Tagovi

Devizna klauzula i devalvacija kune

Posljednjih tjedana je iznova aktualna tema o ukidanju devizne klauzule u ugovorima o kreditu dobila svojevrsni epilog u obliku javno iznijetih procjena od strane cijenjenog guvernera HNB i nekih drugih istaknutih hrvatskih ekonomista. Kažem epilog zato što bi takve procjene valjda trebale, u svojstvu čvrstih argumenata, učiniti sva daljnja promišljanja na temu suvišnim, jer je, navodno u suprotnom devalvacija kune neizbježna. U stvarnosti, međutim, ostaje da su iznijete samo procjene odnosno mišljenja što me ponukalo na iznošenje vlastitog mišljenja u dobroj vjeri, a s obzirom da imam popriličnog iskustva s financijskim tržištima.

Dovoljno je napraviti jednostavnu simulaciju scenarija u kojem bi domaće komercijalne banke, umjesto prijenosa na svoje klijente (dužnike), rizik od razlike u tečaju "hedge-ale" sa HNB-om uz pomoć currency swapa ili sličnog instrumenta prilagođenog datoj situaciji. Dakle, koncept je taj da prethodno izdavanju kredita u kunama komercijalna banka vrši razmjenu eura u kune sa HNB-om po važećem tečaju uz uzajamnu obavezu da se transakcija izvrši i u suprotnom smjeru po istom tom tečaju na datum u budućnosti bez obzira na tada važeći tečaj. Ugovaraju se i uvjeti vezani za vrstu i stopu kamate i to za obje valute. Konačni efekt je taj da je komercijalna banka zaštićena od tečajne razlike, a dužnik je dužan vratiti kredit u kunama bez straha da će se uslijed promjene tečaja njegova rata povećavati (odnosno nade da će se smanjivati ako je promjena u suprotnom smjeru). S obzirom na prirodu transakcije, za zaključiti je ne samo da ista ne bi imala nikakvog efekta u smislu devalvacije kune, već bi doprinijela i njezinoj stabilnosti u budućnosti. Ovakvu vrstu transakcija svijet poznaje već dugi broj godina pa mi stoga jednostavno nije jasno gdje je to nastao problem u našoj Hrvatskoj.

Također, vezano za sadašnje i buduće stanje hrvatskog inozemnog duga, smatram da je od presudne važnosti da domaće institucije konačno krenu u korak sa trendovima na razvijenim financijskim tržištima jer nam se ulazak u Eurozonu sa iole približnom razinom inozemnog duga ne smije dogoditi, i to ne zato što nam to "Europa" ne dozvoljava, već zato što taj dug, jednom kada pređemo na euro i izgubimo vlastitu valutu, nikada nećemo moći vratiti (iskustvo s PIIGS). No, to je već jedna druga tema.

Komentari

A ko zapravo kaže da prelazimo na euro?!

Ulazak u EU u slijedećih 10 godina, a možda i dulje, i onako ne dolazi u obzir, pa zašto onda raspravljati o euru u Hrvatskoj?!

Bljak…

Tko je glasao

ajte decki, (ali molim bez

ajte decki, (ali molim bez previse strucnih pojmova) objasnite vrlo jednostavnu stvar:

1. zasto bi HNB trebao preuzeti rizik razlika tecaja za privatne investitore, osobe ili poslovne subjekte?

2. Koja bi korist bila od toga, za obicno gradanstvo (drustvo)... osim sto bi kuna devalvirala pa ne bi mogli kupiti nista iz vanjskotrgovinske razmjene?

3. da li bi bilo u redu da se takvi kreditni aranzmani potpisuju za agrokor i slicne, pa da u konacnosti "drustvo", (HNB) vraca todoriceve ili dugove brodogradnje? Tko bi jos drugi mogao uzeti velike kredite osim takvih?

4.Izvoznici? Koji bi to izvoznici imali korist od slabog tecaja? I na koje trziste? Sva okolna trzista na koje mozemo izvoziti vezali su nacionalne tecaje na eur, a ostala su ionako eur-ska. Sve (vecina) sto izvoznici proizvode vezano je na uvozne sirovine ili se radi na uvoznim strojevima (Govorim o proizvodnji) ili ovisi o energentima koji su vezani na tecaj... razlika u cijeni se bazira na dijelu rada, tj. usluge..
Place kod nas (u neto iznosu) su svakako manje nego europske, prema tome ne vidim problem u konkurentnosti, osim problema na drugoj strani..

A problem je vrlo jednostavan,
svaki suvisao izvoznik puni svojim proizvodom domace trziste. Znaci na njemu ima ogroman rizik jer mu nije stabilna cijena kostanja proizvoda (energenata, sirovina), dakle otezan rad i sigurnosti radi skup proizvod... za izvoz sam vec rekla da nema koristi

mozda jedino u izvozu poljoprivrednih proizvoda??? ali i to je upitno, jer tko ih uopce izvozi i gdje?

Molim lijepo odgovore za seljake sa logikom, dakle bez previse strucnih rijeci. Hvala unaprijed jer znam da ce te mi ispuniti zelju

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

ajde probat ću..

Teško je malo bez referenci na "stručne pojmove" jer je ipak potrebno poznavati koncepte, no hajde da probam.

1. Osobno tvrdim (kao što možeš isčitati iz mojih odgovora) da HNB ne bi snosio valutni rizik na glavnicu, već eventualno samo na kamatu, a i taj rizik bi se u jednom od scenarija mogao prebaciti na dužnika. Već samim time što valutni rizik ne bi bio na glavnicu, vjerujem da bi dužnici bili reda veličine manje opterećeni u slučaju devalvacije kune.

2. Ničim nisam tvrdio da bi kuna devalvirala, već da je operacija kao takva neutralna po devalvaciju kune, eventualno podržava stabilniju kunu, no Neoprogressive me u tome evidentno osporava.

3. Garancija koju je država izdala todoriću za kredit kod EBRD-a predstavlja daleko veći rizik od valutnog rizika na kamatu (čitaj: mi smo zahvaljujući toj garanciji svi već sada jamci todoriću).

4. Ničim osobno nisam podrazumijevao imperativ devalvacije, već prije, smanjivanje štete po zakreditirane građane u slučaju da dođe do devalvacije iz drugih razloga.

Inale, naša monetarna politika u cijelosti je potpuno podređena čekanju u pauzi prelaska iz jedne "umjetne tvorevine" (Jugoslavije) u drugu, još "umjetniju" (EU). To je jedan od bitnih i stvarnih razloga zašto se nitko i ne trudi da HNB preuzme nazad svoju ulogu centralne banke (jer trenutno je tek nešto više od glavne mjenjačnice).

Inače, problematiku koju si iznijela vezano za volatilnost cijena sirovine i energenata se da "stručno" riješavati iz godine u godinu, odnosno iz jednog poslovnog ciklusa u drugi, ali ne bih sada o futures ugovorima i sličnim "stručnim" pojmovima jer si tražila da bude bez istih.

Sve ostalo što navodiš toliko su široke i duboke teme iz realne ekonomije da bi mogli zaista beskonačno o tome pričat. Problem je osnovni što vlast nije pokazala ama baš nikakav interes da išta zaista promijeni na bolje. Sve prazne floskule i demagogija. Kada bi mene pitala što treba promijeniti, ja bih ti jednostavno odgovorio: sve.

Tko je glasao

@trader

1. ok, shvatila sam.. curens (ili tak nekaj swapica.. no to bi znacilo da HNB mora raspolagati sa dovoljnom kolicinom kuna kad banke zele izdati kredit..

moze se dogoditi da bude potraznja za kunama naglo uvecana jer se neko odlucio u nekom periodu "podijeliti" vecu kolicinu kredita ili da ne bude u duzem periodu potraznje.. no HNB bi svakako morao to pratiti.. Cemu i zasto?

Da li bi HNB imao rizik od gomile kuna koje bi morao stalno imati ako se nekoj banci sprdne dijeliti kredite?

Gomilom kuna (koje bi mogle biti u nekim devizama ili kaj ja znam cemu bez rizika) HNB se izlaze da gubi ili dobiva na vrijednosti rezervi.. Zasto?

Koja bi to pametna svrha bila imati nestabilni HNB, koji bi ovisio o raspolozenju banaka za plasiranjem sredstava?

I ponovo, cemu to sve, ako nije svrha "igranje" tecajem od strane HNB zbog stimulacije trzista (devalvacija-izvoz-uvoz-ili jacanje)..

HNB bi po onome kako ja to shvacam postao igracka poslovnih banaka.. prakticno prestao regulirati financijsko trziste te svoje rezerve deviza-kuna morao podrediti bankama..

A tko bi uopce od toga imao korist?

To sto bi ljudi u slucaju devalvacije dobili besplatan kapital, ono sto je Juga napravila, kad je na kraju rata kredita bila kutija cigareta... je poklon socijalisticke drzave snalazljivijem dijelu naroda.. koji ce to ipak morati vracati kroz povrat drzavnih kredita.

Ne bih takvo ponasanje ocekivala u kapitalistickom sistemu, kao sto ni ne mislim da bi bilo dobro. Pogotovo ne sad, uz vec postojecu prezaduzenost drzave.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

zar nije jedna od vodecih

zar nije jedna od vodecih "svrha" (ne znam kako bih to bolje rekla) Narodne Banke .. bas ta igra sa tecajem?.. ono manji tecaj veci izvoz, veci tecaj .. vec sto god.. itd.. uz to vezano..

recimo da sam shvatila odgovor (makar bas i nisam sve, ali procitati cu jos par puta, i jos neke dodatke, pa cu valjda vise znati)

svejedno mi nije jasno kakvu to uopce ima svrhu.. to ukidanje devizne klauzule te prebacivanje bilo kakavog rizika privatnih osoba ili pravnih na HNB (pogotovo pravnih)

ako cilj svega nije devalvacija?

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

zaustavite ROJTER

A... ovaj... a jel bi se moglo tajno preko noći (ok, par noći) u AKD-u na brzaka otisnuti cca 200 milijardi kuna i onda poplaćati u isti dan sva dugovanja (seljaci, poticaji, jamstva, mirovine, porodiljske, svim privatnim tvrtkama). Onda se cca 100 milijardi odmah slegne u poreznu upravu - na temelju dugovanja po davanjima na plaću, ostalim porezima te pdv-u. Onda se taj novac digne, rastrči se po mjenjačnicama (pogotovo na moru) i tamo se pokupuje cca 10-20 milijardi eura... i otrči se u banke otplatiti državne kredite s deviznom klauzulom. Problem riješen! :)

Da, da, znam da mi je pitanje ekstremno glupo - ali zapravo uopće i nije. Priznajem da mi je - otkako su davno ukinute "zlatne rezerve" za izdani novac - sam pojam novca sve manje i manje jasan, iako se ne smatram baš totalno glupim primjerkom čovječanstva. Stvarno me zanima - kakve bi bile hipotetske političke i gospodarske posljedice takvog munjevitog postupka?

p.s. Šteta što je odgovor pod 4 prilično štur.

Tko je glasao

Što je dozvoljeno gospodaru nije slugi

Bez obzira kaj se mene ne pita moja promišljanja idu u slijedećem smjeru; u toj operaciji bezvrijednog novca (papira ili brojčanog izraza na ekranu) problem bi se pojavio na dva segmenta i to kod valutnog zaduženja kredita zaduženih subjekata (zbog inflatorne eksplozije) te međunarodno političkog zbog upada u sferu interesa "petro dolara" koji ima ekskluzivno međunarodno pravo (socijalizirano kroz naftu) štampanja bez pokrića (FED) i plasman preko komercijalnih banaka koje zapravo na taj način bezvrijedno pretvaraju u opipljivo. Međutim to je priča o monetarnoj zavjeri "vladara" u koju ti ne vjeruješ.
Glede stavljanja soli na rep bankarskoj hobotnici za istu operaciju bi trebalo prethodno ukinuti deviznu klauzulu tj sve kredite normirati u domaćoj valuti.

Tko je glasao

Šahiranje Izraela i valutna klauzula

te međunarodno političkog zbog upada u sferu interesa "petro dolara" koji ima ekskluzivno međunarodno pravo (socijalizirano kroz naftu) štampanja bez pokrića (FED) i plasman preko komercijalnih banaka koje zapravo na taj način bezvrijedno pretvaraju u opipljivo
Cionistički bankari više nemaju aduta kojima bi ucjenjivali američku administraciju, pa se Obama okuražio. Njihov monopol nad štamparijom dolara FED-om, više ne vrijedi ni pišljiva boba. Neki dan kad su dosegli dozvoljeni limit od 14.3 bilijuna dolara duga, štamparija je objavila fajrunt. Počela se rušiti Ponzi shema financijskog sustava koji stvara novac iz vakuuma. Kad imperija propada, makar može govoriti istinu, misli Obama.

Tko je glasao

Čuj..

Čuj, to kada bi vremenski i bilo izvodivo (a nije) i dalje ne bi riješilo problem vanjskog duga jer onaj dio sa zamjenom krišom u eure sigurno ne bi uspjeo, plus, nema teoretske šanse jer da okreneš sve mjenjačnice ovdje na moru na glavu, u svakom datom trenutku ne ispadne van više od kojeg milijunčića eura sve zajedno (kakvih crnih 10 - 20 milijardi, to da te podsjetim da cijela hrvatska zajedno ima samo pola prihoda od turizma od onog što ima jedna Venecija, odnosno manje čak i od onoga što napravi Balaton u Mađarskoj). Mi kao država smo sramota ovom tlu na kojem stojimo.

Inače, problem fiat currencies (pogledaj na internetu za značenje) je u razvijenom svijetu riješen (hmm... da li je riješen???) tako što je ranih '70-ih uveden forex - tržište valuta (inače najveće tržište na svijetu reda veličine) te se stoga vrijednost tzv. konvertibilnih valuta od tada mijenja sukladno tržišnom zakonu ponude i potražnje.

Tko je glasao

prekini me ako lupam...

... ok, cca bruto razmjena deviza tijekom sezone je 7-9 milijardi eura, dakle to otpada... ajmo pokušati drugi scenarij, u najkraćim crtama...

Država "preko noći" odštampa gomilu kuna i dođe u "svoju banku" i položi ih (iskreno, nemam pojma kako se definira mjesto uplate središnjeg državnog računa - iako svaki dan uplaćujem na njega i poreze i doprinose i sl.).

Onda Rohatinski dođe blagajnici na šalteru (!) i kaže, molim Vas, pola ovog mi zamijenite u EUR-e po važećem tečaju, a evo Vam i popis računa gdje želim onda izvršiti uplate tih EUR-a (prijevremeno zatvaranje ino-kredita). Ta konverzija je ionako čiribu - i zapravo bi je trebali izvršiti.

Zatim drugu polovicu preraspodijeli na plaćanja domaćim tvrtkama i ustanovama i završi s cijelim budžetom do kraja godine.

Što se tada dogodi. Banka na kraju radnog dana (!) shvati da ima gomilu kunetina, a nema ih gdje ponuditi nego na domaćem tržištu pa ruši tečaj kako bi privukla kupce. Doduše, i tada nitko ne traži kune jer su sve firme primile kune i jedna drugoj međusobno plaćaju račune pa nelikvidnost nestaje, dapače, vrlo skoro se pojavljuje višak kuna. To dovodi, naravno, do inflacije - ali, koga briga. Sada imamo višak kuna koje država opet može posuđivati od banaka i vrtiti ih, ino dug više ne postoji, a uvezenih proizvoda ionako ima gomila na tržištu, barem neko vrijeme.

Naravno, operacija je izvediva samo jednom u životu. A i dok sam ovo pisao me nekako podsjetilo na postupke Njemačke banke u vrijeme hiper inflacije 30-ih godina, prije uvođenja "zlatne marke". Samo, presporo su to radili! :)

Tko je glasao

:))) efekt devalvacije

ne bi islo ...

ja imam jednu ideju koja me vec dugo proganja kao posljedicu devalvacije

svi mi, kako privatno tako i poslovno, imamo kredite vezane uz EUR-e.. jer je tako, naprosto ni nismo mogli drugacije.

Da li smo privatno uzeli kredit ili ne, osobna je odluka.

cinejnica 1.
Pravni subjekti nisu ni mogli drugacije, bez zaduzenja. Zvalo se to prekoracenje, kratkorocni ili dugorocni kredit, akreditiv ili sto god.. Cash nitko nije imao.. (samo nekretnine), bar ne u ovih 20-tak godina.

cinjenica 2.
Drzava je preko javnih radova, kao i javne nabave, (na zalost) jedini i najveci investitor u zemlji.
Osim drzave, tu su naravno drzavne i javne tvrtke. Ja bih uz to jos vezala Agrokor, i slicne investitore..

cinjenica 3.
Najveci duznik, je, dakle "drzava". To su takoder i jedini "dugovi" unutar drzave koji nisu vezani na tecaj. Unutrasnji dug je enorman.

cinjenica 4.
Drzava nastampa novce. Kuna gubi vrijednost, "drzava" postaje likvidna. Ne placa odmah, nego "tek" 30 do 60 dana nakon pada vrijednosti... onako da ta vrijednost postepeno jos vise "padne" ... U meduvremenu, znaci 30 do 60 dana naplacuje zateznu kamatu od svih "nelikvidnih" poslovnih subjekata 17%..

Nakon tog perioda (zarada na kamatama) placa sva potrazivanja drzavnim dobavljacima sa tom kunom smanjene vrijednosti i unutrasnji dug prakticno nestaje, uz zaradu na kamatama i naplatu svih poreza, davanja i ostalog..

Svi poslovni subjekti gube jer su krediti kojima su zaduzeni u neskladu sa prihodima tj. devalviranom kunom, kao i u poteskocama ispunjenja tekucih ugovora zbog naglog porasta vrijednosti sirovine (valuta)..

No drzava je zaradila i zatvorila sve svoje unutrasnje dugove. Poslovni subjekti su izgubili.

Sad ide korak 2.
Povlaci se novac s 'trzista".. vrijednost valute raste.. recimo kroz 60 do 90 dana ona vraca svoju vrijednost, te se tako ne dogada kaos sa vanjskim dugom drzave. Sve to je naravno planirano za neki ca. 6mjesecni period kad nema nekih vecih placanja vanjskog duga..

...........

Da li je ovo moguce?
tj. da li se devalvacija ako krene moze kontrolirati, i vratiti? (sumnjam)

Ali mislim kako bi ovakav scenario bio prvi na pameti "vladinim" ekonomskim strucnjacima tipa Dalic-Suker...

I mislim da zbog sveopceg zaduzenja ni u kom slucaju tecaj ne smije zaplesati.. jer ako krene nece se moci vratiti.. Poduzeca bi to dovelo do kolapsa.. Kao i drzavu zbog toga, na kraju..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

lunoprof i zaphod

Lunoprof, samo da te podsjetim vezano za kune da je i sada ta ista količina kuna potrebna kada dižeš kredit. Kod currency swapa bi prvi dio transakcije bio isti kao što je sada (banka daje kredit u eurima i onda ih konvertira u kune da ih da tebi), samo bi se razlikovao drugi dio pri kojem sada kredit biva otplaćen na način da dužnik vraća rate u kunama po tekućem tečaju a banka si ih konvertira u eure (nije to baš doslovno sve tako, ali pričamo o konceptu), a kod currency swapa postoji garancija tečaja jer je inicijalna transakcija napravljena s takvim uvjetom (euri u kune da bi se po istom tom tečaju za x godina "te iste" eure vraćalo nazad za kune koje vraća dužnik). Dakle, nema razlike u ponudi/potražnji kuna pri izdavanju kredita od situacije kakva je trenutno.

Inače, što se same ponude i potražnje kuna tiče, što misliš da se događalo kod upliva većih investicija (nekoć) ili što se još uvijek događa za vrijeme sezone kada je potrebno zamijeniti tolike eure? Jednostavno, HNB novčanom masom kuna prati potražnju za istima. Nema devalvacije jer je euro tj. strana konvertibilna valuta likvidni kolateral za novonastalu masu kuna.

Što se vaših prijedloga za rješavanje problema javnog duga tiče, znate i sami da su u najmanju ruku nabadanja u mraku. Želim vam samo naglasiti da je hrvatski inozemni dug toliko reda veličine prevelik da nema kod nas tih para (u eurima) koje bi se mogle namaknuti makakvom blitzkrieg akcijom da se taj dug vrati. Ne bih sada dalje komentirao jer nema smisla. Dat ću vam samo jednu analogiju. Možete biti vozači i cijeli svoj život ali ako nikad niste saznali više o motoru vlastitog auta od onoga što vidite kada dignete poklopac motora, nema teoretske šanse da ćete ikada skužiti kako zaista funkcionira a kamoli ga moći popraviti ili, u ovoj analogiji, rekonstruirati. To isto primijenite i na ovo područje.

Usput, ne bih više volio krcati različitim temama ovu jednu koju sam otvorio vezano za deviznu klauzulu, već ovih dana kada nađem malo vremena, obećavam da ću otvoriti novu temu o tome kako mislim da je moguće okrenut priču iz sve većeg minusa i zaduživanja u plus. Vidjet ćete da ono što ću reći nema nikakve veze s onim što pričaju ovi i oni populisti na vlasti i u oporbi, a vidjet ćete i da neće izostati ni otvorena vatra po mojem dnevniku (pretežno s argumentima čija će pozadina biti hvatanje za stvari poput "institucionalnih okvira" i u konačnici s impliciranom pretpostavkom da bi svi htjeli promjene, ali bez da itko išta zaista učini i promijeni). Pri tome ću zamoliti neoprogressivnog i slične da daju konstruktivne i _konkretne_ komentare a kako bi došli do boljeg rješenja, a ne kako bi se svaka moja riječ secirala pod mikroskopom s jedne strane, a s druge strane davali paušalni i (očigledno očigledni, ali pregenerični) zaključci da sve leži u smanjivanju trgovinskog deficita, odnosno stvaranju suficita.

Tko je glasao

ne kuzim cemu to.. "tvoje" i

ne kuzim cemu to.. "tvoje"

i sada je valuta stabilna..

i onda citav manevar oko preuzimanja valutnog rizika od strane HNB za poslovne subjekte ?

cemu?

ako nije cilj devalvacija?

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Ne znam na što to "tvoje"

Ne znam na što to "tvoje" misliš. Valuta je stabilna, ali ako prestane biti, zakreditirani odoše još dublje. O tome je i bila inicijalna polemika i objave u medijima da je jedini način da se to ne dogodi taj da ostane devizna klauzula.

Tko je glasao

na tvoje mislim na tvoje

na tvoje mislim na tvoje trader.. ono sto si pisao..

mislim da sprecavanje deviznog rizika ne vodi nicem u ovom trenutku, nego samo prenosi dio rizika buducih kredita na HNB... sto bi to dobrog moglo donjeti?

ovi krediti koji su do sad, ostaju kako jesu, novi po novom...

kakav je povoljni utjecaj na gospodarstvo od toga?

ili moguci povoljni utjecaj?

nitko ne moze vise do kredita, bar ne oni kojima treba da premoste negativni trend, nesnalazenje koje se dogodilo, u zadnje dvije tri godine jer ne ispunjavaju uvjete za kreditiranje..

to bi cak moglo utjecati na visinu kamate - dodatni rizik HNB.. ???????

Mislim da je puno vaznije smanjiti rizike, a time i kamate.. puno puno vise koristi i za gradane i za poslovne subjekte..

Koliko Kuna moraju imati banke kod nas? U odnosu na novac koji imaju.. deviza tolko, kuna tolko.. Ne znam kako se to zove, ali onaj dio koji mora postojati ? (ono sto Rohatinski diktira pa se sve banke ljute, kad im poveca p asmanji plasman kredita)

Mozda postoji drugi mehanizmi, napr. ako bi se propisala valuta (kune), tj. kolicina koju banke imaju ne bi ni njima bio cilj slabljene kune.. Na taj nacin bi drzava dobila partnera u stabilizaciji citavog prezaduzenog sistema..

Oko devalvacije se nadam slazemo.. Nista dobrog ne bi u ovom trenutku donjela..?? ili

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

@trader

Hvala na trudu. Što ću - ja imam takav mozak (ajmo reći matematičarskog tipa) koji voli neke hipoteze propitivati na ekstremima, tako su me učili, i sviđa mi se ta metoda - ako nešto dovedemo do apsurda, da vidimo kako sustav reagira.

A da ne govorim o tome daq bih volio vidjeti izraz lica i reakciju banke na stav "Dobar dan, došao sam položiti 100 milijardi kuna na svoj račun. Aha, hvala. Da vidim saldo. OK. A sad mi molim Vas to pretvorite u EUR-e." (dakle, ne tražiš fizičke EUR-e, već samo konverziju; pogotovo bih volio vidjeti objašnjenje zašto to ne bi mogli napraviti - onako, čisto hipotetski).

Tko je glasao

matematičarski tip

Gle, to je jako pohvalno da želiš ispitivati granice. Problem je kod onih koji to niti ne mogu niti ne teže tome, ali da bi sebe doveo u situaciju da možeš parirati (ne samo radi kvalitetne razmjene mišljenja, već radi dolaska do konstruktivnih rješenja), moraš se obučiti za predmetnu tematiku. Sustav ne funkcionira po pravilu slučajnosti već ima svoju strukturu iako je apstraktan. Ako ti tu strukturu ne poznaješ, onda si ti taj koji uvodi faktor slučajnosti. Matematički rečeno, da li me razumiješ?

Tko je glasao

@trader

Sjećam se SF priče gdje je bio zadatak jednom fizičaru da urođeniku objasni "kako leti avion", uz uvjet da se koristi "urođeničim jezikom", tj. pojmovima (priča je bila na temelju "posjet ljudi iz budućnosti i koje bi dobro time dobili"). Ispalo je da bez poznavanja nekih osnovnih pojmova - rasprava uopće nije moguće. Kao ni prenošenje ideje.

Dakle - postoje dva načina. Ili "masa" mora naučiti više. Ili pojmovi moraju biti razumljiviji.

Mene više zabrinjava činjenica što kao neki matematičar (dakle MIOC + par godina ETF-a ' par godina EF-a uz rad + 15ak godina mikropoduzetnik) neke pojmove stvarno, suštinski ne razumijem. To me malo plaši :)

Budući da "novac" postaje sve jača i jača kategorija (prije cca 50-ak godina rijetko je tko plaćao neki porez ili neku kamatu), možda je šteta što nema poneki "prizmeniji" tekst više o novcu, bankarstvu i sl. Po mogućnosti bez da su u tekst upleteni klingonci ili daždevnjaci.

Tko je glasao

Da ali...

Uvijek taj ALI. Logika je jako lijepa i što je najobolje potpuno i čak i lako izvodiva. No pitanje je svrhe.
Cilj ukidanja valutne klauzule je da omogući 'jednostavniju' devalvaciju kune koja neće biti povezana sa bankrotom većine građana koji su uzimali kredite. Cilj devalvacije je da omogući veću konkurentost izvoznika spuštanjem troškova rada.
Ti i sam ispravno zalkjučuješ:


S obzirom na prirodu transakcije, za zaključiti je ne samo da ista ne bi imala nikakvog efekta u smislu devalvacije kune, već bi doprinijela i njezinoj stabilnosti u budućnosti.

A cilj nije stabilnost kune već njena devalvacija. Dakle, sve što bi ta transakcija napravila je da makne valutni rizik sa građana i prebaci na HNB tj. na RH. RH bi tada imala slobodu da devalvira kunu i sama pokrije gubitke, a sve pod vizijom da će se to 'već nekako vratiti'. Naravno da vizije nema, a devalvacija je samo mehanizam kojim izvoznici nesposobni konkurirati u inozemstvu žele pokriti svoju nesposobnost.
No, opet s druge strane, ni naša država nije sposobna potaknuti profitabilnu industriju visoke dodatne vrijednosti koja bi mogla biti sposobna konkurirati i sve što nam stvarno na kraju i ostaje je sitan izvoz sa velikom komponentom uvoznih proizvoda (još jedan argument protiv devalvacije) gdje su naši izvoznici stvarno izloženi 'valutnim škarama' kao ih je lijepo nazvao Ferdelji.

Hmm....hmm...možda...možda... :)
Doduše sad mi pada na pamet da bi se ti Swapovi mogli kreirati za sve uvozno-izvozne poslove. I za kredite građanima (valutnu klauzulu) i za direktno posuđivanje iz inozemstva (banke i veće firme) kao i za sve uvozne i izvozne poslove, ali i za deviznu štednju. Ti CDS-ovi bi se mogli fino ispaketirati u pakete vrijedonosnih papira ....nazovim ih nekako bez veze recimo CDO - Credit Debt Obligations. Te bi papire u dogovoru sa D&B, Fitchom i Moody's-om stavili na rating AA i prodavali ih na međunarodnom tržištu preko Goldman Sacha i Merill Lyncha.
Kad skupimo dovoljno onda ćemo tim papirima otkupiti i vlastite dugove :)
Kad balon konačno pukne iovako će vlade država čije su banke kupovale te papire sve njih sanirati proračunskim novcem. A to doduše za njih i neće biti neki veliki problem, jer se nas 4,5 milijuna i ne možemo zadužit za neke stvarno ozbiljne novce. Država neće biti odgovorna jer izdavatelji tih papira su hrpe firmi, građana i banaka, paketiranje CDS-ova su radile firme sa 20.000 kn temeljnog kapitala, a prodavale su ih međunarodne banke koje nisu Hrvatske.
I tako ćemo konačno uspjeti izvesti svoj jedini i najbolji proizvod - međunarodni dug.

Bemti...to je to...kompletno rješenje, konačni odgovor, Hrvatski '42'
odmah idem na sud registrirat stranku...

Tko je glasao

Nemoj ovo pogrešno shvatiti,

Nemoj ovo pogrešno shvatiti, ali konstruktivnije bi bilo da malo bolje proučiš tematiku prije nego ideš sa makakvom kritikom, pa i ciničnom. Osobno, tvoj tekst nalazim duhovitim, ali ne dobija se mnogo time što navodiš površno stečena znanja iz popularnih dokumentarnih filmova / članaka o recentnoj svjetskoj financijskoj krizi jer ti filmovi, iako možda dobro dočaravaju ljudsku pohlepu i korupciju na najvišim razinama američke administracije (oni to zovu lobiranje), ne dočaravaju stvarnu sliku stvari.

CDO (inače, _Collateralized_ Debt Obligation) i drugi kreditni derivati, vjerovao ili ne, nisu krivi za financijsku krizu (ništa više nego što su apaurini krivi za nečiji overdose istima). Ti instrumenti postoje više desetljeća, a do krize je došlo uslijed sustavno ohrabrivane pohlepe koja je uspješno ložila niz američkih administracija sve u cilju kako bi trading kreditnim derivatima ostao nereguliran (ako je već izostala regulacija, onda je trebao izostat i bailout - jer regulacija možda i nije prirodna za tržišni puritanizam, ali socijalistički koncept spašavanja "posrnulih" je itekako neprirodan i u direktnoj suprotnosti s osnovnim načelima tržišne ekonomije). Osobno također mislim da su uvelike krivi i ulagači, odnosno njihovi umom lijeni predstavnici (u pravilu fund manageri mirovinskih fondova) jer su uopće ulagali tako nesrazmjerno u tu financijsku sintetiku, jer cijeli taj sustav zasnovan na ratingu ima jedan veliki paradoks i besmisao: on sugerira da su oni koji NE upravljaju sredstvima u praksi (rating agencije) toliko bolje upoznati s kreditnom sposobnošću predmetnih subjekata da ih oni koji upravljaju sredstvima trebaju slijediti.

Da se vratimo na temu, ja sam u biti postavio pitanje zašto se glumata da se ne može učiniti ono što se može i konačno prestane svaljivati rizik od razlike u tečaju na dužnike jer oni su u konačnici dobili KUNE "na ruke" i obavezni su kao i svi subjekti RH plaćanja unutar naše zemlje vršiti u kunama. U biti, upravo ta činjenica da bi u slučaju devalvacije kune najviše izgubili zakreditirani građani (tvrtke će podići cijene sukladno devalvaciji), pogoduje nesposobnoj administraciji koja zaduživanje radi javne potrošnje očigledno smatra prihodovnom stranom proračuna.

Tko je glasao

Ja sam bio ozbiljan..

Sve do smajlića.

Da ponovim osnovni problem sa tvojim prijedlogom je da on u stvarnosti samo premješta valutni rizik sa primatelja kredita na državu (ili HNB). Taj potez ne omogućava devalvaciju jer bi RH trebala podnijeti najveći teret gubitaka. A za to ne postoji niti mogućnost u obliku ekonomske snage niti u obliku političke volje. A u slučaju očuvane stabilnosti kune potpuno je svejedno da li su banke taj rizik otklonile od sebe valutnom klauzilom ili CDS-om.
Želja apologeta ukidanja valutne klauzule je da se taj rizik tj. gubici prebace na banke davateljice kredita jer postoji opća percepcija da se njih 'može odrapiti po džepu jer iovako zarađuju ogromne novce na nama jadnima'.

Dakle pitanje valutne klauzule je jedino i direktno povezano samo uz pitanje mogućnosti korištenja devalvacije kao alata za razvoj gospodarstva. To možda tako ne bi trebalo biti, ali u ovom trenutku to tako je.

A rasprava o potrebi devalvacije za pokretanje gospodarstva je sasvim druga tema i tu je moje mišljenje potpuno suprotno uobičajenom jer ne mislim da bi se devalvacijom išta promijenilo.

Tko je glasao

Osobno također mislim da su

Osobno također mislim da su uvelike krivi i ulagači, odnosno njihovi umom lijeni predstavnici (u pravilu fund manageri mirovinskih fondova) jer su uopće ulagali tako nesrazmjerno u tu financijsku sintetiku...

Gledaj glavni problem mirovinskih fondova jeste sto su oni vezani svojim statutima na ulaganja u AAA obveznice, a trziste nema toliko koliko bi oni htjeli. Tu dolazi do sintetiziranja, sto samo po sebi nije problem. Kroz slijedove isplata (senior-junior-equity) moguce je napraviti AAA obveznicu od BBB kollaterala.

Vidi npr.

http://www.economics.harvard.edu/faculty/benmelech/files/Alchemy.pdf

...jer cijeli taj sustav zasnovan na ratingu ima jedan veliki paradoks i besmisao: on sugerira da su oni koji NE upravljaju sredstvima u praksi (rating agencije) toliko bolje upoznati s kreditnom sposobnošću predmetnih subjekata da ih oni koji upravljaju sredstvima trebaju slijediti.

Rating agencije su bitne utoliko sto se investitori mogu na njih oslanjati. Zar ti zaista predlazes da svaki pojedini investitor radi due dilligence? To nije zadaca ljudi koji upravljaju novcem.

Zamisli sta bi to znacilo za troskove kada bi svatko tko upravlja s novcem morao sam procjenjivati rizike. Troskovi monitoringa bi se multiplicirali na skoro beskonacno. Stoga su rating agencije potrebne, i biti ce to i u buducnoti.

Vidi npr.

http://economics.kenyon.edu/melick/Econ391/D-Rating%20Agencies/WhiteJEP2...

Da se vratimo na temu, ja sam u biti postavio pitanje zašto se glumata da se ne može učiniti ono što se može i konačno prestane svaljivati rizik od razlike u tečaju na dužnike jer oni su u konačnici dobili KUNE "na ruke" i obavezni su kao i svi subjekti RH plaćanja unutar naše zemlje vršiti u kunama.

Zasto se rizik ne prestane svaljivati na duznike. Zato sto ti duznici u trenutku zakljucivanja ugovora taj rizik preuzimaju na sebe. Ako ti to nije dovoljno, ponovno procitaj komentar g-newsa, i moje malenkosti. ti u biti predlazes da se rizik sa klijenata prebaci na HNB. HNB nema dovoljno para za takve transakcije (bilanca mu je tu negdje velicine PBZ-ove, ali kada se pgleda struktura to je zapravo puno manje). Ponavljam da to nije funkcija centralne banke.

centralna banka bi u slucaju da tako nesto i ponudi morala napraviti roll-over sa nekom drugom strankom. To se ne radi, takvo sto ne postoji. Tko bi taj netko drugi bio? Da taj netko drugi postoji, to bi se vec radilo. Siguran sam da takvo nesto nije neizvedivo, samo je pitanje da li bi korist bila veca troskova.

U biti, upravo ta činjenica da bi u slučaju devalvacije kune najviše izgubili zakreditirani građani (tvrtke će podići cijene sukladno devalvaciji), pogoduje nesposobnoj administraciji koja zaduživanje radi javne potrošnje očigledno smatra prihodovnom stranom proračuna.

To bas i nije tocno, jer se cak i oni moraju zaduzivati u stranuj valuti...

Tko je glasao

hmm...

Zaista ne razumijem gdje je tvoj problem s currency swap-om. To je njegova namjena. Točka. Jedini rizik HNB-a, kao što sam prethodno više puta naglasio, bi bio eventualno vezan uz kamatu (u slučaju devalvacije ili hiperinflacije kune), nikako uz glavnicu, a u najgorem slučaju mogli bi, eto, baš taj rizik ako baš moraju prebaciti na dužnika koji bi opet prošao mnogo bolje tada nego sada kada nepotrebno snosi (i trenutno plaća) valutni rizik i na glavnicu. Ne bih više o tome, jer radi se zaista o elementarnoj matematici i nema smisla da dalje drljimo po tome. Još jednom, pogledaj malo po netu.

Ono za mirovince i ratinge znam dobro da je tako, ali nigdje nije bilo rečeno da se mora kupovati baš sve što ima AAA rating već da je taj rating uvjet AKO se nešto kupuje. Međutim, yield je bio jako obećavajući, pa su narasle oči, jer uz veliki yield idu i veliki bonusi i.. ode odgovornost.

Što se tiče tvog komentara da investitor (u slučaju mirovinaca, upravitelj sredstvima) ne mora poznavati ono u što ulaže, dobro sam se nasmijao. Pitaj Soroša ili Buffeta ili pak našeg Končara što misle o toj konstataciji. Naravno da MORAŠ poznavati to u što ulažeš i to iz svih aspekata i još dodatno poznavati druga tržišta i psihologiju i politiku i globalne prilike i milion drugih stvari.

Tko je glasao

mijesas pojmove, i to jako liberalno

nemam problem sa currency swapom, naprotiv. tvoja ideja je dobra na prvi pogled, ali i to je vec sve. na drugi pogled imas institucionalne okvire koji za tebe kao da ne postoje.

najosnovnije receno ostaje pitanje troskova nalazenja protustranke, i da li bi ti troskovi bili veci ili manji od ustede na razlikama. HRK je nelikvidna valuta, i de facto nema nikakvog trzista za nju - osim u hrvatskoj.

Ti bi u biti prebacio valutni rizik sa duznika na porezne obveznike. To je u konacnici ono sto ja iscitavam iz tvog komentara/dnevnika.(Ako je HNB ta koja na kraju lanca drzi swapove. time zapravo impliciras devaluaciju i inflaciju)

nije bilo rečeno da se mora kupovati baš sve što ima AAA rating već da je taj rating uvjet AKO se nešto kupuje.

dobra semantika. vec sam napisao da je potraznja bila veca od ponude, uz to idu arbitraze, itd. itd.

Što se tiče tvog komentara da investitor (u slučaju mirovinaca, upravitelj sredstvima) ne mora poznavati ono u što ulaže, dobro sam se nasmijao.

drago mi je cuti da si se nasmijao, ja shvacam humor jako ozbiljno. Ja sam se drzao fixed income investitora.

Po tvojoj logici bi onda rating agenture bile nebitne. A opet postoje. Ili ti stvarno mislis da fond menadzeri citaju 600 strana prospectusa od svake obveznice koju kupuju? Ja znam da nisu.

Soros, Buffet, Koncar (mislim stvarno) nisu mirovinci. Volumen mirovinskih transakcija koji se odvija u tjedan dana je veci nego sto ovi decki naprave u svom cijelom zivotu.

Tko je glasao

Ok, kada smo kod fixed

Ok, kada smo kod fixed income, a da li znaš gdje su sada ta sredstva mirovinskih fondova kada je tržište kreditnim derivatima splasnulo reda veličine nakon početka manifestacije krize? U biti nije ni bitno, moja poanta je da nisu u CDO-ima, a to znači da su i prije mogla ne bit u CDO-ima. Ipak se radi o bonus-driven pohlepi kada su CDO-i u pitanju. Za razliku od obveznica, CDO-a se može stvorit onoliko koliko želiš kupit i doslovno tako se i radilo. Nemoj mi samo reći da "jadni" mirovinci nisu mogli prozrijeti tako očiglednu ponzi schemu, pa vrištalo je na sve strane da će puknut. Upravo radi tako tvrdokornog upiranja u ispravnost oslonca na rating agencije i je puknulo. Kako misliš da sustav koji je posrnuo zbog jedne konceptualne greške može opstati ne ispravivši ju?

Inače, ne brkam pojmove kada sam spomenuo onu trojicu. Naveo sam ih jer su, svaki na svoj način, poznati investitori (Končara jer je kao nama u RH neki pojam). Ne znam da li znaš za Bill Grossa, možeš i njega dodati na listu one prve dvojice. Misliš da za mirovince ne treba vrijediti logika zdravog razuma, analize i poznavanja tržišta? Misliš da oni trebaju imati card blanche za longatj što se kome svidi dok god je AAA? Volume - ne volume, mislit se mora. A (potplative) rating agencije, da li će u povijest ili će opstat ćemo vidjet. Ja znam da u odnosu na moje osobne analize uvijek kasne, a znam da ih ni Soroš ni Buffet, a ni Gross ne favoriziraju previše.

Tko je glasao

p.s. trade & neo...

Iako se moram jako koncentrirati da pratim raspravu (i dosta guglati), priznajem da vas je gušt čitati, eto čisto da znate.

Tko je glasao

+/-

Gdje bi se HNB mogla hedgirati buduci bi oni isli long u toj transakciji? Kune bas i nisu sredsvo koje je trazeno i cijenjeno na medjunarodnim trzistima.

Pri prinudnoj devalvaciji, bi to islo iz temeljnog kapitala HNB-a. To bi dakle placalo ministarstvo financija, a posredni i svi mi (ukljucivsi one koje koji nemaju kredite).

Dakle taj problem je prije fiskalne, a ne monetarne naravi. Uostalom se to i u argentini radilo ako nisam sve krivo shvatio - banke su mijenjale kredite u pesose, a za razliku je jamcila drzava.

Plus ostaju reperkusije koje je gnjus naveo, dakle truba.

Sto si tice tematike HRK/EUR, da li devalvacija, ulazak u monetarnu uniju i sl. Mijenjanje NOMINALNOG tecaja uvijek se dogadja kroz prilagodbe u REALNOM sektoru.

Imajuci to na umu, a i povijest bolesti PIIGS prije ulaska u monetarnu uniju, sumnjam u sposobnost iskoristavnja prednosti nizeg nominalnog tecaja kune.

To se naprosto nece dogoditi. Realne prilagdobe imas vec danas (pad BDP, smanjenje zaposlenosti i sl.) Bez pratece politike dobijes hrvatsku situaciju.

Uostalom, hrvatsku se u odredjenim krugovima ne smatra drzavom, buduci nasi politicari ne uzivaju ama bas nikakav kredibilitet. cekaj samo kada dodje jos jedna pohvala iz brussela za imponirajuce pomake, ali i manjkavost rezultata te stoga i daljnju podrsku za rjesavanje poglavlja 23. :)

HNB je tu kao institucija jedna skroz druga prica, i jedina koja uziva kakvu takvu reputaciju. Razlog tome je sto je HNB institucionalno neovisan, i vlada i jadranka mogu tu laprdati koliko ih je volja, zadnju rijec uvijek imaju guverner i vijece. (mada postoje mnogo stvari koje bi HNB mogao bolje posloziti, npr. vise natjecaja medju bankama, bolja zastita potrosaca, itd.).

Za kraj, da nije deviza, hrvati bi placali kredtne kamate u dvoznamenkastom iznosu buduci je kolicina kuna i time kapitala u RH veoma ogranicena. Banke su, ispostavilo se, najveci dobrotor i motor rasta u povijesti hrvatske. daleko. To nije nikakav rezultat bankarskog lobija, vec rezultat politike koja nema nikakve namjere, ni znanja ni volje da se bavi onim sto je je zapravo razlog postojanja - naime GOVERNANCE-om.

Ovo sto nam slijedi biti ce mila majka za ono sto ce tek biti kada karamarko preuzme HDZ.

Tko je glasao

Long i short pozicije nemaju

Long i short pozicije nemaju mnogo veze s ovom pričom jer se ovdje (nažalost) ne radi o tržištu, već o vrlo konkretnim OTC transakcijama. Standardna praksa upravo kod zaštite kredita i zajmova od tečajne razlike je ta da se koristi jedna vrsta currency swapa. Ovdje je situacija malo specifična jer je druga strana centralna banka, pa to više liči na central bank liquidity swap, samo korišten za različitu funkciju od one za koju se koristi u zemljama gdje domaća valuta nije vezana uz neku stranu.

Što se tiče utjecaja na devalvaciju, njega, kažem, ne bi trebalo uopće biti jer je prvi dio transakcije identičan onome što se trenutno zbiva, jedina razlika je drugom dijelu - tj. povratu kunskih sredstava HNB-u koji je u slučaju currency swapa definiran unaprijed određenim tečajem identičnim onom u trenutku konverzije iz eura u kune. Budući da će HNB u zamjenu za (novostvorene) kune dobiti eure "na čuvanje", kroz vrijeme i eventualnu devalvaciju kune u odnosu na euro jedino se može raditi o riziku vezanom uz nominalnu razliku u kamati između eura i kune, ne više i o glavnici. Dok sama transakcija potiče stabilnost kune (upravo jer garantira tečaj po kojem će biti zamjenjene nazad za eure), jedini rizik je u nastanku devalvacije ili hiperinflacije prouzročene trećim faktorima (dakle ne ovim postupkom) i to, ponavljam, isključivo za kamatu, ne i glavnicu. Ali, s obzirom da bi taj rizik trebao biti pod kontrolom HNB-a, znači da je upravo HNB i prava adresa za snositi takav rizik, zar ne?

Tko je glasao

long je utoliko

sto se HNB veze davati eure za unaprijed odredjenu cijenu. (to nema veze jeli OTC ili plain vanilla, long je vise karakteristka obveze, short prava, op.). Ostaje pitanje gdje ce HNB pokrpati razliku.

Dalje HNB, osim rezervi, ne cuva nikakve devize. Tamo ne leze(cuvanje) nikakvi EURi. Te devize koje dodju u hrvatsku u principu odu prije nego sto postanu valuta (odatle vanjskotrgovinski deficit i vanjski dug).

Moram ti priznati da je ovaj tvoj model malo/jako kompliciran, nisma siguran da razumijem/razumijes kako bi to trebalo funkcionirati.

Banka kredit

Tko je glasao

Čini mi se da se tema počinje

Čini mi se da se tema počinje nepotrebno razvodnjavati. Mislim da ćeš morat uzeti zdravo za gotovo da currency swap služi navedenoj svrsi jer odista služi. Potraži malo na netu za detaljno objašnjenje. Sigurno postoji, investopedia ili nešto sl. Usput, ništa tu nije komplicirano. Ako te zanima nešto komplicirano vidi malo pod kreditni derivati, CDO2 i CDO3, sintetički CDO i sl. To su financije 21. stoljeća, a ovo o čemu ja pričam maltene samo što nije već u osnovnim školama (šalim se, naravno :).

Što se pojma "čuvanja" tiče, namjerno nisam htjeo ulaziti u detalje jer to nije bio predmet rasprave. Postoji mnogo načina na koje se HNB može temeljem tog depozita u eurima osigurati.

Tko je glasao

gnews ti je naveo sve "troskove" takve transakcije

jedinni rizik je u nastanku devalvacije ili hiperinflacije prouzročene trećim faktorima (dakle ne ovim postupkom) i to, ponavljam, isključivo za kamatu, ne i glavnicu. Ali, s obzirom da bi taj rizik trebao biti pod kontrolom HNB-a, znači da je upravo HNB i prava adresa za snositi takav rizik, zar ne?

NE, centralna banka nije prava adresa za to. To su OTC transakcije, dakle trebas nac nekoga u inozemstvu tko zeli drzati kune (u iznosu cijelog vanjskog duga).

ja ti mogu reci da takvo sto ne ne bi funkcioniralo radi manjka kapitala i instrumenata od strane HNB-a. Centralna banka bi na kraju morala tiskati HRK do neba, komercijalne banke bi zapravo onda gubile na SVIM kunskim transakcijama i aktivi (inflacija). btw to je razlog za glavni cilj HNB-a - stabilnost cijena, a ne tecaja. Upravo zbog hiperinflacije su 80ih propadale banke.

ovo o čemu ja pričam maltene samo što nije već u osnovnim školama (šalim se, naravno :).

i je i nije, malo puno si toga tu natuknuo :) swap ok, samo ti euri koji dodju u hrvatsku odmah iz nje izadju, to su tekuce velicine. zbroj/suma razlika tih flowsa je upravo vanjski dug.

HNB utoliko ima veze jer drzi rezerve, ali samo skrbnicki - to nije novac kojim moze raspolagatii, osim instrumentom odredjivanja razina rezervi. HNB moze jos stampati kune - ali zamisli kako bi joj onda bilo moguce naci nekoga tko je voljan drzati HRK a znas da ti centralna banka (counterparty) voli tiskati novac?

Tko je glasao

+/-

Gdje bi se HNB mogla hedgirati buduci bi oni isli long u toj transakciji? Kune bas i nisu sredsvo koje je trazeno i cijenjeno na medjunarodnim trzistima.

Pri prinudnoj devalvaciji, bi to islo iz temeljnog kapitala HNB-a. To bi dakle placalo ministarstvo financija, a posredni i svi mi (ukljucivsi one koje koji nemaju kredite).

Dakle taj problem je prije fiskalne, a ne monetarne naravi. Uostalom se to i u argentini radilo ako nisam sve krivo shvatio - banke su mijenjale kredite u pesose, a za razliku je jamcila drzava.

Plus ostaju reperkusije koje je gnjus naveo, dakle truba.

Sto si tice tematike HRK/EUR, da li devalvacija, ulazak u monetarnu uniju i sl. Mijenjanje NOMINALNOG tecaja uvijek se dogadja kroz prilagodbe u REALNOM sektoru.

Imajuci to na umu, a i povijest bolesti PIIGS prije ulaska u monetarnu uniju, sumnjam u sposobnost iskoristavnja prednosti nizeg nominalnog tecaja kune.

To se naprosto nece dogoditi. Realne prilagdobe imas vec danas (pad BDP, smanjenje zaposlenosti i sl.) Bez pratece politike dobijes hrvatsku situaciju.

Uostalom, hrvatsku se u odredjenim krugovima ne smatra drzavom, buduci nasi politicari ne uzivaju ama bas nikakav kredibilitet. cekaj samo kada dodje jos jedna pohvala iz brussela za imponirajuce pomake, ali i manjkavost rezultata te stoga i daljnju podrsku za rjesavanje poglavlja 23. :)

HNB je tu kao institucija jedna skroz druga prica, i jedina koja uziva kakvu takvu reputaciju. Razlog tome je sto je HNB institucionalno neovisan, i vlada i jadranka mogu tu laprdati koliko ih je volja, zadnju rijec uvijek imaju guverner i vijece. (mada postoje mnogo stvari koje bi HNB mogao bolje posloziti, npr. vise natjecaja medju bankama, bolja zastita potrosaca, itd.).

Za kraj, da nije deviza, hrvati bi placali kredtne kamate u dvoznamenkastom iznosu buduci je kolicina kuna i time kapitala u RH veoma ogranicena. Banke su, ispostavilo se, najveci dobrotor i motor rasta u povijesti hrvatske. daleko. To nije nikakav rezultat bankarskog lobija, vec rezultat politike koja nema nikakve namjere, ni znanja ni volje da se bavi onim sto je je zapravo razlog postojanja - naime GOVERNANCE-om.

Ovo sto nam slijedi biti ce mila majka za ono sto ce tek biti kada karamarko preuzme HDZ.

Tko je glasao

Mislim da si pogrijesio

Mislim da si pogrijesio vrijeme i mjesto. Ovdje je na forumu negdje 1945. godina.

( btw. radi truda misljenje: nista od brisanja devizne klauzule, jer bi devalvacija u tom slucaju pozderala "koristi", a rating bi nam za nove kredite jako pao dok istodobno trebamo naprosjacaiti oko 3,5 mld. €/godisnje za 150.000 izmisljenih birokrata i umirovljenika aka glasaca Partija na vlasti).
Takve tlapnje su produkt naivnosti velikog broja jadnika koji su ludjacki dizali kredite kao iz vremena Tita.
Pa je i ta prica jedna jeftina predizborna demagogija.
Pa su racunali da ce im inflacija rate za stanove svesti od 1/2 place na cijenu kutije cigareta.
Planove i snove o samoupravljackom kreditiranju su tim prezaduzenim nesretnicima naprasno pokvarili uvoznici koji su sasvim suprotno izlobirali ( pecenim volovima, cvarcima, kobasicama i kuvertama) nerealno previsok tecaj kune...
Usput su nokautirali izvoz, proizvodnju i turizam.

Nase je bankarstvo bijedno i nema uopce kadrova za moderno poslovanje.
Investicijsko i portfolio pogotovo. ( tesko umirovljenicima....)
To je zato jer se nista nije ulagalo da bi se mladi poslali na Zapad i naucili bankarskom poslovanju, vec su i dalje zrtve glupavih teorija Branka Horvata i sl. magli koje jos oni ishlapljeli profesori predaju na Ekonomiji.
Zato su nam uostalom sve banke i ispropadale.
A burza nam je tek sprdacina na temu...
Nelikvidna, plitka, mutna i netransparentna.
Bez "robe" i investitora.
Sranje kao i sve drugo uostalom.

P.S.
Pravilo Partija je zapravo jednostavno i rijec buducnost u njihovim planovima se odnosi iskljucivo na njihove clanove.
Za sve ostale su na raspolaganju kontejneri ili emigracija.
Imaju 2 axioma:
1." I poslije nas -mi!"
2. "Da bi Partija sto duze trajala, glavne figure moraju ostati sto duze u igri!"

...i tako uvijek oni od 1945.

MMF odmah!

Tko je glasao

Nase je bankarstvo bijedno i

Nase je bankarstvo bijedno i nema uopce kadrova za moderno poslovanje

naše je bankarstvo u stranim rukama, (naprednog zapada) više od desetljeća. da su ga htjeli unaprijediti i dići na razine u domicilnim zemljama, sigurno bi našli kadrove, ako nikako poslali bi vlastite. no njima očito odgovara poslovati baš na ovakav način na koji posluju kod nas. krizu koja je zahavatila sve segmente društva, od građana preko poduzetnika do države, banke jedva da su osjetile. i dok su u drugim naprednim zemljama političari i država spašavali banke, kod nas je proces bio sasvim suprotan: banke su spašavale državu od bankrota.
kako je to moguće i zašto je tako ključno je pitanje na koje mi laici moramo dobiti odgovor i nakon toga inzistirati na promjenama.
ovo o čemu priča trader samo je vrh sante leda, jer banke itekako imaju instrumenata i znanja da se zaštite i od tečajnog i od kamatnog rizika, ali njima je očito lakše sav teret prebaciti na zajmoprimce.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci