Tagovi

E moj narode II

Davno htjedoh iznijeti vlastito misljenje o temi slicnoj “E moj narode”, ali buduci sto ne zivim u Hrvatskoj, bilo me strah, a s druge strane ne pripadam nijednoj stranci pa tako nemam ni stranackog tovarisa za cover-up, stoga sam odustao od nakane.
No, zahvaljujuci G-newsu, odlucih se i osokolih pa cu nadpuniti njegov tekst. Morat cu uzeti uzeti malo podulji zalet, krenuti cu od osamdesetih. Iako nas je poprilican broj sveznadara, ipak ni danas ne znamo koliko se bivsa Jugoslavija zaduzila Istoku i Zapadu.

Znamo za kredite, ali osim njih je bilo puno kojecega drugog. U to davno vrijeme, vecina jugoslavenskih tvrtki su ostvarivale manjkove. Nisu bile rentabilne. Proizvodni gubitci su pokrivani iz drzavne kase. Dakle, radnici su placani za proizvodnju i gomilanje gubitaka. Krajem osamdesetih zamlje Istocnog bloka lancano odbacuju komunisticku doktrinu i plansku proizvodnju i prave nagli zaokret. Iz internacionalizma su krenule u globalizam.Taj proces nije mogao mimoici ni balkansko podrucje. Medjutim, pri usporedjivanju drugih komunistickih drzava i Jugoslavije potrebno je imati na umu da je Jugoslavija bila puno zaduzenija, kao i da je u njoj bio veci standard. On se podmirivao kreditima.

Ljudi su gradili lijepe kuce, kupovali automobile, poljoprivredne strojeve i prikljucke, namjestaj, docim je proizvodna tehnologija (o)stajala gdje je tu je. Inflacija je bila galopirajuca, a kamata smjesna. Upravo zato tko god je tih godina podignuo kredit i koristio ga za izgradnju kuce, nakon nekoliko godina ju je mogao isplatiti. Inflacija je pojela i glavnicu i kamatu. Ali, drzavni vanjski dug je svakodnevno rastao. I bas je zbog toga “nemilosrdni Zapad” odaslao poruku “snalazljivim” Jugoslavenima, rekavsi im: Drugovi, vrijeme je za vracanje kredita.

Kako do toga nije doslo, MMF je 89-te rekao A. Markovicu: Odgodu otplate starih kredita, kao i nove mozete dobiti jedino ukoliko provedete visestranacke demokratske izbore. MMF i ini kreditori su bili cvrsto uvjereni da ce ti izbori biti apriorni uzrocnik dogodjenog rata. I, premise su im pokazale utemeljenim. Cilj njihovog ultimatuma je bio dokazati nadobudnim Balkancima da ne mogu u nedogled petljati, lagati i od nerada zivjeti. Jedan ovdasnji politicar je, otprilike ovako izjavio: “Nasi radnici rade za nekoliko puta vecu placu nego jugoslavenski, mnostvu kanadskih proizvoda je cijena upola manja nego li je jugoslavenskih, no unatoc tomu, njihovi radnici zarade kucu za pet godina, a nasim treba dvadeset i pet”.

Hrvatska se pocetkom devedesetih, na nesrecu, uz drustveni i drzavni presustroj susrela i s ratom. Ali i prije nego sto je rat poceo, pripremala se za odlazak u kapitalizam, trzisnu ekonomiju potrosacko drustvo. Mase su bile ushicene pri samomu spominjanju tih pojmova. Na zalost, nije im izgleda bilo poznato da u kapitalizmu nisu svi kapitalisti, da je u trzisnoj ekonomiji konkurancija bez pardona, niti da potrosacko drustvo reducira ili potpuno eliminira mogucnost stednje. Zacudjujuce je ako nisu znale da se u kapitalizmu potrebno svojski truditi za postici uspjeh, da drzava ne sanira nepotrebne i nerentabilne tvrtke, da poslodavci ne vode racuna sto se, u slucaju pomanjkanja potraznje robe na trzistu one zatvaraju, a potom se radnici nadju na ulici, da osmerosatno radno vrijeme karakterizira osam sati efektivnog rada.

Primjetio sam da neki hrvatski zvanicnici razmisljaju o otpisivanju duga Hrvatskoj. Opravdavajuci moment za to vide u siromasnosti Hrvatske. Glede takvih polazista i s obzirom na donju anketu, mislim da se jedino radi o o siromastvu postenja, uma i karaktera.
Prema podacima iz Ankete o potrošnji kućanstava u 2006., većina kućanstava, od 90 do 95 posto, ima TV u boji (94,9 posto), hladnjak (94,2 posto) te perilicu rublja (88,9 posto). Više od polovine kućanstava ima automobil, njih 56,2 posto. Raste i broj kućanstava koja posjeduju i drugi automobil, a sve ih je više i s drugim televizorom.

Porast opremljenosti zamjetan je i kod osobnih računala, koja je u prošloj godini imala oko trećina hrvatskih kućanstava. Najveća promjena u opremljenosti trajnim dobrima bilježi se kod DVD uređaja, koji sa 11,5 posto u 2004. rastu na čak 28 posto u 2006. godini. (H)Najveća promjena u opremljenosti trajnim dobrima bilježi se kad su posrijedi DVD uređaji.
Ako bih ove podatke preveo i objavio u nekim kandaskim novinama, vjerovali mi ili ne, mnostvo Kanadjana bi pozeljelo da je i u Kanadi tako. Prema tome, Hrvatska bi trebala pomagati drugima, umjesto traziti pomoc od drugih.

Izvolite za kraj i ovo: Kaze, sastali se Kanadjanin, Svedjanin i Hrvat. Kanadjan ce im: Eto, ja zaradim dvije tisuce dolara, ali kad poplacam kredite, rezije, kupim zivezne namirnice, uspijem nekako ustedjeti dvijesto dolara. Na to ce Svedjanin: Eh, to je dobro, ali meni od zaradjenih dvije tisuca eura, nakon placanja kredita i rezija, te kupovine ziveznih namirnica ne ostane nista za stednju. Konacno, oglasio se i Hrvat ovim rijecima: Vidite ja radim za petsto eura, poslije kad platim kredite i rezije, te kupim zivezne namirnice uz jedvite jade ustedim tisucu eura.

Komentari

Vrednosti globalizma i

Vrednosti globalizma i njegovih protagonista, ma kakvim se predstavljali, trebamo meriti i ocenjivati baš kao i ostale poretke - po istorijskom delu i po onome što je stvoreno. Stvoreno je već dovoljno sadržaja koji nam daje mogućnost njegovog demistifikovanja i potpunijeg definisanja.
Umesto očekivanih istorijski logičnih, progresivnih, društvenih i političkih integracija čovečanstva u funkciji harmonizacije odnosa među ravnopravnim državama i narodima, umesto opšteg napretka i prevazilaženja bede, taj proces je preusmeren u sasvim suprotnom pravcu. U pravcu uspostavljanja i učvršćivanja novog totalitarnog poretka sa dominantnom ulogom američkog faktora, pa je «amerikanizam» postao svojevrstan sinonim za sadržaj i karakter globalizma. Nov je utoliko što je širi i brutalniji od svih prethodnih imperijalnih pohoda, kome stoje na raspolaganju nove sofisticirane tehnologije kontrole, dominacije, obmana i porobljavanja. Nov je i po tome što su oblici podjarmljivanja «koperativnih» prividno podnošljiviji, pogotovo kada je lanac malo duži makar korito bilo i pliće, kao i po tome što je izmešten klasični oblik klasne eksploatacije unutar država na sve intezivniju eksploataciju siromašnih država i naroda.
Svet ne može počivati na jednoj nozi
Ugrožavajući mir i bezbednost u svetu kao i sve vrednosti na kojima je počivala politika miroljubive koegzistencije, SAD su ugrozile vlastito biće i stvorila uslove sopstvenog kraha. Svedočanstva njihove planetarne slobode i njihove demokratije su najubedljivije overena kroz genocidnu politiku u Srbiji, Iraku i Palestini. To ne znači da se iščekuje u tišini samouništenje izvora opake bolesti. Bolest je neophodno je locirati, razumeti pravila njenog širenja, oslonce njenog reprodukovanja i napokon lečiti racionalizujući vreme, snagu lekara i lekove. Za takav poduhvat treba znanje, volja i organizovanje svih resursa odbrane od ove zaraze. Svi humanisti, slobodoljubivi ljudi i pregaoci, imaju pred sobom veliko polje nepravde i krupan stvaralački izazov.
Svet ne može počivati na jednoj nozi, makar ona bila američka, kao što ne može ni, recimo na ruskoj, latinoameričkoj ili kineskoj. Unipolarni svet uljuljkan osećanjem trijumfalizma i samodovoljnosti je već dovoljno zla doneo svetu željnom mira i slobode.
Izuzetan položaj SAD, nesporno najjače zemlje u svetu, kao i istorijska odgovornost u vezi sa takvim položajem ne mogu se ignorisati. Snaga jednog poretka ne može se meriti snagom njegove razorne moći i topova, jer to može biti isto tako i njegova propast. Njegova osnovna snaga, naročito u vezi sa uticajem na buduće procese, može biti samo u poverenju naroda i poverenju prema drugim narodima i državama.

Tko je glasao

Možda tema za cijeli novi

Možda tema za cijeli novi dnevnik - no znate li da su u ovom postupku sukcesije dugova bivše države SiCG, odnosno sada Srbija uspjele dobiti oporost dijela dugova bivše Jugoslavije, sve na račun mrkva i batina politike - u stilu mi izručimo Miloševića, vi oprostite toliko i toliko dugova. Hrvatskoj, uz sve ratne štete, koliko ja znam nije ništa oprošteno ili zaboravljeno.

Tko je glasao

Dobro si skrenuo pažnju da

Dobro si skrenuo pažnju da više nitko i ne spominje odnose s dugovima. Evo još malo.

Sada je izglasan zakon o usklađenju ruskog duga RH, zaključeno između Rusije i RH. Potvrđeno je nešto više od 500 milijuna dolara rukog duga RH, ali plaćanje robom koja nije na burzi (tj. ne nafta, plina i slično nego kakav isluženi helihopter itd.). Istovremeno dolazi ruski predsjednik i spominju se razgovori da naši građevinarai opet kreću u Rusiju, sada graditi auto-putove. To bi također mi financirali.
Slično Libija, Crna Gora, Srbija, Albanija itd.

Zapadnjaci ne samo da razgovaraju o oprostu kakvih dugova, nego više nitko ne spominje niti njihovu pomoć oko troškova sanacije ratom zahvaćenih područja i posebno povrata izbjeglih Srba. Umjesto toga je slijedeće:
- mi ih uredno namirujemo već za vrijeme rata i poraća, na cestama, telekomunikacijama, cementnom lancu itd. zarađuju kao nigdje;
- svaki koji bane tu je odmah servisiran i cvjeta, zarade kao nigdje. Laž je da imaju problema sa administracijom. Maksimalno treba nazvati neki tajnik iz ambasade i taj tren naši skaču i ide šta treba. S druge strane koriste sve prednosti našeg tržišta i države, npr. plaćaju izvedenu hortikulturu oko svojih zgrada tek nakon trećeg čupanja a naši i nakon prvog;
- i kad nešto pomažu, kao SAD sa USAID, to ti je opet najbolje u svijetu, slično našima. Pomognu sa 1 a namiri im se drugdje 100, kako su za vrijeme rata naši poduzetnici pomagali hrvatsku vojsku. Tj. najviše zarađuju s pomoći.

Itd. To ukazuje na značajne rezervne potencijale Hrvatske, uz koje su vezani još veći domaći potencijali, koji značajno oslobađaju Hrvatsku balasta kapitala i stabiliziraju na putu pobjede. Kad jednog dana samo kažemo drugovi i prijatelji, mi bi malo unaprijedili naše odnose, već takva jedna rečenica bi bila dovoljna za obrat, mislim da bi ponude o unaprjeđenju odnosa stizale kao lude.

Tko je glasao

MMF i ini kreditori su bili

MMF i ini kreditori su bili cvrsto uvjereni da ce ti izbori biti apriorni uzrocnik dogodjenog rata. I, premise su im pokazale utemeljenim. Cilj njihovog ultimatuma je bio dokazati nadobudnim Balkancima da ne mogu u nedogled petljati, lagati i od nerada zivjeti.Cilj neupitno pojašnjavate, ali ipak smatram da za njih rat ovdje nije bila posljedica u prvom redu očekivanja. Ne kažem ni da su strahovali od takvog ishoda, ali vjerujem da smo ih iznenadili igrom i determinacijom.

Tko je glasao

Pogledaj sto htjedoh kazati:

Pogledaj sto htjedoh kazati: Kada je postavljen uvjet za izborima i znajuci da ce oni prouzrociti rat, indirektno je receno: Vratit cete vi nama dugove bilo kojim nacinom.

Tko je glasao

U biti meni nije jasna ova

U biti meni nije jasna ova konstatacija "i znajuci da ce oni prouzrociti rat". Zašto smatrate da se znalo kako će kod nas biti rata, a u Slovačkoj, Ukrajini, Estoniji ili negdje drugdje ne?

Tko je glasao

Pa Gorbacev je dopustanjem

Pa Gorbacev je dopustanjem rusenja Berlinskog zida dao naslutiti da ce se dzentlemenski ponijeti i pri dezitegriranju SSSR-a

Tko je glasao

Pa i JNA je tad podržavala

Pa i JNA je tad podržavala Markovića kojeg je podržavao svijet. Prebacivanje krivnje za rat na tadašnji socijalistički sustav i njegove najmoćnije dijelove (vojska), po meni je ustupak srpskom nacionalizmu (odnosno njegovom položaju i moći tada) koji je glavni uzrok rata. Možemo Vi ili ja tadašnju vojsku poistovjetiti s tim nacionalizmom, ali pregršt je aktera u njoj iz tog doba (i to čak i nekih ključnih) koji će se elegantno obraniti od takvih tvrdnji. JA jeste odabrala stranu, ali naknadno i ne obimom koji je mogao biti.

P.S. Nemojte me krivo shvatiti, mlad sam i slobodan iznositi svoje mišljenje.

Tko je glasao

Sve je odlicno opisano i

Sve je odlicno opisano i stoji na mjestu!
Samo bih dopunio ovo:

"Konacno, oglasio se i Hrvat ovim rijecima: Vidite ja radim za petsto eura, poslije kad platim kredite i rezije, te kupim zivezne namirnice uz jedvite jade ustedim tisucu eura."

Ovdje postoji jos jedan fenomen. Ljudi kazu da imaju novaca sve dok ne dosegnu krajnju granicu minusa na racunima. Sve do toga se uopce ne racuna kao dug ;).

Tko je glasao

Relativno... Samo za

Relativno...
Samo za usporedbu - ja kad sam obicavala reci da nemam novaca, onda zbilja nisam imala novaca! Pustinja!

Sto se jako razlikovalo od onog kad moja starija sestra kaze :
OPET SAM OSTALA BEZ NOVACA !!!!!!! UUUHHH - SAD MORAM ICI OPET PROMIJENITI STO MARAKA!

Tko je glasao

Strani kreditori su već

Strani kreditori su već 19981.g. pokušali naplaćivati dugove, pa su dobili šipak kao i preko Markovića. G-news tvrdi da će sada uspjeti ali čisto sumnjam.

Po statističkim podacima smo u nekretninama (stanovi, poslovni prostori i posebno kuće za odmor) jači od većine starih evropskih diletantskih zemalja a i razni djelova SAD, Kanade i Australije a pogotovu Novog Zelanda gdje naši naivci hrle. U odnosima naši gradovi prema njihima je naša supremacija još izrazitija. Oni to i ne mogu shvatiti, makar su radili opsežna snimanja i ispitivanja, kako npr. naš šef malog dućana ima više nego njihova visoka srednja klasa, npr. veletrgovac automobila. I naši političari su puno uspješniji, dok Romano Prodi prijavi 80.000 EUR-a ukupnih prihoda godišnje, masa naših i pristojnih akademaca i zastupnika bar za toliko godišnje poveća svoju imovinu a akademik Barbić, dr Vedriš i drugi bar 3x više za kakav savjet. Ako ne ide drukčije, uvijek im netko organizira kakvu igru kao dr Šoić s Komercijalnom bankom, kad masa dobije po 1,2 ili 3 milijuna DEM i to ode u zastaru i zaključak da je najbolje pustiti zaboravu.

Ljudi se iz nekog razloga odbijaju suočiti s činjenicom da smo mi veoma iskusna zemlja s puno više uspješnih ljudi i više imovine nego u diletantskim razvikanijim zemljama. Biti na raskrižju puteva ima i neke prednosti, ne samo mane.

Tko je glasao

Htjeli mi to priznati ili ne

Htjeli mi to priznati ili ne htjeli, socijalizam je puno humaniji sustav od kapitalizma, posebno od americkog modela.
No da bi on funcionirao potrebno je za nj osigurati dobre instrumente. Medjutim, nas mentalitet, koji je u svim segmentima protkan svestranom korupcijom nije mu dopustao normalan razvitak. U mojoj provinciji su, od osamdesete pa do danasnjih dana, socijalisti imali pet mandata. Ovdasnje provincijska vlade su prednjacile glede socijalnih izdvajanja pri usporedbi s drugim liberalnim ili konzervativnim vladama i unatoc tome odrzavale stabilniju ekonomsku situaciju. Bez velikih skokova i padova. Bio sam dvanaest godina clan NDP-a (New Democratic Party. Ako sam ovdje bio ljevicar, nisam u Hrvatskoj mogao biti desnicar. Negdje 97-me ili 98-me upitao sam bivsu novinarku Vecernjaka Violu Matagic-Sinka kako i zasto hrvatski komunisti nisu energicnije zagovarali potrebu hrvatske samostalnosti pa mi je odgovorila: Osim djela onih koji su prisli u SDP vecina ih nije mogla raskrstiti s titoizmom i jugoslavenstvom. Na zalost, nadopunila se ona, prilican broj ih se prikljucio i SDP-u.

Tko je glasao

"Htjeli mi to priznati ili

"Htjeli mi to priznati ili ne htjeli, socijalizam je puno humaniji sustav od kapitalizma, posebno od americkog modela.
No da bi on funcionirao potrebno je za nj osigurati dobre instrumente. Medjutim, nas mentalitet, koji je u svim segmentima protkan svestranom korupcijom nije mu dopustao normalan razvitak."

Ovo je potpuno tocno.Nasi ljevicari se najradije vole usporedjivati sa Svedskom. Ne razumiju da je to drzava i sa velikim liberalnim zasadima. Koje uzivaju svi pojedinci. Ne znam da li jos uvijek Svedska svima sa navrsenih 65 godina daje mirovinu i bez 1 dana radnog staza, ali je i to bilo donedavno. Opravdanje je u tome da se ne mora svatko znati snaci u trzisnoj utakmici niti biti prisiljen na takav nacin razmisljanja. S druge strane se zna da 5-6 najvecih svedskih poduzetnika uplacuje i 50% poreznih prihoda drzavi. Ne rijetko se zna da drzava listom stoji iza njih. Ali i svi obicni gradjani.Shema je jasna: sto je dobro za njih, dobro je za sve.No i tamos e malkice globalizam nadvio nad tu praksu. Outsourcing je neminovan. Zato svedska izdvaja enormne svote za obrazovanje. Da bi onaj softwareski dio business otvorio nova radna mjesta za mlade svedjane.
I zaista je tocno sve o toj nepremostivoj razlici u mentalitetima. Odnos svedjana prema tvrtkama u kojima rade "za drugog" je daleko ozbiljniji od odnosa nasih ex. samoupravljacima koji su imali u "vlastitim" tvrtkama.
A u politickoj domeni, dok je i desnicarskoj politicarki umjesno samoj po vlastitoj savjesti, dati ostavku jer nije placala 5 mjeseci TV pretplatu, ovdje se nekakva bitanga usudjuje uz svesrdnu podrsku svoje stranke, otpustiti policajca koji ga je savjesno radeci svoj posao jedva ulovio u bijegu nakon saobracajke koju je napravio u pijanom stanju!
No od takvih, nema boljih politicara. Treba li dalje od toga?!

Tko je glasao

Ma vi u Kanadi isto živite

Ma vi u Kanadi isto živite na kredit. Kad sam putovao i držao predavanja od Toronta do Vancouvera jedva da sam našao nekog tko nije na kući imao hipoteku. I auto isto na kredit!

Tko je glasao

Ma vidi ti njega, tko je

Ma vidi ti njega, tko je rekao da nemamo kredit. Radi se bas o tome sto se u Kanadi i drugim drzavama radi i unatoc tome se ljudi zaduzuju. Ali razlika je u tome sto se krediti moraju redovno otplacivati. Ja sam prije petnaest godina kupio kucu, normalno, na kredit. Ona je sada vrijedna cca 250 000 CAD. Duzan sam na nju oko 20 000. Dogodili se da "zaboravim" platiti dvije otplate, ode ona drazbu. Znaci, ja nisam njezin vlasnik sve dotle dok je posve ne isplatim.

Tko je glasao

Vidiš, to je možda prije

Vidiš, to je možda prije bila razlika. Ne znam od kuda ti citirana tvrdnja.

Ali razlika je u tome sto se krediti moraju redovno otplacivati.

Naše banke imaju stav prema obvezi vraćanja kredita koje su dale potpuno jednak kao i one vaše. Ako ne još rigorozniji. Pa se višestruko osiguravaju da će bit vraćeno.

Dogodili se da "zaboravim" platiti dvije otplate, ode ona drazbu.

Pa kod nas je isto. Još i jednostavnije. Naročito nakon promjena ovršnog zakona. Koji je najašio samo na privatne osobe.

Razlika je samo u tome što kod vas ni država nije pošteđena obveze vraćanja svojih dugova. I podložna je prinudnoj naplati, ako i dođe do toga da ne plati recimo poduzetniku koji je za nju nešto obavio ili joj prodao.

B-52

Tko je glasao

Kada je jedan srpski pop

Kada je jedan srpski pop bjezao za Ameriku preko Pariza tadasnji Vladika Dionisije(zivio u Parizu) mu je rekao:Idi sinko ali samo da znas.Amerika je bogata zemlja.U njoj se ljudi radjaju,zive i sahranjuju na kredit.Ima svega,osim vremena prijatelja i duse".Za ovih 7 godina u Americi provjereno tocno.

Tko je glasao

Kolko nama treba jos treba

Kolko nama treba jos treba vremena kak bi dosegli taj standard?

Tko je glasao

Jeste, Amerika je zemlja

Jeste, Amerika je zemlja koja ti puno dade i koliko god ti dade, na kraju ti sve uzme. Tu nema dvojbe. A glede vladikine izjave, hvala. Nastojat cu je zapamtiti.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci