Tagovi

Fiskalna i monetarna politika na hrvatski na?in

Višegodišnja politika ulaganja u one društvene skupine koji su zapravo potencijalni bira?i umjesto u kvalitetne programe za poticanje gospodarstva daje i odgovaraju?e (loše) rezultate. U ekonomiji se malo toga doga?a slu?ajno. Ako vu?eš poteze paušalno, nerespektiraju?i struku, nego s jednim okom gledaš papir na kojem nabacuješ zakonske prijedloge, a s drugim gledaš kroz prozor da vidiš tko ti je došao protestirati, ni ne možeš o?ekivati nikakav kvalitetan pomak.

Hrvatska je u dubokoj recesiji koja nikako nije samo rezultat op?e svjetske situacije. Svjetska kriza je u odre?enoj mjeri utjecala na našu situaciju, ali samo dijelom koji se odnosi na smanjivanje izvoza zbog slabije kupovne mo?i u inozemstvu. Druga poveznica je ?injenica da puno ve?i potresi koji imaju veze s inozemnom situacijom zapravo su posljedica naše unutarnje slabosti. Naime, dugogodišnja politika trošenja iznad vlastitih mogu?nosti stalno nas je dovodila u situaciju da prora?un krpamo novim zaduženjima i prodajom tzv. obiteljskog srebra. No, srebra i kupaca ponestaje, a svjetska kriza je uzrokovala ?injenicu da nema više povoljnih kredita i sve ?emo teže dolaziti do kvalitetnih izvora financiranja na ino tržištu. Tu je kraj svim uzrocima koji dolaze izvana. Sve drugo plod je naših vlastitih slabosti.
Aktualna vlast iz politikantskih razloga odbija i pomisao kontakata s MMF-om. Mišljenja sam da je s MMF-om davno trebalo sjesti za stol, jer sad ako i zaklju?imo da nam je MMF jedini spas, moramo stati u red da bismo s njima uop?e razgovarali.

Naša situacija je teška, ali me više brine što se sve Vladine aktivnosti usmjeravaju na kratkoro?no preživljavanje. U uvjetima recesije, smanjivanje deficita prora?una nije rješenje. Za oživljavanje gospodarstva država, upravo suprotno, mora i?i u deficit kao što to ?ine mnoge zemlje ?lanice EU. No, one to ?ine na na?in da ulažu u industriju, infrastrukturne projekte, znanje, a ne u financiranje krajnje potrošnje koja ne proizvodi nikakav pozitivan u?inak na rast gospodarstva.

Istina je da se antirecesijske mjere moraju oslanjati na fiskalnu politiku, ali fiskalna politika puno je više od pukog ubiranja poreza. Politika je potpuno zapostavila ulaganja u one sektore koji imaju najve?u šansu da nas u što kra?em roku kroz ostvarivanje novostvorenih dobara i kroz izvoz po?nu izvla?iti iz duboke recesije, a tako?er se ne uvi?a ni važnost obrazovanja. Neadekvatne ili u nekim sektorima i nepostoje?e mjere za poticanje ulaganja u proizvodnju i izvoz - direktan su propust Vlade. Uloga države je da stvori što je mogu?e povoljnije okruženje za proizvodnju i izvoz, a tek se nakon toga može vidjeti koliko novca država može ubrati kroz poreze za njeno vlastito funkcioniranje. Kod nas se upravo doga?a obrnuto: država da bi opstala prvo uzima sebi, guši gospodarstvo, a onda dijeli, ali opet u održavanje socijalnog mira i krajnju potrošnju. To je spirala koja vodi direktno u propast.

Neefikasnost države se ogleda i u preglomaznom državnom aparatu koji je jako neefikasan i preskup. Tu sigurno ima mjesta za velike uštede. Ovdje ne mislim samo na državnu administraciju, nego i na neefikasne mastodonte poput, primjerice Hrvatskih željeznica.

Prihodna strana prora?una pokazatelj je koliko je gospodarstvo snažno i koliko je država ure?ena. Ovim novim nametima, koje jedne dnevne novine ?ak nazivaju „hara?em“, država sigurno ne?e proizvesti o?ekivane pozitivne u?inke. Dodatnim nametom prouzro?it ?e se pad kupovne mo?i gra?ana, pad gospodarskih aktivnosti i ja?anje sive ekonomije u smislu izbjegavanja pla?anja poreza. To ?e još samo pogoršati ionako tešku situaciju.

Fiskalna politika je od javnosti i struke doživjela brojne kritike, ali zanimljivo je da je monetarna politika od toga pošte?ena, a op?a situacija u državi uvijek je rezultat i jedne i druge politike.

Iako je u prošlogodišnjoj bankarskoj krizi restriktivna monetarna politika kakvu vodi HNB zapravo pomogla da naš bankarski sustav ostane likvidan i da bolje amortizira udarni val koji je zahvatio cijeli svijet, smatram da dugoro?na politika HNB kroz sidrenje deviznog te?aja (koji je zaglavni kamen ekonomske politike) ne može za Hrvatsku biti dobra. Nedavno sam razgovarao sa zamjenikom guvernera HNB-a Vuji?i?em i na moje pitanje o dugoro?nim planovima te?ajne politike, odgovorio mi je da ?e HNB braniti te?aj do ulaska Hrvatske u EU. Iako visoko respektiram stru?nost i dobre namjere vodstva HNB-a, mislim da je došlo vrijeme da se razmisli o promjeni ekonomskog modela, jer bez toga ni promjena te?ajne politike nema smisla..

Naime, posljedica sadašnje fiskalne i monetarne politike su rast kamatnjaka i deprecijacijski pritisci na kunu, a antiinflacijska i antirecesijska politika proizvode konflikt ciljeva. Ako su ciljevi konfliktni moramo izabrati želimo li aktivnosti usmjeravati ka krpanju prora?una, kratkoro?nom preživljavanju i produljenju socijalne agonije (što upravo ?inimo) ili ?emo djelovati u smjeru rasta BDP-a zasnovanog na izvozu uz pove?anje zaposlenosti. Ukoliko se odlu?imo za ovakav druga?iji scenarij, onda se mora utjecati i na pad kamatnjaka (jer rast kamatnjaka na dužnike zapravo ima efekt inflacije), što HNB ne ?ini. To ni ne ?udi jer to je konfliktni cilj u odnosu na monetarnu politiku koja je zakonski odre?ena. Primarni cilj HNB-a je održavanje te?aja, a to je jedan od glavnih razloga što je zapostavljena politika snižavanja kamata i djelovanje na nelikvidnost. To su nespojive stvari i zato treba mijenjati širu ekonomsku politiku. Sve drugo je samo politika preživljavanja od danas do sutra.

Potpuno sam svjestan da mnogi gra?ani imaju kredite s deviznim klauzulama i da ?e promjenom te?ajne politike do?i do novog pritiska na ku?ne budžete gra?ana. No, to je ionako prije ili poslije neizbježno u?initi, a svako odugovla?enje bit ?e u budu?nosti još bolnije rješavati. Upravo je u trenutnoj situaciji razvidno da ne možemo dugoro?no preživjeti bez dubokih rezova, kao i zna?ajnih zaokreta u ?itavoj ekonomskoj politici.

Što prije smognemo hrabrosti za to, bolje za sve nas.

No, niti na ovom polju država ne djeluje ispravno. Sama se zadužuje na tržištu i stvaranjem potražnje pove?ava kamate, a HNB zbog konfliktnosti ciljeva ne snižava te kamatnjake. O tome se govori malo i to iz usta stru?njaka, ali do javnosti to ne dopire. Ameri?ki FED i Europska središnja banka to ?ine, a kamatne stope se kre?u do maksimalno 1%. U Hrvatskoj ne postoji op?i antirecesijski program koji ?e obuhvatiti i mjere koje se odnose na fiskalnu i one koje se odnose na monetarnu politiku. U sadašnjim uvijetima antiinflacijski program više ne može dati odgovaraju?e pozitivne rezultate.

Robert Hirc
HNS

Komentari

Pratim diskusiju o

Pratim diskusiju o ekonomskoj situaciji i mjerama za izlaz iz banane, ali se uglavnom n e javljam jer to nije tema gdje se osjećam dovoljno kompetanten.

Volio bih pročitati komentare o prijedlozima Znanstvenog društva ekonomista. Čitao sam materijal koji su predočili javnosti prošli mjesec. Mediji naravno pojednostavljuju stvari, kad pišu samo da su oni za devalvaciju kune, a Rohatinski protiv. Meni se čini da tu imamo plauzibilnu alternativu.

Mislim da je i Ljubo Jurčić svojim načinom mišljenja blizak toj skupini. Čini mi se da bismo se tu u diskusiji mogli fokusirati, na nešto što je raalno postojeća alternativa na nivou koncepcije razvoja (dakle, iznad "strategije" i temelj za strategiju - koje danas nema, samo stalne ad-hoc mjere).

Ajde ljudi dajte mi malo ideja, trebam do nedjelje napisati jedan komentar o tome. Mogu ja i sam naštancati jedan tekst za sitni honorar, ali volio bih dobiti ideje.

Zoran Oštrić

Tko je glasao

Volio bih pročitati

Volio bih pročitati komentare o prijedlozima Znanstvenog društva ekonomista.
152 stranice bez sličica. I sad lukavo želiš da to netko čita umjesto tebe pa da ti ispriča ukratko.
Ja mislin, na prvi pogled, da su to neki tvoji socijalisti.:)

Tko je glasao

Smatram da ste u većini

Smatram da ste u većini izrečenoga u pravu, no imam određene zamjerke. Primjerice spomenuli ste da je fiskalna politika loše isplanirana i loše vođena u čemu se slažemo. Nakon toga spominjete HNB.

Sada bih želio nešto reći što možda nekima nije jasno, a nekima jest.
1. HNB nema dovoljnu slobodu zbog politike.
2. HNB pokušava djelovati u sinergiji sa fiskalnom politikom jer tako mora biti (političari upravljaju jer imaju veću moć U RH).
3. Zbog toga što HNB djeluje prema politici, a ne prema stručnim modelima, dobivamo ovakvu monetarnu politiku koja je tipična za zemlju sa visokim vanjskim dugom. Ovakva tečajna politika ima između ostaloga i svrhu da štiti uvozne poduzetnike...
4. Mislim da Rohatinskom zbilja nije lako obavljati posao jer Šuker i svi dotadašnji ministri patroniziraju njemu u struci, troše državni novac nenamjenski i onda na temelju toga njemu propisuju zahtjeve. Nakon toga ne preostaje puno guverneru nego da pazi na dugove i tečaj...
5. Vrlo hrabar guverner bi izašao u javnost sa svim prljavim rubljem, rekao bi istinu gdje se RH nalazi (on ima puno podataka) i spriječio nastavak ovakvog odnosa prema gospodarstvu i monetarnoj vlasti.

Što se tiče proračuna, smatram da se deficit ne smije dogoditi zbog vanjskog duga. Potrebno je smanjiti sve nepotrebne rashode i usmjeriti uštede prema investicijama sa brzim povratom ulaganja (dakle ne most Pelješac). Ekspanzivna fiskalna politika se može voditi bez deficita. Druge zemlje su malo u deficitu zato što uglavnom nisu, pa si to mogu dopustiti, a imaju i puno efikasniji porezni sustav s kojim (uz povećanje stope poreza) brzo mogu nadoknaditi minus. O uštedama sam pisao u dnevniku "Antirecesijske mjere", pisali su mnogi, zatim gost "informatičar" i svaka im čast...

Jedan prijedlog za mrak-a: Možda da u jedan dnevnik netko sastavi skup raznih ušteda u proračunu, pa da na jednom mjestu budu okupljene ideje sa pollitika.com. Ozbiljno mislim da ovdje ima odličnih ideja koje bi uštedile milijarde kuna. Moglo bi se to onda staviti pod rubriku inicijative.

Tko je glasao

Fiskalna politika, HNB ili

Fiskalna politika, HNB ili devalvacija kune ne mogu biti glavno oružje protiv krize. Mogu pomoći, ali za pravu borbu je potrebno pokretanje krupnih strukturnih promjena. Bez takvih promjena, ove mjere samo prebacuju teret krize na građane ( manja primanja, veći krediti itd. ). Devalvacija isto nema smisla bez strukturnih promjena jer je izvozna industrija kojoj to pogoduje, desetkovana.
Nažalost, konkretna rješenja su teška i neprovediva bez svrgavanja HDZ-a (+HSS i Bandića).
PS otvaranje rubrike Inicijative je stvarno dobra ideja.

Tko je glasao

Da, zato sam i napomenuo

Da, zato sam i napomenuo poziciju HNB-a i bilo kakve priče o devalvaciji itd. Ako želimo drugačiju politiku HNB-a, trebamo prvo promijeniti sadašnju fiskalnu, a po mogućnosti i one koji vode fiskalno politiku i one koji pretendiraju na to bez pravog plana. Apsolutno je točno da treba doći do ogromnih promjena u državi, a ne samo u politici...

Baš zbog toga što se na pollitika.com većina ljudi složi oko jednog velikog problema kao što je depresija, onda je dobro napraviti neku inicijativu sa konkretnim prijedlozima koji su se pojavili u raznim dnevnicima i komentarima. Mnoge tvorevine koje se nazivaju strankama bi pozavidjele na tim idejama...

Gandhi:"Budite vi ona promjena koju želite vidjeti u svijetu!"

Tko je glasao

Roberte, odlično si počeo:

Roberte, odlično si počeo: Višegodišnja politika ulaganja u one društvene skupine koji su zapravo potencijalni birači umjesto u kvalitetne programe za poticanje gospodarstva daje i odgovarajuće (loše) rezultate. čak si odlično i nastavio: Fiskalna politika je od javnosti i struke doživjela brojne kritike, ali zanimljivo je da je monetarna politika od toga pošteđena, a opća situacija u državi uvijek je rezultat i jedne i druge politike. pa i ovo: smatram da dugoročna politika HNB kroz sidrenje deviznog tečaja (koji je zaglavni kamen ekonomske politike) ne može za Hrvatsku biti dobra je sjajno.

Ali onda veliš da si razgovarao sa Vujčićem, velikim stručnjakom?
Evo dva pitanja koja mu postavi slijedeći puta kad se vidite na kavi:
1. Da li je svjestan koju je glupost izlanuo kad je izjavio da HNB ne može utjecati na poslovanje poslovnih banaka?
2. Da li je kao veliki ekonomski stručnjak čuo za transmisijske mehanizme i jesu li on i njegov toliko hvaljeni šef kojega primijenili i da li ti vrlo stručni ljudi na čelu rvacke centralne banke znaju uopće baratati tim vrlo značajnim monetarnim mehanizmima?

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

# Jedan neprijatelj pametnom čovjeku više vrijedi nego hiljadu prijatelja

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci