Tagovi

Dobra večer. Danas je opet bilo loše obrađenih vijesti.

Ovaj tekst napisao sam prije dva mjeseca i zaboravio na njega. Veljin dnevnik Dobra večer. Danas nije bilo vijesti. podsjetio me na njegovo postojanje pa sam ga odlučio objaviti kao dopunu teme o lošem novinarstvu.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Agencija GfKprovela je u prosincu 2012. godine istraživanje o povjerenju građana u pojedine institucije i ono je pokazalo kako 53% nema, a samo 21% ispitanika ima povjerenje u medije. Tim povodom Hrvatsko novinarsko društvo je održalo tribinu na temu »Zašto se novinarima (ne)vjeruje?« .

Novinari su identificirali nekoliko razloga za pad povjerenja, a Marinko Jurasić spomenuo je i medijsku nepismenost i potrebu za educiranjem čitateljstva da bude sposobno iščitavati novine.
I zaista, ponekad treba uložiti popriličan trud kako bi se iščitala točna i objektivna informacija, ali za to nije kriv needuciran i nesposoban čitatelj već novinar.
U nastavku ću spomenuti ono što (barem prema izvještaju s tribine) novinari nisu rekli, a što meni kako konzumentu njihovih proizvoda prilično smeta, ponekad me stvarno razljuti... i svaki put kada naiđem na tako nešto, moje povjerenje u medije je sve manje.

UREDNIČKA ODGOVORNOST

28. Urednik odgovara za cjelokupnu tekstualnu, vizualnu i zvukovnu opremu novinarskog priloga. Oprema mora vjerno izražavati sadržaj novinarskog priloga.

I podnaslov i citat dio su Kodeksa časti hrvatskih novinara.

Nepoštivanje ove odredbe je bila česta tema Novinarskog vijeća časti, ali koliko vidim, stvari se po tom pitanju nisu bitno popravile.

Prilikom površnog čitanja novina ili vijesti na internetu (a ono je često upravo takvo) neodgovarajući naslov zbunjuje čitatelja i unaprijed sugerira pogrešan zaključak.

Evo jedan dobar primjer:

Index

Naslov:
Pave Bulj: Ministre Miljeniću, platite moje ili ću vam se pred uredom zapaliti benzinom!
Naslov je napisan u formi upravnog govora i sugerira da je Pave Bulj izrekao jednu prilično opasnu prijetnju.

Ali Pave Bulj je rekao nešto sasvim drugo:

„Tjedni prolaze, a ja ne mogu do svog novca. Pitam sada ministra pravosuđa Orsata Miljenića, što da uradim? Trebam li doći pred vaš ured, politi se benzinom i zapaliti?“

Izrekao je samo retoričko pitanje kakvo se često može čuti i u svakodnevnom govoru, a koje u ovome slučaju odražava njegov očaj.

Dovoljno je otvoriti novine ili neki portal na internetu i pronaći će se barem jedan primjer takvog "lažnog oglašavanja".

Evo još jedne odredbe iz Kodeksa časti hrvatskih novinara koja se često ne poštuje:

PROTOK INFORMACIJA

5. Pravo je i dužnost novinara zauzimati se za slobodan protok informacija. Novinar je obvezan iznositi točnu, potpunu i provjerenu informaciju.

Nepotpuno ili neprovjereno izvještavanje može zbuniti ili navesti na pogrešne zaključke ili djelovanje.

Evo primjera nepotpunog informiranja:

U praćenju afere aflatoksina u mlijeku, pojam „sljedivosti“ koji je bio krucijalan za razumijevanje problema pronašao sam prvi put u medijima tek pet dana nakon izbijanja afere: Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo je pojačane kontrole u cjelokupnom procesu proizvodnje mlijeka diljem Hrvatske

Nakon potvrde rezultata iz Beča ponovo se pojavljuje pojam sljedivosti, ali potpuno pogrešno protumačen:
Večernji list
Komentar mljekara Branka Zorića:

– Tek sada se traže krivci za mlijeko s polica trgovina u kojima su pronađeni toksini, a na kojima nije čak ni bilo oznake sljedivosti “S hrvatskih farmi”.

Saša Kopljar u najavi vijesti u Dnevniku Nove tv ponavlja ovu Zorićevu tvrdnju.

Međutim, natpis „Mlijeko s hrvatskih farmi“ je pitanje marketinga, a sljedivost se određuje prema serijskim brojevima na ambalaži.

Još jedan školski primjer nepotpunog, a za korisnike centralnog grijanja koji se žele izdvojiti iz sustava i potencijalno štetnog izvještavanja je praćenje slučaja karlovačke toplane.

Prema trenutno vrijedećim propisima, da bi se izdvojili iz sustava centralnog grijanja koje je na zajedničkom brojilu, treba dobiti suglasnost svih stanara. Kako je to u nekim slučajevima zbog narušenih susjedskih odnosa nemoguće, neki korisnici jednostavno su odrezali radijatore smatrajući da su se time izdvojili iz sustava. Međutim, kako im računi za grijanje i dalje stižu, osnovana je udruga „Ne želim usluge toplane“ koja zajedno s Regionalnom udrugom za zaštitu potrošača (ROZP) ulazi u spor s Toplanom d.o.o.tvrdeći kako nisu obvezni plaćati račune.

Državni inspektorat koji je također uključen u ovu priču zaključio je da su radijatori odrezani protupropisno i da račune treba platiti.
Uskoro se, međutim, pojavljuje vijest u medijima kako je u sličnom slučaju Osječanin Željko Šaravanja dobio spor!
Odmah se povlače paralele s karlovačkim slučajem, a na HTV-u je tome posvećena i jedna „Tema dana“ u kojoj Šaravanja velikodušno nudi pomoć Karlovčanima. U cijeloj priči izostavljena je jedna „sitnica“:
Opći uvjeti za opskrbu toplinskom energijom koji sadrže sporne odredbe o načinu izdvajanja iz sustava sa zajedničkim brojilom stupili su na snagu 1. siječnja 2007. godine, a Šaravanja je spor započeo 1999. godine pa se pravilnik na njega nije odnosio!
Za one koji su razmišljali hoće li otpiliti radijatore, nedostatak ove ključne informacije mogao bi umjesto olakšanja značiti uvaljivanje u probleme.

Treba si dati samo malo truda i ovakvi primjeri mogu se naći gotovo svakodnevno. Takvo novinarstvo je velikim dijelom zaslužno za formiranje javnog mnijenja koje se onda svodi na "lud, zbunjen, (ne)normalan". Zahvaljujući takvom "ozbiljnom" novinarstvu ispada da je najmanja društvena šteta od debilnog žutila tipa "pokazala gaćice ili bradavicu".

Komentari

Najsvježiji primjer

Aktualni 101, Radio 101; 9 min 15 sek
U proračunu je ostala samo trećina love planirane za ovu godinu. Spiskano je znači već 8 milijardi i tristo milijuna kuna. ... ...

Očito ni autor(ica) vijesti ni spikerica nemaju blagoga pojma o čemu pišu/govore niti imaju pojma koliko barem približno iznosi državni proračun.

Točna je informacija da su do sada već "potrošene" dvije trećine planiranog godišnjeg deficita.

Tko je glasao

evo jedna dobro obrađena vijest

AWEIL, SOUTH SUDAN — Five South Sudanese women, including a widow with small children, were jailed this week in Aweil East after they failed to pay a state household tax of 30 South Sudanese pounds (7 U.S. dollars), and two local chiefs have been relieved of their duties after refusing to collect the tax.

One of the women, Nyirou Mou, 30, has been in jail since Tuesday and says she doesn't have enough money to pay the annual tax that the state assembly in Northern Bahr el Ghazal introduced in January. Residents were given until this month to pay the tax.

“I don’t have anywhere where I can get the money for taxes. My children are small. They can’t do any work, such as cultivating gardens. My husband died and there is no one taking care of my kids except me. Where can I get the money from?” she asked.

The average annual income among South Sudanese is around $3.50 US a day.
Mou said she has been told she will only be released when someone brings the money she owes to the police station.

Ono samo da vidite da u demokrackom svitu zatvaraju za manje love nego onu babu kod nas .

Tko je glasao

Ovo tek izgleda zabrinjavajuće

Kada se pogledaju rezultati istraživanja, može se vidjeti da građani više vjeruju medijima nego političkim strankama, parlamentu, sudstvu i drugima, ali i da je povjerenje u institucije na 'niskim granama', rekao je predsjednik Vijeća GONG-a, politolog Berto Šalaj .

»Zašto bi mediji bili kvalitetniji od društva u kojem djeluju«, upitao je.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Zasto-se-novinarima-ne-vjeruje-Z...

Tko je glasao

to koliko se nekome vjeruje u

to koliko se nekome vjeruje u korelaciji je sa time koliko tome treba vjerovati koliko i brzina jedenja snickersa sa emocionalnom inteligencijom.
di ćeš boljega primjera od ovoga
Za razliku od lani kada je Haškom sudu vjerovalo samo 11 posto hrvatskih građana, sada mu vjeruje svaki treći građanin (32 posto).
dakle, kad mi se ishod sviđa, onda ti vjerujem,
a kad mi se ishod ne sviđa, onda ti ne vjerujem.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

meni je bilo najbolje kad su

meni je bilo najbolje kad su u emisiji More napravili prilog o koraljarima koji vade koralje iz mora i od njih prave ogrlice i svakakav nakit i kako je to lijepo i tradicija i za prepoznatljivost i ekonomiju i turizam i sve i dobro.

drugi tjedan su napravili u istoj toj emisiji prilog o divljacima koji iz mora vade koralje kojima godine trebaju da narastu par centimetara i kako to uništava prirodu i ljepotu i tradiciju i turizam i sve.

hmmmm ma tko je to vadio koralje.

Tko je glasao

Jedna anegdota bi mogla ući u

Jedna anegdota bi mogla ući u temu dnevnika prvenstveno kao emotivni podražaj, ne bih želio previše izdvajati u močvari:

Neki lik s nekakvim problemom forme i sadržaja vlastitih prava se obratio za pomoć negdje na netu i lik mu kaže da pismenim putem zatraži pomoć redakcijama svih novina u Hrvatskoj, pa ako mu se nitko ne javi neka zove "24 sata".

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci