Tagovi

Dobar posao u Italiji

Ne tako davno, pred 400-tinjak dana Crobex se strmoglavio za nekih desetak postotaka, na „samo“ 4500 bodova. Vrli premijer je to prokomentirao rije?ima da je kapital vrlo osjetljiv i da financijsko tržište reagira na svaku najavu, kao što je najava uvo?enja poreza na kapitalnu dobit. »Ova vlada ne?e uvoditi porez na kapitalnu dobit«, poru?io je Sanader, dodavši da je Vladin primarni interes oja?ati financijsko tržište. Primjedbe i prijedloge oporbe o oporezivanju zarade na dionicama odbacio je kao politi?ki pogrešne rekavši kako ?e to možda do?i na red za pet ili šest godina kada hrvatsko financijsko tržište bude stajalo uz bok razvijenijima.

PremijerRekao je to Sanader u kampanji kada popljuješ sve što predlaže suprotni tabor, zašto bi prijedlog o oporezivanju kapitalne dobiti bolje prošao? Dobio je tu Sanader nešto bodova jer je odbio nametnuti porez novim „nanokapitalistima“ koji su odlu?ili kupiti paket dionica T-HT-a. Da je tada uveden porez na kapitalnu dobit, mali dioni?ari ga i ne bi previše osjetili (a pogotovo sada, kada smo se svi kao dioni?ari smanjili – još bi „dobili“ povrat poreza) bez obzira koji bi iznos bio odre?en kao prag od kojeg se oporezuje zarada."

Zasigurno se sje?ate posljednjeg igrokaza s kamatama u Hrvata: Zagreba?ka banka objavljuje podizanje kamate na kredite i to na 7-8% godišnje za stambene kredite razli?itih kategorija a da o onim tradicionalno skupljim kreditima ne govorim? Ne znam koja je banka prva krenula dizati kamate ali ?injenica je da kamate kontinuirano rastu protekle 2 godine. Rast je do prije dva mjeseca bio postupan i ne odviše primjetan: manje-više sve kamatne stope su u tom periodu korigirane barem 2 puta za par desetina postotka. Me?utim, otkako je Ivo izjavio da je banani om?a oko vrata, kamate su krenule galopirati. Sve su banke marljive u plasiranju novih opravdanja: kreditni rejting, poskupljenje novca, niska likvidnost, prezaduženost, rizik, nemogu?nost, kretanja, konjuktura, da ne nabrajam dalje ?ime su se sve nabacivali.

Zagreba?ka banka je na koncu ipak odgodila to zadnje pove?anje kamata na kredite te najavila kako ?e »pomno pratiti daljnji razvoj na me?unarodnim i hrvatskom financijskom tržištu te ?e prema razvoju situacije uskla?ivati kamatne stope«. I ostale banke su dale izjave u istom tonu: PBZ: »Pozorno pratimo situaciju na tržištu te ?emo u skladu s tržišnim kretanjima uskla?ivati i kamatne stope u sljede?oj godini«; Hypo Alpe-Adria-Bank: „sukladno svojoj poslovnoj politici i razvoju situacije na doma?em i inozemnom financijskom tržištu uskla?ivat ?emo svoje kamatne stope na kredite i depozite u sljede?oj godini«. Erste: „Banka ?e i dalje voditi ra?una o tržišnim okolnostima te svoje poslovanje uskla?ivati prema uvjetima tržišta«.

Guverner je tada izjavio: „Samo mogu re?i da neki od argumenata s kojima su oni obrazlagali odluku o pove?anju kamata, u smislu niske likvidnosti i visokih kamatnih stopa na tržištu novca više ne stoje. To je bio slu?aj iz specifi?nih razloga u studenome, ali to više nije tako. Treba imati na umu da je u to vrijeme te?aj eura bio ispod 7,20 a sada je oko 7,30 što samo po sebi ima sli?ne financijske efekte kao i pove?anje kamatnih stopa. Moj je dojam da je njihovo odustajanje u biti dobar poslovni potez za njih!“

Kažu bankari da je novac sve skuplji i teže je do njega do?i (da su se vremena promijenila lako možete vidjeti i po promjeni reklama na TV: do ju?er su nas bombardirali elasti?nim, turbo najboljim, povoljnim i inim mogu-sve-što-ho?u kreditima, a sada nas bombardiraju štednjom i progresivnim kamatama, bonusima i dodacima na kamate...). Naše su se banke (s majkama i ina?e me?unarodnim financijskim tržištem u komi), morale orijentirati na prikupljanje sredstava iz doma?ih depozita…

Kada je naš Ivo po?eo pani?ariti pri?a je izgledala grdo, ipak na svjetskom financijskom tržištu poduzeti su brojni koraci kako bi se ?im prije pokrenulo gospodarstvo: kamate padaju - ?itam ju?er - Bank of England 1,5%!? U me?uvremenu je i Roha smanjio obveznu pri?uvu bankama i vratio im natrag vezani novac. Likvidnost banaka je o?ito dobra tako da je (o?ekivana) vijest na staru godinu bila da HNB ne?e održati obrnutu repo aukciju, jer je procijenjeno da nema zainteresiranih i nitko se zbog toga nije pobunio. No i dalje traje pritisak bankara na podizanje svih kamatnih stopa i to ne samo na nove kredite nego na sve. Mogu razumjeti podizanje kamatnih stopa neurednim platišama, takvi krediti se svrstavaju u rizi?ne plasmane, za njih se mora izdvojiti posebna rezerva itd…

Bankari inzistiraju na tome da oni ne daju usluge nego prodaju bankarske proizvode. Tako vas vaš bankar povremeno pita koliko bankarskih proizvoda koristite ne bi li vam uvaljao još koji: razne palete, asistente i sli?ne stvari kako bi vam naplatili proviziju a dobit ?ete i volumni popust. Dok god bankari prodaju proizvode a ne usluge, onda bez pretjerane analize definicije novca možemo novac smatrati robom (koja ima svoju cijenu: kamatu). Podižu se kamatne stope svim postoje?im korisnicima kredita s ugovorenom promjenjivom stopom bez obzira da li su uredni u otplati duga. Da li je dobra usporedba da je to kao da ste kupili, primjerice, automobil prošle godine i uredno ga vozite, servisirate itd. ali vam jednog dana do?e ra?un od proizvo?a?a vašeg metalnog ljubimca na kojem piše da morate doplatiti još primjerice 10.000 kuna jer je u me?uvremenu taj model automobila toliko poskupio novim kupcima!?

Strane banke-vlasnice su (izravno ili posredno) pretrpjele manje ili ve?e gubitke u raznim igrama na sre?u tipa subprime kredita, hedge fondova i sli?nim ex-nihilo mozgalicama tipa „svaka igra - svaka dobiva“. Vjerojatno nisu u bilancama iskazale gubitke, ali nisu ni ostvarile obe?ane rezultate. Stoga je upravo idealno rješenje maksimalno iskoristiti medijsku pri?u o krizi i podi?i kamate: ve?e kamate zna?e i ve?u zaradu. Doma?i su krediti u pravilu dobro osigurani (40% ih je stambenih, a i ve?ina ostalih je „pokrivena“ i/ili hipotekom i/ili jamcima). Naplativost kredita je visoka (pa?e vrlo visoka u usporedbi s drugim zemljama : rizi?nima se smatra tek 1,6 % stambenih i 3,1% auto kredita).

Kako izgleda zarada doma?ih banaka u stranim vlasništvu?

Bankarski proizvod
Banke u Hrvatskoj su u 2007. godini ostvarile dobit prije oporezivanja od 5,14 milijardi kuna (ukupna dobit cjelokupnog hrvatskog gospodarstva bila je oko 36 milijardi), što je porast bruto dobiti banaka za više od 901 milijun kuna ili za 21,3% (u odnosu na rast od svega 5,3% ostvaren u 2006.). Po bruto dobiti prednja?e Zagreba?ka banka sa gotovo 1,4 milijarde kuna i PBZ sa 1,1 milijardom kuna (na talijanske banke otpada gotovo pola dobiti u bankarstvu), potom Erste & Steiermaerkische banka sa 753,7 milijuna kuna, Raiffeisenbank Austrija sa 483,6 milijuna, Societe Generale - Splitska banka 367,5 milijuna te Hypo-Alpe-Adria-Bank sa 186,5 milijuna kuna. Tih prvih šest banaka, sve u stranom vlasništvu, sudjeluju u ukupnoj dobiti prije oporezivanja sa više od 84 posto.

Banke u Hrvatskoj su u prvih devet mjeseci 2008. godine ostvarile dobit prije oporezivanja od oko 4,87 milijarde kuna, što je milijardu kuna, ili 26,7 posto ve?a bruto dobit nego u istom razdoblju 2007! Najve?u bruto dobit iskazala je Zagreba?ka banka, u iznosu od 1,52 milijarde kuna, slijedi PBZ s 1,04 milijarde kuna (na talijanske banke otpada više od pola dobiti u bankarstvu), pa Erste & Steiermaerkische bank sa 766,4 milijuna kuna, Raiffeisenbank Austria sa 511,8 milijuna kuna te Societe Generale-Splitska banka s oko 297,7 milijuna kuna, pa Hypo Alpe-Adria-Bank sa 209,7 milijuna i OTP banka sa 139,3 milijuna kuna. Prvih sedam banaka, svih od reda u stranom vlasništvu, sudjeluje u ukupnoj bruto dobiti sa 92,3 posto.

Nakon što su uprave stranih banaka razo?arale svoje vlasnike prije spomenutim igrama na sre?u, trebat ?e prikazati ?im bolju konsolidiranu bilancu i isplatiti vlasnicima dividendu. Sakupljat ?e se novci tamo gdje ih ima. Ako doma?i bankari u stranom vlasništvu uspiju još dodatno podi?i kamate pod izlikama koje smo spominjali (a na?i ?e oni i nove) i ovako dobri rezultati postat ?e još bolji - banke ?e ostvarivati ekstra profite (a imaju i novog „podebljeg“ klijenta) kojeg ?e izvla?iti majke kako bi isplatile dividende vlasnicima (ili pokrile rupe).

To izvla?enje ekstra profita je besplatno: jer poreza na kapitalnu dobit nema. Pitanje je zašto ga nema: zato što ga je predložio Jur?i?, zato jer premijer ne želi oporezovati par desetaka tisu?a prosje?nih Hrvata koji su okušali svoju sre?u na burzi kupivši cijelih 63 dionice, ili zato što je naš premijer nekome obe?ao da takvog poreza ne?e biti - podsjetimo - još jedno „pet ili šest godina dok hrvatsko financijsko tržište ne bude stalo uz bok razvijenijima“?

Komentari

Po meni jedino reešenje da

Po meni jedino reešenje da se izbjegne kreditni slom je aprecijacija kune za ca 20% , a zatim postupni prelazak na Euro i to bez pitanja EU. Ako budu pravili problem, možemo izabrati bilo koju drugu valutu npr. CHF, dolar ili čak englesku funtu. Devizni prihodi od turizma i devizni priljev od gastarbajtera uz naše izvoznike bi učas osigurali potrebne devize za konverziju. Devizne rezerve HNBa ne bi morali uopće dirati. Eventualno bi država mogla plasirati obveznice sa primamljivim prinosom i problem riješen. Kuna se dosta dugo i održala s obzirom na situaciju i trenutak u kojem smo se nalazili i u kojem se nalazimo, a potonji bi mogao biti izvrstan izgovor, ako bi čangrizala iz EU pravili probleme.

...?!ߤm§˘°˛l¸°˘

Tko je glasao

Ne spadam u kategoriju

Ne spadam u kategoriju mogućih žrtava bankarske politike, ali sam dnevniku dao plus zbog toga što se po meni u njemu indirektno ukazuje na to koliko smo oštećeni raznim malverzacijama i političkim odlukama o prodajama domaćih banaka.

Inače, cijeloga sam se života držao stare narodne mudrosti, koja kaže da se treba protezati onoliko koliko se možeš pokriti.

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

Mi smo bez tih banaka bili

Mi smo bez tih banaka bili na 120 DEM placa.Sad su negdje oko 700€ ( mada su realne jedna 350€).Sve sto je kupljeno i svi minusi koji su dopusteni odrzavaju 60% pucanstva od teske bijede pa do smrti od gladi.Pogotovo se to odnosi na nase umirovljenike kojima mirovine pokrivaj jedna 30% zivotnih potreba ako placaju rezije.Stiskanjem porezima takve bi banke bile onemogucene na dalje izdrzavati sasvim popljackano umirovljenistvo, kreditiranje turizma koliko toliko poljoprivrede i cestama bi se i na dalje koturali krsevi.
Kod nas je sasvim neunistiva ideja na nerad i nesposobnost odgovoriti porezima.Nijemaci nakon 1945 nisu uopce imali nikakvog poreza prvih par godina.Na taj se nacin dopustio oporavak i stasanje prvih ovcica koje ce se kasnije desetljecima sisati i izdrzavati nesposbnjakovice, politicare i birokrate.

Tko je glasao

dobar dnevnik no ne treba

dobar dnevnik no ne treba zaboraviti niti drugu stranu priče...

naime, ova kriza jest došla radi općenito prevelike potrošnje i neoliberalnog kapitalizma koji ju zagovara. Drugim riječima ekonomija je prenapuhana, mnoge industrije su preinvestirane, ponuda je bila veća nego što je tržište moglo (realno) progutati dobara a potražnja prenapuhana. Nadam se da razumiješ da se ova kriza fundametalno neće riješiti daljnim povećanjem potrošnje i ekonomije tipa kupi danas, plati sutra jer smo već na vlastitim limitima. Zato se i događa da zemlje kao što je USA provode nacionalizaciju (priznati ćeš nezamislivo, niti njima nije jasno) , tj praktički opraštaju dugove financijskim institucijama (to smo uostalom i mi učinili 90tih) - jasno im je da je sustav neodrživ i zato se ponašaju kapitalistički "iracionalno" - drugim riječima sustav je došao do svog kraja i moraće se mijenjati, ovako ili onako.

E sad, da su kamate npr 17% (kao što bi možda i trebale biti - stvar diskusije) da li i se dogodila ova kriza? Da li bi ljudi tako bjesomučno trošili? Istina je vjerovatno negdje u sredini a svakako stoji činjenica da su niske kamate pridonjele krizi kakva je danas aktualna (sam si govorio o igricama gdje su svi dobijali).

Greenspan je priznao da je njegova najveća greška što je predviđao da će bankarske institucije štititi same sebe, tj svoj interes (a pokazalo se da nisu). To znači da je on razmišljao o problemu ali je donio krivi zaključak (i priznao to). Za očekivati je da će se banke sada malo više "štititi", možda i malo previše (iz krajnosti u krajnost) ali nikada (tj bolje rečeno u neko skorije vrijeme - jer povijest se ponavlja) neće više doći do sličnih situacija gdje su se banke "olako" ponašale.

Neći niti spomenuti da ovakva ekonomija zaista preoptrećuje kuglu zemaljsku i dugoročno je neodrživa sa više stajališta.

Što se tiče Sanadera, on je elokventan, pojava, ide mu sve na ruku i daleko je naš najbolji političar ali očito je da o ekonomiji nema pojma (niti mu je to struka). Ali očito je i da nitko u njegovoj blizini nema tri čiste (jer vlast je slast a nitko ne voli donositi loše vijesti) objasniti kako stvari stoje i da nije vrijeme za poteze koje trenutno povlači. Neka ode dva puta tjedno na kavu Rohatinskom pa neka se konzultira jer čvrsto vjerujem da ipak želi dobro ovoj naciji.

Tko je glasao

Pokušaji maksimiziranja

Pokušaji maksimiziranja profita doveli su do ovakve situacije. Tako je sve počelo. Financijske institucije su vidjele mogućnost velike zarade na tržištu subprime kredita (ono najgore će pokušati dati Fannie i Freddieu, njih će ionako država sanirati), tako da Greenspanovo očekivanje da će se netko društveno odgovorno ponašati dok slini na velikim kamatama i provizijama pomalo naivno.

Međutim, naša kriza je kriza sustava kojoj je međunarodna kriza samo povod a nikako ne i uzrok. Mi bismo vjerojatno bili u ovakvoj situaciji i da su kamate bile, kako ti veliš, i 17% jer je jedina logika naše ad-hoc ekonomske politike novo zaduživanje

Tko je glasao

Međutim, naša kriza je

Međutim, naša kriza je kriza sustava kojoj je međunarodna kriza samo povod a nikako ne i uzrok. Mi bismo vjerojatno bili u ovakvoj situaciji i da su kamate bile, kako ti veliš, i 17% jer je jedina logika naše ad-hoc ekonomske politike novo zaduživanje

više kamate bi značile valjda i manje zaduživanje (naravski da to nije neko rješenje u našem slučaju - loša gospodarska politika ne može se sakriti, kako ti kažeš).

No u toj lošoj politici ima i zrno sreće. Naime, udio izvoza je mali pa globalno smanjivanje narudžbi ne može toliko utjecati na našu gospodarsku situaciju (malo istinite ironije...)

Tko je glasao

No u toj lošoj politici ima

No u toj lošoj politici ima i zrno sreće. Naime, udio izvoza je mali pa globalno smanjivanje narudžbi ne može toliko utjecati na našu gospodarsku situaciju (malo istinite ironije...)

Da se hrvatski mizerni robni izvoz i prepolovi, imalo bi to relativno malo utjecaja na ukupnu ekonomsku situaciju. Efekti će značajnije će se osjetiti ako dodje do većeg pada turizma. 78% Amerikanaca izjavljuje u anketama da će smanjiti izdatke za ljetovanja. Nije da hrvatski turizam ovisi o Američkim turistima, ali je ipak indikativno.

Ova "povoljna" situacija samo pokazuje da je Hrvatska u permanentnoj krizi već godinama, samo je to bilo kamuflirano obilnim kreditnim injekcijama u vrijeme lako dostupnog i jeftinog novca. Kriza se u Hrvatskoj pretežno manifestira kao apstinentska kriza ovisnika o novcu izvana, koji je iznenada prestao dolaziti u neograničenim količinama.

The Observer

Tko je glasao

Nije ironija: Mađarsku su

Nije ironija: Mađarsku su nam svima nabijali na nos kao model gdje treba stremiti. Udio izvoza u BDP-u 89% Nije se pokazalo dobrim u krizi, pogotovo gledajući strukturu izvoza i vlasničku strukturu izvoznika...

Tko je glasao

nvuljanic U Sanaderovim (i

nvuljanic U Sanaderovim (i inim, a ne treba zaboraviti da Sanader i njegov HDZ nisu bili jedini koji su bili protiv oporezivanja kapitalne dobiti) lamentacijama oko razvoja financijskog tržišta i toga kako on nikad neće opaliti po džepu male dioničare (a što im se dogodilo nakon svih onih poziva na kupnju najpovoljnijih dionica na svijetu - HT-a, Plive i sl. to valjda znaju i sami) zaboravlja se činjenica da se taj porez mogao, kao što je ne jednom i bilo predloženo, koncipirati tako da NE obuhvati male štediše i male dioničare - npr. da se ne oporezuje kapitalna dobir koja je manja od, recimo, dvostruke prosječne plaće. A ono više da se oporezuje. Pravda je, kao i uvijek, jednostavna. A svaka nepravda ima svoju priču, kaže Ana karenjina. Ono što me osobno užasava je činjenica da Sanaderu i sličnim demagozima priča uvijek upali. Ili ju oni sjajno pričaju ili je publika blesasta.

nvuljanic

Tko je glasao

ekstra profit- kako debilan

ekstra profit- kako debilan izraz. to Vijeće mudraca odlučuje kad je ekstra a kad nije?

Tko je glasao

@ superhik ekstra profit-

@ superhik
ekstra profit- kako debilan izraz. to Vijeće mudraca odlučuje kad je ekstra a kad nije?

U svijetu to možda ima smisla (i neki oporezuju) a kod nas smo zbilja upali u negativni uticaj.

Kada se partija ili partije dogovore i potezom pera ili povlačenjem crte uvećeaju vrijednost nečeg 300 puta a drugo poptuno obezvrijede to nema smisla zvati izrazima esktra profit ili esktra dobit nego je to pitanje sposobnosti i osobnosti.

A kada se to tako na isti način zacirkulira, uz male noćne razgovore u kojima je 50.000 €, te iz ničega nastane nešto 15.000 % veće, to je već pravo tržište i konkurencija. Ako igdje u svijetu vlada jaka i napeta konkurencija ponude i potražnje tu vlada.

Dobici i gubici su najveći u svjetskoj povijesti.

Ključni alat je jednostavna samo upravna tehnologija + partija.

Samo se ne treba čuditi kada takva duga tržišna revlucija odnosi žrtve, pa i superhik frajere. Dobici i gubici su naprosto takvi da tako neodoljivo maobiliziraju mase da je ubiti 10-tak tisuća ljudi ništa a zgaziti 90 % još manje. Također se ne treba čuditi ako kontrarevolucija na takvu dugu revoluciju opet pomete to sve - kod nas je i onako redovni ritam da nakon nekoliko desetljeća sve nestaje a novo se rađa a takav odnos dibitaka i gubitaka neizbježno vuče sve snage na daljnje uspjehe.

Zato je dirljivo slušati i gledati sve kako pjevaju o tržištu, uključujući razne reklamne parolice from USA. Ha, ha, ha.

Ovo je Nikola Pašić tržište a sada slijede daljnje epizode.

Tko je glasao

Malo sam se nadovezao na

Malo sam se nadovezao na tvoje.

Npr. spomenuto povlačenje crta po prostornim planovima uveća vrijednost nekretnini 300x puta i to kod nas uoće nije profit niti se oporezuje.

Onda se u vezi istog zamjeni nešto sa 200 x vrijednijim kao jednako vrijedno pa ni to nije nikakav profit.

Onda se tu nešto sagradi bezakonito i još ti država isfinancira komunalije, radiš i zarađuješ, i to nije nikakav profit, čak je socijalni slučaj.

Onda se to legalizira, uključujući i ako nije na tvom zemljištu nego državnom i sve postaje EU zakonito i tvoje i ništa ne trebaš platiti nkon 40, 30 ili manje godina a naravno da nije nikakav profit.

Zaradio si cca 1.000 puta na uloženo i nema profita, čak si socijala.

Ond se ubace priče o profitu, esktra profitu i raznom što bi eventualno zahvatilo milijunti dio od tih 100.000 % povećanja vrijednosti ili maskimalno 2% od toga što si dobio od države. Naravno da ne ide, zamuti se voda ...

Ili slično:
- država ti da najveću banku za 0 kuna i kroz nju fila svoju lovu, za koju istoj državi naplatiš kamate do stupnja da i u najvećosj stisci imaš 50 % povećanja dobiti. Naravno da nema šta oproreziti i da nema smisla, ne bi ni davao da misliš ...;
- država ti lovu, pa lovu za nabavke robnih rezrevi pa lovu da to prodaš ... pa tvornice za ništa, pa jedan pa drugi pa treći kompleks za ništa jer ne znaju sami, pa lovu za trgovanje, pa ... naravno da nema ni profita a gdje bi ekstra, trebalo bi još namaći bar 30 mrld kuna radi pomoći oko nastupa u Srbiji;
- država da državnim visokim dužnosnicma privatizirati državni institut, pretoriti ga u čudo od biznisa i kkaster koji izravno preuzima, kontrolira i nadzire sve državne investicije i kojem tako naraste vrijednost 15.000 %. Naravno da se sve odvja da neme ni profita ni ekstra ...
- benigno visoko obrazovanje, sa akademskim slobodama, zgradam i kampusima. Nešto zavnično uglavljeno za 1,5 mlrd kuna zavnično kroz više povećanja naraste na 4,5 mlrd kuna, ne samo bez profita i ektra nego i bez bilo čega, bruto jednako je neto, kao znantsveni uradak, troškovi na račun fakulteta ...

Sve kao sedamdesete, bez dobiti i novac uopće nije važan, samo se je u 7 godina cca 300 mlrd kuna oslobodilo iz tih neprofitnih i neekstra profitnih ralja, vjerojatno pretvorilo u tvrdu valutu i vjerojatno završilo tko zna kuda - kapital je plah, kao srna.

Tko je glasao

I zašto bi sad uopće među

I zašto bi sad uopće među njima bila kriza povjerenja kada je sve u tvrdoj valuti?

Tko je glasao

I zašto bi sad uopće među

I zašto bi sad uopće među njima bila kriza povjerenja kada je sve u tvrdoj valuti?

Kod nas nema love ni za lijek na gorućim mijestima od najvećeg interesa svima ni kada su najveće poplave i eksplozije zarada, kao npr. prije 3-4 godine.

A kada tsunami jenja kao sada onda još više.

To je neka druga dimenzije neodoljivosti, revolucionarne razine.

A zašto taj revolucionarni žar drži, to moraš pitati njih. Vjerojtano ti neće znati reći ni ako se iskreno trude odgovoriti. Vjerojatno će se žaliti da su žrtve raznog. Revolucija je stalno ugrožena i to je istina, jer stalno ugrožava sve pa i samu sebe. Sada se je ugozila do kraja a i sve ostalo.

Kada je kriza povjerenja zavladala svijetom gdje su naučili otvorenije zarađivati, u našoj masovnoj farsi gdje se to navodno odvija iza zida je neizbježna kriza povjetenja do daske, do stupnja da većina ne vejeruju ni sami sebi obzirom da se i predobro poznaju i znaju da sami sebe preveslaju nekoliko puta dnevno a zbrojeno nisu uopće vični normalnijem zarađivanju. Ili da ipak parafraziramo jednog suvremnog hrvatskog iskustvenog filozofa - sve su ti to kokošari. A kokošarenje je oblik zarađivanja u kojem akter nije čist sam sa sobom pa gdje bi sa nekim drugim.

Tko je glasao

hehe....to je ono kad

hehe....to je ono kad kažeš dobar dan, a on jel ti to mene zaj.....š?
žene, žene su izlaz...njima je lova sredstvo a ne svjetleća kugla koja se konzumira samostalno u mračnoj prostoriji debeli zidova

Tko je glasao

može mi netko prevesti ovaj

može mi netko prevesti ovaj nepovezani tok misli? hvala!

Tko je glasao

Dobar dnevnik, ali sljedeće

Dobar dnevnik, ali sljedeće je prenategnuto:

Dok god bankari prodaju proizvode a ne usluge, onda bez pretjerane analize definicije novca možemo novac smatrati robom (koja ima svoju cijenu: kamatu). Podižu se kamatne stope svim postojećim korisnicima kredita s ugovorenom promjenjivom stopom bez obzira da li su uredni u otplati duga. Da li je dobra usporedba da je to kao da ste kupili, primjerice, automobil prošle godine i uredno ga vozite, servisirate itd. ali vam jednog dana dođe račun od proizvođača vašeg metalnog ljubimca na kojem piše da morate doplatiti još primjerice 10.000 kuna jer je u međuvremenu taj model automobila toliko poskupio novim kupcima!?

Naravno da banke s punim pravom podižu kamate onima koji su "kupili" kredit s promjenjivim kamatama. Možda je medju bančinim proizvodima bio i kredit s fiksnim kamatama, ali je tada bio skuplji i nikoga nije zanimao. Koliko je onih koji su uzeli kredite s promjenjivim kamatama uopće razmišljalo o riziku koji je s time povezan?

Usporedba s kupljenim automobilom nikako ne stoji - ako je taj kupljen za gotovinu. Ako je auto kupljen na kredit (s promjenjivim kamatama) u uvjetima povećanih kamata, rezultat će biti ekvivalentan kao da je vlasnik dobio dodatni račun za auto.

Drugo je pitanje postoje li objektivni tržišni razlozi za podizanje kamata.

The Observer

Tko je glasao

u hrvatskoj su rijetki, ako

u hrvatskoj su rijetki, ako ih uopće ima, krediti s fiksnim kamatama

potražnja je još uvijek daleko prevelika da bi se banke počele diferencirati takvim uvjetima

Tko je glasao

Vrlo sadržajan dnevnik o

Vrlo sadržajan dnevnik o temi koja zahtijeva, u najmanju ruku, pažljivo praćenje podataka koji su većini ljudi teško uhvatljivi - a također i stručno znanje. Hvala na trudu da laicima to preneseš!

Zoran Oštrić

Tko je glasao

Ovja post u uedno daje dobru

Ovja post u uedno daje dobru podlogu za praćenje duge (kulturne) revolucije u Hrvatskoj, naročito pitanja da li jed ošao kraj i da li je kenula kontrarevolucija.

Značajni pokazatelji za to praćenje i za eventualnu usporedbu sa kineskom kulturnom revolucijom i prijelaz u revizionizam pod vodstvom Deng Xiao Pinga:

- sve je odavno osvojeno, Hrvatska je odavno aspolutni evropski pa i svjetski vrh u svim kategorijam nekretnina, novca i odnosa koliko toga ima a koliko ljudi stvarno nešto radi;

- u kulturno-civilizacijskom smislu revolucionarna prožetost i opredjeljenost elitnih snaga za to je skoro pa potpuna a masa na zavidnom nivou. Iako se nikada ništa ne može obaviti sa rastom financijske dobiti 50 % u odnosu na prethodni također impresivni rast i preživjeti (ZABA), ovdje je to još ne samo normalno i neupitno nego je opredjeljnost za to čvrsta, pa u tom smilsu nema krize povjerenja i opredjeljenja za tako dugu i neodoljivo privlačnu revoluciju;

- sa svjetskom krizom povjerenja je ipak pojačan stalno tinjajući proces nepovjerenja u takvu revoluciju, čemu snažnu podršku daje zbunjenost revolucije zapinjanjem na benigni pitanjima balona nekretnina i financija prije vijesti o svjetskoj krizi pripremanih za veliki skok u nove velike rasporaje i pobjede a što je svjetska kriza povjerenja ojačala. Krenula su odvajanja od matice revolucije i okretanja ka trivijalnim ljudakim pitanjima. Pojačavanje reklama, EU kampanja, aktivnosti oko izvlačenja iz teškoća u pripremi velike EU rasprodaje nekretnina te naročito sejmensko haraćenje svake kune od strane države za predragocijene potrebe trošenja samo pojačavaju taj kontrarevolucionarni proces, pa se smanjuju dobiti od kamatarenja, PDV-a i raznog.

U biti je neočekivano krenula kontrarevolucija. Revolucija je pogrješila na povjerenju kao ključnoj točki. Nakon takvih zarada i uspjeha logično je bilo malo smirivanje rasta i onako pregrijanih reaktora, pa je podizanje temperature na razinu taljenja svega pokrenulo procese nepovjerenja, sali kod nas ne trenutno kao u svijetu nego u samu dugu revoluciju. Osim snaga koje nikada nisu ništa dobile i koje nemaju šta izgubiti, sada je sve više dobitnika koji gube povjerenje. I revolucionrani dobitinici jako pomažu kontrarevoluciju jer griješe davanjem farsičnih prijedloga ili traženjem krivca za smanjenje rasta revolucionarne dobiti, pa osim što režu krila revolucije na kojima lete tom farsom prevaraju skeptične snage revolucije u kontrarevolucinare.

I ova nastojanja oko povećanja kamata pomažu povjesnim promjenama. Svi znaju da naša situacija nema veze sa svjetskom te da novca i raznog osvojeng plijena ima kao blata. Pokušaj da se dio svjetske krize rješi ovdje nakon što su već isisane najveće zarade tom naivom urušava sam sebe i tako izdašnu revoluciju.

Do jučer tako vječna i nadmoćna pojava sve više se odvaja od bilo kakvih sidara i plovi sama sa sobom, prenatovarena novcem, nekretninama i raznom kramom i nema vidljive sile koja može pomoći.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci