Tagovi

dr. Davor Vidas: Otvoreno pismo hrvatskim i slovenskim politi?arima

Zamoljen sam prenijeti Vam tekst gospodina dr. Davora Vidasa, pa to i cinim. Dobio sam pismo elektronskom postom i prenosim ga u cijelosti, bez ikakvih intervencija u tekstu. Svoj vlastiti komentar dodajem naknadno.

Odgovornost za granice

Od najve?e je važnosti da se preostala neriješena grani?na pitanja medu državama nastalima u raspadu bivše Jugoslavije urede temeljem me?unarodnog prava. Pitanje razgrani?enja sa Slovenijom za Hrvatsku nije primarno vezano uz pitanje što brže procedure za stjecanje formalnog ?lanstva u EU. Indikativni rokovi u pregovorima za ?lanstvo u Uniji u tom su sklopu zapravo marginalni, bez obzira na pokušaje stvaranja psihoze kako je upravo to – baš u ovoj, 2009. godini – klju?no, gotovo sudbinsko pitanje. Hrvatska je povijest odve? duga i mukotrpna da bi se njezin narod danas moglo uvjeriti u takve pri?e.

Naprotiv, na po?etku godine u kojoj se i Hrvatska i Slovenija bliže, na isti dan (25. lipnja), svaka svojoj 18. obljetnici novoste?ene samostalnosti, rije? je sada o presudnom testu njihove državne zrelosti – bilo kao mlade ?lanice EU-a ili kao kandidatkinje pred vratima Unije. Slovenija ne?e dokazati svoje ”europejstvo” utjerivanjem razgrani?enja s Hrvatskom koje bi bilo tek u skladu s njezinim željama, ali ne i temeljeno na me?unarodnom pravu. Hrvatska, isto tako, ne?e osigurati uvjete za ?lanstvo u Uniji popuštanjem pred nelegalnim i politi?ki nelegitimnim zahtjevima i blokadama. ”Nagode” li se, u sadašnjoj situaciji, Hrvatska i Slovenija – pa i uz eventualno europsko posredovanje – o granici na na?in koji ne bi imao uporišta u objektivnim, za sve jednakima kriterijima me?unarodnog prava, šteta nastala po obje zemlje bila bi dugoro?na i, mogu?e, nepredvidljiva. Razgrani?enje nastalo politi?kom
improvizacijom, a ne temeljem objektivnih kriterija, služilo bi samo dnevnopoliti?kim
probicima, uz tek možda kratkotrajnu, ali zasigurno samo prividnu korist.

Sada je velika odgovornost i same Europske unije u tome da se, na prostoru bivše Jugoslavije – gdje su se i kroz noviju povijest granice uglavnom krojile oružjem i, u kona?nici, redovito pod politi?kim patronatom velikih sila – napokon takva praksa stjecanja podru?ja u potpunosti nadomjesti razgrani?enjem prema me?unarodnom pravu. Od toga ne?e imati koristi samo male zemlje na jugoisto?nom rubu Europe, nego i cijela Europa koja ?e na tom prostoru time imati sve manje neuralgi?nih to?aka. Nedavni dogovor izme?u Hrvatske i Crne Gore, o putu rješavanja preostalih otvorenih grani?nih pitanja pred Me?unarodnim sudom u Haagu, dobar je primjer za takvo zatvaranje žarišnih podru?ja – rješavanjem grani?nih sporova mirnim putem, u skladu s Poveljom UN-a.

Zato je nužno stati na put svakom pozivanju na ”povijesne razloge”, ”moralna prava” ili ?ak ”emocionalne aspekte”, a sve to u cilju izbjegavanja primjene me?unarodnog prava na razgrani?enje, kao i za opravdanje navodnog prava na ”izravni teritorijalni izlaz Slovenije na otvoreno more”. Umjesto prizivanja ”povijesnih okolnosti”, rije? je o tome da danas postoji povijesna odgovornost za promjenu pristupa razgrani?enjima medu državama nastalima nakon raspada nekadašnje Jugoslavije. Umjesto pozivanja na ”moralna prava” za opravdanje politi?kih zahtjeva pri razgrani?enju, potrebna je moralna snaga da bi se uvidjelo kako nas samo objektivni, a nipošto subjektivni kriteriji razgrani?enja vode u zajedni?ku europsku
budu?nost. Umjesto apeliranja na ”emocionalnu težinu” u pokušaju opravdanja aspiracija na teritorijalna prava, nužan je razum koji bi kod grani?nih pitanja smirivao, a ne podgrijavao emocije.

U svemu tome je danas nužan iznimno visok stupanj odgovornosti i hrvatskih i slovenskih politi?ara. Oni su odgovorni za omogu?avanje postizanja trajnog i stabilnog rješenja grani?nog spora. Odgovorni su, dakle, i za to da se ne upuštaju u pokušaje stvaranja privida u kojoj se niti jedna strana ne bi ”doživjela” ni kao ”pobjednik” ni kao ”gubitnik”. U improviziranim rješenjima kratkog daha pobjednika doista ne?e biti, no gubitnici ?e biti – obje strane.

Klju?no je zato sada što hitnije uvidjeti da je bit rješavanja grani?nog spora izme?u Hrvatske i Slovenije u osiguravanju dugotrajno stabilnog rješenja, a takvo može biti samo ono koje se temelji na vladavini prava u odnosima medu državama, tj. na me?unarodnom pravu. Usvajanje takvog kriterija, a ne kriterija formalnog ?lanstva bilo jedne ili druge zemlje u Europskoj uniji, bit ?e medu najve?im dostignu?ima što ih ”europeizacija” može donijeti podru?ju koje su europske velesile, neko?, i same svesrdno pomagale ”balkanizirati”.

Ishod koji bi se sastojao u rješenju grani?nog spora mirnim putem, kroz nepristranu primjenu me?unarodnog prava osiguranu sporazumnim izlaskom pred me?unarodno pravosudno tijelo vrhunske objektivnosti – Me?unarodni sud pravde – bio bi doista povijesna promjena. I, danas, ujedno šansa za koju ne smijemo dozvoliti da se, politi?kim manevriranjima i špekulacijama, izigra. Jer, ulozi su veliki. Oni se više ne sastoje tek u metrima prostora koje ?emo ”prigrabiti” ili ”pokloniti”, nego sada ve? i u godinama i desetlje?ima u kojima ?emo, jedni pored drugih – i jedni s drugima – trebati i htjeti živjeti.
Dr. Davor Vidas

Komentari

Mudar, odgovoran i jedino

Mudar, odgovoran i jedino ispravan pristup problemu.
Samo država čije su granice, do posljednjeg dijela milimetra, međunarodnopravno, u od svih civiliziranih država prihvaćenoj, proceduri utvrđene može računati na relativno stabilan mir i sigurnost. To bi morao biti interes i Slovenije. Evropska Hrvatska zamisliva je samo na takvim temeljima. Pokušaj vezivanja ovog otvorenog bilateralnog pitanja s procesom udruživanja u evropske političke i ekonomske asocijacije je čisto politikanstvo ( s jedne, druge i treće-EU- strane).

Tko je glasao

Svatko je danas

Svatko je danas doktor..

umjesto da se bavi pitanjem zasto je ovaj problem IZMISLJEN, ovaj Dr.Vidas apelira na politicare.. kao moralne autoritete navodi Medjunarodni sud pravde, EU, UN isl.

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

MIslim da si fulao poantu.

MIslim da si fulao poantu. Upravo se u tekstu zahtijeva pozivanje na principe međunarodnog prava, a ne na bilo kakva moralna ili neka druga "prava" ili prava. Međunarodni sud pravde je pravni autoritet, ne moralni.

Tko je glasao

moze biti da sam fulao

moze biti da sam fulao poantu..

nadopuna:
evo procitao sam jos jednom pazljivo i ispricavam se za svoj prvotni komentar :), pogotovo Dr. Vidasu ako ga je procitao..

no jos uvijek vjerujem da je problem izmisljen iz nekog totalno drugog razloga, jer kao sto i sam doktor kaze, ovo ne ide na ruku ni jednima ni drugima....

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Vrlo dobro je dr Vidas

Vrlo dobro je dr Vidas predvidio da je u igri veliki ulog s moralno političkog gledišta. Naime igranje na nepoštenu kartu moglo bi konačno dovesti do trajnog neprijateljstva dvaju naroda (kojeg do sada, ma kako glumatali, u stvarnosti nije bilo). Gubitak povjerenja u prvog susjeda ugrožava trajno obje (a ne samo jednu) države, sije sjeme mogućeg budućeg sukoba na ovoj fleki zemlje (kad se dvojica tuku, treći profitira!!!!!)Trebala bi i Slovenija dobro razmisliti kud ju vodi takva politika i nije li ulog koji žrtvuje uglavnom za interese nekog trećeg prevelik za ono što nazad dobiva. Onaj tko nepošteno igra prema nama danas, sutra će okrenuti naglavačke i svoje držanje prema njima (jer ga ne koče nikakvi obziri), a onda se oni sami mogu naći u sto čuda. Osobno imam dovoljno visoko mišljenje o Slovencima kao o pametnom i razboritom narodu koji si neće priuštiti takvo hodanje po žici, jer im zaista nikakvi vitalni interesi od naše strane nisu ugroženi.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci