar Ars viva u Kijevu. Od 1997. g. sura?uje s Istarskim narodnim kazalištem Pula kao dirigent Orkestra INK-a. Od samog osnutka dirigent je Sveu?ilišnog simfonijskog orkestra i Sveu?ilišnog harmonikaškog orkestra Centra za glazbenu djelatnost Sveu?ilišta Jurja Dobrile u Puli.
Predstojnik je Odsjeka za klasi?nu harmoniku u zvanju docenta predaje kolegije Dirigiranje, Orkestar i Harmonika na Odsjeku za klasi?nu harmoniku Odjela za glazbu Sveu?ilišta Jurja Dobrile u Puli. ?lan je Hrvatske glazbene unije i Katedre ?akavskog sabora za glazbu.

Akademski harmonikaški orkestar
glazbeni je kolektiv kojeg ?ine studenti Odsjeka klasi?ne harmonike Odjela za glazbu Sveu?ilišta Jurja Dobrile u Puli. Orkestar je zapo?eo s radom 1995. godine, a od akademske godine 1996./97. orkestar vodi Denis Modrušan.
Bogati repertoar orkestra sa?injavaju djela A. Klobu?ara, B. Shehua, B. Papandopula, B. Starca, D. Bassanesea, D. Bužlete, I. Josipovi?a, M. Brajkovi?a, M. Tarbuka i drugih. Velik dio programa sastoji se od djela skladatelja koji su svojim radom obilježili i obogatili harmonikašku literaturu. Neki od njih su A. Belošicki, A. Holminov, A. Repnikov, F. Angelis, V. Pikulj, J. Podgorni, V. Zolotarjev, V. Zubicki... Orkestar bilježi i nekoliko praizvedbi. To su skladbe Poema pastorale i Molitva za harmonikaški orkestar pulskoga skladatelja Damira Bužlete, te Aproksimato No. 5 za harmonikaški orkestar i Lode a Dallapiccola za harm. ork. i ženski zbor skladatelja Bashkima Shehua.
Orkestar je održao mnoge nastupe u zemlji i inozemstvu. Uz nastupe u Puli isti?u se gostovanja u Novigradu, Labinu, Rovinju, Splitu, Zadru, Makarskoj, Varaždinu, Izoli, Žalcu, Ljubljani, Trstu, Smederevu, Novom Sadu, Kragujevcu, Prištini... Mnogi nastupi održani su u sklopu zna?ajnih glazbenih manifestacija me?u kojima se izdvojaju: Me?unarodna glazbena tribina u Puli, Prishtina International Contemporary Music Festival, Novosadske muzi?ke sve?anosti, Me?unarodni festival “Dani harmonike” u Smederevu.
Posebno se isti?e nastup na Sve?anom koncertu otvorenja 63. Svjetskog kupa harmonike koji je održan u koncertnoj dvorani Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu 19. listopada 2010 godine. Harmonikaški orkestar Sveu?ilišta Jurja Dobrile u Puli ostvario je zapažene rezultate na me?unarodnim natjecanjima za orkestre sa kojih bilježi redom prve nagrade. Me?u važnijim ciljevima u djelovanju Orkestra su afirmacija harmonike kao akademskoga glazbala te popularizacija djela skladanih za taj instrument.

12.11.2010.

KONCERT POSVE?EN
VLADI GOTOVCU
Crkva sv. Franje u Puli
19.00 sati
Program:

J.S.Bach: Preludij i fuga Es dur
Biljana Vitanovi?, harmonika
Mentor: Franko Božac, doc.
M. Tarbuk: Za Vladu
Elda Krajcar Percan, glasovir
B. Okmaca: Zapis
Sofija Cingula, mezzosopran
Vesna Ivanovi? Ocvirk, glasovir
?
J. Derbenko: Koralni preludij
A. Scriabin: Andante
V. Barvinski: Largo cantabile
E. Grieg: Aria iz Holber suite
?
T. Albinoni: Adagio
G. Caccini: Ave Maria
Sofija Cingula, mezzosopran
A. Piazzolla: Oblivion
Borut Zagoranski, harmonika
G. Mahler: Adagietto iz V. simfonije
Akademski harmonikaški orkestar
Sveu?ilišta Jurja Dobrile u Puli
Dirigent: Denis Modrušan

Recitatori: Slavica Lon?ari?,
Valter Milovan,
Ugo Korani

Ton: Marijan Kop?i?

13.11.2010.

SVE?ANO OTVARANJE PARKA
(raskrižje Radi?eve i Dobriline )
10,00 sati

Pozdravna rije?:Željko Antunovi?, predsjednik Ogranka Instituta Vlado Gotovac, Pula

Združeni pjeva?ki zborovi :
GŠ Ivan Mateti? Ronjgov RondoHistriae
Dirigentica: Vinka Buri?, prof.
Recitator:
Ugo Korani,
mentor: Filip Zori?i?, prof.

Prigodni govori:
Ivan Jakov?i?, župan Istarske županije
Boris Mileti?, gradona?elnik Grada Pule
Simona Šandri? Gotovac, predsjednica Instituta Vlado Gotovac

Antonio Lotti : Miserere
Mješoviti pjeva?ki zbor: Rondo Histriae
Dirigentica: Vinka Buri?, prof.
Ton: Marijan Kop?i?

PREDSTAVLJANJE KNJIGE
Sloboda i vje?nost
Fragmenti iz života i djela Vlade Gotovca

Zajednica Talijana/Comunità degli Italiani, Carrarina 1,
18,00 sati
Pozdravna rije?: Silvana Wruss, prof.
predsjednica društva "Dante Alighieri"
Knjigu predstavljaju:
dr.sc. Simona Šandri? Gotovac
dr. sc. Stipan Trogrli?
dr. sc. Valter Milovan
Moderator: dr.sc. Jasna ?urkovi? Nimac

03.12.2010.

TRIBINA
Vlado Gotovac - ?ovjek raznolikosti
za zajednicu raznolikosti

Institut društvenih znanosti, Ivo Pilar
Dom Hrvatskih branitelja,
Leharova 1/II
u19,00 sati

Predava?i:
dr. sc. Stipan Trogrlic
dr.sc. Daniel Mikulaco
dr.sc. Jasna ?urkovi? Nimac
Tatjana Tomai?, prof.
Marin Beroš, prof.

PREDAVANJE
Likovnost i Vlado Gotovac

Galerija Cvajner, Forum 2
20,30 sati

Predava?ica:
Gorka Ostoji? Cvajner,
ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti Istre

Organizator:
Institut Vlado Gotovac, Ogranak Pula

Suorganizatori:
Gradska knjižnica Pula
Sveu?ilište Juraj Dobrila, Odjel za glazbu
Glazbena škola Ivan Mateti? Ronjgov
Gimnazija Pula
Zajednica Talijana/Comunità degli Italiani
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar,
Podru?ni centar Pula
Galerija Cvajner
Hrvatska matica iseljenika,
Podružnica Pula

Izvršni odbor:
Filip Zori?i?, predsjednik
?lanovi:
Željko Antunovi?, Ana Bedrina,
Elda Krajcar Percan, Slavica Lon?ari?,
Denis Modrušan, Nela Na?inovi?
Gorka Ostoji? Cvajner,
Andrija Rebrovi?.

Pokrovitelji
Istarska županija Grad Pula

Zahvala:
Crkvi sv. Franje, Pula
Glazbenoj školi Ivana Mateti?a Ronjgova
Zajednici Talijana/Comunità degli Italiani
INK- Gradskom kazalištu Pula
Javnoj vatrogasnoj postrojbi Pula

Sponzori:

Nakladnik:
Institut Vlado Gotovac, Ogranak Pula
Za nakladnika: Željko Antunovi?
Urednica: Jasna ?urkovi? Nimac, Gorka Ostoji? Cvajner
Lektura i korektura: Filip Zori?i?
Priprema i dizajn: Noel Mirkovi?
Tisak: MPS Fažana/Pula
Naklada 50 primjeraka
medijski pokrovitelji:TV NOVA, HR radio Pula, Radio Istra, Radio Giardini, Glas Istre.

O?ekujemo uklju?enje Milana Rakovca s tekstom odnosno predavanjem EUROREGIONALNO I NACIONALNO sa sje?anjima kako su Gotovac i Rakovac zajedni?ki otvorili Hrvatski dom u Kopru,..
O?ekujemo da se uklju?i i Jelena Lužina, a njihovo uklju?enje ?e se kona?no definirati na Danima eseja u Puli koncem ovog tjedna.
U narednim mjesecima akademski kipar Eros ?aki? ?e izraditi reljefnu spomen plo?i koja ?e biti postavljena u Park Vlade Gotovca, naravno, ukoliko gradona?elnik Boris Mileti? uvrsti to?ku dnevnog reda o imenovanju na prvu slijede?u sjednicu Gradskog vije?a garda Pule i ukoliko gradski vije?nici izglasaju imenovanje.
Dakle, civilni sektor je odradio svoje i pripremo niz programa koje bi u nekim normalnim prilikama, uvjetima i državama bila financirana od nadležnih institucija barem s par stotina tisu?a kuna.
Sredstva koja su potrebna da realiziramo programsku knjižicu i plakate ne bi trebali biti više od 5000,00 kn.
Na potezu je javna lokalna uprava.
Stoga se traži tiskara s podru?ja južne Istre koja bi nam pomogla u ovoj kriznoj situaciji u državi koja nasušno treba posluhnuti i osluhnuti , napose poslušati misli, ideje, pjesme velikana govorništva Vlade Gotovca.
Što o njemu misli uvaženi intelektualac Zvonimir Berkovi?:
Govornik
Gotovac je, kako znamo, govornik. Takva nikada nismo imali i, bez brige, nikada više ne?emo imati. On može govoriti koliko ho?e (šutljivi Babaja kaže: dok ne ogladni), ali taj govor uvijek je neprekidni niz sjajnih retori?kih umjetnina. Nisam siguran da pretjerujem ako ustvrdim da je Gotovac — Mozart govorništva. Taj muzikalni momak, vidjeli ste to i na filmu, pisao je svoje simfonije i opere tako brzo da su ga prepisiva?i nota jedva stizali. A zašto? Zato što je i on prepisivao. S neke kjubrikovske svemirske plo?e on je skidao formule harmonije sfera i prenosio na notno crtovlje zakone Velike povezanosti. Ni sekunde dragocjena vremena nije trošio na smišljanja, osmišljavanja, premišljanja, domišljanja… Pa ni Gotovac se ne da gnjaviti tim alotropskim modifikacijama glagola misliti. Bez ikakvih priprema on govori i, govore?i, glumi glumca koji temperamentno glumi govor koji je napamet nau?io. Samo što Gotovac u svim tim slojevima glume ne ?ini ni jedan gluma?ki lapsus.
Gotov?evi govori mogu nekima biti teški, naporni, nerazumljivi ili nepotrebni, ali nikada glupi. Ako je rije? o iole ozbiljnijoj stvari, on prakti?ki ne može izre?i glupost jer, na neki svoj neobjašnjiv na?in, odmah do?e u prisni kontakt sa samom idejom te stvari, a same ideje zaista nikada nisu bedaste. Njegovo oratorstvo mene uvijek iznova tako zadivi da ponekad pomislim pripadamo li nas dvojica istoj biološkoj vrsti. Doduše, i on i ja, zajedno s ostatkom ?ovje?anstva, živimo u istoj Platonovoj spilji, gdje nam je, uz strogu zabranu osvrtanja, omogu?eno da na stijeni vidimo sjene onih ideja koje su zaposjele svoja mjesta izme?u izlaze?eg sunca i mra?nog spiljskog otvora. Ali ?ini se da je Vlado iskoristio trenutak nepažnje naših metafizi?kih stražara i okrenuo se prema izvoru svjetla. Što je tamo vidio, ne znam, ali ve? odavno shva?am da on ima pravo državljanstvo u idealnom svijetu koji odli?no poznaje i u kojem se jedino osje?a potpuno siguran.
Glavni urednik »HT-a«
Po?etkom ljeta 1971. godine, nakon dvanaest brojeva, »Hrvatski tjednik« ostao je bez glavnog urednika, jer je Igor Zidi? uspješno ispunio svoju tromjese?nu obvezu i dao ostavku. Naša amaterska novinarska redakcija našla se na raskrižju. Budu?nost tog jedinog opozicijskog lista na socijalisti?kom dijelu planeta, bila je sasvim neizvjesna. Do tada se pokazalo da je »Tjednik« iskreno obradovao rodoljubivo gra?anstvo; da nije oduševio, ali nije ni odbio nacionalisti?ke radikale; da je zabrinuo progresivno, a uplašio dogmatsko partijsko rukovodstvo; da je uznemirio hrvatske Srbe i razbjesnio bora?ke organizacije; da je (a to je bilo najopasnije) zloslutno namrgodio Tita… ?ekali su nas sve ve?i i sve opasniji uspjesi na novinskom tržištu. Odlu?ili smo se da potražimo novoga glavnog urednika, dogovorili se oko jednog, samo jednog, imena, a ako Vlado Gotovac ne pristane, po svoj prilici prestati ?emo s izlaženjem.
Drugi dan krenuli smo Jozo Ivi?evi?, odgovorni urednik, i ja, glavni od kulture, do našeg zajedni?kog prijatelja da ga zaprosimo za »Hrvatski tjednik«. Nismo se previše nadali. Našeg odabranika pratio je glas iznimna intelektualca, ali ne i požrtvovna radnika. Za svoju sasvim pristojnu uredni?ku pla?u nikada se nije oznojio na televiziji; zašto bi, dakle, jedan glasoviti šampion klupskih, kavanskih i salonskih kozerija, riskirao takvu zamamnu sinekuru u zamjenu za golem posao, još ve?u odgovornost i minimalnu pla?u iz blagajne Matice hrvatske? Me?utim, Gotovac je, ne ?ekaju?i ni jedne rije?i nagovaranja, odmah pristao i tako zape?atio svoju sudbinu, a uvelike je promijenio i redoslijed doga?anja u hrvatskoj naciji.
?esto sam u ovih tridesetak godina razmišljao o tom ?inu, kojemu u ono doba nisam sagledavao sve posljedice, ali mi je, ve? tada, izmamio fatalisti?ki uzdah. Zašto prisutna, a nepovjerljiva Gotov?eva supruga, nije poslušala svoje instinkte i ja?e se oduprla našim prijateljskim, ali opasnim namjerama? Jednom sam je to i pitao. Nije mi izravno odgovorila, ali dopustivo je ovakvo moje tuma?enje: ona bi se usprotivila da su Gotov?evi razlozi prihva?anja bili samo politi?ki, ali oni se mogu smatrati ponajprije književnima.
Vlado je, naime, prili?no osebujan autor. Nije pisao romane i opsežne studije. Nije graditelj književnih katedrala, nego, prije bi se reklo, svojevrsnih ste?aka, koje je razbacao po mnogim knjigama, listovima i ?asopisima. Sve su to minijature: lucidne opservacije, eseji zbijeni i svedeni ?esto na jednu re?enicu, molitvene izjave, proro?ke kletve, esoesovi za spas temeljnih vrijednosti; ukratko: gotovo toliko on formi ima koliki mu je popis djela.
Naslov koji najviše o njemu govori jesu autsajderski fragmenti. Ali, u jednom mahu, Gotovac je pomislio: zašto bi moja djela bila neopozivo autsajderska i fragmentarna a mogu biti magistralna i monumentalna? U taj golem i dragocjen, ali nepregledan rasuti teret treba unijeti princip djela, kao jaki magnet što ga stavljaju na plo?u prepunu metalne piljevine. Svaki pomak metala daje nove forme. Princip je Gotov?eva djela — on sam. Stara Gradiška i Lepoglava u?inile su njegove knjige moralno uvjerljivima; njegov znoj i suze, to su cement i vapno za spajanje krhotina; fabula njegova života dala je romanesknu kralješnicu cijelom njegovu stvaranju. I zato je njemu tako strašno trebao taj tjednik. Po svaku cijenu, makar i najskuplju. On se njim prožeo. »HT« je kupola nad ?itavim njegovim djelom i vidljiva je iz velike daljine.
Tako sam otprilike shvatio mutne Vladine natuknice. Ali, ne znam što da ja o tome mislim. Svjestan sam jedino toga da je Gotovac »Hrvatskom tjedniku« dao cijeloga sebe. I ušao u njega kao onaj kineski slikar u svoju sliku."
Jesen u Puli je kišovita i tmurna i nadam se da ?e Grafi?ka jesen Vlade Gotovca u Puli biti dostojna imena i djela tog velikog ?ovjeka te da ?e kulturna doga?anja biti posje?ena od gra?ana koji ga se još uvijek sje?aju, ?itaju ili žele ?uti njegovu poeziju i misli iz Poetike duše…
Po onome što se doga?a na politi?koj scenu u hrvata sasvim je izvjesno da ga je ve?ina politi?ara, saborskih zastupnika jednostavno zaboravila. Za ?lanovima vlade nije potrebno ni zboriti kako ga oni nisu nikada ni upoznali.
Upravo takvima je pisao:
VLADO GOTOVAC
(1930.-2000.)
Pjesnik i politi?ar

„?ovjek koji nema što podijeliti sa zvijezdama, nema što podijeliti ni s bližnjima.“

„Pjesma treba biti osmijeh djeteta, koji je obišao svijet.“

„S veli?inom raste samo?a i njezini darovi bližnjima. Jer samo samotnik može darivati; zato što je samo?a radionica darova.“

„Sloboda se ne može kona?no osvojiti. Za nju se svakodnevno mora boriti svaki pojedinac. Jedino je tako mogu?a i slobodna zajednica - kao izvor slobodnih pojedinaca.“

„I znam što bih rekao pred smrt u ovim okolnostima: ?uvajte mi Hrvatsku od niskosti, od mržnje. I u tome budite mudri i odvažni.“

Moj život: Sve?anost koja se nije dogodila. ?ula se odviše nepoznata glazba. Jesam slu?aj pojedinca. Jesam sjecište trenutka i vje?nosti. Duša mi je besmrtna, jer je drugi odgovor nezamisliv.
Bilježnice, 1955-1961
Prijatelju moj, ?uvaj se onih kojima je sve jednostavno i razumljivo i lako; ?uvaj se onih kojima je sve složeno i neobjašnjivo i skriveno- onih se ?uvaj kojima je ovaj svijet bez raspona: Oni su uvijek glasni i netrpeljivi!
Za tebe je onaj koji zna težinu jednostavnoga i koji ho?e nemogu?e.
Princip djela, 1966.
„I znam što bih rekao pred smrt u ovim okolnostima: ?uvajte mi Hrvatsku od niskosti, od mržnje. I u tome budite mudri i odvažni“.
Zvjezdana kuga, 1971-1973.
Ne boj se, Hrvatska, vrtoglavice Velikih vidika! U njima je snaga slobode i mo? budu?nosti! Koliko je svijet u tebi, toliko si ti u njemu. To je nedoku?iva pravda opstanka u kojem s opasnoš?u raste spasonosno.
Znakovi za Hrvatsku, 1994.

Komentari

...a budale

ovog antunovića, ako ne umeš bolje, rekao bi Gotovac, ne pišaj po papiru

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci