Tagovi

Gospodine Å imonovi?u krenite ve? jednom!

KAKO SU JEDNAKI POSTALI JEDNAKIJI
ili
BILO JEDNOM U HRVATSKOJ

Je li George Orwell imao na umu, kao tvorac Velikog brata i mogu?i futurist, da ?e se sadržaj njegove Životinjske farme odigravati i na našim prostorima? Je li u svojim futuristi?kim fantazijama vidio i gra?ane Hrvatske kao glavne protagoniste svoga bezvremenog romana?
To pitanje ?e ostati samo pitanje, jer odgovor je pisac odnio sa sobom, ali svaka sli?nost s našom zbiljom navodi nas na to da su pitanja u redu, jer je, bilo kako bilo, literatura samo neka vrst preslika života. Moj bi prijatelj rekao – ljepša strana života.
Pa krenimo s našom pri?om, imaju?i, negdje u podsvijesti, Životinjsku farmu kao predložak.
I unato? podsvijesti koja traje od stolje?a sedmog, mi smo svoj prvi pravi Ustav, i to onaj koji nazivamo Boži?nim Ustavom, dobili tek nedavne 1990. godine.
Sve ustavne odredbe su jasne i vrlo precizne. Nema tuma?enja ovo/ono. To?no je samo ono što piše, a ne ono što se nekome ?ini da piše. Budu?i da ja obožavam i poštujem Ustav nije mi ni na kraj pameti tuma?iti precizne odredbe na koje se pozivam u ovome tekstu.

?lanak 3.

Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava ?ovjeka, nepovredivost vlasništva, o?uvanje prirode i ?ovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestrana?ki sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tuma?enje Ustava.

?lanak 5.

U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom.
Svatko je dužan držati se Ustava i zakona i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske.

?lanak 14.

Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, politi?kom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, ro?enju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.
Svi su pred zakonom jednaki.

?lanak 16.

Slobode i prava mogu se ograni?iti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje.
Svako ograni?enje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograni?enjem u svakom pojedinom slu?aju.

?lanak 34.

Dom je nepovrediv.

?lanak 35.

Svakom se jam?i štovanje i pravna zaštita njegova osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i ?asti.

?lanak 48.

Jam?i se pravo vlasništva.
Vlasništvo obvezuje. Nositelji vlasni?kog prava i njihovi korisnici dužni su pridonositi op?em dobru.
Strana osoba može stjecati pravo vlasništva uz uvjete odre?ene zakonom.
Jam?i se pravo naslje?ivanja.

?lanak 140.

Me?unarodni ugovori koji su sklopljeni i potvr?eni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, ?ine dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona. Njihove se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na na?in koji su u njima utvr?eni, ili suglasno op?im pravilima me?unarodnog prava.

Boži?ni Ustav je, lijepo, ?itko i jasno, objasnio gra?anima sve njihove obveze i prava uz, molim lijepo, široku javnu raspravu i uz podršku gotovo svih zastupnika u Hrvatskom državnom saboru te, predratne, 1990. godine.

Sve jasno, je l' da?

A nije. Jer se uvijek negdje umiješaju Orwellovi junaci, oni jednakiji me?u jednakima.
I tako je nastala hrvatska jednakost (jedna kost) na orwellovski na?in, premda Ustav, i to Boži?ni, molit ?u lijepo, daje svima jednaka prava. Dakako, u nas je rije? o ljudima, a u Orwella o svinjama, konjima i ostaloj stoci sitnoga zuba ili kljuna.

Pa pogledajmo o kakvoj je jednakosti rije?. Na primjer kad je rije? o stanarskim pravima, s kojima se bavim u ovome tekstu.

Gra?ani Hrvatske su temeljem Ustava SFRJ, ?lanak 164. st. 1., te Ustava Socijalisti?ke Republike Hrvatske, ?lanak 242. st. 1. imali Ustavom zajam?ena stanarska prava.
Tadašnji Zakon o stambenim odnosima, koji je bio u skladu s Ustavima SFRJ i SRH izjedna?io je prava stanara na slijede?i na?in.

?lanak 3.

1. Gra?anin koji na osnovi pravomo?ne odluke o davanju stana na korištenje, ili koje druge valjane pravne osnove, stekne pravo na korištenje stana u društvenom vlasništvu ima pravo i dužnost taj stan trajno i nesmetano koristiti i održavati, u skladu s ovim zakonom, propisima donesenim na osnovu zakona i samoupravnim i op?im aktom, odnosno op?im aktom davaoca stana (stanarsko pravo), te sudjelovati u upravljanju stambenom zgradom suglasno odredbama ovog zakona.

2. Pravo i dužnost iz stava 1. ovog ?lana ima i osoba koja je po ranijim propisima stekla stanarsko pravo na stan u vlasništvu gra?ana. ( „NN“ 52/74 )

Ova odredba se odnosila na sve stanare koji su stanarska prava stekli na stanu na koje postoji pravo vlasništva do dana 26. 12. 1974. godine, kada je ovaj zakon stupio na snagu.

(Komentar na ovaj zakon, koji je stupio na snagu te davne 1974. godine dao je i Jadranko Crni? doskorašnji Predsjednik Ustavnog suda Hrvatske u komentaru dopunjenog i izmijenjenog izdanja komentara na Zakon o stambenim odnosima 1988. godine).

Budu?i da je zakon jasan, vidljivo je da su ustavna prava stanara u Republici Hrvatskoj bila jednaka za sve one koji su stekli stanarsko pravo do odre?enog dana.
Republika Hrvatska, kao što piše u uvodno navedenim ?lancima Ustava, bila je Država u kojoj su jednaka prava imali svi njeni gra?ani.
Dakako, Hrvatska je baštinila sve Konvencije i ;e?unarodne ugovore koje je ratificirala SFRJ.
Tako je Republika Hrvatska preuzela u svoje zakonodavstvo spomenute konvencije koje su Å¡titile ljudska prava, a samim tim i ste?ena prava u koje spada i stanarsko pravo, Å¡to potvr?uje slijede?i Zakon i Prvi protokol.

ZAKON
O POTVR?IVANJU KONVENCIJE ZA ZAÅ TITU LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA I PROTOKOLA BR. 1., 4., 6., 7. I 11. UZ KONVENCIJU ZA ZAÅ TITU LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA

?lanak 1.

Potvr?uje se Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, sastavljena u Rimu 4. studenoga 1950. godine te izmijenjena u skladu s odredbama Protokola br. 3 koji je stupio na snagu 21. rujna 1970., Protokola br. 5 koji je stupio na snagu 20. prosinca 1971. i Protokola br. 8 koji je stupio na snagu 1. sije?nja 1990. Protokol br. 2. o nadležnosti Europskog suda za ljudska prava za davanje savjetodavnih mišljenja, sastavljen u Strasbourgu 6. svibnja 1962. integralni je dio Konvencije od njenog stupanja na snagu 21. rujna 1970.

PRVI PROTOKOL
(Pariz, 20. ožujka 1952.)

?lanak 1.

Svaka fizi?ka ili pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svojega vlasništva. Nitko se ne smije lišiti svoga vlasništva, osim u javnom interesu, i to samo uz uvjete predvi?ene zakonom i op?im na?elima me?unarodnog prava.

?lanak 5.

Za izvršenje Konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, kao i Protokola br. 1., 4., 6., 7. i 11. uz Konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama nadležna su ministarstva i druga tijela državne uprave Republike Hrvatske u ?iji djelokrug ulazi ostvarivanje pojedinih prava predvi?enih Konvencijom i dodatnim Protokolima

Da je tomu tako, potvr?uje i jedna od presuda Europskoga suda za ljudska prava u Strasbourgu, koja je stanarsko pravo zaštitila kao imovinsko pravo.

Što se zbiva u Hrvatskoj nakon donošenja Ustava, Referenduma o samostalnosti, Proglašenja samostalnosti te Me?unarodnoga priznanja Republike Hrvatske i primitka u skoro sve me?unarodne institucije kao pravno ure?ene države?
Državne institucije odjednom, ni?im izazvane, po?inju paralelno iskazivati javne i tajne želje, i provoditi javnu i tajni politiku.
Javno zastupaju Ustav i zaklinju se u Zakone i Konvencije o pripadnosti civilizacijskim ste?evinama i Europi, a tajno, u krugu istomišljenika, provode svoje skrivene namjere tako što su prisvajali tu?a prava i tu?a vlasništva.
Raznim ograni?enjima mnogi dotad zakoniti nositelji stanarskih prava bivaju onemogu?eni u svojim pravima. Tako se širom otvaraju brojne mogu?nosti ?lanovima nove politi?ke elite, i njihovim bližnjima, na povlaštenu kupnju atraktivnih stanova, koja ta prava nisu imali, a nisu ni mogli imati jer nisu bili stanari u tim stanovima.

Što je bilo s dotadašnjim stanarima i njihovim ustavnim i zakonima utvr?enim i ste?enim pravima koje štitio i novi Boži?ni ustav?
Ništa, njihova prava nestaju u gromoglasnim rodoljubnim povicima da se borimo za pravnu i me?unarodnu Hrvatsku; što ?e re?i da mi ure?ujemo prošlost i sadašnjost, a sve zbog budu?nosti.

Å to je s Ustavom zajam?enim pravima?
Ništa, jer posvuda odzvanja eho – pa mi smo za vas osvojili Državu u kojoj smo, znate, svi jednaki. O ?emu vi sad pri?ate? Pa Hrvatska je u ratu, o, vi nezahvalnici! Svi vi jalnuški diletanti, crni, žuti i zeleni vragovi, sjetite se da smo, prvi put u povijesti, svi jednaki.
Dobro, dobro, kao da ?ujem oduševljeno odobravanje puka, dok Hrvatski državni sabor, kao štanc-mašina, donosi Zakone i Uredbe, s ograni?enim trajanjem, kako bi ozakonila sva oduzimanja ste?enih prava oduševljenih gra?ana; kako bi omogu?ila plja?ku vlasništva u pretvorbi i privatizaciji tih istih oduševljenih gra?ana, kao i njihovo onemogu?avanje da otkupe svoje stanova. O plja?ki banaka da se i ne govori.
Navest ?u tek neke Zakone i Uredbe koji su doneseni samo za jedan pravni institut „otkup stanarskog prava“ iz kojih je vidljivo da su podobni, ili kako bi rekao Orwell – jednakiji, dobili pravo da se bahate tako što su u doba rata oduzimali ste?ena prava svojih jednakih gra?ana. Ste?ena prava koji su imali dotadašnji stanari, dodjeljivana su onim jednakijim gra?anima kojima su ta prava stjecali samo zato što su jednakiji gra?ani i u milosti zna se koga. U pravnoj bezumnosti išlo se dotle da su neki stjecali prava na otkup stanova temeljem Uredbi i Zakona koji su trajali onoliko sati koliko je bilo potrebno da se transakcija obavi (od petka u 18 h, do to?no u podne u ponedjeljka).

Pritom se kao orio gromki poklik jednakijih pozivamo se na Ustav; živimo u stolje?ima sanjanoj Državi jednakih šansi; mi smo oduvijek dio Europske civilizacijske i pravne kulture; no, dobro, ima nas nešto jednakijih, valjda smo zaslužili nekakvu nagradu, jer mi smo vam dali sve to…

A dali su nam to što smo imali do tada. Potom su nam, to što su nam dali, brzo oduzeli. Da se, valjda, ne bismo navikli na to što su nam dali, a dali su nam ono što smo imali, a to što smo imali brzo su nam oduzeli…

?ak se i Ustavni sud Republike Hrvatske uklju?io u zaštitu nezakonitih postupaka, dakle oduzimanju ste?enih prava jednakih, kako bi zaštitio nezakonite stjecatelje stanarskih prava, onih jednakijih, pa je, shodno tom na?elu doneseno i ovakvo Rješenje:

Rješenje Ustavnog suda (Narodne novine, 68/98)
1. Ukidaju se u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo ("Narodne novine", broj 58/1995) odredbe:
- ?lanka 2. koje se odnose na ?lanak 4a. stavak 1. i 3.;
- ?lanka 4. koje se odnose na ?lanak 8. stavak 4.;
- ?lanka 9. koja se odnosi na ?lanak 20a.;
- ?lanka 15. koja se odnosi na ?lanak 50. stavak 2., s tim da se ukidanje ne odnosi na re?enicu koja glasi: "Stanovima za službene potrebe ne mogu se odrediti stanovi na kojima su nositelji stanarskog prava hrvatski branitelji.";
- ?lanka 16. u dijelu koji se odnosi na dodani ?lanak 50a:
- u ?lanku 50a. ukidaju se stavci 1. i 2., a u stavku 3. alineje ?etvrta, peta i osma;
- stavak 3. ukida se i u dijelu koji glasi "niti prenijeti pravo na kupnju stana", s tim da se ukidanje ne odnosi na alineju Å¡estu i sedmu;
- ?lanka 19. ukoliko se njegove odredbe odnose na društva u kojima je prilikom pretvorbe vrijednost stanova ušla u društveni kapital poduze?a;
- ?lanka 20. stavak 1. i 2;

Ovakve odluke Ustavnoga suda – koje se pozivaju na izmjene izmjena izmijenjenih Zakona o stanarskom pravu, bez obveze zakonodavcu da pro?isti tekstove – dodatno su otežale gra?anima, pa i pravnicima, snalaženje u zakonskim odredbama.
Å to je pisac (Ustavni sud) zapravo htio re?i?

Ta je zakonska trakavica, kojom su ure?ivana, tj oduzimana prava zakonitim imateljima stanarskih prava i ta prava dodjeljivana „zakonito“ novim stanarima s pravom otkupa – još jedna sramotna epizoda u stvaranju Europski ure?ene i stolje?ima sanjane Države.
Da bih do?arao strpljivim ?ita?ima konfuznost te zakonske trakavice, po?imo, na ?as, pravnim stazama i bogazama samo nekih Zakona o prodaji stanova:

Narodne novine, 33/92

?lanak 1.

U Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo ("Narodne novine", br. 27/91.) u ?lanku 1. stavku 1. Iza rije?i: "zgrade" stavlja se zarez, a rije?i: "i pripadaju?im dijelom zemljišta" brišu se.
Iza stavka 3 dodaje se novi stavak 4 koji glasi:
"Predmet prodaje je i garaža, ako ?ini gra?evinsku cjelinu sa stanom ili ako je stanaru dodijeljena na korištenje kao pripadaju?i dio stana".
Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.

Potom se donosi slijede?i Zakon:

Zagreb, 25. lipnja 1992.
ZAKON
o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo
(pro?iš?eni tekst)

?lanak 1.

Ovim Zakonom se ure?uju uvjeti i na?in prodaje stanova na kojima postoji stanarsko pravo, zajedno sa zajedni?kim dijelovima i ure?ajima zgrade, te na?in odre?ivanja cijene stana.
Å to se smatra stanom, odre?uje poseban zakon.
Prodavati se mogu i prostorije na kojima postoji stanarsko pravo, koje se, prema posebnom zakonu, ne smatraju stanom, ako prema posebnim propisima mogu biti u prometu.
Predmet prodaje je i garaža, ako ?ini gra?evinsku cjelinu sa stanom ili ako je stanaru dodijeljena na korištenje kao pripadaju?i dio stana.
Stanar može pod uvjetima propisanim ovim Zakonom kupiti samo jedan stan.

?lanak 35.

Prava stanara ste?ena važe?im propisima ostaju netaknuta povodom prodaje stana u društvenom vlasništvu u kojem stanuje.
Na odnose izme?u stanara i privatnog vlasnika stana nastale prodajom stana u društvenom vlasništvu u kojem stanuje ne primjenjuju se odredbe Zakona o stambenim odnosima ("Narodne novine", br. 51/85., 42/86 i 22/92.) o pravu privatnog vlasnika na useljenje u stan.

Rekoh li vam ve? odavno – kako ve? piše – netaknuto pravo! Zašto? Zato što je to bila ustavna kategorija kako je ve? navedeno, a jednakiji i njihovi politi?ki izabranici se bahate kao da nema Države. Idemo dalje:

?lanak 50.

Stanovi koji su postali vlasništvo Republike Hrvatske na temelju Uredbe o preuzimanju sredstava JNA i SSN0 na teritoriju Republike Hrvatske u vlasništvo Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 52/91.) i Uredbe o preuzimanju sredstava bivše SFRJ u vlasništvo Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 68/91.) ne?e se prodavati do donošenja zakona kojim ?e se utvrditi posebni kriteriji za prodaju tih stanova.

?lanak 56.

Vlada Republike Hrvatske donijet ?e u roku 30 dana od dana stupanja na snagu Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo ("Narodne novine", br. 27/91.), propise iz ?lanka 11., stavka 2., ?lanka 12., stavka 6. i ?lanka 20., stavka 4., ovoga Zakona.
Ministar pravosu?a i uprave donijet ?e u roku 60 dana od dana stupanja na snagu Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo ("Narodne novine", br. 27/91.), pravilnik iz ?lanka 23., stavka 4., ovoga Zakona.
Skupština op?ine, odnosno skupština grada donijet ?e propis iz ?lanka 12., stavka 6, ovoga Zakona u roku 45 dana od dana donošenja propisa o kriterijima za utvr?ivanje zona u naselju.

?lanak 57.

Danom stupanja na snagu Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo ("Narodne novine", br. 27/91.), ne?e se primjenjivati odredbe ?lanka 1., 9., 12., 17., 21., 24., 25., 49. i 53. Zakona o prometu zemljišta i zgrada ("Službeni list SFRJ", br. 43/65., 57/65., 17/67. i 11/74. i "Narodne novine", br. 52/73.) u odnosu na stanove ?ija prodaja je ure?ena po odredbama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo ("Narodne novine", br. 27/91. i 33/92.).

?lanak 58.

Od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo ("Narodne novine", br. 33/92.), prestaje važiti:
- Uredba o dodatnom osobnom popustu kod kupnje stana u devizama ("Narodne novine", br. 65/91.);
- Uredba o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo ("Narodne novine", br. 6/92.) i
- Uredba o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo ("Narodne novine", br. 8/92.).

?lanak 59.

Odredba ?lanka 42. ovoga Zakona primjenjuje se do 31. prosinca 1992. godine.
Ovlaš?uje se Vlada Republike Hrvatske da prema potrebi produži rok iz stavka 1. ovoga ?lanka.

Po?etak nezakonitosti u ponašanjima zakonodavca i izvršne vlasti ve? se ovdje naslu?uje, ali nezakonitosti se nastavljaju je u slijede?im zakonima.
Narodne novine, 69/92

?lanak 1.

U Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo ("Narodne novine", br. 43/92. - pro?iš?eni tekst), u ?lanku 11. stavku 1. iza to?ke 6. dodaje se nova to?ka 7. koja glasi:
"7. popustu žrtvama rata".

A onda se nastavljaju izmjene:

Narodne novine, 25/93

?lanak 1.

U Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo ("Narodne novine". br. 43/92 - pro?iš?eni tekst i 69/92.) u ?lanku 4. stavku 2. rije?i: "u roku dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona" zamjenjuju se rije?ima: "do 30. lipnja 1994.".

?lanak 2.

U ?lanku 7. stavku 2. rije?i: "nakon proteka roka od dvije godine od stupanja na snagu ovoga Zakona" zamjenjuju se rije?ima: "koji po?inje te?i 30. lipnja 1994.".

Zakonodavci shvatiše da ni te izmjene nisu dostatne, pa izmjenjuju i dalje.

Narodne novine, 48/93
I još…
?lanak 1.

U Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo ("Narodne novine", br. 43/92. - pro?iš?eni tekst, 69/92. i 25/93.) u ?lanku 16. dodaje se stavak 2. koji glasi: "Civilnim invalidom rata odre?ene kategorije iz ovoga ?lanka smatraju se sve osobe kojima se priznaje to svojstvo na temelju posebnog zakona."

… još…

Narodne novine, 2/94

?lanak 1.

U Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo "Narodne novine", br. 43/92. - pro?iš?eni tekst, 62/92., 25/93. i 48/93." u ?lanku 16. na kraju stavka 1. briše se stavka i dodaju rije?i: " - 20% kada stan kupuje osoba s invaliditetom radi kojega se u prostoru kre?e isklju?ivo u invalidskim kolicima kada stan kupuje za sebe ili kada stanuje i koristi stan kojeg kupuje jedan od njenih roditelja (usvojitelja). Jednaki popust ostvaruje i osoba koja je trajno i potpuno nesposobna za rad i privre?ivanje uslijed svog zdravstvenog stanja i op?e radne sposobnosti za obavljanje bilo kojeg posla, a ?ija je nesposobnost nastala prije navršene 15. godine života ili za vrijeme redovnog obrazovanja, odnosno njen roditelj (usvojitelj". Kada u slu?aju iz ove alineje pravo na popust ostvaruje roditelj (usvojitelj) osobe s invaliditetom stanje u suvlasništvu roditelja (usvojitelja) i djeteta. Osobe iz ove alineje koje su sklopile ugovor o kupoprodaji stana do stupanja na snagu ovoga Zakona nemaju pravo na taj popust."

Rat traje, otkup stanova traje, brojni su gra?ani raseljeni ili napustili stanove zbog… Što je sa stanovima, a stanarskim pravima? Stanovi se nanovo dodjeljuju, stanovi se kupuju, jednakiji uživaju. Mijenjaju se i dopisuju Zakoni:

Narodne novine, 44/94

?lanak 1.

U Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsku pravo ("Narodne novine" br. 43/92. - pro?iš?eni tekst i 62/92., 25/93., 48/93. i 2/94.) u ?lanku 4. stavak 2. mijenja se i glasi „Zahtjev iz stavka 1. ovoga ?lanka podnosi se do 31. prosinca 1995., a sklapanje ugovora o kupoprodaji stana (u daljnjem tekstu: ugovor) mora kupac zatražiti u roku od šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva za kupnju stana.“

Zanimljive odredbe zakona, rat traje komunikacija ne postoji, fizi?ka prisutnost za prijavu stanarskog prava i otkupa samo su fikcija u glavama zakonodavaca, koji su, valjda, smatrali da su probleme jednakijih riješili ovim zakonom?

Narodne novine, 58/95

?lanak 1.

U Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo ("Narodne novine", br. 43/92. - pro?iš?eni tekst; 69/92., 25/93., 48/93., 2/94. i 44/94.) iza ?lanka 1. dodaje se novi ?lanak 1a. koji glasi:

"?lanak 1a.
Hrvatski vojni invalid iz domovinskog rata te supružnik, roditelji i djeca, usvojenici, pastor?ad, o?uh, ma?eha i usvojitelj, poginulih, zato?enih ili nestalih branitelja domovinskog rata imaju pravo pod uvjetima propisanim ovim Zakonom kupiti stan, koji su dobili na privremeno korištenje, odnosno u najam, prema odredbama Zakona o privremenom korištenju stanova ("Narodne novine", broj 66/91. i 76/93.) i Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz domovinskog rata ("Narodne novine", br. 2/94.), ako je nositelju stanarskog prava na tom stanu prestalo stanarsko pravo."

Me?utim, ni to nije dobro, pa se pribjegava novim izmjenama:

Narodne novine, 11/96

?lanak 1.

U Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo ("Narodne novine", br. 43/92 - pro?iš?eni tekst, 69/92., 25/93., 48/93., 2/94., 44/94. i 58/95.) u ?lanku 16. stavku 1. alineji 1. iza to?ke 2. dodaju se to?ke 3. i 4. koje glase:
"3. roditelj ili roditelji kojima je poginulo dvoje ili više djece u domovinskom ratu, ili su nestali, ili su zato?eni,
4. suprug, odnosno supruga stanara koji je poginuo u domovinskom ratu ili je smrtno stradao kao žrtva u tom ratu ili je nestao ili zato?en ako živi u obiteljskom doma?instvu s predškolskim djetetom (usvojenikom), djetetom (usvojenikom) na redovnom školovanju ili s djetetom (usvojenikom) nositeljem obiteljske mirovine. U tom slu?aju stan je u suvlasništvu supruga, odnosno supruge i djeteta (usvojenika)."

Postavlja se pitanje ?ija su stanarska prava dodijeljena žrtvama domovinskog rata?

I tako dalje, iz izmjene u izmjenu, pa iz izmijenjene izmjenu u novu izmjenu… da bi se nastavilo:

Narodne novine, 27/01

?lanak 35.

Danom stupanja na snagu ovoga zakona ne?e se primjenjivati odredbe ?lanaka 1, 9, 12, 17, 21, 24, 25, 49. i 53. Zakona o prometu zemljišta i zgrada ("Službeni list SFRJ", br. 43/65, 57/65, 17/67 i 11/74 i "Narodne novine", br. 52/73) u odnosu na stanove prodaja kojih je ure?ena po odredbama ovoga zakona.

?lanak 30.

Prava stanara ste?ena važe?im propisima ostaju netaknuta povodom prodaje stana u društvenom vlasništvu u kojem stanuje. Na odnose izme?u stanara i privatnog vlasnika stana nastale prodajom stana u društvenom vlasništvu u kojem stanuje ne primjenjuju se odredbe Zakona o stambenim odnosima ("Narodne novine", br. 51/85 i 42/86) o pravu privatnog vlasnika na useljenje u stan.

Ima toga još, ali i ovo je dovoljno da bi se pokazala sva konfuznost zakonodavca.

Ovdje smo pokazali i dokazali kako je bilo mogu?e da je prestala op?a jednakost, odnosno kako su nezakoniti stjecatelji stanova postali jednakiji?
I kako su jednakiji mogli otkupljivati neuseljive stanove, sa stanarima koji imaju ste?ena prava i kako su ti jednakiji gra?ani izbacili zakonite stanare uz pomo? sudova?
I kako je bilo mogu?e da neki jednakiji otkupe po nekoliko puta svoje stanarsko pravo? Da pojasnimo, netko od jednakijih je otkupio svoje stanarsko pravo na dodijeljenom stanu osamdesetih godina, a kao pripadnik jednakijih dobio je novo, „normalno“ nezakonito, stanarsko pravo na stanu koji je oduzet ili je stanar napustio stan… te je kao pripadnik jednakijih otkupio ponovno dodijeljeni stan kao da je prvi put!

E sad kad smo vidjeli kako su se jednaki putem zakona i uredbi podijeljeni na jednake i jednakije usprkos itd …
Jednakiji su, dakle, mogli na temelju jednog stanarskog prava kupovati dva stana, a oni kojima je to ustavno pravo uskra?eno ni jedan.
Tako su jednakiji oštetili Hrvatski stambeni fond, a dobivanjem kredita od banaka, jasno, s minimalnom kamatom, oštetili su porezne obveznike drugi puta. Sjetimo se samo sanacije banaka kroz prora?un. Pritom nikad nismo saznali zašto saniramo jednakije. Zapravo, to nam je bilo normalno jer su oni, zajedno s nama, klicali: „Imamo Hrvatsku“!
Onda su jednakiji, kad im je krenulo nastavili koristiti svoje jednakije pravo pa su nastavili kršiti zakone i štetiti Hrvatsku. Jednom kad su oduzeli ste?ena prava stanarima koji su ta prava imali, a drugi put kad su ti isti stanovi dodijeljeni stanarima koji to pravo nisu mogli imati. I još im je, da veselje bude ve?e, dodijeljeno pravo otkupa stanarskog prava na nezakonitom pravu uz dodjelu kredita...
Porezni obveznici, svi gra?ani, platit ?e sve nepodopštine jednakijih i njihovih politi?kih mentora.
Što se desilo pitat ?ete me? Zašto sve ovo pišem kad je sve riješeno, kako mnogi govore; zašto spominjati Orwella, pa može se i bez njega pisati o nezakonitostima i nepravdama?

Vratimo se uvodu, sjetimo se Ustava SFRJ, Ustava SRH, Zakona, o stambenim odnosima (Narodne novine, 52/74) te Me?unarodnih konvencija i Protokola. A što je sa ste?enim pravima stanara u stanovima u vlasništvu?

Ja volim pisati pravne pri?e sa sretnim završetcima, a želim dati, na starinski na?in, i pouku. Ako se prisje?ate, pri sretnim filmskim završetcima uvijek stiže konjica pra?ena dobrom glazbom. ?uje se topot kopita i sve?ani zvuk trublji. U ovom sretnom pravnom završetku na kraju stiže konjica u obliku Zakona. Evo tog Zakona:

ZAKON
O POTVR?IVANJU UGOVORA O PITANJIMA SUKCESIJE

?lanak 1.

Potvr?uje se Ugovor o pitanjima sukcesije, potpisan u Be?u 29. lipnja 2001., u izvorniku na engleskom jeziku.
Imaju?i na umu stavove Vije?a sigurnosti u rezoluciji 1022 (1995) o poželjnosti konsenzusnoga rješenja neriješenih pitanja sukcesije potpisuje:

Aneks G

Privatna imovina i ste?ena prava

?lanak 1.

Privatna imovina i ste?ena prava gra?ana i drugih pravnih osoba SFRJ države sljednice štitit ?e se u skladu s odredbama ovog Aneksa.

?lanak 2.

(1) (a) Prava na pokretnu i nepokretnu imovinu koja se nalazi u nekoj državi sljednici na koju su gra?ani ili druge pravne osobe SFRJ imali pravo na dan 31. prosinca 1990. priznat ?e se, te ?e biti zašti?ena i vra?ena od te države u skladu s utvr?enim standardima i normama me?unarodnog prava bez obzira na nacionalnost, državljanstvo, mjesto boravka ili prebivalište tih osoba. To uklju?uje osobe koje su, nakon 31. prosinca 1990. stekle državljanstvo ili mjesto boravka ili prebivalište u nekoj drugoj državi, a ne u državi sljednici. Osobe koje ne mogu ostvariti ova prava imaju pravo na naknadu u skladu s normama gra?anskog i me?unarodnog prava.

(b) Bilo kakav navodni prijenos prava na pokretnu i nepokretnu imovinu u?injen nakon 31. prosinca 1990. i zaklju?en pod prisilom ili protivno pododjeljku (a) ovoga ?lanka, bit ?e ništav.

(2) Svi ugovori sklopljeni od strane gra?ana ili drugih pravnih osoba SFRJ do 31. prosinca 1990, uklju?uju?i one sklopljene s javnim poduze?ima, poštovat ?e se bez diskriminacije. Države sljednice omogu?it ?e izvršavanje obveza na temelju takvih ugovora tamo gdje je izvršenje takvih ugovora bilo sprije?eno raspadom SFRJ.

?lanak 5.
Ništa u gore navedenim odredbama ovoga Aneksa ne?e dokidati odredbe dvostranih ugovora sklopljenih o istome pitanju izme?u država sljednica koji, na odre?enim podru?jima, mogu biti mjerodavni za te države.

?lanak 6.

Doma?e zakonodavstvo svake države sljednice glede stanarskog prava primjenjivat ?e se podjednako na osobe koje su bile državljani SFRJ i koje su imale to pravo, bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi kao što je spol, rasa, boja kože, jezik, vjera, politi?ko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, pripadnost nacionalnoj manjini, imovinsko stanje, ro?enje ili drugi položaj

?lanak 3.

Provedba ovog Zakona u djelokrugu je Ministarstva financija, Hrvatske narodne banke, Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstva obrane, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstva pravosu?a, Ministarstva kulture, Državnog arhiva i drugih državnih tijela u ?iji djelokrug ulaze pitanja obuhva?ena Ugovorom.

Vlada Republike Hrvatske nastavit ?e poduzimati potrebne radnje u cilju utvr?ivanja ?injeni?nog stanja vezano za sredstva koja su predmet raspodjele u skladu s ?lankom 5. stavkom (1) podstavkom (iii) Aneksa C Ugovora o pitanjima sukcesije.

Sretni završetak je u poništenju svih radnji kojim su ne?ija ste?ena prava ukinuta. Što zna?i – vra?anje stanarskih prava svima kojima su oduzeta i dopuštenje da otkupe svoje stanova. A tome prethodi poništenje nezakonitih dodjela stanarskih prava i prava na otkup tih prava.
Najtužnije u svemu tome je što Ustavno ure?ena država, koja nije nastala na nekoj povijesnoj pustopoljini, nego je izašla iz zajednice država; dakle, država koja je naslijedila pravne ste?evine, na koje se pozivamo kad nam treba da dokažemo našu pripadnost civilizacijskom Europskom krugu, ta ista država provodi najgoru diskriminaciju prava svojih ustavno jednakih gra?ana u korist neustavno jednakijih, tako?er gra?ana.

Å to je nejasno u ovom slu?aju?
Valja mi još pojasniti ona vlasni?ka prava oduzeta 1945. godine? Jedna je Država oduzela vlasništvo na dijelovima zgrada ili oduzela vlasništvo stanova u jednom povijesnom trenutku nakon rata 1945. gdje je ve?ina razvlastila manjinu, i dodijelila je te stanove svojim gra?anima misle?i da radi dobru stvar.
Ta je Država gradila stanove i dodjeljivala ih svojim gra?anima prema Zakonima koji su važili u to vrijeme. Država je izjedna?ila prava gra?ana nositelja stanarskih prava u stanovima, u privatnom vlasništvu, sa stanovima u društvenom vlasništvu.
I onda stvaranjem Boži?nog Ustava i pravednijeg društva, sanjanog tisu?ljetnim snovima, ta i takva pravedna država jednakih oduzima novim zakonima pravo jednakima da bi njihovo pravo dala drugima, jednakijima.
S tom razlikom Å¡to je sad manjina razvlastila ve?inu.
Država je bila ta koja je, u prvom slu?aju, voljom ve?ine razvlastila manjinu i nanijela štetu toj manjini. Me?utim, treba znati, jednom zauvijek, da nositelji stanarskih prava u stanovima u vlasništvu nisu oduzimali vlasnicima stanova njihovo vlasništvo, jer oni nisu donosili zakone kojima je oduzimana imovina uz naknadu ili konfiskacijom. To je radila Država.

Država je ta koja je dodjeljivala stanarska prava, samo je ona ta koja treba da obešteti oduzeto vlasništvo vlasnicima stanova. Država ne smije donositi zakone koji stavljaju u neravnopravan položaj gra?ane i ne smije oduzimati ste?ena prava koja se štite me?unarodnim propisima. Država bi trebala biti jednaka prema svima i to je ona Država i dokazala izjedna?avaju?i stanare u društvenim stanovima sa stanarima u vlasništvu te davne 1974. godine, dokazuju?i nedeklarativnu jednakost Ustavom SFRJ i Ustavom SRH.
Kad država griješi ona snosi posljedice svojih promašaja.

U ovome slu?aju jednakiji su htjeli izigrati jednake i svoj teret državnih grijeha prebaciti na golemu skupinu tih istih jednakih. Ceh njihova bahatog ponašanja pla?at ?e i pla?aju svi gra?ani. I to tako što ?e podmiriti sve troškova izgradnje stanova za one kojima je stanarsko pravo oduzeto, a stanovi dodijeljeni onima koji to stanarsko pravo na tim oduzetim stanovima nisu imali.
I kao što se to voli re?i, porezni ?e obveznici, prema dosadašnjoj praksi, snositi troškove u ime ostvarenih prava jednakijih i njihovog stambenog zbrinjavanja.

Ali, uvijek ima vreba neko ali…
Jednakiji, u svojoj zaigranosti nedodirljivih i neznanju bahatih, potpisaše, pod patronatom Europe, ANEX G koji se mora provesti bez obzira što su jednakiji postali vlasnici otkupljenih stanarskih prava koja nisu imali. Tim Anexom G – uza sve ratificirane Konvencije i Protokole od strane Republike Hrvatske u zaštiti ljudskih i imovinskih prava – stanarima, kojima je ste?eno stanarsko pravo oduzeto, to je pravo vra?eno. Stanari sa stanarskim pravom u stanovima u vlasništvu, koji su to pravo imali zašti?eno Ustavima i Zakonom o stanovima, kao što sam naveo do odre?enog datuma, mora im se dopustiti otkup pod jednakim uvjetima, kao i onima iz društvenih stanova. Zato mi nije mi jasno što ?eka ministarstvo Pravosu?a sa provedbom tog zakona? Ili su pak jednakiji ja?i u opstruiranju zakona?
Sretni završetak je na vidiku.

Tako ?e stanari sa stanarskim pravima uskoro i napokon realizirati pravo na svoje vlasništvo, ma kakva god o tome rješenja donosili u Hrvatskome saboru, u Ustavnome sudu i na redovnim Sudovima.

Vlasnicima oduzetih stanova bila su sredstva od prodaje stanova namijenjena kao odšteta za oduzeta vlasništva, ali ta su sredstva kažu pokradena od strane jednakijih u pretvorbi i privatizaciji za pokri?e menadžerskih kredita?
Ni za to nisu odgovorni stanari sa stanarskim pravom u stanovima u vlasništvu, tu je opet odgovorna Država i obnašatelji vlasti.

Tužbom za poništenje pretvorbe i privatizacije, temeljem me?unarodnih odredaba, odnosno potpisanim obvezama, jednakijim ?e biti dokazano da mogu pojedincima lagati cijelo vrijeme, malo ve?oj cjelini tek povremeno, ali isto tako da ne mogu svima lagati cijelo vrijeme.

A to ho?e li Orwell ipak biti u pravu, ostavimo literaturi.
Jer i Orwell je ipak bio samo jedan Europejac.

Komentari

Zagreb, 15. I. 2009.

Zagreb, 15. I. 2009.

ZA GOSPODINA MINISTRA ŠIMONOVIĆA

--------------------------------------------------------------

Poštovani gospodine ministre prof. dr. Šimonović,

Na temelju onoga što mnogi kažu, vjerujemo da ste Vi pošten čovjek, te odatle zaključujemo da ste izuzetak među mnogim drugim političarima. Pošten čovjek ne može se pomiriti sa neispravljanjem objavljene neistine (obmane) na bilo čiju štetu.
Vi niste odgovorni za neistinu koju je u Globusu objavilo Ministarstvo pravosuđa prije početka Vašeg mandata. Ministarstvo pravosuđa dovelo je u zabludu javnost tvrdnjom da se je Europski sud za ljudska prava (u predmetu Blečić c/a RH) "jasno očitovao da se stanarska prava u Hrvatskoj ne mogu podvesti pod vlasništvo" (vidi Globus br. 923 od 15/08/2008, str. 101).
Ta neistina škodi nama - nositeljima stanarskog prava u tzv. privatnim neuseljivim stanovima, i zato mora biti objavljen ispravak. Ono što se treba objaviti, i što smo poslali Globusu (i drugim novinama) jest slijedeće:
"Europski sud za ljudska prava NIJE SE OČITOVAO da se stanarska prava u Hrvatskoj ne mogu podvesti pod vlasništvo u smislu članka 1. Protokola br. 1 Europske konvencije o ljudskim pravima. Naprotiv, iz prakse tog Suda je jasno, da u taj pojam vlasništva spada čak i dugotrajni najam, kao i druga prava koja imaju ekonomsku vrijednost".

(Vidjeti: http://soric-b.tripod.com/sp/id13.html ).

MEĐUTIM, TO SE NE OBJAVLJUJE!

Gospodine ministre, ŠTO KAŽETE na to???!!

Molimo Vaš ODGOVOR !

S poštovanjem,

Branko Sorić (i drugi nositelji stanarskog prava)
---------------------------------
Dr. med. Branko Sorić
Vlaška 84

Tko je glasao

Vidi gore: "Članak 1. Svaka

Vidi gore: "Članak 1. Svaka fizička...". - ODGOVOR:
Potpuno POGREŠNE primjedbe! - (Citat:) "Nitko se ne smije lišiti svoga vlasništva, osim u javnom interesu..." ... "Znači vlasničko je pravo neprikosnoveno". - POGREŠNO! Nije neprikosnoveno, može se oduzeti, isto kao što je oduzeto člankom 48. Zakona o najmu stanova 1996. god., po kojemu su zakoniti privatni vlasnici (zemljišno-knjižni, sa vlasničkim listom) bili prisiljeni jeftino prodati svoje iznajmljene stanove najmoprimcima (za oko 10 posto cijene). To je bilo učinjeno u javnom interesu, t.j. radi socijalne pravde, uz odobrenje Ustavnog suda. Osim toga, ako je netko upisan u zemljišnoj knjizi, to uopće nije dokaz da je on zaista vlasnik, niti da ima vlasnička prava. Ako je zakon trajno oduzeo od "vlasnika" isključivo pravo posjeda, uporabe itd., onda on ta prava više nema, a bez tih prava nema ni vlasništva. Ta prava je zauvijek dobio nositelj stanarskog prava, i time je on postao "deset puta veći" vlasnik od nominalnog "vlasnika". Moguće je i to, da "vlasnik" po zakonu potpuno izgubi sva vlasnička prava (dakle i vlasništvo), a ipak može biti i ostati upisan u zemljišnoj knjizi kao (nominalni, prividni, nezakoniti) "vlasnik". (Vidi članak 173. (2) Zakona o vlasništvu!).

Tko je glasao

"Članak 1. Svaka

"Članak 1. Svaka fizička..." - ODGOVOR:
Potpuno POGREŠNE primjedbe! - (Citat:) "Nitko se ne smije lišiti svoga vlasništva, osim u javnom interesu..." ... "Znači vlasničko je pravo neprikosnoveno". - POGREŠNO! Nije neprikosnoveno, može se oduzeti, isto kao što je oduzeto člankom 48. Zakona o najmu stanova 1996. god., po kojemu su zakoniti privatni vlasnici (zemljišno-knjižni, sa vlasničkim listom) bili prisiljeni jeftino prodati svoje iznajmljene stanove najmoprimcima (za oko 10 posto cijene). To je bilo učinjeno u javnom interesu, t.j. radi socijalne pravde, uz odobrenje Ustavnog suda. Osim toga, ako je netko upisan u zemljišnoj knjizi, to uopće nije dokaz da je on zaista vlasnik, niti da ima vlasnička prava. Ako je zakon trajno oduzeo od "vlasnika" isključivo pravo posjeda, uporabe itd., onda on ta prava više nema, a bez tih prava nema ni vlasništva. Ta prava je zauvijek dobio nositelj stanarskog prava, i time je on postao "deset puta veći" vlasnik od nominalnog "vlasnika". Moguće je i to, da "vlasnik" po zakonu potpuno izgubi sva vlasnička prava (dakle i vlasništvo). a ipak može biti upisan u zemljišnoj knjizi kao (nominalni, prividni, nezakoniti) "vlasnik". (Vidi članak 173. (2) Zakona o vlasništvu!).

Tko je glasao

Članak 1. Svaka fizička

Članak 1.
Svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svojega vlasništva. Nitko se ne smije lišiti svoga vlasništva, osim u javnom interesu, i to samo uz uvjete predviđene zakonom i općim načelima međunarodnog prava.

Evo sami ste sve objasnili.Znaci vlasnicko je pravo neprikosnoveno.Meni je za pretpostaviti vas interes,ali ovdje ne vidim javni interes.Imati pak stanarsko pravo je kao imati vozacku dozvolu, a misliti da ona daje pravo koristenja necijeg tudjeg automobila bez odobrenja vlasnika.
Kako se vlasnistvo dokazuje?
Posjedovanjem vlasnickog lista.
Ako imate vlasnicki list - nema problema, ako nemate gubite vrijeme.
Ovo sto taj Padjen pise je bedastoca, jer vi ne mozete nikako otkupiti taj isti stan koji je necije vlasnistvo.Jedino neki drugi koji bi vam moguce trebala osigurati drzava.Ali vlasnik zaista nema nista sa time.Sigurno vas nije uselio i dodijelio vam stanarsko pravo.On je dakle ZRTVA, pa nema razloga da to bude 2 x.
Ne znam sa cim bi Simonovic trebao krenuti?
Sa novom nacionalizacijom, oktobarskom revolucijom ili istragom gdje su nestali novci od prodaje tzv. drustvenih stanova iz cijeg je fonda trebalo ostalima i vama sagraditi i omoguciti otkup po jednakim uvjetima kao i ostalim nosiocima stanarskog PRAVA.
Drzim sa ovim pricu o ovoj temi za mene zavrsenom.

Tko je glasao

@G-news Evo anonimni

@G-news
Evo anonimni korisnik me je preduhitrio pa vam je odgovorio, a na to ja mogu samo dodati da su ti vlasnici digli ustavnu tužbu ipokušali osporiti taj čl.48 zakona o najmu stanova što ih je sud i odbio.
Što je još tu interesantno oni nisu bili nositelji stanarskog prava nego stvarni zaštićeni najmoprimci tj.(podstanari).
Znači da su zaštićeni najmoprimc (koji nikada nisu imali stanarsko pravo) dobili pravo otkupa,a nositeljima stanarskog prava bilo je onemogućen otkup.

Tko je glasao

Potpuno POGREŠNE

Potpuno POGREŠNE primjedbe! - (Citat:) "Nitko se ne smije lišiti svoga vlasništva, osim u javnom interesu..." ... "Znači vlasničko je pravo neprikosnoveno". - POGREŠNO! Nije neprikosnoveno, može se oduzeti, isto kao što je oduzeto člankom 48. Zakona o najmu stanova 1996. god., po kojemu su zakoniti privatni vlasnici (zemljišno-knjižni, sa vlasničkim listom) bili prisiljeni jeftino prodati svoje iznajmljene stanove najmoprimcima (za oko 10 posto cijene). To je bilo učinjeno u javnom interesu, t.j. radi socijalne pravde, uz odobrenje Ustavnog suda. Osim toga, ako je netko upisan u zemljišnoj knjizi, to uopće nije dokaz da je on zaista vlasnik, niti da ima vlasnička prava. Ako je zakon trajno oduzeo od "vlasnika" isključivo pravo posjeda, uporabe itd., onda on ta prava više nema, a bez tih prava nema ni vlasništva. Ta prava je zauvijek dobio nositelj stanarskog prava, i time je on postao "deset puta veći" vlasnik od nominalnog "vlasnika". Moguće je i to, da "vlasnik" po zakonu potpuno izgubi sva vlasnička prava (dakle i vlasništvo). a ipak može biti upisan u zemljišnoj knjizi kao (nominalni, prividni, nezakoniti) "vlasnik". (Vidi članak 173. (2) Zakona o vlasništvu!).

Tko je glasao

Kako se vlasnistvo

Kako se vlasnistvo dokazuje?
Posjedovanjem vlasnickog lista.

Zapravo ne. Vlasnički list, kojega izdaje Katastar, potpuno je bezvrjedan papir po pitanju dokazivanja vlasništva.
Pravno je valjan jedino izvadak iz gruntovnice mjerodavnoga općinskog suda. A podaci u gruntovnici i katastru ponegdje su "nebo i zemlja".
Malo je off topic, ali eto...

Tko je glasao

gle, ovo nema

gle, ovo nema smisla

napraviš dnevnik koji citira zakone i ustav, ne označiš dobro što je što, ne vidim baš da imaš neku priču u tome i potom ne koristiš tagove, a one koje koristiš svaki puta budu drugačiji

ovo gornje moraš svesti na karticu-dvije teksta s jasno definiranim problemom i onda se može očekivati neka diskusija, ovako slabe koristi

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci