Tagovi

Empatija for Dummies

Mala škola empatije

Dakle, riječ je naravno o kreditima s deviznom klauzolom vezanom na švicarski franak, “švicarcima” od milja. Vjerojatno svatko od nas zna neki primjer, nerijetko i osobni, gdje je netko ušao u takav kreditni aranžman i gdje danas ti imaju nemale probleme vraćati taj kredit. Priče su različite, od onog koji je na taj način htio doći do svog sanjanog stana od 60m2, onog koji je na taj način kanio pokrenuti nekakvu proizvodnju do onih, posebno omraženih, kojima je to bio način da sjednu u terenac snova, za ovu priču gotovo svejedno.

U svim slučajevima je zajedničko to da su ti ljudi imali nekakvu želju, nekakav san ili nekakav plan, pametni ili blesavi, i taj plan kanili ostvariti uzimanjem kredita, dakle potpuno legalno koristeći ono što ime se nudilo. Ono što je također svima zajedničko je uvjerenje da će taj kredit moći vratiti kao i uvjerenje da su u toj priči dobro prošli jer su dobili izuzetno povoljan kredit, to su im u banci tvrdili, a to oni najbolje znaju, jelte?

Ovo je ono što svi znamo, a znamo i nastavak priče. Rate kredita su se uskoro udvostručile, ili tu negdje, a s druge strane nestao je onaj financijski i nekretninski balon gdje se bjesomučno gradilo i vrijednost svega je samo rasla, došla je kriza, prihodi su se počeli opadati, a nerijetko su u potpunosti nestali. Vraćanje kredita je mnogima postalo vrlo teško, iscrpljujuće, a nekima nemoguće. Rate kredita neumoljivo dolaze, često sve veće, dolaze i opomene, ovrhe, ne plaćaju se mnogi računi i život se svodi na minimum minimuma. Sve to zahvaća cijelu porodicu, često i rodbinu, prijatelje koji postaju bivši, a što je najgore od svega ne vidi se izlaz. Neizvijesnost koju pojačava činjenica da su gotovo sva radna mjesta danas nesigurna i da nitko nije siguran da će na istom mjestu biti za godinu dana, a kamoli za 15 ili 20 godina koliko još treba otplačivati kredit.

To je u grubo slika koju zapravo svatko od nas zna i koju nije teško zamisliti i nadopuniti. Naravno da na to možemo lakonski odmahnuti rukom i ustvrditi da su si sami krivi, što je zapravo i istina jer nitko ih nije tjerao na takve kreditne uvjete. Stvarno su si sami krivi što su bili tako naivni i lakomisleni i s nevjerojatno malo razmišljanja ušli u 20 ili 30-godišnju obavezu koja gotovo nikako ne tolerira geške.

No pokušajmo sada, ponešto patetično, okrenuti cijelu priču i zamisliti pravni sustav u kojemu za određena kriminalna dijela postoji takva kazna kao ova gore opisana slika. Koje bi kriminalno djelo povlačilo sa sobom takvu kaznu koja kažnjava ne samo počinitelja nego i cijelu njegovu obitelj? Mislim da je vrlo teško domisliti perfidniju kaznu od ove, naravno za ljude koji su u biti pošteni i koji žele biti pošteni, i što je ipak u velikoj većini slučaj kod svih ovih koji su uzeli te kredite.

Zapravo, ako tako pokušamo razmišljati, ispada da bi puno manja kazna bila da se opljačakalo lokalnu kladionicu ili poštu i zgrabilo 100.000 €. U ovom slučaju, ako bi nas ulovili, vratili bi opljačkano, dio koji nismo potrošili, odsjeli par godina u zatvoru i nakon dobrog ponašanja bili uvjetno pušteni i život bi krenuo dalje. Dodatna prednost ove metode je, za razliku od kredita, da ovdje ipak postoji neka vjerojatnost da nas nikad neće uloviti.

No vratimo se u realnost bar malo potpomognuti ovakvim razmišljanjem kao što ovo gore i postavimo si pitanje da li tim ljudima treba pomoći. Naravno, to su sve ljudi koji su pogriješili, bili naivni, bili glupi, bili čak i obijesni i sigurno neće biti problem složiti takvu priču u kojoj će biti potpuno opravdano naše odbijanje ikakve pomoći. No da li će ipak tu ostati barem jedan sitni crv sumnje jer da li je ipak normalnije da se pomogne nekom tko je pogriješio?

Da li bilo tko od nas može biti potpuno indiferentan na očaj ljudi u našoj okolici, ako ne drugo ono radi toga što taj može odlučiti da sebi oduzme život tako da pusti plin, a stanuje u stanu ispod našeg?

Da li je normalno da u zajednici postoji empatija, koja je prvenstveno način razmišljanja, i kakva je to zajednica u kojoj empatije nema?

leddevet

Komentari

guarda e lascia

kako smo se učili empatiji, počev od 90.-ih na ovamo, zet će za ča namisle ovako ili onako.....
da li itko uopće u išta više može povjerovat? da li itko zna kamo je završio novac koji su donirali iseljenici ili mi prikupljali 90.-ih?
dali smo za oružje zbog embarga, ne sme se reć od kega - kemu.....dobro, rat, vojska, politika - ne sme se!
pa je bilo dajmo da čuju, dajmo djeci leptirima, dajmo, zovite...jesmo i ? pužnice kupljene nema terapeuta da djecu prinavade temu..
poplave, požari, potresi dajte za ljude, dali smo i ? samo loše stvari su isplivale......
kad je krenulo doniranje organa, uzela sam kartončić. popunila i nosila uz zdravstvenu. jedan mladi čovjek nastradao u saobraćajnoj i slika njegovih organa na pijatu osvanula u novinama sa detaljnim opisom.....raskinula sam kartončić i spalila. deca znaju da ako ih pitaju moru dat sve ča se more porabit ali .....ne sme za to niki znat nego deca.....
ako vidim nekog komu je teško, pomoći ću i bez da me pita. ovo javno dajmo-dajte kod mene više ne prolazi......dajem novac u par udruga za zaštitu životinja daleko od kraja gdje stanujem. jer doma znam tko i kako....možda je tamo i gore nego tu ali ja to neznam.
da je to u redu? ne, ali tako su me navadili. prvi put - naivan, drugi put - bedast, treći put zami tavalon i po trupce!
toliko o mojoj empatiji......ništa što se na veliko zavalja.....

Tko je glasao

Moja 2 centa

Teško je govoriti o empatiji kada nam je cijela civilizacija
ustrojena na opozitu dakle čistoj predaciji.

Ljudska vrsta je izgradila , a većina podržava sustav u kojem
na vrh svake(najčešće) piramidalne organizacijske strukture
dolaze pojedinci sa psihopatskim/sociopatskim crtama ili
su pravi psihopati.

Uzmi politiku- u apeksu su notorni lažljivci,narcisi i egomanijaci
Uzmi korporacije-u apeksu su nemilosrdni gadovi kojima je jedini
cilj povećati kratkoročni profit za udjelničare bez obzira na trošak
(ljudski ili ekološki)
Uzmi medije-u apeksu susociopati (seks i nasilje se prodaje)
Monetarno-tržišni sustav koji se svodi na planirano zastarjevanje
eksponencijalni rast kredita,bez obzira na konačne resurse i ekocid u apeksu "gospodari stvaranja" koji neće ostaviti svoju
neograničenu moć čak ni po cijenu termonuklearnog holokausta.

https://www.youtube.com/watch?v=MIHtUUieyhM
https://www.youtube.com/watch?v=TB0k7wBzXPY

Osobno bi bio zadovoljan kad bi se barem malo vratila obična dobra stara solidarnost uništena u zadnjih 30 godina.

R

Tko je glasao

lako je biti general poslije bitke

zaboravlja se kako su pocetkom ovog stoljeca krediti u svicarskim francima izgledali puno povoljniji od onih u eurima. krediti na kraci rok su obicno bili u eurima dok oni na duzi u eurima ili svicarcima. cak su sami bankarski savjetnici preporucivali kredite u svicarcima jer su povoljniji, stalna kamata, stabilan tecaj ... drugim rijecima idealni za one koji uzimaju kredite na duzi rok. ako se trazi glavni krivac onda sj to guverner HNB, njegovi pomocnici, zamjenici, ministri financija i svi oni koji su dozvolil izdavanje kredita u stranoj valuti- eurima ili svicarcima, prije eura su to bile marke, a ne u domacoj valuti. prodajom banaka strancima i dozvolom davanja kredita u stranoj valuti na jedan nacin se je Hrvatskoj oduzeo dio suvereniteta. tada Hrvtskaa nije bila u EU da bi imala opravdanje za mark odnosno svicarac. stjece se dojam kako tadasnj vodeci politicari nisu ni najmanje imali povjerenja u vlastiu nacionalu valutu -kunu.

w. ;)

Tko je glasao

ustavom je zajamčeno pravo na dom

empatija u apsurdnim uvjetima je potpuno apsurdna (imamo cca 2,5 milijuna stanova i kuća u privatnom vlasništvu ilitiga jedan stan za jednog stanovnika koji još nije napustio zemlju)

više od empatije donosi nadmoćna pobjeda syrize danas, ujedno otvara svu silu novih pitanja

Tko je glasao

a tu je i spoznaja...

... da smo možda (slučajno) jako pametni što se nismo odrekli svoje valute.

Tko je glasao

...biti empat´čan po uredno

...biti empat´čan po uredno urudžbiranom i izštambiljanom zahtjevu za empatijom je pomalo teško.
Svakodnevno i svakosatno suočeni sa medijskim slikama trpljenja i uživo doživljenim potrebitima ne ostavlja puno prostora za šire shvaćanje patnje koja treba pomoć i nevinosti koja treba zaštitu od onih osnovnih, praiskonskih, bazičnih, međuljudskih dinamika, međuspolnih, inih dinamika između dobra i zla, onih više sile, prirodnog elementa, bolesti, sreće i nesreće
...onih biblijskih, talmudskih, kur´anskih, dhamapaških...općeljudskih.
...koje život donese svakako, bez pitanja...bez obzira na valutu, ugovor, marku auta ili broj soba...boju i porjeklo pločica u kupaoni, možda?
...i s empatijom se treba obazrivo, da se ne potroši na nebitno, da se ne rasipa rasipno. Za nju se ne može dobiti kredit. Ta ne trpi drugi pokušaj. I ne zahtjeva kamate kao što ih i ne daje...
Bilo je vremena kada sam bio rasipan s empatijom
...ali, sada ju racionalnije trošim. Otprilike samo na one koji nikad´ i nisu mogli niti pokušati biti kompetitivni u kompetitivnom društvu. Na one koji su hendikepirani, i svojim hendikepom izbačeni iz konkurencije.
Na one koji se empatije sjete tek kada im pokušaji da pobjede u svakodnevnoj utrci za boljim životom ne uspiju u mjeri koju su od sebe očekivali, e, meni je teško pronaći racionalnog razloga za rasipnost suosjećanjem.
Da je svijet oko mene suočen samo njihovim trpljenjem? da druga ne postoje? možda bih suosjećao iz svoje potrebe za empatijom.
Ali ima toga, ima potrebitijih...

Tko je glasao

Generali poslije bitke

...biti empat´čan po uredno urudžbiranom i izštambiljanom zahtjevu za empatijom je pomalo teško.
Ma cijela priča na koju ciljam je dobivanje realne slike društva u kojem živimo i kojeg smo stvorili od kada smo napustili onaj sustav. Druga riječ za društvo koja je možda ovdje primjerenija i daje precizniju sliku je zajednica, pojam koji implicira zajedništvo koje je očito izostalo u trenutku nastajanja problema i koje očito ni sada ne postoji u dovoljnoj mjeri.

Naravno, sada smo svi "generali poslije bitke" i svi znamo da krediti s valutnom klauzulom su poprilično problematični, znamo i da banke ipak prvenstveno gledaju kako maksimizirati svoj profit i da nisu nikakvo filantropsko društvo dobrih samaritanaca. Znamo i da može nastupiti kriza i da niti jedno radno mjesto nije sigurno. Svašta znamo i pitanje što smo sve mogli i trebali znati onda kad je konkretna priča s kreditima krenula?

Činjenica je da prosječni građanin ipak nije bankarski stručnjak, a pogotovo nije netko tko je friško ispao iz jednog potpuno drukčijeg sustava. Dakle pitanje je tko je tu trebao reagirati i upozoriti, ako ne i zaustaviti, ove kreditne navlakuše? Svi mi kroz porez plaćamo gomilu službi koje upravo imaju zadatak da rade ono što mi sami ne znamo ili nismo u mogućnosti napraviti, službe koje su očito zakazale u navedenoj situaciji.

Možda je cijela priča za sve one koji tvrde da su si ljudi sami krivi usporediva s odlaskom liječniku u čije ruke ćemo prepustiti rješavanje našeg problema jer on to zna a ne ja koji s tom strukom nemam nikakve veze.

Dakle desilo se nešto što se nije smjelo desiti i sad je pitanje što se tu može učiniti? Naravno kao prvi korak treba biti želja da se pomogne, a to je ono gdje empatija nalazi svoje mjesto i svoj smisao.

leddevet

Tko je glasao

Pod plaštom empatije

Koliko empatije su svojevremeno pokazali primaoci kredita u SFR, kao su te kredite podizali? Mogli su koristiti domaće platežno sredstvo, podržavajući tako kurs domaće valute i njen kredibilitet, ali nisu. Mogli su ličnim primerom pokazati domoljubnu žrtvu plaćajući višu kamatnu stopu na kredit u kunama. Ali nisu. Da li su bili prevareni? Nisu! Niko ih nije preveo žedne preko vode. Sve što su mogli znati znali su! Ali "halavost" je jača od razuma. Treba tražiti samilost za sve one koji nisu uzimali devizne kredite, a od kojih će se sutra tražiti indirektna naplata "pretrpljene štete " ( kroz neki novi poreski mehanizam ili budžetski rez, svejedno).

Druga riječ za društvo koja je možda ovdje primjerenija i daje precizniju sliku je zajednica, pojam koji implicira zajedništvo koje je očito izostalo u trenutku nastajanja problema i koje očito ni sada ne postoji u dovoljnoj mjeri.

I mala napomena - društvo nije zajednica, jer društvo je MNOŠTVO ZAJEDNICA, u konkretnom slučaju bar dve zajednice - zajednica onih koji su uzimali SFR kredite i zajednica onih koji to nisu!

Julijana Mirkov

Tko je glasao

Zajedno smo jači

I mala napomena - društvo nije zajednica, jer društvo je MNOŠTVO ZAJEDNICA
Zapravo ne jer zajednice postoje po određenom ključu: bračna zajednica, lokalna zajednica, zajednica po etničkoj pripadnosti kao talijanska zajednica, romska zajednica itd, s tim da, kao kod matematičkih skupova, pojedini dijelovi zajednica se preklapaju i ista jedinka može istovremeno biti pripadnik više zajednica.

Zajednica je ujedno puno boji termin od manjine jer nema u sebi pejorativni prizvuk te ujedno bolje opisuje situaciju obzirom da jedan Talijan u Klanjcu nije nikakva manjina i besmisleno ga je takvog tretirati. Smisla bi imalo da u Klanjcu postoji barem desetak talijanskih obitelji i onda bi mogli govoriti o talijanskoj zajednici i prilagoditi lokalnu upravu njihovim specifičnostima, u biti jezik, školstvo i pismo, latinicu naravno!

leddevet

Tko je glasao

Društvo nije zajednica!

Citat: M. Castells "Communication Power"

"Društvo nije zajednica sa zajedničkim vrednostima i interesima. Društvo je kontradiktorna društvena struktura, sedište konflikta i pregovora između različitih socijalnih aktera (zajednica), često u opoziciji jednih naspram drugih. Konflikti su neprekidni, i tek tu i tamo suspendovani privremenim dogovorima i nestabilnim ugovorima transformisanim u INSTITUCIJE DOMINACIJE od strane društvenih aktera koji dostignu privilegovanu poziciju u borbi za moć."
Prevaljivanje kursnog rizika na aktere koji nisu uleteli u CHF dugove je prevaljivanje kursnih gubitaka jedne zajednice na drugu. Radi seo nesimetričnom društvenom ugovoru u kojem jedna strana ubira ekonomsku dobit od povoljnog kredita, a gubitke prevaljuje na drugu, na one koji ne pripadaju "zajednici deviznih dužnika". Nemojmo ovde govoriti o empatiji, nego eventualno o INSTITUCIJI DOMINACIJE jedne grupe (zajednice) nad drugom. Tvoj komentar je nerazumljiv. Ne vidim kakve veze zajednica korisnika CHF kredita ima sa "talijanskom manjinom" u ovom kontekstu. Ali kad argumenata nema, dobro je držati "manjine" pri ruci.

Julijana Mirkov

Tko je glasao

Susjedi

Tvoj komentar je nerazumljiv. Ne vidim kakve veze zajednica korisnika CHF kredita ima sa "talijanskom manjinom" u ovom kontekstu. Ali kad argumenata nema, dobro je držati "manjine" pri ruci.
Vidim da ti je nerazumljiv jer očito nisi shvatila da je priča o "švicarcima" samo povod za ovaj tekst, a da je prava tema razmišljanje o društvu ili zajednici kakvu smo stvorili i kakvu dalje razvijamo. O tome je riječ, a pojam koji sam ubacio, manjine, je upravo lepak za sve kojima pojam zajednice služi prvenstveno za razdvajanje.

Nadalje, u toj logici razdvajanja i "boli me neka stvar za tuđe probleme" ide i podmetanje da rješavanje problema tih nesretnih kredita će ići na leđa svih poreznih obveznika i to je onaj toliko spominjani temelj vladanja "Divide et impera". Odvratno je u svakom slučaju mislit da susjedov problem nije u nekom dijelu i moj problem, što zbog empatije, a što zbog toga što nije dobro imati u blizini nekog sa stvarno ozbiljnim problemima. Vrlo jednostavo, ako susjedu gori štala prilično je pametno pomoći mu ugasiti požar prije nego što požar pređe i na moju štalu, a to što ću kod gašenja trošiti svoju vodu je svakako manji trošak nego da ostanem bez štale.

Ukratko, empatija ima humani karakter, no ima i vrlo pragmatični karakter.

leddevet

Tko je glasao

pa nemoj ložiti vatru

u štali..kod sjena... mali praščići se mogu grijati sijalicom ili grijalicom..ali treba se osigurati da toplina ne upali slamu...ili da krmača ne razbije sijalicu..i svašta nešto..hehe

L9..naravno da ćemo svi gasiti...susjedovu štalu..zato se ovaj Milanovićev potez i naziva u medijima "vatrogasna mjera"..

Međutim.. opet susjed mora napraviti novu štalu...

sve dobro...

Tko je glasao

Kokošinjac

Međutim.. opet susjed mora napraviti novu štalu...
Vjerojatno će morati, no možda se sačuvaju svinjac i kukuružnjak i kokošinjac - ovo je posebno danas važno :-P

leddevet

Tko je glasao

Pila naopako

Ti možda nisi upućena, u protivnom si FishHead.

Naime, kao prvo, ne sjećam se da je udruga Franak ikad tražila da država pokrije njihovu štetu - oni od početka zapravo traže od države da im pomogne u borbi protiv banaka (a da ne spominjem kako su samostalno pokrenuli sudski spor protiv banaka, kojeg su, doduše nepravomoćno, i dobili).

A da razloga za zahtijevanjem postupanja države i njezinih institucija itekako ima, može se zaključiti iz gomile indicija i dokaza, na koje su ukazali i cijenjeni ekonomski stručnjaci kao što su Lovrinović i Jakovčević, gdje su između ostalog prozvali banke da pokažu svoje bilance, iz kojih bi po njima bilo vidljivo da se same banke nisu zaduživale u francima, čime je njihova ponuda takvih kredita unaprijed bila lopovska i prevarantska. (začudo, burna diskusija koja se prije 3 dana vodila po medijima, naglo je zamrla.)

Dakle, ovo natovarivanje štete na grbaču građana isključivo je maslo države, koja po tko zna koji put pogoduje financijskom kapitalu na svoju/našu štetu, a ne "zajednice švicaraca" naspram "zajednice mudrih i skromnih".

Ova svinjarija sa kreditima u švicarcima može se usporediti s kupnjom hrane na sniženju. Kao što znamo, roba na sniženju ima caku - kratak joj je rok trajanja. Međutim, ta roba ne smije biti otrovna.

Ovo blejanje prema korisnicima kredita u švicarcima isto je kao kad bismo blejali kako su si sami krivi ovi koji su kupili hranu na sniženju, jer eto, mogli su birati i iz "normalne" police.

Imam svoje mišljenje o onima koji bi se rugali takvima i stali na stranu trgovačkih lanaca.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Podsjetnik za selektivno zaboravne

http://h-alter.org/vijesti/kolektivna-amnezija-o-slucaju-franak

"...Stavljanje fokusa na saniranje situacije najugroženijih ide logikom: ublažimo posljedice, ne bismo li izbjegli rješavanja uzroka problema. Što se, uopće, krije iza ovog naoko paradoksalnog uzleta zagovaranja mjera za spašavanje najugroženijih od strane onih koji neupitno stoje na neoliberalnim pozicijama? Krije se, opet i ponovo, prvenstveno briga za profitabilnost banaka. Kontinuirani porast tzv. "loših kredita" vezanih uz CHF dosegao je, prema posljednjem izvješću HNB-a, za sektor stanovništva udio od 14,3 posto ukupnih plasmana. Banke radi ovih teško naplativih kredita imaju manju dobit, a time i lošiji bonitet, što rezultira skupljim zaduživanjem kako same banke tako i korisnika njezinih kredita. "Spašavanje najugroženijih" idealan je način uravnoteženja bankovnih bilanci, čišćenjem loših plasmana, a bez preuzimanja odgovornosti i bez rješavanja uzroka problema...."

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

...

...mene ne bi trebalo ići ono "general poslije bitke"
Skoro sve što sam ođe pis´o i skoro sve što sam uživo govorijo na pivnim seansa-seminarima se ticalo baš ovijeh tema, samo prerano...
A, násreću, sam to i živijo,...prijevremeno, he,

Tko je glasao

Generali prije bitke

mene ne bi trebalo ići ono "general poslije bitke"
Pa i nije išlo tebe nego cijelog našeg društva od vlasti na niže.

Eto ja nemam nikakav kredit jer sam onda bio svjestan da graditeljsko ludilo i nevjerojatan rast vrijednosnih papira ne može potrajati i da se mora sve srondati, a ako sam ja to mogao predvidjeti kao ekonomski nestručnjak, gdje to nisu mogli predvidjeti oni koji su stvarni stručnjaci i prate događanja na tržištima kapitala i svega ostalog?

leddevet

Tko je glasao

od kada je uveden

od kada je uveden „demokratski“ sustav uz pomoć elitno dogovorenih nacionalnih igara koje su osigirale divljanje ubojica u ime vjera i nacija, od tada je uvedena jedinstvena univerzalna sve prisutna bankarska politika (ona u saboru je njena izvršna pretstava)

najbolje ju je opisao horvatinčić transparentom „olujom do mira, hvala braniteljima“

zanimljivost i stabilnost bankarske politike je da koristi „demokratski“ princip jednakosti sljubljen sa principom „demokratski“ odabranih )princip fuj ex yu i komunjare)

princip jednakosti omogućio je masovni dugotrajni kočarski izlov

princip odabranih odabrao je velike ribe koje če brinuti za 314 milijarde plijena

da bi plijen bio dalje pod kontrolom odabranih, a masovni ulov se pustilo ponovo u ribolovilište, prethodno treba neulovljene opandrćit za ono što su lišo prošli do sada
onu sitnicu od 314 milijarde se ne spominje, to je „normalna“ zarada 20 milijardi godišnje
dovoljno respsktabilna zarada koja je uvjetovala na svakom kantunu u svakom kvartu banku
banke i osiguravajuća im pripadajuća društva su zauzele mjesta bilo kakvoj proizvodnji
savjet susjedu ispod da ne pušta plin, depresija je široka pojava, a luđaćko ponašanje je prirodna obrana biološkog mehanizma u uvjetima kuge

kako veli Syriza: 1953 je njemačkoj oprošten sav dug da bi dostigla posljeratno čudo

ovdje je potrebno ne samo oprostiti dug svima osim njima, nego plijen VRATI proizvodnji gdje je ZBOG NJIH STALA

Tko je glasao

Pouka

empatija - zao mi je ljudi.. vecinom, no samo dok ne pocnem slusati njihove stavove i ideje..
nakon toga bi mi trebalo biti zao mene, da je to moguce i da sam neki zalobni tip, ali nisam..
i tako propadne ideja sveopce empatije, bar kod mene
pa se nastavim veseliti svemu sto me i inace veseli, raditi ono sto mi se radi, bar uglavnom, davati i primati od onih koji ne traze empatiju, sto ukljucuje i mene

cini mi se da je empatija dobila neku neo-empatijsku definiciju i time izgubila izvorno znacenje, sto je i logicno jer tesko je imati obicnu ljudsku empatiju prema neo-drustvu, neo-civilizaciji, neo-logici, neo-ljudima, neo..... ... ako si ...

nije bas pogodak u temu, ali ima nekih veza.. prilazem link

Mnogi su u međuvremenu napustili redove živih, a još je više onih koji su napustili tabor nezavisnih. Kultura je danas nadasve sporedna stvar, status intelektualaca je devalviran, što znači da je intelektualac jeftina roba na pijaci politike. Prijatna je i bezbedna zabava šepuriti se nekoliko godina kao nezavisni intelektualac, ta scena neodoljivo liči na modne revije priređivane za privilegovane. Autentični nezavisni intelektualac, novinar, ne može da bude nezavisan samo nekoliko godina – taj status zahteva doživotnu doslednost. Naravno, grupa koja nas je napustila veoma je šarolika. Mnogi su se naprosto razočarali, uz to su i na izmaku snaga, vitalnosti. Ima i takvih, međutim, koji su se ugnezdili u prijatnu toplinu stranačkih zapećaka, ili im je dojadila sudbina večitih parija. Drugi, opet, brinu za svoju ličnu egzistenciju. I verovatno s pravom, jer – znam to iz iskustva – u olovnim vremenima je zaista jezivo kad se čovek iznenada nađe na ulici. Ali ima i onih koji su se preobrazili u oduševljene komesare, toliko revnosne, da bi im mogli i nekadašnji komunistički komesari da pozavide. I to spada u sferu političkog lukavstva – čovek se radikalno promeni. Pouka je vrlo očigledna: nezavisnost je mnogo više od politike, ona je forma življenja, kultura i moral. A autentična je, i kreditibilna, samo ako se te tri stvari stope u jedno. Navodim Stendala: hrabrost se ne može naučiti.

Bojim se da nije samo uopšteno reč o Evropi, ne samo o islamu, već posebno o svima nama. O našem malom, bednom „terorizmu”, o našem malom govoru mržnje, o našem malom i ugodnom dobrovoljnom ropstvu, o našim malenim strahovima, a našoj malecnoj slobodi štampe. O našim ličnim izborima, hijerarhijama vrednosti. Ova bitka se u nekoj formi odigrava i u nama, i između nas. Jednom ćemo ipak morati da stanemo ispred ogledala i moraćemo da strgnemo našu licemernu masku. I to će biti najteže. Nepodnošljivo teško.

http://www.autonomija.info/laslo-vegel-hrabrost-nije-moguce-nauciti.html

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

on je bio seoski đilkoš

neženja i bećarina..bar se tako držao..nisam ga nešto viđao s djevojkama a viđao sam ga svaki dan...))) sestra mu se poodavno udala..pa je živio sam s roditeljima gdje je stari umirovljeni građevinski radnik a stara domaćica...imao je još i baku..sunce bakino..koja mu je od svoje mirovine..naravski..uvijek dodavala...

povremeno je tu i tamo radio koji mjesec ali nije baš izdržao....od škole je imao neki zanat..ali ništa..

Od poljoprivrede ..nešto malo za osobne potrebe...

Tako je dočekao oko 30.

Ona je bila mlada snaša koja se udala u susjedno selo iz trećeg sela..imala je već dvoje djece..curicu od dvije i sinčića od 4 godine.

Počela je raditi u lokalnoj trgovini u mjestu gdje nema kafića..pa dečki uglavnom cijevče pivčugu pred trgovinom. Svekrva joj čuva djecu dok je na poslu.

Njen pak..stalno je crnčio i radio i sebi i kod drugih..ako nije radio sa stokom ili u polju..ruke su mu do lakata bile od motornog ulja...uvijek se neki vrag pokvari..pa je popravljao traktore...strojeve i sebi i drugima..

Ona je bila onako..feš puca rekli bi ovi što vele "kaj"..plavuša..visoka... utegnuta..rovita...zelene oči..ma ...da čovjek padne u napast.

Pošto je onaj bećarina s početka priče..bio neoženjen momak..jedinac.. financiran od roditelja..i bake.. besposlen..često je visio pred trgovinom gdje je plavka delala.

Saznalo se da nešto muvaju. Uglavnom...pošto je njen rođeni brat moj pajdo..znao sam sve iz prve ruke...jer se on jako na nju naljutio..što ostavi onako vrijednog i dobrog čovjeka..majstora.. i dvoje male djece...i ode s ovom budaletinom..niškoristi..

No, ne lezi vraže...to je valjda i bio dogovor ...njegovo obećanje..da će ići živjeti u grad.

Tako se on zaposlio u relativno sigurnoj branši..ali plaća ..da jebe jež čaplju..ne prebacuje 4 000 Kn..s prevozom i gablecom..a ona radi na blagajni jednog trg. centra

( ima pravde..tu se debelo naradi za manju plaću a u onoj seoskoj trgovini je mogla sjediti i pušiti pa kad dođe koja mušterija..posluži..pa ajmo dalje..igraj igrice )

a koliko zarade blagajnice u trgovačkim centrima ne treba valjda posebno navoditi...svakako ne puno.

Naravno..uzelo se nešto stana..na kredit...a i auta..

Kad se stan namještao..sjećam se da je njen otac kupio kožnu garnituru..što je njen buraz a moj pajdo prokomentirao... a već drugi put ćaća miraz kupuje.

Dobili su i dijete. Pajdo i ja smo išli odstrijeliti neki komad za gulaš za krstitke.

Oni dvoje njenih od ranije su kod ćaće...oboje... uredno ih školuje a baka im je majka tj. umjesto majke.

Ponekad dođu kod djeda i ujaka..ovog mog prijatelja pa ih vidim. Lijepa zdrava dječica.
Pristojna i bistra. Uredno pozdrave i sl. Dovodio ih je ujo da maze konja.

Ah da..da ne zaboravim..na stan i kredite..

Njihove plaće..penzija njegovog ćaće i bake i njenog ćaće. Sve je u igri..svi pomažu..još njen stari zaradi sa strane..vrstan majstor za dizele..popravlja isto stare traktore i kamione..kao onaj njegov prvi zet.

Naravno..sad je i ovaj đilkoš često umoran jer puno radi.. prebacio je već četrdesetu..a i ona je oko četrdeset.. malo se i zapustio..

Tvrdim da više baš i nije oduševljena s njim kao kad je bio solo momak na ćaćinoj grbači..i obećavao brda i doline..lakši život u gradu...

Da im nije pomoći od staraca sa sela, kako kaže moj prijatelj..a njen brat..pocrkali bi od gladi,, ali eto..moramo im pomoći..zbog tog dijeteta.

Inače.. mogli bi mirne duše putovati autom na posao od njegove kuće..ali tad bi ovaj vražićak od žene sa zelenim očima..morala opet živjeti sa svekrvom...a obećano joj je da neće.

Sad ti nama o empatiji. Da naravno da imam empatiju..ali samo prema onoj dječici koje je ova pomalo droljasta liepa plavka..ostavila...radi nekog kao boljeg života. Sad može pred seoskim babama špilati gradsku gospođu.

sve dobro...

Tko je glasao

Selektivna empatija

Da naravno da imam empatiju..ali samo prema onoj dječici koje je ova pomalo droljasta liepa plavka..ostavila...radi nekog kao boljeg života.
Empatija nije selektivna kategorija nego je, kao što sam rekao, način razmišljanja, ili tako razmišljaš ili tako ne razmišljaš. U svakom slučaju je najvažnije da si ti napravio upravo ono što spominjem u dnevniku, našao priču koja tebe lišava svakog grijeha.

Možda bi ipak bilo dobro da pročitaš ponovo ovaj dnevnik i pokušaš otkriti o čemu je riječ.

leddevet

Tko je glasao

pa ja sam i tamo u dnevniku

pokazao da mi je žao tih ljudi...čak dijelim odgovornost na : 40% banke, 40% država i sami građani 20%..po nekom mom poimanju stvari i imajući u vidu sve što sam zadnjih dana čuo i pročitao o tome..pa i tvoje @ L9 komentare...

zato se i dogovaraju... ali tvrdim da će ljudi morati kredite vratiti...ugovor se mora ispoštivati...

ma na koji način se oni izdogovarali...

eto..navijam za njih iz udruge Franak da budu na kraju zadovoljni postignutim dogovorom..ali dosljedno smatram da država niti može niti smije iz proračuna plaćati nečije greške..krive procijene i dr.

Znamo da dijete ne dobije sisu dok ne zaplače..ovi sada plaču majci državi..jel..da im malo pomogne..ali postavlja se pitanje..koliko RH tu može učiniti a da kasnije to sve ne bude višestruko preplaćeno poslije sudskih postupaka...naš USUD, Europski, međunarodni sudovi i sl.

Razlog mog "tvrdog" stava možemo podvesti pod edukativne , didaktičke razloge...

zato sam napisao da nam je ..ovo škola..

Bio sam i protiv predstečajnih nagodbi kad smo drvili o tome.

sve dobro...

Tko je glasao

Opterećenje

Niti u jednom trenutku nisam tvrdio da kredite ne treba vratiti, no možda osim kredita i trgovanja oko nabujalih kamata treba postojati i mogućnost da se prebije kredit vraćanjem onog što se tim kreditom kupilo.

U svakom slučaju ovo što se desilo je usporedivo sa situacijom kad čovjeku damo vreću cementa od 50 kg da nosi i on to dobro nosi, a kad tako dobro nosi uvalimo mu dvije vreće i taj i dalje uspijeva to nositi. Eto tu pomamljeni nosačkom sposobnošću nosača uvalimo mu i treću vreću i ovaj legne na pod i više ne nosi ništa. Nešto slično se upravo dešava s kreditima što bi u datim uvjetima trebao biti ipak prvenstveni problem banaka, a ne samo dužnika i države koja je kakva je.

Svakako mislim da oni koji su se zaigrali kreditima su dobrano shvatili što u što su se uvalili i niti pod razno ne bi htio biti u njihovoj koži.

leddevet

Tko je glasao

Empatija nije selektivna

Empatija nije selektivna kategorija...
kako nije selektivna kad si je sam odredio kao selektivnu
" empatija for dummies" u naslovu dnevnika
ja mogu biti empatičan prema nesretnim ljudima, a dnevnik me pita da li sam empatičan prema budalama, ako si to mislio, jer dummy ima i neka druga značenja..
osim toga, ne znam da li si mislio da empatija podrazumijeva i neku vrstu odgovornosti ili samo dobre volje za ublažavanje nečije nesreće.

Tko je glasao

empanitaj svima, ane samo njima

kako nije selektivna kad si je sam odredio kao selektivnu " empatija for dummies" u naslovu dnevnika
Ovaj naslov ima prigodno dvostruko značenje: empatija prema bedakima i kao priručnik za bedake te ostavljam svakome da si odabere zgodnije značenje.

Što se tiče drugog pitanja glede odgovornosti ne znam na čiju se odgovornost pitanje odnosi, pomagača ili onih kojima pomoć treba? U svakom slučaju pomoć ne znači i automatsku amnestiju za bilo koga, barem mi se tako čini. No to nije poanta ovog dnevnika već, kako sam negdje već napisao, pitanje je koliko smo kao zajednica spremni pomagati svojim sugrađanima koji se nalaze u bezizlaznim situacijama ili tu negdje? Ovo pitanje je dodatno potencirano time što se tu ne radi o izoliranim slučajevima već ima elemente epidemije.

leddevet

Tko je glasao

pitanje je koliko smo kao

pitanje je koliko smo kao zajednica spremni pomagati svojim sugrađanima koji se nalaze u bezizlaznim situacijama
Mislim da su nakon prošlogodišnjih poplava naši sugrađani pokazali izuzetno visok stupanj empatije, ali za razliku od slučaja franka, tamo nije bilo nikakve dvojbe o tome jesu li žrtve suodgovorne za katastrofu.
Čim se počne postavljati i pitanje (su)odgovornosti, taj stupanj se smanjuje. (Vjerojatno bi sociolozi mogli o tome nešto više reći.)
Evo npr. oprost dugova: podržavam ako se radi o komunalijama koje nevoljnici nisu mogli platiti zbog objektivnih razloga, ali čim su se tome pridružili i teleoperateri, moj stupanj empatije opada. Troškovi mobitela se mogu kontrolirati i tko na tome napravi dug pa još u tisućama kuna (?!) e taj nema moje suosjećanje.

Tko je glasao

Kako nije bilo dvojbe o suodgovornosti?!

Te su jedni gradili nelegalno i na poplavilištima, dok su drugi gradili na klizištima za koja su si sami krivi jer su posjekli i naložili drveće, a jedni i drugi su gradili nekvalitetno i bez "statičko-poplavnih" certifikata. Onaj što je ziđao na blagoj izvisini ili malo uzvodno, ispao genijalac samo takav.

Neki su itekako potezali temu suodgovornosti, ali ono čega nije bilo je dileme o tome treba li tim ljudima pomoći, da ne govorimo o velikoj količini empatije.

Bodući da pojam duga i njegove svetosti Boga novca usisavamo već majčinim mlijekom i tako već stoljećima, tu smo se zbunili i počeli mjeriti stvari nekim drugim aršinom, nego što bi za neku "običnu" empatiju.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Zapravo nema ni moje, ali

Troškovi mobitela se mogu kontrolirati i tko na tome napravi dug pa još u tisućama kuna (?!) e taj nema moje suosjećanje.
Pretpostavljam da nitko neće pomiišljati na samoubojstvo radi neplaćenog računa mobilnog operatera jer za sada nam život nije o tome ovisan i niti smo potpisali s istim 30-godišnji ugovor. Ono o čemu govorim su neusporedivo ozbiljnije situacije koje su stvarno usporedive s poplavom s tim da se i u ovom slučaju možemo pitati koliko su lokalni stanovnici sudjelovali u ilegalnom vađenju pijeska iz rijeke ili nečem drugom što je oslabilo nasip i time zaslužili niži stupanj empatije ili je takva analiza nešto što treba nastupiti nakon obavljene vatrogasne mjere?

leddevet

Tko je glasao

Tko je pojeo empatiju

i kakva je to zajednica u kojoj empatije nema?

Kapitalistička - kao vrhunac civilizacije, bez čovjeka!

Tko je glasao

neka kazna odgovara zločinu...

... mislim da nije problem u (društvenoj) empatiji, već od čega je (politika) krenula.

Svi znamo za slučajeve gdje se za tri uzastopne neplaćene rate HRT-u (dug cca 240 kn) pokreće ovršni postupak preko odvjetničkih društava gdje se ovršuje preko 1.000,00 kn.

Svi znamo da je porezna uprava obrtima i trgovačkim društvima naplaćivala zateznu kamatu od 15% godišnje i nije dozvoljavala prebijanje obveza i potraživanja. (1.1.2014. je smanjeno na "samo" 12,50%, pa 12,35%)

Svi znamo koliku zateznu kamatu lupaju banke i kartičarske kuće na nedozvoljeni minus. Svi znamo za Udrugu Blokirani koja (pokušava) predstavlja 320.000 blokiranih fizičkih osoba - osoba koje su tim postupkom gurnute na marginu društva, budući HROK pedantno pazi da svaka "bijela kuna" bude usmjerena tamo gdje treba biti - za namirenje dugova.

I da - kazna bi trebala odgovarati "zločinu". Ako je zločin legalno kupovanje stana "na bijelo" u jednoj europskoj valuti - eh... stvarno težak zločin, dovoljno za 30 godina robije.

No, krenulo se od krive premise. Zašto se ne ide u izmjenu zakona o kreditiranju - zašto kupnja stana nije nalik na leasing automobila? Platiš učešće i plaćaš leasing rate... na kraju platiš "ostatak vrijednosti" i to je to. Ako u ijednom trenutku ne platiš tri rate zaredom - jedini kolateral je to vozilo. Nema hipoteka na ovo i ono, nema dužničkog ropstva. Većina nekretnina vani se kupuje tako, ne postoji instrument osiguranja na pet stvari paralelno. Kada bi Udruga Franak gurala u tom smjeru - itekako bih pozdravio njihovo nastojanje.

Također, dio koji me smeta jest - fetiš na nekretnine. Ono, odabrao si nekretninu (za koju nemaš svoj novac) te si krenuo u jednu vrstu hazarda - da vidimo hoće li mi primanja pokrivati ratu kredita... Već kod prvog skoka švicarsog franka ili kod prvog pada nekretnina za većinu bi bio najpametniji postupak - prodaja nekretnine i zatvaranje kredita. Šteta bi bila minimalna. Ono, probao si, malo si popušio, život ide dalje. No, većina ljudi nije to napravila - i sada imamo zbrku.

Je li uzrok toj zbrci neinformiranost, vjera u rast plaća (većina tih kredita je dizano u trenucima kada je Hrvatskoj uglobalu išlo dobro), vjera u to da će rate kredita postati iznos kutije šibica, kao što se dogodilo jednom u Jugi - vrag će ga znati. No, većina, nenavikla na brze tržišne reakcije je samo mirno čekala, nalik ukočenoj lovini - i sada imamo rezultat kakav imamo.

Nemam ništa protiv empatije, ali nikako ne vidim zašto bi baš Udruga Franak tj. oni s kreditom u švicarsim francima bili prvi izbor politike da pokaže svoju socijalnu osjetljivost. Zašto ne - svi stambeni krediti? Zar se isto ne može dogoditi sutra s kreditima u eurima? Pa i u kunama? Po 101 puta politika pokazuje samo kozmetičku svrhu - i meni je onda teško stati iza takvih odluka i biti pretjerano empatičan.

Tko je glasao

Pomagalo

neka kazna odgovara zločinu... ... mislim da nije problem u (društvenoj) empatiji, već od čega je (politika) krenula.

Priča o "švicarcima" je samo povod za jedno razmišljanje o funkcioniranju naše zajednice bez zadiranja u u genezu problema, problema koji se može preslikati i na gomilu drugih problema u kojima mnogi od nas se nalaze.

Dakle vrlo jednostavno, koliko smo spremni pomoći ljudima koji su u realnim problemima i koji po mnogim kriterijima tu pomoć nisu zaslužili?

leddevet

Tko je glasao

ljestvica ljudskih potreba...

... u svakom opisu ljudskih potreba - na dnu su - najvažnije - egzistencijalne - u koje se broji hrana, voda i krov nad glavom. Nigdje se ne spominje vlasništvo nad krovom nad glavom.

Dokle god do tramvajske stanice svakoga jutra kada idem na posao nabrojim 3-10 ljudi (ne karikiram) koji kopaju po kontejnerima u mom naselju - zastupat ću ideju da u jednoj mediteranskoj zemlji umjerene klime, u kojoj je cijelo tlo plodno i skoro sve biljke jestive - ne smije biti gladnih ljudi.

Također zastupam stav da uz toliko praznih stambenih/kućnih jedinica nitko ne bi trebao biti beskućnik u smislu da nema neki krov nad glavom.

Dakle - od TOP10 problema tog tipa - problem stjecanja privatnog vlasništva nad nekretninom u točno određenoj valuti mi je otprilike na mjestu No. 10.

Tko je glasao

Hm . . .

to baš i nije odgovor na moje pitanje stoga nastavljam burgijati u istom smjeru.

Eto donekle možemo usporediti ekipu koja vadi boce iz kontejnera s ovima koji su se zaigrali s kreditima s tim da za ove od botija u pravilu ne znamo što ih je odvelo u ovakvu situaciju da su im ovih 1/2 kune jedini prihod (osim ako ne skupljaju za otplatu kredita - 6.840 boca mjesečno).

I koja je tu temeljna razlika između ove dvije grupacije? Ona koja mi prvo pada na pamet da ovi koji skupljaju boce nemaju ništa, a ovi od kredita imaju negativnu vrijednost, dakle manje nego ništa.

Ima tu, naravno, jedna puno okrutnija usporedba, a to je da su ovi od boca u pravilu osobe na margini društva dok su ovi od kredita većinom ljudi u punoj snazi, najaktivniji dio društva koji bi na leđima trebali nositi napredak društva, dakle posredno riješiti i problem ove druge grupacije. Prema tome možemo pridodati da je rješenje dužničke grupacije i stavljanje istih u funkciju ima dodatni smisao.

leddevet

Tko je glasao

pomaganje...

Shvaćam ja što ti želiš reći - to su mladi ljudi (više-manje), rješavali su svoje stambeno pitanje, visokoobrazovani su - ako im se kroz kredit učini nemogućim život ovdje, sigurno nećemo kao društvo profitirati time što oni bankrotiraju ili odu vani. Da, tu si u pravu.

I treba im pomoći. Ali kako?

Shvaćaš, nisu to proizvođači mandarina koji imaju ugovore s Rusijom i koji - asolutno bez svoje krivnje - dobiju obavijest "Eu nameće sankcije Rusiji, vaši ugovori ne vrijede".

Osim toga - da se ne gledamo u oči i lažemo - koliko je tih kredita podignuto za stančić po formuli 25 m2 + 10 m2 po svakoj osobi? (stara socijalistička formula za društvene stanove).

Najveća pomoć vlasnicima stanova (i kredita u švicarcima) bi bila da do recesije nije došlo, već da imamo kontinuirani rast - makar i minimalan, ali kontinuiran. 10 godina na jednom radnom mjestu, iskustvo itd. - većina ljudi u normalnom svijetu ima duplu plaću u odnosu na doba kada su podizali kredit prije 10 godina. Da je društvo ok, oni bi malo izgubli, ali ništa strašno. Ne znam kakvu pomoć očekuješ za njih (osim one koju će izgleda dobiti - pomoć na teret svih poreznih obveznika RH).

Tko je glasao

Banke kao teleoperatore

Ne znam kakvu pomoć očekuješ za njih (osim one koju će izgleda dobiti - pomoć na teret svih poreznih obveznika RH).
Ima 2 fronta na koja se može krenuti bez da stvar pređe na leđa poreznih obveznika:

Jedno je ono što je piše Silvije Tomašević u Većernjem listu (ne mogu linkati jer se članak plaća) gdje su Talijani omogućili prebacivanje kredita iz banke u banku s time da trošak prebacivanja ide na teret banke, nešto kao što mi možemo mijenjati teleoperatera. To je uvelo konkurenciju između banaka i krediti su dobili razumnijiu dimenziju. Ako je to uvedeno u Italiji koja je članica EU mislim da to možemo uvesti i ovdje bez opasnosti da banke nam masno naplate ovakvu ideju. Jednostavno treba pitati susjede kako se to radi.

Drugi front na kome se može raditi je istražiti koliko su banke bile upoznate s budućim kretanjem švicarskog franka, i ako su to znale onda se tu radi o čistoj prevari jer jednostavno nije istina ono što su tvrdili u bankama da je to najpovoljniji kredit koji građani mogu dobiti. Lagali su.

Ovo drugo je vjerojatno dugotrajan proces, a banke su vrlo dobro opremljene pravničkim aparatom i to nije nimalo lako postići.

Možda postoje još neke metode, ne znam nisam stručnjak, no mislim da je bankarskom sustavu dosta važno da zadrža sliku pozitivca i tu se možda može pametno odigrati ako im se dokaže da su ti krediti u doborj mjeri izgubljena dobit za njih čime se oni odriču nečeg što će teško dobiti. Tu bi svakako kao prvo trebalo drastično promijeniti zakon koji regulira ovrhe i onemogućiti bankama da tako lako peškaju po našim računima.

Vjerojatno ima još mogućnosti, no kao prvo je važna dobra volja i namjera da se problem riješi.

leddevet

Tko je glasao

hm, da te razočaram u startu...

... vlasnici banaka koji djeluju na području RH računaju ovako - Mi tu ulažemo novac i želimo dobit... recimo 5% godišnje, kontinuirano. Svaka promjena zakonodavstva će utjecati na promjenu poslovaja svake banke ponaosob... te će ili podići troškove posvuda na sitno... ili pootpuštati nešto zaposlenika (naših susjeda) ili u dogovoru smanjiti broj poslovnica za 10%... napravit će sve, ali će im dobit biti točna koliko su zacrtali.

Tako da - banke neće platiti ništa, to ti garantiram.

Zato je ključna država - banke poštuju zakone (naravno, sa svim pripadajućim rupetinama) - stoga država treba donijeti zakone koji štite jedinu postojeću nekretninu, minimane životne troškove, dakle - kada se desi nešto loše, da čovjek ne mora se odmah vješati na granu.

No, hoće li to napraviti država koja je tebi i meni, kao poduzetnicima, propisala zakonsku zateznu kamatu od 15% godišnje?

Tko je glasao

Batina bez mrkve

Naravno da banke neće same od sebe odustati od ikakve dobiti, kao što su to do sada više nego jasno pokazale, i to bi bilo ekstremno naivno očekivati. Na našu žalost država je ta koja tu mora nešto učiniti i možda je jedina naša nada predstojeći parlamentarni izbori gdje će SDP očajno pokušavajući ostati na vlasti možda učiniti i neki pametan pomak i krenuti u stvarno rješavanje problema, nešto slično kao što se desilo na predsjedničkim izborima na kojima je neplanirani kandidat nametnuo tu temu.

Sigurno se zakonima može puno toga postići, a jedna od hitnih intervencija je zasigurno implementacija zaštićenih računa kakve bi morao moći imati svaki građanin kao primarni račun na kojima ne može bez najave i bez sudske presude sjesti ovrha. Jednostavno dođem u banku i prijavim svoj račun kao zaštićeni račun i ne moram više držati lovu u čarapi i naplaćivati posao u kešu, a Hanžekoviću pokažem dugi nos :-P

leddevet

Tko je glasao

Sto je u ovoj prici

Sto je u ovoj prici zanimljivo jest- da se sve vrti oko onih koji jesu uzeli kredit- oni su morali znati da franak moze narasti, oni su morali znati da ce im rata biti 3/4 place, oni su morali znati da mozda u buducnosti nece biti u mogucnosti isplacivati kredit, oni su morali znati da ce cijena nekretnina pasti itd itd. Medjutim, ovdje postoje dvije strane- ona koja je kredit dala i ona koja je kredit uzela.
Je li ona strana koja je kredit dala isto tako morala znati ili pretpostaviti sve navedeno? Posebno buduci da se radi o bankama koje su pretpostavljam financijski pismenije i upucenije od pojedinaca kojima su te kredite odobravale.

Tko je glasao

Je li ona strana koja je

Je li ona strana koja je kredit dala isto tako morala znati ili pretpostaviti sve navedeno?
ne, zašto bi morala znati? koja vlada je znala da će 2008 biti godina početka pada cijena nekretnina i početak velike financijske krize? ni danas ne znaju u kakvoj su vezi te dvije stvari.
nafta se sručila od 115 na 50 preko noći, dolar je porastao u kratko vrijeme više nego franak, centralna banka je odlučila potrošiti tisuću milijardi eura.....
u cijeloj toj priči valutna kretanja se mogu relativno lako predvidjeti. Najegzotičniji su kreativni derivati gdje neki CDO ima korijen u nekoj hipoteci u petom koljenu, pa ljudi opet investiraju.
Po mom shvaćanju stvari objašnjenje je u faktoru ugledanja. Ljudi se zapravo ponašaju po određenim obrascu zato jer se ugledaju u neke druge ljude. Možeš ti njima pisati tisuće stranica due dilligence reporta o nekom egzotičnom papiru, sa svim predvidim rizicima, ali oni to ne čitaju. Presudan momenat u investicijskoj odluci je njihov susjed koji je napravio to i to. Ne bum ja valjda bil slabiji od njega, nokte ću si pojest od muke kad vidim da sam propustio šansu....
najočitiji primjerci takvog ponašanja su financijski inženjerinzi i ponzi piramide...
nekoliko ulagača uspije, a svi ostali navale kao noćni leptiri na lampu i izgube lovu...

Tko je glasao

"Neznanje"

ne, zašto bi morala znati?
Zato što im je to posao i ako nisu znali onda su ekstremne budale. Meni nikako nije uvjerljiva priča da ti koji na tržišta plasiraju neki proizvod kao što su krediti vezani za tečaj švicarskog franka nisu prilično dobro prognozirali razvoj situacije.

Prema nekim napisima predviđalo se da će upravo kriza koja je bila na pomolu utjecati da kapital iz nesigurnog dolara ili eura pređe u puno stabilniji švicarski franak, a što se upravo i desilo, i što je u krajnosti generiralo takav rast kredita. Takav proizvod, je nadalje, plasiran u tranzicijske države bez ikakve čvrste regulative i s velikom potražnojom za kreditima u trenutku velike nekretninske pomame, suludih zarada u graditeljstvu i nerealne, dječje, želje da svi budu "svoji u svome".

Da li je to sve bilo onda poznato? Meni se čini da je to bilo i više nego dobro poznato, dakle o čemu pričamo?

leddevet

Tko je glasao

Da li je to sve bilo onda

Da li je to sve bilo onda poznato? Meni se čini da je to bilo i više nego dobro poznato, dakle o čemu pričamo?
ako je poznato, šta će ti regulator. Regulatori ne mogu osloboditi rizika koji se veže uz određene transakcije. Mislim da inzistiraš na pojmu regulacije kakav nigdje ne postoji. Centralne banke reguliraju visinu kamatnih stopa i eventualno količinu kreditnog novca u monetarnom sustavu u skladu s monetarnom politikom kontrole inflacije, i ništa drugo.
Kako bi ti zamislio guvernera centralne banke koji izađe na televiziju i kaže: "građani, nemojte se zaduživati u toj i toj vauti kod te i te banke", bez ikakvih konkretnih dokaza. Zato jer on ima staklenu kuglu u kojoj je vidio da će Rusiji biti uvedene sankcije i da će svi ruski naftni holdinzi potražiti safe heaven u švicarskom franku, ili da će Europska centralna banka desantirati 1 000 milijardi eura i da Švicarska nacionalna banka neće moći izdržati taj pritisak na zakucani franak, i morati će ga pustiti da pliva.
Te informacije su takve prirode da mogi izazvati velike špekulativne dobitke i gubitke ako iscure u krivo vrijeme i na krivom mjestu. Postigao bi se sasvim suprotan efekt od onoga koji je poželjan.
Švicarska je zemlja referendumske demokracije, ali nitko normalan ne misli ni traži da se pitanje monetarne politike i tečaja franka odlučuje na referendumu.
Nekoliko dana prije revaluacije franka guverner Švicarske nacionalne banke je javno izjavio da se politika franak-euro-pega neće mijenjati. Šta bi onda guverner Hrvatske narodne banke trebao učiniti, demantirati guvernera švicarske banke?

Tko je glasao

Tko regulira regulatore

ako je poznato, šta će ti regulator.
Očito mi ne treba, ne takav:
PRESUDA BANKAMA ZA ŠVICARCE PRESUDA JE I HNB-u Sud otvorio i pitanje kamata i kredita u eurima
U vjerojatno najiščekivanijem finišu prve etape sudskog procesa u Hrvatskoj, sud je jučer presudio da su bankari zli, regulatori korumpirani, zakoni traljavi, a građani glupi. Slučaj franak ulazi u anale kao senzacionalna pravnička tržnica. Što se dakle stvarno dogodilo.

Naravno, tekst je novinarski bombastičan no daje za misliti i pitanje je tko je taj koji mora spriječiti pojavu ovakvih situacija ili takvog nema i kod nas je potpuna sloboda, libertarijanski raj?

Ima i negdje Lukovićeva izjava (ne da mi se sad tražiti) koji u grubo kaže da je očekivao da će regulator reagirati na kredite u švicarcima, a budući da nije reagirao i oni su ponudili takve kredite. Pretpostavljam da Luković zna svoj posao i da zna što radi regulator u konkretnom slučaju, vjerojatno regulira.

Ima još i izjava guvernera HNB Vujčića (niti to mi se ne da tražiti) koji tvrdi da je upozoravao na opasnosti takvih kredita ali da su drugi tvrdili da pretjeruje i da ga nitko nije slušao. Zanimljivo jelte?

Ukratko ima svašta i ako vlada ova ili sljedeća bude imala volje i snage postoji nada za obične pješadince.

leddevet

Tko je glasao

eh, da je samo do volje...

... čekaj da sljedeća Vlada RH shvati da su od 2017. sve naše obveznice u američkim dolarima (do sada su bile u eurima)... i da je dolar skočio cca 20% u zadnjih godinu dana naspram eura...

... pribroji tome današnje izborne rezultate u Grčkoj nakon koje je euro dodatno potonuo naspram dolara i švicarskog franka

Mislim da će imati dovoljno svojih briga.

Tko je glasao

...i može se očekivati da će

...i može se očekivati da će odnos € i $ ubrzano dostići paritet 1/1, što otprilike znači da za održanje istog standarda iz vremena odnosa 1,3/1 eurozemalja i onih vezanih za € treba taj postotak nadoknaditi toliko povećanom produktivnošću.
Istina, oni koji imaju zanimljivih roba za prodati, e, njima će biti lakše u tom postotku...
...ehm, dodatni pritisak? neočekivani?

Tko je glasao

pritisak?

Naravno... recimo proizvodit ćemo ogroman dio energije iz obnovljivih izvora... te nećemo arčiti dolore na to. Zatim, Unija će se pomiriti s Rusijom... onda... vratiti će dio proizvodnje iz Kine na europsko tlo...

... no tko će platiti hrvatske obveznice u USD, to dragi Zarkon zna.

Tko je glasao

Skretničari

Eto, ja htio pričati o društvu u kojem živimo a ono se nasukali na tečaju dolara i eura.

leddevet

Tko je glasao

...eto, skrenuli s uma

...eto, skrenuli s uma skretničari
a, bidni, samo šćeli reć´, da kako je to sve neeenadano,
kako su i laički skretničari znali čitati da od 2011te kako je izrijekom fiksiran franak za €, SNB troši oko 10000Chfr po glavi švicarca godišnje da umjetno održi kurs 1,2Chfr za €, a g. Draghi već dvije godine verbalno prijeti s QE.
...i jednom, evo, ispuni datu riječ...i SNB, eto, slučajno, neočekivano, odveže koji dan prije svoju valutu od €. Dašta da je to zato da ne puše i dalje i više. Jer su odgovorni svojim akcionarima (52,5% kantoni, ostalo razni) koji očekuju 6% godišnje. Prihoda, a ne gubitka...pa nenadano nafta na 45, gore od 2008e kada je prije frke pala na 50, pa ukrajinski rašomon, pa završetak i amerskog i japanskog QEa
...i svijet zabezeknuto gleda, da što bi...a mi polupismeni skretničari, zabezeknuto gledamo da kako sva sila piejđdia i dipl nekih tamo šokirano nenadanim iznenađenjima gledaju u svooj posao kao da ih se svo to vrijeme nije ticao.
...stvarno je sve bilo tako nenadanao...svima, osim dežurnima na željezničkoj stanici Volinja. Koji zmeđu dva šinobusa i gableca od dvacet deka jegera s pivom stignu stvoriti sliku o tome što se oko njih zbiva...
´ebote, koji faux pas, i ne samo jedan...

Tko je glasao

pokazatelji društva

Ah, meni je baš to odličan primjer funkcioniranja našeg društva.

Prvo kreće drvlje i kamenje na regulatorna tijela - zašto egzotične valute, zašto ne euro?

Pritom se od Šukera nadalje zadužujemo u dolarskim obveznicama s dospijećem 5-10 godina... koje od 2017. godine dolaze na naplatu - u dolarima...

... nama je dolar egzotična valuta, nije baš nešto da puno izvozimo tamo... niti imamo neki ludi turistički priljev u dolarima. Gdje ćemo ih kupiti za dvije godine, po kojoj cijeni?

A zadužuju nas oni - koji imenuju i postavljaju regulatorne agencije i smišljaju zakone. Želim reći - oni ne znaju zaštititi ni sebe, kako će onda nas?

Tko je glasao

Zadužbina

Gdje ćemo ih kupiti za dvije godine, po kojoj cijeni?
Vrlo jednostavno, zadužiti ćemo se u "švicarcima" i onda učlaniti cijelu državu u udrugu Franak i zatim energično izaći svi na ulicu skupljati PET ambalažu.

No ni to nije moja tema jer sve to je samo posljedica onoga o čemu sam htio zboriti, zgrtalačkog društva gdje umjesto zajednice, u pravom smislu riječi, imamo zapravo nakupinu građana (i seljaka naravno) zaokupljenih preko svake granice izdržljivosti u zgrtanju svakojake imovine i stalnom takmičenju samih sa sobom da kroz sva ta prepuna kolica si dokažemo da smo uspjeli, da smo kvalitetni članovi društva.

Upravo takav mentalitet, koji se izlaskom iz onog sustava ponio kao djeca prepuštena u tvornicu čokolade, nakon prežderavanja sad pati od želučanih tegoba i nezgodne stolice. Nažalost prežderavanje se smanjilo samo zato jer na policama je malo toga ostalo, no čim se nešto pojavi krenuti će se iz početka kao da nismo imali nikakvo loše iskustvo.

Otkud to znam? Eto znam jer su se na portalima pojavili ponovo Simona i Ante Gotovac, a to je sigurni znak propasti svega i općeg moralnog dna društva.

leddevet

Tko je glasao

Ja uopce ne mislim da je

Ja uopce ne mislim da je vecina nesto posebno pametna- dapace, mislim da je poprilicno glupa. Ali, ovdje na kraju kraju uvijek ostane samo jedno pitanje- zasto je do buma kredita u francima doslo u banana drzavama tipa Hrvatska, Srbija i BiH, a ne u ostalim drzavama?

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci