Tagovi

Glembajevski duhovi u Kulmerovom dvorcu!

Glembay
Negdje prošle godine u ve?ernjim satima na Jela?i? Placu mi je pogled zapeo za veliku i bogato osvijetljenu pala?u na obroncima Zagreba?ke gore. Kako ju nisam pamtio iz svojih studentskih dana (kada smo uglavnom „visili“ na dalmatinskom "kantunu" – pored kavane „Dubrovnik“), upitao sam prijatelje, a oni su mi odgovorili - pa to su Kulmerovi dvori“ (a potom sam saznao tipi?nu tranzicijsku pri?u koja u za ovaj posti nije toliko interesantna koliko predstavlja tragi?no podsje?anje na stvarne gospodare Hrvatske. Mnogi od nas iz metropole ili provincije se še?u podno sjajnih dvora ne razmišljaju?i o Glembajevštini koja se vratila iznad Zagreba, a koju ne treba gledati kroz osobu malog imo?anskog uzgajatelja karanfila ( njegove karijere) nego njega treba promatrati kao dio pojave formiranja hrvatskih „stupova društva“ koji pokušavaju diktirati sadašnjost i budu?nost Hrvatske. Zato, kad danas mislimo „Glembayevi“ – treba re?i „Kulmerovi“, kad se misli „Glembajevština“ - treba re?i „Kulmerovština“ (jer se radi o onoj istoj neosjetljivosti prema na?inu vlastitog nastajanja, kao i onoj istoj okrutnosti osobnog opstajanja kroz neumoljivo i beskrupulozno zadržavanju osvojenog).

Kulmerovi Vrijeme je godišnjih odmora. „Kulmerovski Glembayevi“ (ili „Glembayevski Kulmerovi“) plove Jadranom skupa s kreatorima „anti-recesijskih“ mjera i „anti-kriznih poreza“ (tj. Vlada i poslušni Sabornici) koji su se razbahatili po privatnim i državnim jahtama, vilama, luksuznim hotelima. Neki su (kao bivši premijer) radi pretjeranog luksuza završili u bolnicama, dok drugi (nova premijerka) glume skromnost po obi?nijim ljetovalištima.

U isto vrijeme one prave i jedine žrtve zlo?estih (da ne kažemo zlo?ina?kih) namjera uglavnom se doma mu?e po ljetnoj vru?ini i znoje se pozorno prate?i svakodnevna poskupljenja zabrinuto ih uspore?uju?i sa svojim sve manjim primanjima. Ve?ina gra?ana ove unesre?ene zemlje (a naro?ito ona njena najbrojnija i najnezašti?enija populacija najstarijih i najnemo?nijih) najbolje zna da se moraju pouzdati samo "u se i u svoje kljuse", pa svode potrošnju u najnužnije okvire, ni ne misle?i da takvom štedljivoš?u i racionalnim ponašanjem ustvari miniraju kratkovidne „anti-recesijske“ mjera vladaju?e klike (jer bez potrošnje nema ni poreza, a bez poreza bogme nema ni pune državne blagajne). No nemilosrdno cije?enje naroda ne brine „Kulmerove“ (tj. povlaštenu kastu koja poluge državne mo?i koriste samo za održavanje vlastitih povlaštenih statusa) - jer oni su narod ulovili u zamku a ta glupa stoka sitnog zuba ni ne zna da su ulovljeni u „trapulu“ bez izlaza.

O kakvoj „trapuli“ se tu radi može se naslutiti iz ?lanka objavljenog u „24 sata“ 08.08.2009 (a vrti se i po televizijama) pod naslovom „Vani je hrana za 85 posto jeftinija nego u Hrvatskoj“. Prenosim skupa sa dvije interesantne tablice:

Tablica1 Tablica2 Košarica s osam proizvoda u Ma?arskoj je gotovo dvostruko jeftinija nego u Hrvatskoj. Cijene kruha, ?ajne kobasice, sira, jaja, ulja, tjestenine, riže te paste za zube u Hrvatskoj usporedili smo sa onima u susjednim državama. U Bosni i Hercegovini, na obje lokacije, u Sovi?ima i Bosanskom Brodu, paket proizvoda zna?ajno je jeftiniji nego kod nas. Za cijenu za koju kod nas dobivate jedan, u susjednim zemljama možete ?esto kupiti dva proizvoda: ?ajna kobasica je u Bosni više nego dvostruko jeftinija od naše, kao i u Ma?arskoj. Za kilu kruha pla?enu u Hrvatskoj, u Srbiji ili Ma?arskoj možete kupiti više od dva kilograma. Kilogram Edamera u Ma?arskoj je gotovo dva puta jeftiniji nego kod nas. Pasta za zube najjeftinija je u Srbiji, dok naši susjedi Slovenci imaju ve?u cijenu paste nego mi. Za druge proizvode omjer je tek nešto manje dramati?an. Kona?ni zbroj je porazan: košaricu koju kod nas pla?ate 190,23 kune, u Ma?arskoj ?ete platiti samo 102,7 kuna, što je razlika od 85,22 posto. Najisplativiju kupnju obavit ?ete u Ma?arskoj.

Kreativnim ?itanjem gornjih statisti?kih podataka dolazimo do „trapule“ u kojoj „Kulmerovi“ drže Hrvatsku. To da je Hrvatska preskupa znamo vrlo dobro, aznaju to i stranci koji pristižu unaprijed pripremljeni na našu skupotinju. No malo tko od naših „stru?njaka“ (sindikalnih, vladinih, bankarskih) objašnjava zašto je Hrvatska toliko skupa, jer bi detaljnijim objašnjavanjem ovog „fenomena“ se razotkrilo sramotne temelje novovjeke hrvatske „glembajevštine“ (koju u moderniziranom izdanju najbolje ilustriraju fantasti?no osvijetljeni „Kulmerovi dvori“ na tamnoj pozadini Zagreba?ke gore).

Po?nimo od jednostavnih statisti?kih ?injenica o cijenama osnovnih prehrambenih i drugih artikala važnih za svakodnevno preživljavanje. Dne 16.7.2009 je Bankamagazin obznanio da su „Odje?a i obu?a u Hrvatskoj me?u najskupljima u Europi“ . Nešto prije toga (02.7.2009) je Indeks“ objavio ?lanak pod naslovom „Prosje?no hrvatsko ku?anstvo tre?inu svog godišnjeg budžeta troši na hranu! , a u kojemu piše:

Hrvatska su ku?anstva prošle godine na hranu i bezalkoholnog pi?a trošila 32,09 posto te svote, odnosno nešto manje od 24 tisu?e kuna, dok su na stanarinu i energente trošili 13,83 posto odnosno nešto više od 10 tisu?a kuna. Tek nešto manje (12 posto tj. oko devet tisu?a kuna) prosje?no hrvatsko ku?anstvo trošilo je na prijevoz. Jednostavna ra?unica pokazuje da su hrvatska ku?anstva prošle godine na ove tri stavke trošila 58 posto svog ukupnog budžeta, što iznosi više od 43 tisu?e kuna.

Nije ništa neobi?no da se tako troši ku?ni budžet jer se radi o stvarima bez kojih se jednostavno ne može preživljavati, i za kojima ?e uvijek postojati izražena potražnja, ali samim time postaju i predmet ucjene ukoliko se tržište hrane na bilo koji na?in monopolizira. A upravo se o tome radi! Mada imamo mnogo prodajnih i veleprodajnih lanaca (veliki trgova?ki lanci dominiraju prodajom hrane u Hrvatskoj) u njima ?emo lako uo?iti da se cijene malo ili nimalo ne razlikuju, mada se radi o razli?itim i me?usobno konkurentnim i svjetski poznatim trgova?kim brendovima (od Lidla do Emezette). U njima su cijene uvijek iste i jednako visoke (daleko više nego u njihovim mati?nim zemljama) što samo zna?i da me?u subjektima na tržištu hrane u Hrvatskoj postoji i njeguje se „džentlmenski dogovor“, prema kojem se malo više variraju cijene samo manjeg broja artikala, dok je sve drugo ustvari „kartelizirano“ u cilju ucjenjiva?kog otimanja posljednjih mrvica raspoloživog novca od osiromašenih hrvatskih gra?ana.

„Kulmerizacija“ bi prema tome trebala predstavljati neku vrstu kartelizacije tržišta hrane, jer me?u njima evidentno postoji dogovor o razinama prodajnih cijena u cilju daljnjeg otimanja ograni?enih i sve ograni?enijih sredstva, kojima gra?ani raspolažu – jer se u Hrvatskoj zapravo još samo na hrani može otimati - za drugo statisti?ki Hrvati jednostavno novaca nemaju

U kartelizaciji (ili „kulmerizaciji“) tržišta hrane (možda nesvjesno ali bi se prije reklo - okrutno svjesno) sudjeluju i najviši organi ove države (Vlada i Sabor), jer njihovo uvo?enje dodatnog postotka PDV-a ?e se obvezno preliti opet na krajnje potroša?e ulovljene u zamku vlastite neimaštine i potreba za golim preživljavanjrm. Mada „suzna“ Premijerka teatralno i srcedrapateljno se s trgova?kim lancima „borila“ da pove?ani PDV ostane na teretu „Kulmerovih“, bilo je to ipak samo bacanje prašine u o?i „bijednika“ podno Zagreba?ke gore. Statistika ?ini ?uda: ona kaže da prosje?no ku?anstvo u Hrvata ima 3,14 ?lanova, da u 2008 godini se ukupno trošilo 74.524 kuna godišnje (ili 6.210,33 kuna mjese?no), a da se samo na hranu trošilo negdje oko 24.000 kuna godišnje (odnosno oko 2000 kuna mjese?no). To dalje zna?i da ogromna masa umirovljenika i onih koji imaju samo jednog zaposlenog u obitelji ve? sada troše preko 50 % svog ku?nog budžeta samo na hranu. Takvima od države ne trebaju nikakve zaštitne anti-recesijske mjere nego soicijalna pomo? (kad bismo zaista imali stvarnu socijalnu državu - a ne mrtvo slovo na ustavnom papiru).

Daljnjim obrušavanjem standarda radi tzv. antirecesijskih poreza i smanjivanja osobnih dohodaka, treba o?ekivati da ?e prosje?ne (statisti?ke) gra?ane dovesti u situaciju da prosje?ni potrošak na hranu poraste s 32 na 50 % , ali da ?e mnogi stvarni me?u njima za hranu trošiti 100-postotni ku?ni budžet. Jer ?e, uz pove?avanje poreza i smanjivanje osobnih primanja, hrana i dalje ostati najskuplja u Europi (u Liddle skuplja od Liddla u Njema?koj). A možda treba o?ekivati da ?e još i porasti - što je specifi?ni apsurd hrvatske „kulmerizacije“, od koje nas ne?e zaštititi niti Ustav (jer je i Ustavni sud napu?en produženim „Kulmerovim“ rukama - i koji ?e tamo štititi „kulmerovske“ a ne narodne interese).

Iz ovakve „kulmerovske“ perspektive trebamo sagledati još dva „sitna“ detalja s kojima se svakodnevno susre?emo u lijepoj našoj nesocijalnoj državi.

Ovakvoj abnormalnoj situaciji dobrim dijelom pogoduje nerealno visoko usidrena kuna u odnosu prema Euru, koja je jedino u službi „Kulmerovih“ . Jest da je bilo govora o mogu?oj devalvaciji kune (što bi ustvari razvlastilo „Kulmerove“ i smanjilo njihove previsoke profite na kojima opstaju). No, najviše državne institucije (od Vlade do Narodne banke) spremno ska?u protiv toga opravdavaju?i takve stavove tzv. socijalnom osjetljivoš?u (tj. navodnom brigom za kreditna zaduženja gra?ana s deviznim klauzulama koje bi „zaklale“ prezadužene gra?ane). No, radi se o jeftinom triku, jer uz 50-postotno prosje?no trošenje obiteljskog budžeta na hranu, što je dvostruko skuplje od onog u drugim zemljama, svo?enje troškova hrane na normalu bi automatski oslobodilo odgovaraju?i višak sredstava i za pla?anje pove?anih kamate (ako devizne klauzule uop?e imaju svog opravdanja). Devalvacija kune dakle ne bi toliko ugrozila najsiromašnije bankarske dužnike (koji su BTW najbolji dužnici), nego bi baš najviše potkresala krila „Kulmerovih“.

Drugi detalj gledan iz ove perspektive poprima interesantne obrise. To je ta nesretna pri?a o cijeni pšenice (koju neizmijenjenu možemo primjenjivati i na druge artikle) . Bivši boksa? a novope?eni seljak (i ekskluzivni proizvo?a? „zdrave hrane“) ovih dana se optužuje da je kao agent „Kulmerovih“ iza le?a proizvo?a?a pšenice dogovarao niske prodajne cijene (valjda ima svojih interesa jer „zdrava hrana“ spada u luksuz za kojeg su uglavnom zainteresirani „Kulmerovi“). Pravi problem „hrvatske pšenice“ opisao je jedan od buntovnih seljaka, koji je spominjao i kredite i druge materijale i9 sredstva za proizvodnju koji su im „liferovani“ pod najskupljim uvjetima karteliziranog hrvatskog bankarskog i drugog tržišta, a sada im se nudi prodajna cijena pšenice prema cijenama na svjetskom tržištu. A to je oko 90 lipa za kilogram, dok njihove kalkulacije govore da bi radi nereda u hrvatskom politi?kom i gospodarskom sistemu trebala biti najmanje 1.20 kuna (jer se u „Kulmerove“ osim vlasnika trgova?kih lanaca svakako treba uklju?iti i bankare). Istina je da poljoprivredni proizvo?a?i u Hrvatskoj po produktivnosti nisu na razini razvijenih zemalja, ali uz ovakav „kulmerovski“ nered u Hrvatskoj ne?e nikada ni biti, jer bi razlikama u cijenama prehrambenih proizvoda trebalo dodati nerealno visoki kurs kune, pa se u troškove proizvodnje ugra?uju materijali, sredstva i kreditna zaduženja po nerealno visokim cijenama (u odnosu na svjetske tržišne cijene) a onda se na kraju pojavljuju „Kulmerovi“ (i njihovi agenti u liku proizvo?a?a „zdrave hrane“, politi?ara i bankara), koji hrvatske proizvo?a?e ucjenjuju jeftinijim uvozom hrane.

„Kulmerizirana“ odnosno „kartelizirana“ Hrvatska je dotrajala i treba ju mijenjati. I pomesti sve njihove agente rasprostranjene u svim mo?nijim slojevima društva (od Udruženja seljaka do Ustavnog suda) što demontažu ?ini prili?no teškom i rizi?nom.

P,S.
Mada se nadam da je jasno ono o ?emu sam pisao, ipak jop jednom naglašavam glavna tema dnevnika osnovana sumnja da je na hrvatskom tržištu pregrambenij artikala na djelu bilo svojevoljni bilo prisilni kartel (kartel se može stvarati na razne suptilne na?ine - oni koji su se bavili trgovinom to dobro znaju). Zato mi se ?ini da je za bolje razumijevanje ovdje nedostajala definicija kartela pa ga navodim prema Wikipediji:

Karteli su oblik sporazumnog udruživanja istorodnih tvrtki konkurenata koje time (udruživanjem u kartel) postaju monopol. Ve?i profit ostvaruju diktiranjem uvjeta prodaje, monopolskim cijenama i drugim pogodnostima, a ne smanjenjem troškova i racionalizacijom, kako ?ine koncerni.
?lanice kartela su potpuno samostalne i neovisne u svom poslovanju, ali su obvezne poštovati odredbe sporazuma o kartelu za cijelo vrijeme postojanja kartela. Da bi mogao djelovati u skladu s ciljevima udruživanja, kartel treba imati najve?i udio u proizvodnji, potrošnji, trgovini ili drugoj djelatnosti ili grani u kojoj se osniva. U protivnome, djelovanje kartela na tržištu ne bi bilo djelotvorno niti bi njegovo osnivanje bilo opravdano jer bi konkurentne tvrtke koje nisu u kartelu mogle ometati ili spre?avati njegovo djelovanje.
Osnovni cilj kartela je uklanjanje me?usobne konkurencije i stvaranje uvjeta za monopolski položaj i monopolsko ponašanje, a može se ostvariti, u na?elu, na dva na?ina:
* Vlastitim razvojem i
* Potpisivanjem sporazuma o kartelu
S obzirom na podru?ja prostiranja i djelovanja, karteli mogu biti nacionalni i me?unarodni.

Komentari

Komentar, B.Mijić, Novi

Komentar, B.Mijić, Novi list, 12.08.2009.

Aga Šeks

"Država ne mora vratiti novac građanima čak ako se i pokaže da je harač koji je uvela Vlada Jadranke Kosor protuustavan, samouvjeren je potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks koji se ne ustručava predsjednika Republike Stjepana Mesića optužiti da se svrstava uz oporbu zato što šalje pljačkaške i inkvizicijske zakone HDZ-a na Ustavni sud.
Nezabilježen je to primjer u povijesti zapadnih demokracija da se netko tko obnaša jednu visoku ali ne i presudnu parlamentarnu dužnost usuđuje poremetiti hijerarhiju i okomiti na prvog državnog dužnosnika, čuvara Res Publica, naše javne stvari, osporavajući i rušeći njegove ustavne ovlasti. To što danas radi Šeks Mesiću očiti je dokaz da je jučer nikada razjašnjenim bijegom Ive Sanadera iz premijerske fotelje u Hrvatskoj izvršen tihi državni udar kojim se neformalna klika želi popeti na vlast opstruirajući sve demokratske procese i vratiti nas u dobro poznata vremena diktature.
Drči se Šeks, iako po funkciji nije ništa viši niti manji od Željke Antunović, Nevena Mimice, Ivana Jarnjaka i Josipa Friščića, jer je jasno tko vodi igru, oponirajući čak i onim ministrima koji su već unaprijed odluku Ustavnog suda proglasili obvezujućom. No, za razliku od njih Šeks već sada zna kakva će biti odluka Ustavnog suda u kojem su nekada stolovali osumnjičenici za ratne zločine koje je trebalo skloniti od progona, a sada su tu poslušnici i kumovi koje on, na ovaj ili onaj način, kontrolira.
Neće, dakako, država Hrvatska vratiti niti lipe građanima koje je ova HDZ-ova vlast, u kojoj Šeks participira već dvadeset godina, opljačkala i u kriminalnoj privatizacijskoj pretvorbi, i u prodaji stanova, i na svaki treći mogući način. Svi će oni biti oslobođeni krivice, baš kao što su svojedobno za Šeksova mandata iz proceduralnih razloga bili oslobođene ubojice, glavni protagonisti jednog od najstravičnijih ratnih zločina u povijesti Hrvatske, onog obitelji Zec i njihove malodobne kćeri Aleksandre.
Zato, uvaži li ili ne Ustavni sud tužbu predsjednika Mesića, i svih onih koji će se odvažiti na taj čin, ticalo se to morbidnog zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji ili turskog harača, zavlačenja ruke u džepove građana, zbog propasti u koju nas je HDZ doveo za svoje vladavine, svi oni koji se ne plaše Šeksovog jarma a koji su oštećeni, ljudski i materijalno, trebali bi smoći i snage i novca organizirati se te tužiti te iste age i begove makar sudu za ljudska prava u Strasbourgu.
I tražiti da povrat novca i izgubljenog dostojanstva namire od svoje nemale imovine – Vladimir Šeks, cjelokupna Vlada i svi sabornici koji su za takve neljudske namete i zakone glasali. Nažalost, iako nas vlast tretira rajom, kojoj je još samo preostalo uzeti danak u krvi, za jataganom ne smijemo posezati.
Osveta se u moderno doba zove prijevremeni izbori."

Tko je glasao

B. MIjic - glas razuma odjel

B. MIjic - glas razuma odjel II, krilo B, lijevo do kraja hodnika.

Tko je glasao

..... da, da, a soba preko

..... da, da, a soba preko puta Napoleonova!!
(he, he, nisam mogao a da se ne našalim, bilo je neodoljivo!)

Tko je glasao

ovo ti baš i nije trebalo

ovo ti baš i nije trebalo čak i s natuknicom....

Tko je glasao

Mislim da nisi shvatila

Mislim da nisi shvatila žalac - rješenje je tko se to smatra Napoleonom!

Tko je glasao

Da bi mogli govoriti o

Da bi mogli govoriti o kartelizaciji trebalo bi nam više dokaza od razlike u visini potrošačke košarice. Da za jednu kunu umjesto 37 forinti možeš kupiti samo 20 forinti, cijene u Mađarskoj i Hrvatskoj bi bile jednake. ta razlika nam samo govori, ukoliko prihvatimo pretpostavku da bi se cijene u različitim valutama trebale prilagoditi, da je kuna u odnosu na forintu precijenjena odnosno da je forinta u odnosu na kunu podcijenjena. Radi se dakle o precijenjenom realnom tečaju. The Economist je smislio jedan zgodan i popularan indeks - Big mac index. Uspoređujući cijene Big Mac-a možemo zaključiti koja je cijena podcijenjena a koja precijenjena. Naravno, takav pristup ima svoje limite. Kako na primjeru tog jednog hamburgera tako i usporedbom potrošačkih košarica zbog različitih stopa poreza, konkurencije( ili i kartelizacije) i sl. No to je nebitno za ovu temu. Bitno je da razlike u cijenama postoje. Kako u cijeni Big Mac-a, tako i u potrošačkoj košarici što se vidi iz eurostatove statistike. Danska je skoro dvostruko skuplja od Hrvatske no to sigurno nije zbog kartela.

Ako je postojao džentelmenski dogovor između trgovaca onda bi se to valjda trebalo vidjeti na rezultatima poslovanja. Konzum je u zadnjoj godini imao neto profitnu maržu od 2,5% i to im je uvjerljivo najbolja godina do sada. I u rangu svjetskog prosjeka industrije. Da su poslovali sa nulom, mi i dalje ne bi po cjenovno došli na mađarsku razinu. Ni približno. Dakle razloge viših cijena treba tražiti negdje drugdje - u visokoj cijeni radne snage, u jakoj kuni te u slaboj efikasnosti i produktivnosti - što to najmanje vrijedi za trgovačke lance. A eventualnu kartelizaciju dokazivati na drugi način jer da i razbucate taj navodni trgovinski kartel to se nebi odrazilo na cijenama.

Tko je glasao

Biti će vama

Biti će vama "intelektualcima"-"preskupa radna snaga" kada i mi sitnozubani započnemo koristiti kalkulator i trgovački duh...jer vidimo da od realnog(proizvodnog) poduzetnišva samo ispadamo budale i krave muzare...npr.program za automatizaciju ćemo naručiti direktno iz Koreje...baš jedan kolega obrtnik želi automatizirati jedan dio proizvodnog procesa i preporučila sam mu svog prijatelja polukoreanca da napiše elektronsko pisamce i javio mi se nedavno da je to tam tak jeftinije da ti mozak stane( he,he..čemu naši elektrotehničari kada imamo na Istoku toliko jeftinijih,neće nam trebati niti srednje škole,a kamoli fakulteti)....Sad si ja mislim,onak,bezveze, da bi bilo dobro da otvorim knjigovodstvo tj. he,he,he-on line knjigovodstvo iz Kine..:)..ima ovdje Kinešćića koji bi mi za minimalac sve prevodili i tako postignem duplo,a možda i troduplo jeftiniju radnu snagu u odnosu na domaću radnu snagu...Čitajte,čitajte pa si mislite...Stići će i vas kazna da ste preskupi...kad-tad,naravno,ako zadržite ovakve stavove...Visoku cijenu radne snage iz realnog sektora (tj. domaćeg proizvoda) preračunato u euro imamo iz razloga jer je kuna precjenjena,jer su doprinosi previsoki,PDV,energenti i ostali troškovi života.Nema ni malo protekcionizma,sve smo potpisali i CEFTA-e,WTO-e pod takvom monetarnom politikom i nisam čula naše intelektualce da su se nešto mnogo grozili oko toga jer su toliko kratkovidni da ne mogu vjerovati.Uglavnom,većina su nekakvi fah-idioti koji ne mogu si predočiti tako jednostavne stvari da je sve ovo prevara malobrojnih pohlepnih trgovaca i njihovih pomagača političara.Hrvatska je poput neke radodajke...Jer svi ste ishipnotizirani sapunicama i materijalizmom...
U trgovačkom sektoru:Cijena jednog radnika u Kauflandu je niža preračunata u eure u odnosu na njemačkog radnika u Kauflandu...Dakle treba pod hitno doći do pravednije raspodjele,a to su oporezivanje dobiti i dividenda,ukinuti tajnost o visini OD,ukinuti imunitet na bankarske račune osoba pod istragom,obavezno uvesti porezne kartice,tj.uvesti onaj program o porijeklu imovine,obavezno u istragama provjeriti i javnobilježničke zapise jer mi obični glupi građani znamo za političare kojima se vode poslovi na tuđe ime,kao,ono vlasnik,a kod javnog bilježnika se može pronaći dokaz o stvarnom vlasniku nekog poduzeća i punomoći nad upravljanjem,tako možemo otkriti svašta..živi krimići bez kraja,a pitanje gdje sve počinje početak...Nadalje,devalvirati kunu pod nadzorom ekonomskog vijeća koji bi bio sastavljen po principu stručnosti a ne podobnosti,uvesti više razina poreza na dodanu vrijednost,sačuvati nisku razinu cijena osnovnih životnih troškova... i boriti se raznim mjerama i zakonima o radu-protiv nastajanja monopola tj. kartela...Ovo oko marže 2,5% je obična demagogija jer nemamo uvid u Todorićeve račune,nema zakona o porijeklu imovine itd...Dakle podići cijenu radnika u npr. u Kauflandu,Konzumu,i zahtjevati da se poštuju sva radnička prava i da zapošljavaju više radnika po odjelima jer ja kao kupac ne želim biti njihov besplatni skladištar tj.radnik i mušterija...Dakle,he,he ,kao marža 2,5%...to pišite djeci u vrtiću...Zar bi oni svake godine gradili tolika skladišta tj "robne kuće"ili kako neki zovu "trgovačke centre" koji narušavaju izgled nekog naselja jer odudaraju nakaradno svojom preglomaznom arhitekturom.?Dakle,usporiti megalomansku izgradnju tih prostora (o kojima je lijepo sve napisao ap)..koja uneređuju i okoliš -uništavanje zelenih površina i usporiti iz razloga jer oni neće nikad misliti na interes radnika već na interes gomilanja nekretnina i širenja njihovih carstava.Time ukidaju radna mjesta jer se sustavno krše radnička prava.(jedno radno mjesto u kartelu gasi dva radna mjesta izvan kartela)

Zar vi ne vidite koliko svog osobnog vremena potrošite odlazeći u kupnju po tim skladištima!?...To nisu robne kuće,već obična SKLADIŠTA koja iskorištavaju podcjenjeni rad radnika i besplatni rad nas potrošača kojima je niska kupovna moć zbog svih gore navedenih razloga tj. ucjenjeni smo!...Za takve previsoke cijene trebali bi vlasnici tih ogromnih skladišta imati više zaposlenih radnika tj. besplatnu dostavu u naše domove....

Tko je glasao

@ Franka Valli Ne mogu se

@ Franka Valli

Ne mogu se mjeriti s tobom u citiranju filozofa. Ne mogu se mjeriti s tobom niti u obrani radničkih prava. Svaka ti čast na tome.
Ja to o čemu ti pričaš živim. Svaki dan.
Ali ono o 2,5% marže - molim te, nemoj. Tko spominje maržu. Ja ne spominjem ni Marxa ni filozofe, jer filozofiju ne volim, još do gimnazijskih dana. Više volim i cijenim matematiku i ekonomiju. Logiku i informatiku.

I zato, molim te, koncentriraj se na ono u čemu si doma. Kod postotaka i pojmova o marži i dobiti, profitu i dohodku - očito nisi. I zato nemoj biti kivna i ljuta kad se grade prodajni centri, kad se grade hale i skladišta ( daj bože i neka proizvodnja u njima, ali to je već druga priča ).

Ne pričaj o devalvaciji kune, ima milion za i protiv argumenata. To je rasprava za ekonomiste, a ti to očito nisi. To bi bilo kao da ja sad krenem citirati filozofe i braniti teorije o raspodjeli bogatstva, socijalnoj pravdi itd.

Tu smo gdje smo. I probajmo ići ka boljem. Napadajući sve, vraćajući u prošlost, ne idemo naprijed. Radnici trebaju posao, plaću, mi kulmerovsko-glembajevski gadovi trebamo radnu snagu ( glupo zvuči, ja uvijek u nekim dopisima sve svoje radnike u trećem licu oslovljavam s kolega ili suradnik, nikad kao nešto što je radna snaga, radnik ili slično ) a filozofiranje ostavimo filozofima a promišljanje i krojenje ekonomsih strategija dokazanim stručnjacima iz tog područja ( neka bar imaju završen ekonomski faks, a po mogućnosti i nešto puno jače od toga ). Država treba od nas svih porez, da nahrani one koji se zovu radnicima, a ne rade niti 10% od onih čija radnička prava treba braniti i podržavati. Ti koje hrani država ( u najvećem broju, uz časne i rijetke iznimke ) su problem svih nas.

Ostavi svakome da bira, jer mogućnost izbora je jedna od najljepših stvari na svijetu. Ja želim sam kupovati u "tim skladištima" i nitko tamo ne iskorištava oj "besplatni rad potrošača". To je moj izbor, ja nisam "ucijenjen" jer moja kupovna moć nije takva kakva si u primjeru navela. I nemoj me zakonom spriječavati u nečemu takvom, zabrani da se grade strgovački centri, zabrani rad nedeljom ( umjesto da ga nadzireš i reguliraš ) zabrani ii automobile koji idu preko 130 na sat....zabrani i oporezuj i udisanje zraka, i sve što je bilo od stoljeća sedmog daj na reviziju....

I licemjerno je i pomalo glupo reći da "oni neće nikad misliti na interes radnika, već na interes gomilanja nekretnina" - jasno je da poduzetniku nije prvi cilj interes radnika. Ali onom tko je uspješan, nije niti zadnji cilj. Da si pročitala neke druge knjige osim filozofskih i onih sindikalnih pamfleta o strašnim stvarim koje se dešavaju u Lidlu i Kauflandu itd znala bi da je zadovoljstvo ljudi koji rade preduvjet za postizanje dobrih poslovnih rezultata. Ne možeš svima udovoljiti, pa pravila moraju postojati. Vjeruj mi, ja sam najveća budala, koja sam vjerovao i još ludo vjerujem da svi ljudi imaju pravo na jednak tretman. Ali nije tako. Ti, ja i ostali članovi ovog foruma smo pismeni, relativno obrazovani itd.. Znaš što to znači u prenesenom smislu - peremo ruke nakon sranja i pišanja. Pustimo i vodu. Ne poseremo se iza skladišta, nego u wc. Ne uzmemo službeni auto drugi radni dan na poslu i odemo doma, pa poslije lažemo o tome. Ne ukrademo kolegi gablec - napola pojedeni sendvić sa stola. Ne pijemo iz flaše napitke koji su u zajedničkom frižideru. U taj frižider kad popijemo nešto ( na teret firme se pije na poslu, bar kod mene ) stavimo slijedeće boce, da i drugima bude hladnog pića. Ne fingiramo bolovanja. Ne krademo. Itd. Ili bar uglavnom.

E, sad, sve ovo gore neki drugi rade. I sad, najgore bogohuljenje. Moji kolege su već sami odlučili uvoditi reda, jer nekima moraš pokazati kako se koristi WC. A njima onda moraš i nadgledati kud pišaju, jer normalni ljudi iza njih povraćaju kad uđu u WC.

I za kraj, ne generaliziraj. Ja ne vidim da se na jankomiru ( gdje je, za primjer, niklo jakko puno trgovačkih i inih centara ) netko jako uništio prirodu. Ja vidim novu cestu, uredna parkirališta.Vidim javnu rasvjetu. Vidim autobusne linije. Vidim ljude koji kupuju i rade u klimatiziranom, urednom, osvjetljenom prostoru. Iza imaju skladišta. Ne nose vreće od 100 kg. Imaju viličare. I ne vidim koju su to divnu prirodu unakazili. Možda onu ambroziju i ostali korov koji je okolo još ostao?

Tko je glasao

Nismo mi bez veze imali 50

Nismo mi bez veze imali 50 godina socijalizma pa da sad ponavljamo iste pogreske.
Kad se opci i javni interes nije mogao zastititi ni u tim uvjetima kada je postojao i prilicno "uhodan" mehanizam zastite takvog poretka kao da bi sad netko mogao organizirati nesto slicno kad su savovi popucali.
Nas problem je u tome sto su se nasi napredni ljudi u uvjetima socijalizma odupirali na nacin da su gurali gomilu trzisno kapitalistickih fora u i tim uvjetima suprostavljajuci se i konfrontirajuci se izravno tadasnjim ideoloskim postavkama. To je onda bilo dobro i napredno, no problem je u tome sto su pucanjem savova bivseg sustava oni ostali demode i nisu se prilagodili da opet budu ispred i u spici nego se cak vracaju na staro, a i draga im je konfronatacija sa postojecim na cisto ideoloskom polju, a bogami draga im je i konzumacija beneficija do kojih su dosli. Dakle problem je hvatanje koraka sa modernim svijetom. Nekad je proleterijat radio od sunca do mjeseca i grbacio se do nemila, a plebs uzivao u visku vremena. Danas je posve obrnuto proleterijat se ubija u visku vremena, a plebs crnci dan i noc. To treba shvatiti.
Pogledajmo sefove od Krasa, Franka, Koncara, Badela, ... svi se zakopali u svoje vlasnistvo i ne mrdaju iz rovova, a samo ove firme mogle su biti lideri sire regije.

Tko je glasao

Ne slažem se sa

Ne slažem se sa devalvacijom kune jer bi ista proizvela puno novih prebivatelja u šatorima. Pogledajte što se je dogodilo u američkim državama, koliko ima uništenih obitelji zbog sloma srednjih hipotekarnih kredita, a upravo to nam se može dogodita ako kuna devalvira jer su skoro svi krediti vezani za euro ili cf tj. čvrste valute.
Postoji dostava u naše domove, samo morate uzeti kojih 5-10 minuta i napraviti narudžbu tj. koristiti besplatnu dostavu(internet prodaja).
Razlika je jedino u tome što nemate onaj gušt šetnje među policama, nego pravite narudžbu uz ispijanje kavice. To je jedna od pozitivnih strana spomenutih protagonista lanca prodaje. Još kad bi podignuli plaće svojim djelatnicima na minimum 4000 kn,mogli bi se nazvati uspješnim i razumnim gospodarstvenicima.
Je**š takve vlasteline kad su im djelatnici nesretni.
Niti dugo mogu ostati uspješni gospodarstvenici, niti će ti njihovi djelatnici dugo biti kvalitetni djelatnici.

Tko je glasao

http://pollitika.com/node/665

http://pollitika.com/node/6652/who_voted

Ovdje imaš opis keynesijanizma...Znači,zakonom se može odrediti da se kreditna dugovanja mogu naplatiti iz OD samo npr. 1/10 ili kako je sada 1/3...Banke su znale da ovakva makroekonomska podvala hrvatskom narodu će kad tad prouzrokovati bankrot.Bankice neka čekaju naplate kredita.Umjesto 7 godina neke otplate kredita neka čekaju 14 godina..Same su si krive!Banke,dakle,su banke,a sabor je mjesto gdje se donose zakoni u interesu cijele nacije..Da li su sabornike birale banke ili mi,građani.?Bitni su nam nacionalni interesi,a ne papir,bio on solidan ili ne...Banke su dosta zarađivale i bahatile se s kamatama...Zato nam treba nova struktura u financijskom rukovodstvu zemlje i nova monetarna politika HNB.
Treba postati svakom građaninu jasno da je on i njegovo pravo na rad i njegovo dostojanstvo koje je rezultat rada važnije od precjenjene kune,devizne pričuve itd...npr. razmišljala sam:zašto se ne bi u početku reforme koristio nesolidan novac za osnovne životne potrebe?...Recimo da taj novac koji bi postajao pored konvertibilne kune, nazovemo bonovi hrvatskog preporoda (nešto zvučno a ne nešto što asocira na nekaj kaj ti može pobjeći) i on može stvoriti novu vrijednost...hm,hm..bolje da šutim..da Suzana ne pročita jer vidim da je zgubljena u realnosti...sada po običaju trčkara oko braniteljskih udruga da je spase,busanje o prsa,domoljublje i dr. sranja...Uglavnom bi trebali novu vladu-vladu nacionalnog jedinstva ili spasa ili pameti ako je imamo...

Tko je glasao

@ Valli Ovo sa bankama ne

@ Valli
Ovo sa bankama ne mogu ti prešutiti. Znači, banke su krive kad se budala zaduži za auto na 7 godina i za to odvoji 1/3 plaće???
Ili je to kriva budala, koja je zbog toga i neodgovoran roditelj i muž, koji svoju cijelu obitelj stavlja na kocku s takvom odlukom? Da nije banke, on ide kod lihvara - zelenaša. Pa ti "zakolji" banke tako da kažeš da se ne mora vratiti ono što si uzeo. Divan primjer svima. Uzmite narode i ne vraćajte. Bitno je samo imati razlog. Ne vraćajte im jer su to ... izaberi sama-sve paše-strane banke, lopovske banke, banke koje su tu lovu otele nama, kulmeri, glembajevi, kapitalisti prljavi,bogati susjedi,zli izrabljivači... uglavnom, samo imaj razlog da opravdaš uzimanje i ne vraćanje. Od kog uzeti? Od onog tko ima. Ne možeš od susjeda nezaposlenog pijanca uzeti ništa. jer nema ni gaće na guzici. I kuda ti to vodi?

Zar ne rekoše neki pametni ljudi da je u ljudskoj prirodi sve to što ljudi rade? Želja za stjecanjem, bogaćenjem, dokazivanjem, moći... zavist...
Zašto postoji prostitucija? Kocka? Zašto ima lopova i zločinaca. Zašto ljudi kradu?

Jer je sve to u ljudskoj prirodi. Naravno, ne sve u svakome od nas. ali svako ima svoje "felere".

I zato, sve se rješava tako da ako postoji potreba - biti će i ponude. I zato ne krivi banke, nego dužnike. Onaj tko je uzeo za nuždu, neka mu bude oprošteno i neka nikad ne vrati. Ali ti ne uzmu. Ti su pošteni i normalni ljudi. Oni rade i zarade, vode kućni budžet i preživljavaju.

Frajera koji uzme kredit od 7god za auto koji premašuje njegove financijske mogućnosti, ja mu velim...Srećko, uzmi si kasko...on veli...ne treba, nemam love za to...pa ga razbije nakon par mjeseci...bi trebaliu žaliti??? Sad se rastao, ali još će par godina vraćati taj kredit. Razbio ga je dok se vraćao pripit kući nakon par piva s dečkima, poslije posla. Ja nisam bio na tim pivama, jer sam radio. Uglavnom radim, dok drugi piju. Zato možda ne trebam kredit za auto. Plaćam aute odmah. Na kredite i leasinge kupujem kamione i kombije. Njih voze drugi ljudi. Koji su nekad pametnijji od Srećka. Nekad nisu.

Ovo sve ( kriza ) nas je dopalo zato jer smo htjeli kruha bez motike. I kupovali stanove i aute bez pokrića. Banke su dale, jer im je to posao. Kao što kurve daju jer im je to posao. Zar su kurve krive što postoje oni koji ih trebaju? I osigurale su se u okviru zakonskih mogućnosti. Te banke-kurve proklete, koje su nam dale. I primatelji su svjesno ušli u taj aranžman. Nisu čitali ugovore. Jer ih nije bilo briga. Moralo se samo kupiti i biti faca. Nisu slušali ono: strpi se godinu dana, stavi na stranu malo i onda kupi jeftijnije. NE. Mora se. ODMAH.

Frajer Srećko, moj kolega s posla, kupi mobitel koji košta kao 2/3 njegove plaće. Ali je to divan stroj. I na kredit. Ja, kulmer, imam mobitel koji košta 1/1000 mojih mjesečnih primanja. Nemoj misliti da je moj jako jeftin, ali sigurno je upola jeftiniji od njegovog. Ja sam svog kupio za gotovinu. Ne samo zato što imam love i jer sam kulmer. Nego zato što razmišljam o svakoj kuni i dan danas. I uvijek ću. I zato ja imam. A Srećko je bez posla, rastavljen i ljut na sustav, banke i cijeli svijet, jer su ga svi sjebali, a on je u stvari vrijedan, radišan i pametan momak. I da, dok je radio kod nas, uzimao je provizije od dobavljača. Dakle, krao je. I varao je ženu. I cugao. I hvatao krivine na poslu.

Možda da je pitao kad da ide na WC, kao što je trebao naučiti u školi, ne bi tako završio. Sad me razapni da podržavam bilo koga tko to radi da bi zlostavljao radnike, ali ja to nikad nisam podržavao. Samo dajem primjer. I netko može reći da je sestra instrumentarka u bolnici zlostavljana ako je morala reći da bi na WC dok je dodavala skalpel doktoru koji mi je rezao utrobu. Nije sve kako piše u knjigama i nije uvijek samo jedna istina. I nije ni LIDL samo kriv niti su svi radnici nevini.Niti su svi koje optuže za mobing krivi.

Što se mene tiče, a vezano za tvoju opasku o mom nepoznavanju fizičkog rada, ja sam ti poduzetnik od prvog dana. Počeo od nule. Minusa. Pretovario preko svojih leđa šlepera i šlepera. Još uvijek više nego neki koji sad rade kod nas. Vozio i stare krame - kombije, opasne po život. Danas svaki kreten koj i s ceste bane kod nas i dobije posao, vozi kamion od 40.000 eura ( šlepere od 80.000 dajemo samo onima koji su provjereni ). Imaju klimu. i sjedalo sa zračnim jastucima. Jesi kad sjela na sjedalo novog šlepera? Bolje nego u dnevnoj sobi. Sve lijepo, na tipku. Ima i TV. I krevet iza.

Dođi u taj isti šleper nakon što ga neki od tih dragih, zlorabljivanih ljudi, zlostavljanih radnika, provozaju nakon 6 mjeseci. Izgleda kao štala. Uglavnom, čast izuzetcima. Pa mi reci, koja su tu moja prava? Koja su moja prava kad se ženska odluči da neće raditi i ode doktoru po bolovanje. I nemreš joj ništa. Nemreš je ni otpustiti. Jer je jadna bolesna. Ili kad se frajer bed blu boj ne pojavi ujutro na poslu jer se sinoć zapio ko majka? Pa ti ne možeš odvesti robu u maloprodajni ( FUJ ) strani shopping centar, pa ti ovaj udari ugovornu kaznu od 30.000 kuna. Ajde ga otpusti ili kazni. A da ne ispadneš kulmer. A 30.000 kuna, to si otpiši od dobiti i izrabljuj još više, da nadoknadiš, jer ujeo vuk magare kod bed blu boja.

Ili kad ti frajer prođe sa novim kamionom ispod mosta koji je 3,8m visine. kamion je 4 m. A on je malo bio popio. Pa kasko kaže - šala mala.
Koje je moje pravo. Da ga tužim? Oću li imati prioritet u rješavanju spora, kao što bi trebali imati radno pravni sporovi?

Istina je negdje na pola puta, ali ne bacaj kamen, ako imaš grijeha.. Napisali bi poduzetnici da imaju vremana i da imaju kome pisati, knjige prema kojima bi one o Lidlu bile Zeko i potočić. Zato, ajmo mi raditi a ne se oko toga prepucavati.

Oni koji ubijaju su zločinci. Oni koji kradu su kradljivci. Oni koji ne rade su zabušanti. Oni koji ne plate radnika koji je pošteno odradio svoj posao su BUDALE, jer je to prvenstveno njima na štetu.,

Tko je glasao

Ovo sa bankama ne mogu ti

Ovo sa bankama ne mogu ti prešutiti. Znači, banke su krive kad se budala zaduži za auto na 7 godina i za to odvoji 1/3 plaće??? Ili je to kriva budala, koja je zbog toga i neodgovoran roditelj i muž, koji svoju cijelu obitelj stavlja na kocku s takvom odlukom? Da nije banke, on ide kod lihvara - zelenaša.

Ma Franka Valli piše utopijske nebuloze... Sve na konceptu "kome da se uzme da ja imam više a da radim manje"...
Socijalna osjetljivost i ostale fraze koje kod nas su toliko popularne jer se stotina tisuće lijenih, nesposobnih i neobrazovanih (prosjedili 12 godina u obrazovnom sustavu, namjanje, naučili ništa jer ih nije zanimalo, a onda 20 godina niti kune uložili u dobrazovanje ali prvi su na braniku "dajte mi još veću plaću")

Ja nisam bio na tim pivama, jer sam radio. Uglavnom radim, dok drugi piju. Zato možda ne trebam kredit za auto. Plaćam aute odmah. Na kredite i leasinge kupujem kamione i kombije. Njih voze drugi ljudi. Koji su nekad pametnijji od Srećka. Nekad nisu.youtube.com/bijesdrugi | 4hdz.com
Preporučam: youtube.com/maxprvi | Lion Queen

Tko je glasao

@bijesdrugi Ma Franka Valli

@bijesdrugi
Ma Franka Valli piše utopijske nebuloze... Sve na konceptu "kome da se uzme da ja imam više a da radim manje"...
Socijalna osjetljivost i ostale fraze koje kod nas su toliko popularne jer se stotina tisuće lijenih, nesposobnih i neobrazovanih (prosjedili 12 godina u obrazovnom sustavu, namjanje, naučili ništa jer ih nije zanimalo, a onda 20 godina niti kune uložili u dobrazovanje ali prvi su na braniku "dajte mi još veću plaću")

Ti stvarno izazivaš nešto u meni što bi mogla nazvati bjes najgori.Dok su tvoji adezeonje radile privatizacijsku pljačku,a drugi su bili na ratištima pa kada su se vraćali kućama čekale su ih burze za nezaposlene,rad na crno itd.Ti nas etiketiraš kao da smo totalno neobrazovani.Zovem se Vesna Nikolić i reci mi ti svoje ime da vidimo gdje si se ti to školovao?Znam kako mnogi imaju banjalučke i kosovske kupljene magisterije i provode nam diktaturu svoje lopovske strukture kojoj je jedini cilj sačuvati uvoznu ekonomiji,popljačkati kaj se još da i prodati sve da dobijete na vremenu.Pitam ja tebe kako je netko tko je imao 20 i nešto sitno godina znao da će lopovska stoka toliko precjeniti kunu i da će mu tim jednim potezom netko uništiti mladost jer je "bacio kroz prozor" ulog u proizvodnju te osobe.Tom pronevjerom hr. naroda moj stroj kojeg sam platila npr 7000 DEM je u roku 3 mj. pao na 350 DEM.Ta mlada osoba je posudila novaca za desetak strojeva,za nešto obrtnog kapitala i počelo joj je se vraćati ulog i naglo sve stane zbog tog kursa jer je izvozila sve za Sloveniju...Ta osoba je doživjela da dolaze utjerivači dugova,ali ima dobre diplomatske vještine pa se nagodila s dobavljačima zahvaljujući upravo saznanju ili znanju što se desilo.Pa su dobavljači isto shvatili i vraćala je godinama dugove.Uz to i one famozne dugove kroz nagodbu, državi, s lihvarskim kamatama dok se oni milijunski dugovi npr.NK Dinamo,opraštalo.I dok su neki oko tog kluba gradili političku karijeru s "magisterijima".Isplati se biti BBB.
Ta osoba,koja je vraćala dugove je morala 8 godina štediti da bi uspjela adaptirati jednu malu kupaonu dok je Sanader skupljao svoju kolekciju satova.Onda recimo,ta osoba se sjeća da je u vrijeme rata,oko 1994 godine umrla jedna beba u helikopteru unprofora.Helikopter se digao 100 metara u zrak i spustio i liječnici su tužno izašli iz njega da bi rekli da je beba preminula.Trebalo je na vrijeme skupiti oko 40 000 DEM-a za operaciju u Austriji.Roditelji nisu imali tako bogate prijatelje u tom skupljanju pa su "zakasnili" jedan dan .E vidiš kakva je ta tvoja elita.Dok su trpali za sebe,kofer- afere-dijaspora i ostale gadosti itd. nama sitnozubanima ste uveli štednju na zdravstvu.Radilo se o roditeljima koji imaju VŠS.Od kuda su moji susjedi se mogli nastaviti školovati kada su morali također platiti takvu sličnu operaciju za svog sina.Radi se o operaciji srca na djeci mlađoj od godinu dana.Vidiš njima su skupili novac prijatelji i rodbina.Polovicu je dao šef oca tog djeteta i pola mu oprostio.Šef ima srednju stručnu spremu.Ha?Glupan neobrazovani je spasio dijete tj. sudjelovao je u spašavanju.Ni tu nije država imala od kuda.Ti roditelji su vraćali i još vraćaju novce jer im je to treće dijete i drhte kada dobiju račune za režije.Pitaj @vesnu kakvu sam joj bolesničku dokumentaciju poslala o trećem slučaju i kako se država pobrinula za neratne invalide,kako se lijepo mimoilazi Ustav kada se radi o sitnozubanima jer u njemu stoji da je RH socijalna,da se brine o nemoćnima i da se zaštićuje materinstvo.Kada sam jednom bila u bolnici,upoznala sam neku rođakinju Hebranga,koja je bila samnom u sobi i ispričala mi je kako joj je sin slomio ključnu kost i da su je tražili liječnici 2000DEM za operaciju ključne kosti na što je ona poludila na nepravdu i nije imala od kuda jer je obična prodavaćica.Ona je nazvala Hebranga i on je to odmah riješio.Mali je bio besplatno operiran.Rekla mi je da ako ću imati kakvih problema da će mi pomoći u kontaktu s Hebrangom,jer se nikad ne zna.Gledala sam ju kao tele u šarena vrata.Ono dijete bi možda bilo živo da su roditelji poznavali Hebranga.Dakle,vaš sistem vladanja je da npr.,ja moram imati nekog ovozemaljskog Boga da bi mi spasio zdravlje i time život ukoliko bi se razbolila.Vaš sistem vladanja je takav da moram imati nekog Banditića da bi mogla poslovno uspjeti.Ovo što ti se igraš na kompu s Windows Movie Makeru sam skužila za pola sata.Sve sam progarmćiće prošla jer ste nam natuknuli da moramo imati informatičko znanje...ti misliš da se to traži ko ludo na tržištu rada?...Gdje ti živiš,vezeru jedan..!?Poruči svojima da se ne igraju više Boga!!!
Reci kako se zoveš..ako imaš hrabrosti...

Tko je glasao

@ Vesna - Franka Ne gubi

@ Vesna - Franka

Ne gubi živce. Nema smisla.
Nemoj da ti B2 ili netko drugi bude kriv. Nije samo HDZ takav. I koalicijska vlast nije puno popravila u 2 godine. Ja sam toliko umočem u zdravstvo da me strah pisati o tome. Puno toga što ti pišeš ja vidim dnevno. Pomoći nema. Bar ne brzo.
A najgore je da kriviš nekoga jer je stroj koji je danas xtisuća eura sutra zstotina eura ili čak kuna. Tako je uvijek bilo i biti će. Ne može pravog poduzetnika uništiti jedan potezu kao što je precjenjivanje kune. Niti svi potezi ove i prošlih nesposobnih vlasti. Samo se on sam može uništiti. Ako se preda i stane.

Ti is sama rekla da proizvodiš nešto. Nemoj kukati oko precjenjene kune, pronađi način kako da budeš uspješnija i kako da to što proizvodiš bolje unovčiš. Ili mijenjaj branšu. K vragu i strojevi i proizvodnja.

Tko je glasao

Sve je to OK što pišeš o

Sve je to OK što pišeš o kulturi i odnosu prema radu.Moraš znati da ja spadam u onu kategoriju ljudi koja nije stvarala građanski dug prema bankama koji iznosi prema informacijama s neta između 70 i 120 milijardi kuna.Bit dijagnoze društva tj. alijenacije je ta da se stvorio takav odnos prema radu i općenito kreativnosti jer je 1993. precjenjena kuna pogodovala samo uvozu.Došlo je do depresije poduzetništva jer se umjetno izazvala nekonkurentnost domaće proizvodnje da bi razni kulmeri, glembajevi iz redova vladajuće elite zauzeli trgovački monopol nad hrvatskim tržištem.Raditi,tj.proizvoditi je sramota a foora je biti činovnik ili trgovac.Nametali su osjećaj krivnje proizvođačima da bi ostvarili svoj naum da se na najlakši način obogate.MMF i SB su sigurno znale za ovu manipulaciju pa neka one snose i odgovornost prema poslovnim bankama i prema nama građanima jer mi nismo glasali za poništavanje ekonomske samostalnosti.Neka one nose teret jer su sudjelovali i stvarali zaduženje države od cca.onih 42 mil.eura potpomažući korumpiranu elitu na vlasti.U većini evropskih zemalja poslovne banke se ne smiju reklamirati .Ne pitate se zašto je to kod njih tako uređeno?Zato što znaju i prate znanost tj. psihosocijologiju tj. mjerenja koja su provedena nad velikim uzorkom da je preko 80% ljudi podložno sugestiji.Zar ne misliš da naša djeca neće saznati za ta znanstvena otkrića i pitati se zašto su nas starci predali da budemo ekonomski ovisni?Osim toga zar ti misliš da ja nisam malo u kontaktu s ekonomistima tj. doktorima ekonomije?Oni znaju da se i kroz tečaj i zamrzavanje plaća u javnom sektoru,zamrzavanje cijena osnovnih troškova i javnim radovima financiranim kreditima dolazi do brzog okretaja novca s time što se administrativnim mjerama mora odrediti koja je dopuštena mjesečna inflacija tj. koji je najveći postotak...i tako ide sve postepeno to devalviranje,a ne preko noći zbog čega ljude lovi panika.Plaće u privredi se slobodno formiraju i počinje se stvarati poduzetnički duh jer nema više državnih jaslica,tj. oni prelaze u privredu.Naravno da nisam stručnjak,niti imam cifre o troškovima proizvodnje u pojedinim granama koje treba usporediti s regijom i uvoznim većinskim proizvodom.Oko marže imam pojma jer imamo obrt.Ne živim samo od zraka ali se pitaj zašto Istrijani idu u kupovinu špeceraja tj.spizu,u Italiju i zašto cijena tjestenine iste marke je tamo upola jeftinija preračunato u eure.I zašto ti isti Istrijani idu tamo raditi za veće novce?I moja mala proizvodnja ovisi o uvozu i uništilo bi me da se preko noći dogodi devalvacija npr. od 50% jer mi je profit itekako manji od 50% i ne bi mogla nametnuti odjednom visoku cijenu u kunama svojim kupcima ali kada bi išlo postepeno,uvozni materijal bi mi postajao sve skuplji a domaći bi mi postajao jeftiniji pa bi kupila domaći materijal.Onda bi trgovcima tih skladišta postala zanimljiva i moja roba...pa bi oni naručili od mene veliku količinu da bi ja pala u nesvjest..pa bi ja sa ugovorom otišla u neku privrednu banku da mi pomogne realizirati tu veću proizvodnju,pa bi mi država isto tako oslobodila plaćanja poreza na OD svojih novozaposlenih radnika ili platila njihovu prekvalifikaciju...pa bi imala uskoro i tvornicu i trebala bih hrpu intelektualaca od ekonomista do tehnologa i dizajnera...pa bi pogodili posao u SAD ili u EU...ili he,he Kini(šalim se)...uglavnom trebali bi se i malo specijalizirati u odabiru proizvoda jer se dobiva cijena i na mozganju što bi se isplatilo proizvoditi..npr.ako je nešto glomazno onda i košta kontenjer iz Kine pa bi se mogli i tu malo pogurnuti susjedima..itd,itd..E onda bi ja htjela biti:nu me vidi kako sam uspjela,pa me lupi u glavu glupo trošenje na gliser,iako su mi savjetovali neki moji pošteni prijatelji bogatunčići da je to robija jer potroši na sat 1400 litara benzina,i da trebaš danonoćno polirati one niklane ograde i kožu,tj. imati zaposlenu spremačicu,a mi volimo roštiljati,pa bi sigurno prodala taj gliser i kupila onu, kaj zvuči tok-tok,drvenu barku na kojoj bi se stvarno mogla lijepo odmarati osim ako bi bacila sidro koje nisam prije toga zavezala za barku pa zna onda biti i vrlo zamorno...pogotovo kada nemaš više goriva jer struja zna biti okrutna i probudiš se na pučini gdje nema ni jednog otočića...i mobitel ti čudom radi ali oni ne znaju na informacijama što će ti obalna straža i konačno te skuže i kažu da zoveš lučku kapetaniju i onda ti prestane raditi baterija mobitela..nemaš ni špage da se objesiš i sve je mokro da pošalješ dimni signal...malo sam odlutala s teme...Dakle,uglavnom,trebalo bi mi malo oporeziti tu dobit jer bi mogla samu sebe uništiti kada bi imala previše kunića....i provjeriti jesam li platila dogovoreno ugovorima svojim radnicima i koji je omjer mog profita u odnosu na njihove profite koje su ostvarili svojim radom...

Tko je glasao

@Valli Drago mi je da smo

@Valli
Drago mi je da smo malo "spustili loptu na zemlju" i hvala ti na tome.
Nije mi cilj prepucavati se bez kraja, ali kako sam u svome poslu i javnom djelovanju često u kontaktima sa profesionalnim braniteljima radničkih prava, povraća mi se kad vidim floskule općenitog tipa izrabljivač kapitralist i mučenik šljaker.
Evo, i ti imaš obrt. I ti imaš želja za brodicom. I to je dobro. pozitivno. To nas tjera naprijed. I ne znači da ćeš zato maltretirati svog radnika. niti ćeš ga zato natjerati da mora pitati za ić na WC. Drago mi je da smo bar to riješili.
Ti kažeš nešto proizvodiš. Onda ti ne moram objašnjavati zašto je proizvoditi u lijepoj našoj mission impossible. Jednostavno, previše je onih koji ti se "nakelje" na vrat. Nije samo kuna, a IMHO nije čak niti u većem dijelu, razlog da je uvoz jeftiniji od domaće proizvodnje. Ja uvozim jako puno. Ne proizvodim više ništa. Jer sam nakon 10 godina došao do zaključka da nema smisla ispravljati "krive Drine". I slijedećih 10god mog posla je bilo puno lakše. Jednostavno, imputi su preskupi a sve je začinjeno skupom državom i malim unutarnjim tržištem. Kuna je tu samo jedan, manji problem.

O cijenama naših proizvoda vani u odnosu na cijene kod nas je napisano toliko tekstova da je to prestrašno. IMHO, stvar je jasna - malo unutarnje tržište+loša konkurentnost=izvoz uz dampinške cijene ( jer izvoziti se mora, ako želiš imati kapacitete koji garantiuraju kakvu takvu rentabilnost ). I onda, iskorištavaš to što na domaćem tržištu imaš brand i neku kaoliko-toliko jaku poziciju-tu imaš marže koje te pokrivaju ( i zaštitu u vidu necarinskih barijera-kontrola kvalitete, deklaracije,težak ulazak u lance i opet malo tržište koje je manje neatraktivno velikim igračima, a u izvoz, gdje si nepoznat-ideš dampinški, nadajući se da ćeš se "usidriti" i onda jednom pokrivati troškove i na kraju možda i zaraditi.
Pitaj Koestlin koliko oni štapića naprave u smjeni. Moraju ih izvoziti, jer ni da svi u lijepoj našoj jedu štapiće za sva glavni obrok, ne bi pojeli 3 smjene proiozvodnje.

A ono tvoje "... administrativnim mjerama mora odrediti koja je dopuštena mjesečna inflacija tj. koji je najveći postotak ..." to smo već imali u jednom sustavu prije ovog i nije nam se baš svidjelo. Inflacija nije nešto što se može administrativno urediti. Ako to i pokušaš, imaš gadne poremećaje, poput paralelnog tržišta, praznih polica u službenim kanalima, šticunga i slično. Ako to i napraviš u nekim državno kontroliranim poduzećima, onda im samo napraviš gubitke koje kasnije svi mi saniramo. Inflacija je kao vatra, nemo tu razuma i kontrole. Ili gasi ili pusti da se razbukta. Nema načina da vatri kažeš sad se ti širi po tempu 1ha šume na dan i nemoj to prekoračiti...

Kažeš da bi "...trebalo bi mi malo oporeziti tu dobit jer bi mogla samu sebe uništiti kada bi imala previše kunića....i provjeriti jesam li platila dogovoreno ugovorima svojim radnicima i koji je omjer mog profita u odnosu na njihove profite koje su ostvarili svojim radom...". Pa dobit je već malo oporezita :) i to sa 20%.
Porezna uprava provjerava i to jako, pogotovo nama malim i srednjima, da li smo platili dogovoreno svojim radnicima...ne može se ni isplatiti plaća ako nije poreze i doprinose platio poslodavac...veliki i državni to uspiju i bez toga...
A ovo da treba provjeravati da li je omjer mog profita i profita radnika jke nonsens. Ne može biti jer status nije isti. Što ako sam ja jedini zaposlenik i istovremeno poslodavac? radnici ne ostvaruju profit radom, nego plaću. Ne dobit nego dohodak.
I plaće zaposlenika nisu i ne mogu biti u omjeru sa dobiti poduzeća. Jer je to strahovito varijabilno, ovisno o grani u kojoj posluješ i o vrsti posla te mikro uvjetima u svakom poduzeću. I o uspješnosti uprave i poslodavca. I radnika.

Shvati da svaka takva, protuprirodna, regulacija samo nužno vodi u skretanje u sive zone. Reče Kerum u Mjenjačnici, na pitanje Knjazovo o tome, je li bi on mogao podići plaću zaposlenima, pa da nema toliku ili da nema upoće dobit, jer on je dobar čovjek itd... I reče mu Keruma ( kojeg inače smatram jednom od najvećih antipromotora poslaodavaca i sram me je da se s takvima uspoređuje ) "...ja sam pred x godina imao yy zaposlenika, da nisam imao dobit kakvu sam imao, ne bi se razvijao i sad ih ne bi zapošljavao zzzz"...

Dobit je dobra i poželjna karakteristrika, pokreće i pdomazuje kotač ekonomije. Ako nema toga sve se usporava i svima je loše. Šta mislite, zašto se podaci o rezultatima velikih kompanija na zapadu uvijek iščekuju - i to ne samo od strane dioničara... jer ako su oni dobri,to je znak da će i investicije i punjenje proračuna i zaposlenost i standard građana i, i ,i ...

Tko je glasao

radila sam prijevoz putnika

radila sam prijevoz putnika i roba i sve ovo što pišeš mi je i više nego poznato. biseri su u rangu izjava naših političara. da ti netko ispriča - ne bi vjerovao. uvijek me je užasavala činjenica kojom lakoćom se opravdava mamurluk, općenito opijanje. ako kažeš da si bio pijan, to je dovoljno, sva druga opravdanja ne važe...
postoji velika razlika između onih koji su svojim radom, znanjem, umjećem stekli firmu i onih koji upravljaju nekim "državnim" firmama...
ovi prvi uglavnom poštuju dobre radnike, dok ovi drugi imaju primarni cilj da im zagorče život.... ali i jedni i drugi mlate konja koji vuče....

Tko je glasao

Što se tiče trgovine i

Što se tiče trgovine i karteliziranja. Ono što je kartelizirano, to je javno poznato. NTL,CBA, ULTRA GROSS, Gastro Grupa, META grupa itd...
Oni se udružuju da bi bili jači prema dobavljačima. Sigurno imaju i zajedničku politiku cijena.
Iz osobnog iskustva, tvrdim da nema ozbiljne i raširene politike dogovaranja cijena od strane maloprodajnih lanaca koji prodaju robu široke potrošnje ( FMCG ). Naprotiv, konkurencija je izrazito jaka i nemilosrdna. Akcijske prodaje idu vrlo često ispod nivoa isplativosti. U trenutcima kao ovaj sadašnji, u krizi, kad se smanjuje potrošnja, niti prodane količine nekad ne opravdaju akcijske cijene.
Veliki lanci rade tako da snimaju ( čak i nekoliko puta tjedno ) cijene konkurencije. Postoje i specijalizirane agencije za to. Trse se iz petnih žila dobiti kataloge konkurencije prije nego izađu i staviti u svoj nižu cijenu. Za top 50 proizvoda Metro i Getro imaju politiku da jedni drugima "kopaju oči". Ide se sa cijenom bar jednu lipu niže od cijene konkurenta, bez obzira na nabavnu cijenu.

Jedini tko koliko-toliko pokušava diktirati cijene su proizvođači-distributeri. Ozbiljnijim padanjem cijene njihovih proizvoda oni imaju problem pogrešnog pozicioniranja u očima kupaca, na pregovorima im retaileri traže dodatne popuste jer su im margine uslijed stalnog snižavanja cijena preniske itd...

Problem visokih cijena nije prevelika marža retailera. Dobit u tom sektoru nije ništa posebno. Problem je na troškovnoj strani. Na strani konkurentnosti.

Komunalne naknade, spomeničke rente, vodni doprinosi, šume i ostali nameti na pamet moraju biti uračunati u cijenu. Visoki porezi ( ne samo PDV ) već i porezi na plaće i doprinosi, te neefikasnost i nefleksibilnost na tržištu rada je isto tako otežavajući faktor. Masa blesavih zakona koji kad se primjene na tržište od samo 4miliona ljudi i tržište koje je jedno od logistički najzahtjevnijih u Europi ( probajte izračunati troškove distribucije u zemlji koja ima retailere od Vukovara do Dubrovnika ) i uz to namete poput raznih vodopravnih dozvole, certifikata i slično ( koji su često svrha održavanja drugog dijela laboratorisko-parazdravstvene birokracije ) i na to onda sulude propise o "zaštiti prirode " ( koji su napravljeni ne samo da se zaštiti okoliš, već da se napune džepovi odgovornih i onih s njima povezanih - nisam a priori protiv takvih zakona i nameta, ali tko se malo zadubi u ovo što je kod nas napravljeno, shvatiti će da je to suludo skupo i pretjerano ).

I sve to se onda ( a gdje bi drugdje ) mora uračunati u cijenu proizvoda. I onda se čudimo zašto je to skupo. Skupo je jer je i u sve to uračunato bahato i blesavo trošenje naših vlastodržaca.

Tko je glasao

Hvala! PS Smatram da je

Hvala!
PS Smatram da je problem sa Agrokorom u tome sto on ima vrlo jaku proizvodnju istovremeno sa prodajom.
Za nase malo trziste to je nezgoda jer je on u prilici izravno diktirati tko moze opstati, a tko propasti. On tu tesko trpi neku ozbiljniju konkurenciju, a unistava je tom svojom unutrasnjom spregom proizvodnja - trgovina. Mozda bi bilo dobro da je uspio kupiti onaj lanac u Turskoj te bi mozda moglo doci do rasterecenja i lakse kooperacije na strani proizvodnje jer bi se kroz to vjerojatno lakse proguralo vece kolicine koje je inace tesko ostvariti na samo nasem trzistu. Tko zna to je podrucje spekulacije.

Tko je glasao

Dnevnik postavlja pametna

Dnevnik postavlja pametna pitanja i podsjeća na stvari koje svi znamo, ali nerado o njima razmišljamo. Ono što me smeta, kao i kod dosta diskusija na pollitici je taj stav koji ipak odaje jal i zavist nekih komentatora. Ajmo se pitati i iskreno ( ali u sebi, jer na glas često ne smognemo snage reći istinu )
1. da li netko od nas ne bi išao na odmor na jahti da ga netko poznat pozove? Da li netko od nas ne bi rado posjedovao luksuzni auto, jahtu ili živio u kulmerovoj vili - ili bar u kući blizu nje, sa bazenom i velikim vrtom?
2. da li netko od nas, da mu se jednom, samo jednom, ponudi izbor između jednosobnog podstanarskog stana, auta koji se stalno kvari i nekog posla na kojem zarađuje siću i frustrira ga šef i sjedala saborskog zastupnika, nekog direktorčića u Ini ili sličnog mjesta u kojem dobiješ lovu i privilegije, dobar auto i priuštiš si penthouse stan.
ima tu još puno sličnih pitanja, ali mislim da je bit jasna.

Tko odgovara sa ne, neka se upita zašto igra loto? Ili sportsku? Ako čak ne radi ni to, zašto samo SANJA lijepši život. Zašto sebi govori da je njemu u tom jednosobnom podstanarskom stanu u stvari dobro, jer - eto - ima dvoje prekrasne dijece i supružnika s kojim se super razumije.
MOŠ MISLIT. Nemojmo se stalno zavaravati i frustrirati.

Svi mi, bar u sebi, bar potajno, želimo više. Neki se to usude i priznati. Neki se usude i nešto poduzeti ili pokušati. Pa bar uplate loto i nadaju se.
Neki idu i dalje, pa se ustanu iz kreveta u kojem samo sanjaju ili oplakuju svoju lošu sreću i tešku sudbinu. I krenu nešto raditi u vezi svoga sna.

Mnogi od tih koji pokušaju ne uspiju. 99,99% onih koji uplate loto ne uspiju. Čak i ako dobiju na lotu - to im na kraju bude najlošije što i m se desilo u životu. Svi koji samo sanjaju i kukaju, te plaču i kritiziraju stanje u društvu, kulmere, glembajeve, kmetove, prosjake i sinove...ne uspiju.
JER NISU POKUŠALI. Nekad i misle da su pokušali, ali to je više bilo "reda radi" ali nije bio onaj stvarni pravi, nepovratno odlučeni korak koji kaže JA NEĆU VIŠE SA DVOJE DJECE ŽIVJET U 50m2. Ja ću promjeniti svoj život i biti ću kulmer, glembaj, matan, poduzetnik, lopov, tajkun, političar...

Nije nužna pomoć politike, nije nužno krasti i lagati da bi se imalo luksuzni auto. Nije nužno izrabljivati radnike da bi se imalo jahtu. Nije nužno imati kuma da bi se gradili luksuzni WC-i. Ali, prihvaćam stav da je tako lakše. Poznajem mnogo ljudi koji su uspjeli i bez loših stvari.

Postavlja se pitanje i što je loše? Je li loše ako radnik radi prekovremeno preko 4 tjedna? je, jer tako kaže zakon. Je, jer tako kažu novinari, kojima je zgodno nekog poznatog poduzetnika razapeti ( ne opravdavam osobu o kojoj se ovih dana piše u kontekstu nepoštivanja radničkih prava ).
Mnogi moji kolege i kolegice rade prekovremeno, dane i noći. nitko ih ne tjera. Tj, tjera ih najgori šef-onaj koji je u vama i koji je uvijek sa vama i gleda što radit ei koji vam govori da to nije dosta dobro, da nije dovoljano da treba i ovo i ono...
I neki njihovi radnici rade prekovremeno. I plaćeni su za to. i sretni su zbog toga. Jer im se pruža prilika da zarade više. I sami se prijave i traže posla jer im se to isplati.

U mojoj firmi se ne radi ni subota ni nedelja. Sva je plaća preko računa. I kršim radnička prava. Jer ljudi - neki rade prekovremeno. Tj, imaju više sati nego što bi zakon dozvolio. I kad me traže godišnji, ja im dam da ga koriste kako im odgovarfa. ne kako je zakon propisao - prvo velikui dio u komadu. Nego idu na skijanje. 5 dana radnih. Pa onda po neki dan kad im treba. pa po ljeti dva tjedna. itd... Ma strašno. Treba me zatvorit. I firmu isto. Jer je to jedna izrabljivačnica.

I onda isto tako, nemam sve natpise za izlaze u slučaju nužde. Možda mi u pravilniku o zaštiti na radu nije napisano da moram reći onom što sjedi za kompjuterom da ne gura prst u utičnicu ( ili u nos ). I da pazi ako prste povlači po rubu papira - može se ogrebati.

I da, imam još jednu mrlju na savjesti. Od ponedeljka mi je došla zamjena za jednu kolegicu koja je na čuvanju trudnoće. I nisam je prijavio odmah u ponedeljak. Grozno. FUJ. Nego ću je prijaviti tokom tjedna. Jer mi se ne da slati nekog ili ići pješice u ovaj i onaj zavod. Mi to radimo preko kompjutera. FUJ. GROZNO. Ali tete u poreznoj su na godišnjem. Pa nema one tete koja jedina zna upisati neke certifikate na karticu. Druge ne znaju ni što je kartica, ni elektronski potpis, ni e-porezna itd. One samo sjede u istoj sobi kao i teta koja je na godišnjem. Ali ta teta ide na godišnji po zakonu o radu. U komadu, bar mjesec dana. Mora se radnik dobro odmorit. Pogotovo ako radi u poreznoj i upisuje certifikate na kartice. Jer je to jedan težak posao. I ništa drugo ne smije raditi. Da se ne premori i da ne gurne karticu naopako. Jer, tko zna što bi se onda desilo.

I za kraj. Ja sam taj kojeg tražite. I ja sam kulmer, glembaj. Nemam jahtu, jer mi se ne da s time zekati ( znate, to košta, jako...i kad stoji, a i imati nešto je obaveza ). Imam kuću iz koje se vidi kulmerova vila, kuću na nekoliko šestina ( dijelova kojie je stari Kulmer podijelio nekad kmetovima, a onda njihovi nasljednici meni prodali za grdnu lovu ). U bazenu se kupa moj srednji sin. Najmanji spava. ima temperaturu. Ja sam doma na bolovanju radi djece. ne plaća mi HZZO, ni država. Sjedim na kompu i odrađujem sve od kuće. Mogu to. Jer imam i diplomu i posljediplomski. I jer nisam samo spavao i sanjao bolji život. Nije mi barba ni Luka ni kuma nemam u strukturama. Ne dajem mito, ali dobijam poslove sa državom. Sa Konzumom ne radim, raskinuo sam im ugovor. ne zato jer ne volim Konzum. nego zato jer su bahati i zato jer ne plaćaju.

I baš mi je lijepo. Iako ću platiti porez na dividendu. Ne rado, ali ću ga platiti. Jedino gore od plaćanja poreza na dobit ( ili dividendu ) je kad nemaš na što platiti porez :)

Nemojte zato reći da se ne bi mijenjali.

Tko je glasao

Sve je to lijepo opisano i

Sve je to lijepo opisano i onako direktno iz srca, ali nisi predstavio kako se osjećaš kada gledaš nesretna lica svih drugih građana koji nisu imali državu "kuma", koja bi garantirala za poslovne zahvate kakve si ti napravio.
Možeš li biti sretan promatrajući svijet iz svojeg zamka na šestinama, kada promatraš nesretna lica svih onih koji su osiromašeni u ovom 18 godišnjem razdoblju potonuća umjesto prosperiteta.
Jesam li ja kriv za to potonuće gospodarstva, koji sam najljepše godine svojeg života dao za opće dobro?
Ili su možda krivi oni kojima je država dala garanciju da naprave zahvate u gospodarstvu zbog kojih zahvata bi svi građani trebali bolje živjeti.
Ti zaslužnici su napravili poslovne poteze,samo su ti potezi osigurali prosperitet njima samima.
Nije još kasno, puno toga se može napraviti.
Umjesto gradnje skupih vila i nekretnina koje neće moći kupiti građani RH, potrebno je graditi privredne potencijale koji stvaraju nove vrijednosti i zapošljavaju nove radnike.
Umjesto držanja milionskih vrijednosti u stranim bankama, koje onda daju skupe kredite našim građanima i samoj državi, ta sredstva treba uložiti u pokretanje gospodarstva u Lijepoj našoj.
Lijepo je čitati napise tako elokventnog i obrazovanog čovjeka, a još bi bilo ljepše kada bi taj isti čovjek bio veći humanist.

Tko je glasao

Potrošačka

Potrošačka groznica(E.Fromm)-Istina je,dokle god je životni standard stanovništva ispod stupnja dostojnog za život,da mora postojati prirodna potreba za većom potrošnjom.Istina je i to da postoji legitimna potreba za većom potrošnjom kako se čovjek kulturno razvija i stiječe profinjenije potrebe za boljom hranom,predmetima umjetničkog uživanja,knjigama itd.Ali naša požuda za trošenje izgubila je svaku vezu sa stvarnim čovjekovim potrebama...Potrošnja je postala sama sebi svrhom...Porast potreba nas prisiljava na povećane napore,čini nas zavisnima od tih potreba i ljudi i institucija koje nam pomažu da te potrebe zadovoljimo.“Svaki čovjek razmišlja kako da stvori novu potrebu u drugog čovjeka,kako bi ga prisilio na novu zavisnost,na nov oblik zadovoljstva i otuda na njegovu ekonomsku štetu...(K.Marx)
Kupiti najnoviju dranguliju,najnoviji model bilo čega je svačiji san a zadovoljstvo koje ta stvar donosi je sekundarno.Moderan čovjek ima viziju raja kao najveće robne kuće na svijetu,prepuna noviteta.On bi otvorenih usta prolazio kroz raj robe i drangulija,uz pretpostavku da može kupovati sve novije i novije stvari i da njegov susjed ima samo malo manje novaca od njega!“
Glad za kupovanjem je potpomognuta izumom kupovanja na otplatu pa je jasno od čega se sastoje ti moderni lanci koji tako čvrsto sputavaju suvremene ljude.
K.Marx je govorio da je religija opijum za narod zbog pasivizirjućeg djelovanja religije koja pred mase servira nedostižne nadzemaljske ciljeve te ih tako imobilizira u ovozemaljskim ciljevima.Danas se može tvrditi da je otplata-opijum za narod jer groznicom kupovanja sve novijih i novijih stvari moderni čovjek postaje također imobiliziran i zatvoren u čarobnom krugu svojih nikad zasićenih želja i svojih jednako nezasitnih kredita.(ja)“Pa zato se ne može depricirati valuta da proizvodnja postane konkurentna i upotrijebiti makroekonomska doktrina J.M.Keynesa kao prijelazno razdoblje u kojemu bi ljudi živjeli u decentralziranom sustavu koji bi smanjio bujanje velikih gradova,gdje bi bio prioritet proizvodnja i izvoz hrane i izvoz gotovih drvnih prerađevina jer cijela RH ,pogotovo preveliki javni sektor živi na kredit da bi radnici javnog sektora mogli zadovoljiti svoju potrebu za opijumom kupovanja na kredit i kredit za otplatu kredita.
Stranka HDZSDPHSPHSSHNSHSLSSDSIDS.....itd.itd .
se trudi da ne smanji preveliki javni sektor jer time održava socijalni mir i svoj lagodan život,koji je jedan jedini i pri tom su osigurali i svoje praunuke.Guli po učiteljima i liječnicima a kumeke zapošljavaju po općinama i drugim administrativnim tijelima „slobodne i pravne RH.“O HUP –u nemam komentara.Dakle obrtnici,seljaci i najamni radnici treba da vuku ovaj brod po suhom.“
Nezadovoljstvo s radom je uvjetovano jer nema prave ljubavi i interesa za posao koji osoba radi a nerijetko takav posao predstavlja pravo mučenje..U pomoć su pozvani psiholozi,socijolozi,liječnici i drugi stručnjaci da pronađu lijek protiv nepovoljnih pojava koje uzrokuje dehumanizirani alijenirani rad.Rezultati tih istraživanja su prilično mršavi i uglavnom samo su konstatacije.Sve je ostalo na razini „liječenja“ raka pomoću morfija koji će samo privremeno otkloniti bol a bolest će se razvijati.(ja)“Samo neki hrvatski sociolozi znaju,i to jedini na svijetu,da kod nas radnici ne vole da rade poput robota,da nisu dovoljno efikasni pa da su čak i krivi za recesiju.Oni nisu uvidjeli da kapitalizam od svojih radnika s plavim i bijelim okovratnikom čini robote koji su veseli samo kada odlaze u shoping.Dakle koga oni tu spašavaju?“
Statusomanija je također uzrok alijenaciji pojedinca pa statusofreničari jure za najčudnovatijim simbolima statusa.
Tjeskobe i strahovi -Strah od nezaposlenosti,od starosti,od gubitka statusa i slični problemi čine ljude ranjivijim za udarce koje otuđenje uzrokuje.
Nezampamćeni ekonomski razvoj događa se ruku pod ruku s najdubljom ljudskom bijedom.Borbe za slobodu i prosvjećivanje istovremeno su pratili postojanje najtežih socijalnih nepravdi..Golemi je raskorak između najvećih dostignuća ljudskog uma i žalosne nesposobnosti da s tim dostignućima izađe na kraj,da im se nađe konačno neki razuman smisao.
Čime ćemo dokazati postojanje alijenacije?Samoubojstvima,nasiljem i ubojstvima.Pa to postoji od pamtivijeka.Životi u tihom očajanju,ljudi koji rade,bilo u tvornicama,trgovačkim lancima ili uredima,monotono i ponižavajući.Ljudi koji ne izlaze na izbore jer ne vide nadu ili ih se ništa ne tiče,mladi koji čine besmislena nasilja,nezaposleni,usamljeni starci,nacionalizam,šovinizam,otupjela publika masovnih komunikacija,ljudi koji odbacuju vrednote naše kulture ali ne mogu,ili ne smiju naći druge,oni koji bježe,koji se povlače kao i oni koji toliko očajni da bi htijeli riješiti stvar tako što će čitavo naše društvo preseliti pod zemlju i baciti planetu u zrak.

(opširnije ispod sivog komentara na ovom linku)
http://pollitika.com/tko-je-imalo-pametan-neka-ovo-procita-s-razumjevanj...

Tko je glasao

Nisam baš siguran da autor

Nisam baš siguran da autor zna nešto u grofu Kulmeru jer rabi pojam 'kulmerovština' koji nešto sugerira i to posve krivo. Grof Kulmer je jako davno svo zemljište koje je imao u današnjoj podsljemenskoj zoni podijelio svojim kmetovima. Svaka parcela podijeljena je na šest dijelova i dana u vlasništvo jednom kmetu. To je razlog zbog kojeg su tamo danas ŠESTINE. Zemljište je dijeljeno vrlo pažljivo i svaka parcela imala je oko 1200 m. Da je tako lako je ustanoviti, treba samo pogledati katastar i površine čestica u Šestinama.
Jedino što nije podijelio bila je glavna zgrada s livadom ispod nje gdje je danas hrvatski Franjo Tahi sagradio sebi i obitelji kućicu za stanovanje. Kućica je nacionalizirana poslije rata a pravi vlasnik je nasljednik po direktnoj liniji koji živi u SAD. Njega je grad izigrao (MIlan Bandić!) koji je imanje poklonio za siće Todoriću
A Todorić ne budi lud izvadio dozvolu za hotel (jer po urbanističkom planu nije ni mogao za nešto drugo), sve naravno po dogovoru s našim vrlim ljubiteljem zakona i pravne države, gradonačelnikom. I kad se raja počela zajebavat i s koferima zvonit Todoriću na vrata Bandić mu odluči pomoći...
DOnesu dakle zakon da se u podsljemenskoj zoni može obiteljske vile ako je teren najmanje 15005 m2 (jer je Todorićev 15000) i stave to u Urbanistički plan. I tako Todorić preregistrira svoj hotel u obiteljsku vilu od barem 3000 kvadrata...
To je priča o Kulmeru i Todoriću. Ako je nakon ovoga 'kulmerovština' i dalje negativan pojam ja odmah potpsiujem privolu da me se 'kulmerizira'...

Tko je glasao

Pa svakako svaka čast

Pa svakako svaka čast Kulmerima koji su zadužili i hrvatsku politiku i hrvatsku kulturu - nije riječ o Njima nego o zlim duhovima koji su naselili njegov dvorac.

Igrao sam se alegorija koje se mogu dakako tumačiti na razne načine ali sam pritom precizno služio pojmovimas „Kulmerovski Glembayevi“ ili „Glembayevski Kulmerovi“ - što je jako različito. Postoji u hrvatskom jeziku pojam Glembajevštine, ali nisam imao nikakvih saznanja o postojanju "kulmerovštine" pa sam ju upotrijebio kao posebnu varijaciju pojma Glembajevština kao nešto što je nastalo useljavanje duhova u Kulmerov dvorac.

Možda sam ipak pretjerao !?? Ako jesam Kulmerovima se ispričavam, mada mislim da "kulmerovština" kao pojam ne postoji i da sam ga ja kao moj novogovor uveo u jednom drugom značenju.

Tko je glasao

Pročitao dnevnik i sve

Pročitao dnevnik i sve komentare. Nemam komentara, zar treba?

Imam jedno pitanje, za znalce (jer ja sam vrlo slab što se financija i te struke tiče), ako žele odgovoriti: Govori se da je "Agrokor" izveo neku makinaciju sa PDV-om par sati uoči 01.08. 2009.
Je li to istina, ili je samo još jedna "urbana legenda" što bi rekao štovani kolega Oštrić?

Zna li netko nešto o tome?

(@frederik, oprosti, malo je izvan teme ..., ali nije baš 100% izvan, zar ne?)

Tko je glasao

Govori se da je "Agrokor"

Govori se da je "Agrokor" izveo neku makinaciju sa PDV-om par sati uoči 01.08. 2009

isplatili su dividendu, to nema veze s PDVom i vjerojatno je to pitanje odluke skupštine koja je donesena mjesecima prije nego što se o tom porezu uopće počelo govoriti

Tko je glasao

i vjerojatno je to pitanje

i vjerojatno je to pitanje odluke skupštine koja je donesena mjesecima prije nego što se o tom porezu uopće počelo govoriti

@mrak,
možda su donijeli odluku prije nego se o tome počelo govoriti, ali svakako je vjerojatnije i da su informaciju o tom porezu imali prije nego se o njemu počelo govoriti. Povlaštene informacije uvijek dobro dođu i davateljima i primateljima informacija.

Tko je glasao

Dividenda nema veze s

Dividenda nema veze s nijednim od kriznih poreza kojisu uvedeni 01.08. ove godine. one je neoporeziva. jedino su preduhitrili zakon koji je u nekom obiliku prijedloga o oporezivanju imovine i sl., ali tko zna kad će doći u Sabor i da li će proći.

Tko je glasao

Dividenda nema veze s

Dividenda nema veze s nijednim od kriznih poreza kojisu uvedeni 01.08. ove godine

to nije točno
dividenda je obuhvaćena novim porezom (vidi: ovdje)

no, fora je da se ovo odnosi samo na fizičke osobe a ne i na pravne, za koje vrijede drugi propisi tako da mi se čini kako je ovo samo novinarsko neznanje i stvaranje afere tamo gdje je nema

Tko je glasao

@vipera, 6.sjednica Vlade

@vipera,

6.sjednica Vlade RH od 29.srpnja.2009.

Predmet: Prijedlog zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge
primitke s Konačnim prijedlogom zakona – amandmani Vlade

Na temelju članka 84. Ustava Republike Hrvatske i članka 163. Poslovnika Hrvatskog sabora, Vlada Republike Hrvatske na Prijedlog zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke s Konačnim prijedlog zakona podnosi sljedeće
A M A N D M A N E:
Amandman I. na članak 4.
U članku 4. stavku 1. iza točke 3. dodaje se točka 4. koja glasi:
„4. primitke koji se fizičkim i pravnim osobama isplaćuju po osnovi dividendi i udjela u dobiti.“
Iza stavka 6. dodaje se stavak 7. koji glasi:
„(7) U smislu ovoga Zakona, primicima od kojih se obračunava i plaća poseban porez na druge primitke smatraju se i isplaćene dividende i udjeli u dobiti iz stavka 1. točke 4. ovoga članka.“

Tko je glasao

isprike zbog površnog

isprike zbog površnog praćenja događaja.

Tko je glasao

ma informaciju nisu imali,

ma informaciju nisu imali, nitko je nije imao (uključujući i veće tvrtke od agrokora)

Tko je glasao

Oprosti @mrak, koja je to

Oprosti @mrak, koja je to veća firma od Agrokora sa sjedištem u RH?
Usput, postoji li i jedna Vlada od 1996. u kojoj Agrokor nije postavio kostur? Mislim na državne tajnike, tj. zamjenike ministara koji zapravo i jesu glavni opretaivci svake Vlade. O pomoćnicima ministara (čisti strukovni ljudi) da ne govorim.

Tko je glasao

kako ne bi bilo? naravno

kako ne bi bilo?
naravno ovisi po kojem parametru pratiš, da li je to prihod, broj zaposlenih, dobit ili neki drugi parametar (financijska moć)

po kriteriju dobiti agrokor u stvari jako loše stoji na ljestvici, po prihodima ima nekoliko tvrtki koje su jače (a osim toga treba odlučit kako gledamo, da li gledamo konsolidiranu bilancu agrokora ili samo agrokor), a po broju zaposlenih mislim da i tu ima firmi koje šišaju agrokor, ali to su uglavnom državne firme ili firme u vlasništvu lokalne uprave (dakle šume, vodoprivreda, zagrebački holding)

problem agrokora je u tome što je on raširio pipke po vertikali više nego što je smio i to je problem regulatornih agencija (u konačnici naš problem) i sada je došao do faze, kako je to netko napisao, da je too big to fail

osobno ne vidim velike razlike između kutlea i todorića, s tom razlikom što je todorić malo uglađeniji (ali je zato neusporedivo veći egomanijak nego kutle)

Tko je glasao

Oprosti @mrak, kratak

Oprosti @mrak, kratak dodatak i jedan od bezbroj pokazatelja da svaku Vladu kontrolira Todorić: - gle zanimljivosti: - ministar gospodarstva (PAZI - gospodarstva??), Goranko Fižulić; zamjenica Maja Brinar - došla iz Agrokora; ministar (PAZI financija) Crkvenac, zamjenik Damir Kuštrak_Agrokor...
Maja udana za milijardera (naftnof) danas u Izraelu, Kuštrak..., pa nije potrebno da Ti govorim što, tko i na kojem ključnom mjestu je! Kakvi ministri, osobe položaja Kuštraka i sličnih kroje gospodarsku strategiju a bogme i utiru put financijskim transakcijama i pogodnostima svojih stvarnih gazda porezim i inim marifetlucima a naročito uvoznim kvotama...

Otišao sam predaleko, potreban je jedan dnevnik o tome.

Ministri i Vlada su čista "bogčija" i mazanje očiju javnosti. Meni je jasno tko vodi gospodarsku, fiskalnu i općenito hrvatsku politiku.
Sve ostalo su samo varijante i glumatanje demokracije i kao kako nešto narod bira i odlučuje. Moš mislit!
Blasfemija! Obmana za "sitnozubane"!

Tko je glasao

Meni taj Kuštrak djeluje

Meni taj Kuštrak djeluje kao neki službenik u administraciji bivšeg fonda za pomoć nerazvijenim krajevima bivše YU.
Sada mi je jasno odakle ta famozna ideja plaćanja grada Zagreba prošle godine 800 miliona kuna za pomoć lokalnoj upravi i samoupravi.
Da su ih već prošle godine ukinuli, sada bi taj kapital stvorio nove vrijednosti. Ovako je sve baćeno u vjetar. Lokalna uprava i samouprava nije u mogućnosti vratiti taj novac, niti će to skoro biti.
Najpravednije bi bilo zapljeniti imovinu onim protagonistima koji su uvjetovali ostvarivanje sadašnje katastrofalno loše financijske situacije.
Kada bi zbrojili sve vrijednosti koje krojitelji sudbine na ovim prostorima zadnjih 18 godina posjeduju, umanjeno za prosjećni OD u tom razdoblju, dobili bi vrijednosti koje ne prelaze iznos vanjskog duga.
Jedina je razlika što za dug koji je proizvelo 100 000 građana RH,sada moraju podjednako nositi teret 4 500 000 građana Lijepe naše.

Tko je glasao

@blade777, odlično poznajem

@blade777, odlično poznajem Kuštraka i cijela "caka" jest u tome što izgleda benigno. I uopće, zapravo, nije negativna osoba u biti.
Uvjeravam te da je jedan od najsposobnijih ljudi u RH. Ne govorim to slučajno, poznajem jako dobro političku i gospodarsku elitu Hrvatske, barem najveći i ključni dio. Tako i Kuštraka.
Kuštrak je otišao u "farmaceute"; Žuvanić u telefoniju; Tušek? Gdje je Tušek, vjerojatno najbolji ministar prometa kojeg smo imali? Čovjek koji je osmislio razvoj HŽ-a, pravilno zaključivši da krvotok zemlje nisu ceste već pruga. Pogledaj Britaniju i Francusku, o Japanu da ne govorim, a još manje o Njemačkoj.Britanci su donijeli STRATEŠKI plan za slijedećih 20 godina u smislu razvjoja željeznica koje misle podići na zrakoplovnu brzinu i udobnost.

To su samo neki ljudi, a ima ih još, i to ne malo. Nestali su jer se nisu uklapali u IGH i ostalu mafiju.

(Što da se radi - 20 godina u politici i na nekim ključnim mjestima u ključnom trenutku - i to ti je to. Saznaš previše!)

U svakom slučaju, Kuštraka bih uvijek rađe imao uz sebe nego li protiv sebe. Realnost može biti i drugačija, zar ne? - pa Kuštrak zapravo sda jest na suprotnoj strani od nas malih, običnih šljakera.
Teško se takvi svrstaju uz "sitnozubane" ali u određenim uvjetima Kuštrak bi to čak bio u stanju i jedan je od vrlo, vrlo rijetkih koji bi to možda i prihvatio.
Djeluje nemoguće? Tko zna, možda nas razuvjeri ove jeseni i zime!
Ovisi kao se mi "posložimo"!

Tko je glasao

Jelenska, na žalost Tušeku

Jelenska, na žalost Tušeku je šef Mudrinić & com. Eh, da je njemu dati da progovori. Doći će vrijeme i za to. Nismo daleko.

pozdrav,

Grd & lin

Tko je glasao

Slažem se sa teorijom da

Slažem se sa teorijom da HŽ treba uzdigniti na potrebnu razinu i preusmjeriti prijevoz tereta upravo željeznicom jer to tako rade u razvijenim zemljama(ekološki prihvatljivo i isplativo).
U HŽ je uloženo jako puno novaca, a sada treba sve osposobiti da počinje konačno donositi dobit.
Zašto primjerice svim strancima koji tranzitiraju kroz RH ne stavimo obvezu da isti teret transportiraju željeznicom, kako to rade druge zemlje koje čuvaju tako svoje ceste, krajolik i željeznicu?
Kod nas žmirimo na jedno oko kada nam stranci pronalaze alternativne puteve i izbjegavaju plaćanje cestarina. Moguće im je naplatiti jednokratnu cestarinu(poput vinjete) neovisno kojim prometnicama se kretali jer prevozeći terete istu štetu čine, a mi sve na kraju moramo plaćati.
Baš zbog transporta tereta po našim prometnicama u kojem transportu stranci imaju vodeću ulogu, mi imamo tako oštećene prometnice, a HŽ gomilaju gubitke.
Uistinu je potrebno preusmjeravanje transporta tereta na HŽ i to već danas jer sutra će možda biti kasno.

Tko je glasao

Obicno ljudi precjenjuju

Obicno ljudi precjenjuju nebitne stvari, a izostavljaju one bitne. >Tako je i ovdje. Iz gomile videnih situacija moglo bi se upravo suprotno utvrditi da je Agrokor s obzirom na svoj utjecaj i vaznost premalo u >Vladi. Cini mi se da je Crkva vise ukljucena nego Agrokor, a i Crkva je premalo koliko jos ima prostora.
Od popustanja stranim trgovackim lancima (vidi Sloveniju), zabrane rada nedjeljom, pa koliko je samo dugo propadao >Pik Vrbovec dok ga Agrokor nije kupio, ...

Tko je glasao

@obaladaleka Koliko god

@obaladaleka

Koliko god nastojala imati razumijevanja za ljude koji preuzimaju ogroman rizik tržišne utakmice da bi proizveli bogatstvo, toliko nemam ni trunke razumijevanja za ambiciju istih tih ljudi da podvrgnu politiku tj. javnu sferu svojoj kontroli i da svojim privatnim interesima potčine SVE, uključujući države i cijela društva. U toj ambiciji leži razlog SVOG zla suvremenog svijeta (a i onog iz prošlih vremena) - gladi, ratova, korupcije, siromaštva, ekološke katastrofe.

U ovu diskusiju su se uključili i još neki koji u primatu privatnog interesa nad onim javnim i zajedničkim, ne vide ništa sporno. Štoviše, žale se, poput tebe, da je utjecaj privatnog interesa u oblikovanju zakona i politika premali. Meni je drago da ste se oglasili, jer ljudima mora biti jasno da je priča ustaše vs. partizani dječji vrtić, sitna čarka, u usporedbi s reakcijom 50 najbogatijih kad im javna vlast jednog dana otkaže poslušnost. Preporučam pogledati film "Insider" (u prijevodu: Probuđena savjest) da bi se vidjelo kako to izgleda.

nemesis

nemesis

Tko je glasao

Ja se uopce ne zalim da je

Ja se uopce ne zalim da je utjecaj privatnog interesa premali vec kontra argumentiram tezu da je on (u ovom slucaju Agrokor) sve preuzeo, a kako je vec jelenska gore napisao (slanjem svojih bivsih zaposlenika u Vladu, ...).
Kod nas nije problem da privatno preuzme sve kad je privatno jadno, nejako i bijedno (ukljucujuci tu i Todorica) vec je problem sto se javni interes (ovakav kakav danas postoji) teskom mukom odrzava ovakav kakav je pa i na racun privatnog pa mu u tom smislu i daje i prisiljen je davati mu koncesije na koje ste onda vi ljevicari alergicni.

Primjer iz mase drugih: npr ako je cijena energenata socijalna tj. niska, a energenti (nafta, plin, struja,...) se na trzistu moraju kupiti po visim cijenama nego se prodaju onda netko tu razliku mora platiti. Ja sam npr privatnik i radim kogeneraciju i javni je interes da s drzavom potpisem visegodisnji ugovor o kogeneraciji struje. Drzava ce meni platiti debelu cijenu (jer ja inace ni u ludilu necu kogenerirati), a nece jadna moci to prodati ni za pola te vrijednosti. Sve na racun javnog interesa da imamo jeftinu struju, ali i da budemo ukljuceni u moderne energetska kretanja i stati ja znam. Eto pa samo vi budite ljevicari i ljubopitljivi na ljudsku solidarnost. Netko to uvijek solidarno i sutke plati, a netko pak na tome uvijek (dobro) zaradi.
Pojmovnik:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Kogeneracija
http://rgn.hr/~nkukulj/4_Seminarski%20radovi/Seminarski%20radovi/Prezent...
http://www.hrote.hr/hrote/pitanja/oiek.aspx
http://zrno.fsb.hr/katedra/download/djelatnici/radovi/85.pdf

Tko je glasao

OK @mrak, ako usporediš sa

OK @mrak, ako usporediš sa HEP ili slično, ali od privatnih firmi (pa uključujući i državne kao HEP, HŽ, HŠ) - jedino Agrokor je među prvih 200 u svijetu po financijskoj snazi i vrijednosti.
(-podatak je izašao prije neka 2-3 mjeseca; - podatak na svjetskoj razini, ne domaći mediji?).

Tko je glasao

200 u svijetu? sumnjam,

200 u svijetu?

sumnjam, jedva da uđu u američkih fortune500

http://money.cnn.com/magazines/fortune/rankings/

(ali impresivna brojka bez obzira)

Tko je glasao

@mrak, ovisi što se

@mrak, ovisi što se računa. Potražiti ću svoj "izvor" i poslati ga na ove stranice. Nije dezinformacija.
Uostalom,kada je Todorić htio "iskerširati" 5 milijardi dolara za lance trgovina u Turskoj - od lLondona do Waal Street-a se sve "diglo na noge" - otkud mu lova?

Tko je glasao

@mrak, ovisi što se

@mrak, ovisi što se računa. Potražiti ću svoj "izvor" i poslati ga na

Gdje ćeš ga potražiti - u kafani gdje si čuo tu glupost. Ali kako nemaš pojima o tome, popušio si to kao istinu i sad ti prenosiš
Uostalom,kada je Todorić htio "iskerširati" 5 milijardi dolara za lance trgovina u Turskoj - od lLondona do Waal Street-a se sve "diglo na noge" - otkud mu lova?

A već ovime dokazuješ svoju frustriranu ograničnost. Od kuda mu lova (a ja nemam).
Pa jelenska, lovu dobiješ od banke bez problema ako ih uvjeriš da ćeš sve vratiti. 5, 10, 15 milijardi - nema problema ako možeš vratii..
ali to ti ne možeš shvatiti niti iz daljine

youtube.com/bijesdrugi | 4hdz.com
Preporučam: youtube.com/maxprvi | Lion Queen

Tko je glasao

Vjerujem da baš nitko u

Vjerujem da baš nitko u ovoj zemlji nema protiv da Todorić, koliko je danas kod Agrokora u pitanju samo Todorić, iškešira milijardi koliko hoće.

No zato ima puno protiv što je Todoriću i "Todorićima" sve dano na pladnju, "iz cvjećarnice u svijet", daje mu se sve ove godine i daje mu se sad, dok se istovremeno prevarenim građanima plasiraju floskule o tržnome gospodarstvu, kapitalizmu i potrebi da se za sebe svako pobrine sam. Tu je kvaka, Todorić se za sebe nije pobrinuo sam već je na ruku njemu i sebi išla političko-gospodarska elita koja desetljećima vedri i oblači na ovim prostorima.

Da su Todorić i "Todorići" svoje cvjećarne imali negdje u Evropi pa tamo zaradili milijarde, ja bih prvi bio sretan da su došli ovdje i pokupovali sve živo, ali za živu lovu s kojom bi potom država ispunila barem neke od svojih obveza prema građanima.

Ovako ispada da su građani svoju obvezu prema državi ispunili, stvorili je i obranili, a država im je kroz kriminalnu privatizaciju okrenula leđa i društveno bogatstvo razdjelila samopromoviranoj avangardi, lupavši svaki puta građane nogom u stražnjicu. Uz prodiku o slobodnom tržištu, demokraciji i svemu.

Samo, stvari su kulminirale i dogodit će se situacija da će kad tad netko i službeno zapitati otkud im lova, ne samo "Todorićima", vrijeme polaganja računa će doći, a i poreznici će jednom pljunuti u šake. To je centralno pitanje dugoročnog opstanka, i građana i države.

B-52

Tko je glasao

No zato ima puno protiv što

No zato ima puno protiv što je Todoriću i "Todorićima" sve dano na pladnju,

To tebi tako izgleda iz tvojeg kvartovskog kafića gdje nakon posla ispijaš Žuju...

youtube.com/bijesdrugi | 4hdz.com
Preporučam: youtube.com/maxprvi | Lion Queen

Tko je glasao

Postoji i izračun udjela

Postoji i izračun udjela imovine u BDP po kojem se Todorić nalazi u vrhu svjetske ljestvice takvih osobnih udjela.

No i bez velikog istraživanja jasno je kako je udjel imovine Ivice Todorića u BDP-u, čak i da ta vrijednost ne iznosi 800, već upola manje milijuna eura (kada bi udjel iznosio jedan posto), jedan od, na svjetskoj razini, većih udjela imetka nekog pojedinca u nacionalnom BDP-u. Izvor: http://www.slobodnadalmacija.hr/Biznis/tabid/69/articleType/ArticleView/articleId/8433/Default.aspx

Za razumjeti Todorićev utjecaj na operacije političkog sustava nisu toliko važni apsolutni iznosi (pogotovu kad ih se uspoređuje s najbogatijim kompanijama, najbogatijim pojedincima, najrazvijenijim zemljama) koliko udio njegove osobne imovine i poduzeća kojima je vlasnik u nacionalnom bogatstvu. Kako god izračunavali taj udio i s čime god ga uspoređivali, Todorić kao pojedinac kontrolira krajnje nesrazmjeran dio. A kad mu se pridruži i nekoliko desetaka ostalih familija, ispada da njih najviše 50 (pedeset, prema Kuliću) posjeduje i raspolaže s više od polovice nacionalnog bogatstva. Čak ni to ne bi bio takav problem, da oni generiraju rast BDP-a i životnog standarda, umjesto nelikvidnosti u ekonomskom sustavu i feudalističkog klijentelizma u sferi politike.

nemesis

nemesis

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci