Tagovi

EU mania 2

Na temu troškova eventualnog ulaska u EU, evo još malo podataka:

- Hrvatska će za čuvanje vanjske granice Unije dati 2 milijarde kuna

- EIZ: Studija o očekivanim ekonomskim učincima priključenja EU

Osobito su sa troškovne strane zanimljivi ovi detalji:

Zaštita okoliša i zdravlja bi trebalo biti područje s vjerojatno najvišim financijskim troškovima. Tako se očekuje da bi se samo u zaštitu voda trebalo uložiti gotovo 10 milijardi kuna, u gospodarenje otpadom oko 5,8 milijardi kuna, a vodno gospodarstvo više od 24 milijarde kuna.

Na području poljoprivrede, koja nakon ulaska Hrvatske u EU može godišnje očekivati oko 2,5 milijardi kuna izravnih potpora iz EU, no, to neće biti dovoljno da se nadomjeste trenutačne državne potpore. Ovisno o uspjehu hrvatskih pregovarača u tom području, iz nacionalnog bi se proračuna tako za poljoprivredu trebalo godišnje nadoknađivati još 400 milijuna do čak 3 milijarde kuna.

To koliko bi bilo povećanje nacionalnog dohotka i slično, sve su to pretpostavke. Troškovi su stvarna stvar - a jednostrano otvaranje je u biti ono što nas očekuje.

Zato se upitajte - što su vaši stvarni prioriteti, i koliko kontrole u stvarnosti želite?

Evo citata jednog zanimljivog razmišljanja o duhovnim osnovama euroskepticizma:

EU kao nova globalizirana superstruktura moći, na tragu neoliberalizma i novih bogova tržišta, novca i profita te marginaliziranja tradicijske duhovnosti, producira tvrde euroskeptične stavove unutar religijskih skupina. Skupina koje ne mogu prihvatiti projekt druge modernizacije Europe, pretvorene u supermarket, s minimalnom ili nikakvom duhovnošću, s dominacijom sekularnog humanizma, prikazivanjem religijskih sadržaja i vrednota kao natražnjačkih, s počesto njihovim ismijavanjem, što zacijelo ne može ostati bez jednog tipa prosvjeda, protiv dekristijanizacije Europe, ili dovođenja u upitnost sastavnice njezine duhovne supstancije.

Izvor: A. Milardović, Euroskepticizam u religijskim skupinama. Vjesnik 14. lipnja 2007

I od istog autora:

Katedrala tržišta gura i poništava katedrale duha i europske raznolikosti, a neoliberalizmu je svejedno s obzirom na njegove ideologijske postulate gdje on igra igru tržišnoga fundamentalizma. Unutar EU ili neke druge makroregije svijeta.

... ne možemo zaobići činjenicu da im je daleko draže slobodno kretanje kapitala od slobodnog kretanja ljudi. Prvo je manji, a drugo veći rizik u kontekstu europskoga društva rizika vezanog uz migracije, kako legalne, tako i one ilegalne.

Izvor: A. Milardović. Zašto Europa, a ne cijeli svijet? Vjesnik, 12. srpnja 2007.

Ova potonja misao je vrlo zanimljiva, pogotovo kad se uzme u obzir tendencija okrupnjavanja kapitala na svim razinama. Konačni nusprodukt je svakako veća stratifikacija društva na globalnom nivou - sve veći udio dobiti koje kapital u neoliberalnom konceptu ostavlja na korporativnom, a sve manje na lokalnom nivou - što je najčešće upravo cijena socijalnog mira i blagostanja.

Makroregija sa velikom fleksibilnošću i minimalnom regulacijom, uz smanjivanja prava radnoj snazi (radna mjesta se lako sele, sa tvornicama) u biti bolje funkcionira na globalnom, a ne na makroregionalnom nivou. I onda, čemu makroregionalna super - država, koja ima velik trošak? Zašto odmah ne uskočiti u vlak "gospodarskog razvoja" kakav imaju sve "banana - države" - samo što bi naše "banane" bile ekvivalent kartama za razgledavanje Dubravačkih Zidina za putnike 8 kruzera dnevno? Jer kapital se vrlo lako seli, vrlo je fleksibilan i lokalno ostaje malo toga sa "socijalnu državu"...

Ovo potonje je upravo i bio razlog koji navode Norvežani kao jedan od izrazito važnih zbog čega su sretni što su na referendumu odbili ulazak u punopravno članstvo EU. Odbili su, jer bi im se ograničila ulaganja u "nevidljive" sektore kao što su socijalna i zdravstvena zaštita.

Izvor: News @ Noebius

Komentari

Naravno da nam treba EU i

Naravno da nam treba EU i naravno da je globalizacija korisna.Ali globalizacija nije definirana i to je trajan proces shvacanja covjeka kao stanovnika Zemlje.Prethodi je rast svijesti nekoga sa ovog kontinenta da je Europljanin.
Dok god nemamo snage sprijeciti samovolju i koruptivnost sami po sebi, dobro ce nam doci stalno inzistiranje EU da se na tome radi.Takodjer i zakoni o zastiti okolisa i zajednicka strategija u rijesavanju pitanja globalnog zagrijavanja. Pa je klima zapravo vec sad globalna tema.

O ovome ponekad napisem nesto na jednom zatvorenom think-tank forumu gdje se razmjenjuju razmisljanja o tome kako uciniti konflikte i sve moguce razloge za ponavljanje ratova i sukoba bespotrebnim.Kako god da se stvar preokrene, cinjenica je da vise nikoga ne zanima teritorij, nego trziste.Moguce s tim nacinom "osvajanja" stize i konzumerizam, sa svojim posljedicama, ali je to ipak visi stupanj ljudskog razvoja, nego kad se osvaja tenkovima.Osim toga, zadnji je cilj globalizatora nekog siromasnog zadrzati u bijedi.Takva politika bi vodila povecanju troskova za sigurnost i stalnu borbu sa ocajnim imigrantima.A proizvodnja, ne bi imala nikakvu korist. Jasno je i da bi se okljastrilo radi ovih troskova i znanost i zdravstvo i drugo...
Prije ce biti da se onog dole podigne na visi nivo i pretvori u novog kupca.Makar za onu robu koju u "razvijenim drzavama" vec svi imaju.
Nije mi pak razvidno zasto su ljudi u Europi skloniji dignuti 30.000 Eura kredita da bi kupili automobil, radije nego da odgoje jos jedno dijete. Ali sumnjam da je greska u neodoljivom sarmu artikla.
Sto se tice duhovnih vrijednosti, one su zapravo prve sirene planetom prije vise stotina godina.Na ne bas trzisni nacin.Proces se rasirio globalisticki i do razmjera i podrucja planete, do kuda su tadasnja saznanja i sredstva putovanja omogucavala.
Samo Europa koja je pomirila stajalista oko nuznosti mira, odrzanja okoline i opce harmonije, moze traziti na ostatku planete i tako velike sugovornike medju istomisljenicima.
Razlicit nivo razvoja i svjetonazora, ne dovodi u pitanje opci interes svakog covjeka da je mir i ostanak Zemlje u komadu i na odrzivoj temeperaturi za prezivljavanje, pianje broj 1. Nakon njega su tek otvorene opcije za razvoj, kakav do sad jos nije vidjen.Lisen potrebe da u 179 drzava istrazuju ono sto je u 180-oj vec otkriveno.
Pitanje vremena i rokova ovog procesa je otvoreno.Nisu iskljucene anomalije, zloporabe i razne prljavstine motivirane novcem ili sebicnim interesima, ali je takav razvoj po vecini ljudi koje uglavnom cijenim sasvim neminovan i nezaustavljiv.No svaki put iziskuje prvi korak.

Tko je glasao

Ne znam što hoćeš

Ne znam što hoćeš poručiti s ovim člankom, stavio si članke iz jutarnjeg i citirao Milardovića, a tvoji komentari su bez ikakvih razumnih pokrića!Sorry šta sam oštar, ali ako si već euroskeptist onda to trebaš i potkrijepit ili bar ponudit neku drugu opciju. Spominješ Norvešku, koja nije u EU-a ali bi htjela bit, vjeruj mi ,jer imaju samo poteškoće i svejedno puno love troše što nisu u EU-a, a malo ih taj referendum j.... Isto tako u EU-u ipak postoji donekle socijalna i zdravstvena zaštita, za razliku od npr. Amerike.U VB-i i Francuskoj je zdravstvo potpuno besplatno(pogledaj dokumentarac od Michaela Moorea "Sicko", Amerikanci čeznu za federacijom kakva je EU). Naravno da ima i negativnih strana, ali šta nema? Također ovo sa slobodnim kretanjem kapitala, a ne ljudi, pa šta u Schengenskim granicama nije slobodno kretanje ljudi?
Eto, no hard feelings, pozdrav!

Tko je glasao

Nemrem reč da sam sverazmel

Nemrem reč da sam sverazmel kaj si htel s tvojim dnevnikom reč.

Momentalno stanje u Hrvatskoj je takvo da se sve više i više uvozi i zadužuje. Neko krivi vladu, no ja mislim da su krivi potrošači i trgovci.

Nisu baš nevini ni proizvođači.

Cjela situacija vodi prema totalnom bankrotu i jedan dan bumo samo za šnitu kruha delali. Do tog bu došlo kad se bu sve kaj vredi rasprodalo.

Sve zavisi kak se bumo prodali i trebamo spasit ono kaj se spasit još može.

Imamo dugačku granicu i čuvat ju moramo tak i onak i tu se nemre niš popravit.

Kaj mislite zbog čega su prije nas ušle Bugarska i Rumunija u EU. Raširili su to tak da se granice Evrope lakše čuvaju. Pogledajte si kartu Evrope ko kontinenta i onda razmislite.

Na kraju bu cjela regija nekadašnje jugoslavije ušla u EU i onda se bu cjelo područje moglo kontrolirat na moru i na bosporusu.

Globalno zatopljenje proizvodi sve više i više gladnih u Africi i kad ti kreneju malo intezivnije nego sad onda bumo drukčije pjevali. Putevi politike su čudni ali uvjek imaju nekakav cilj. Živi bili pa vidli. Ili kak več ide ona poslovica?

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci